Ulazne Barijere Kovacic Silec

ULAZNE BARIJERE U
GRAEVINARSTRU
GRAEVINSKI POSLOVNI SUSTAVI

Profesor: Studenti:
Dr.sc.. Ivica Zavrki Nino Kovai
Velimir ilec

Zagreb, 2014
ULAZNE BARIJERE U GRAEVINARSTVU
Graevinski poslovni sustavi 2013/2014

Nino Kovaid, Velimir ilec

SADRAJ:

1. UVOD ................................................................................................................................................... 3
2. DEFINIRANJE KLJUNIH POJMOVA ...................................................................................................... 4
2.1. STRATEKE GRUPE ........................................................................................................................ 4
2.2. ULAZNE BARIJERE ......................................................................................................................... 7
3. OPDI PREGLED POVIJESTI MEUNARODNOG GRADITELJSTVA ......................................................... 10
3.1. PERIOD PRIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA .................................................................................. 10
3.2. PERIOD POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA DO 1992.GODINE ................................................ 11
3.3. POSLJEDNJIH DVADESETAK GODINA: EMPIRIJSKA ANALIZA ...................................................... 12
4.FAKTORI DOMOVINE I ZEMLJE DOMADINA ....................................................................................... 12
4.1. ODNOS TRGOVINA ..................................................................................................................... 12
4.2. KULTURNA RAZLIKA .................................................................................................................... 12
4.3. KOLONIJALNE VEZE ..................................................................................................................... 13
4.4. BLISKOST JEZIKA ......................................................................................................................... 13
4.5. FAKTORI ZEMLJE DOMADINA ..................................................................................................... 13
4.6. FAKTORI TVRTKE ......................................................................................................................... 16
5. VRSTE ULAZNIH BARIJERA ................................................................................................................. 17
6. GRUPE ULAZNIH BARIJERA ................................................................................................................ 21
6.1. SPECIFINE PREDNOSTI TVRTKE ................................................................................................. 21
6.2. PREDNOSTI BAZIRANE NA TEMELJU KUPCA I TRITA ............................................................... 21
6.3. FINANCIJSKI ZAHTJEVI ILI TROAK ULASKA NA TRITE ............................................................. 22
6.4. OEKIVANJE PROFITA PRI ULASKU NA TRITE.......................................................................... 22
6.5. KARAKTERISTIKE INDUSTRIJSKE GRANE ILI DJELATNOSTI .......................................................... 22
7. RELEVANTNOST GRUPA BARIJERA U ODNOSU NA VELIINU TVRTKE .............................................. 23
8. UTJECAJI NA ULAZNE BARIJERE ......................................................................................................... 24
8.1. UTJECAJ POSTOJEDE TVRTKE ...................................................................................................... 24
8.2. UTJECAJ TVRTKE KOJA ULAZI NA TRITE .................................................................................. 25
8.3. UTJECAJ VLADE ........................................................................................................................... 25
9. CASE STUDY:KINESKA GRAEVINSKA INDUSTRIJA ............................................................................ 27
10. ZAKLJUAK ....................................................................................................................................... 32
11. LITERATURA ..................................................................................................................................... 33



1. UVOD

Graevinsko poslovanje na internacionalnom tritu predstavlja vanu kariku ekonomije na
globalnoj razini. Dananji trendovi zahtjevaju konstantan napredak poduzeda koji ponekad
nije mogude ostvariti samo na domadem tritu. Stoga su poduzeda primorana traiti
akvizicije na stranim, ponekad i nepoznatim tritima. Preko internacionalnih projekata,
graevinari mogu postidi prilike za rast koje nisu ostvarive na domadem tritu. Takoer,
poslovanjem na stranom tritu kompanije mogu profitirati u vidu usvajanja novih znanja,
iskustva i tehnologija te stjecanja novih partnera za daljnje poslovanje.

Ulazak graevinskih tvrtki na strana trita nosi sa sobom i benefite kao to su:

1) profitiranje stranim projektima
2) povedanje izvoza u vidu graevinske mehanizacije, osoblja i materijalakao rezultat
direktne povezanosti sa projektom
3) povedanje izvoza pratedih usluga kao rezultat indirektne povezanosti sa projektom
4) rast domade industrije kao posljedica izlaska na strano trite
5) smanjenje stope nezaposlenosti u matinoj dravi

Osim benefita tvrtke koja ulazi na strano trite, zemlja domadin takoer moe profitirati na
jedan od sljededih naina:

1) izvrenje graevinskih projekata za koje domade tvrke nemaju tehnologiju, odnosno
'know how'
2) dovoenjem novih stranih znanja i tehnologija na domade trite
3) dovoenjem konkurencije na domade trite to rezultira povedanjem kvalitete i
smanjenjem cijene
4) dovoenjem potencijalnih stranih investitora
5) dobivanje patnera sa financijskim zaleem

S druge perspektive ulazak na strano trite nosi i odreene potekode u vidu ulaznih
barijera poput kulturolokih , jezinih, politikih i ekonomskih razlika, te lokalne i globalne
konkurencije, nacionalizma, korupcije, stabilnosti valute, prilagodbe i mnogih drugih koje de
biti detaljnije elaborirane u nastavku seminara.


2. DEFINIRANJE KLJUNIH POJMOVA

Da bi obradili tematiku ulaznih trinih barijera potrebno je identificirati kljune pojmove,
stoga de u ovom poglavlju biti nabrojeni i razjanjeni pojmovi koji se veu uz ulazne barijere.

2.1. STRATEKE GRUPE

Strategija u kontekstu ulaska tvrtke na drugo trite predstavlja plan aktivnosti koje de se
ostvariti u konkurentskom okruenju u namjeri dostizanja organizacijskih ciljeva.

Strateka grupa je teorija koja predvia postojanje stabilnih grupa poduzeda sa slinim
poslovnim strategijama. To je koncept koji se koristi u stratekom upravljanju gdje se
grupiraju tvrtke unutar neke djelatnosti koje imaju sline poslovne modele ili poslovnu
strategiju. Tako se na primjer usluna djelatnost restorana moe podijeliti na nekoliko
stratekih grupa: restorani brze hrane i restorani spore hrane gdje su varijable: vrijeme
pripreme hrane, cijena i kvaliteta usluge. Stoga moemo redi da je strateka grupa-grupa
poduzeda koja tokom vremena ostvaruju slina strateka opredjeljenja, imaju sline
karakteristike, ali se po odreenim varijablama razlikuju od druge skupine poduzeda.[1]

Michael Porter, profesor na Harvardu i jedan od vodedih autoritera na podruju poslovnih
strategija i trine konkurencije izdvaja nekoliko varijabli, odnosno strateke dimenzije koje
kompaniji pruaju razliite strateke opcije da se istaknu unutar svoje grane industrije.
Strateke dimenzije mogu biti slijedede: specijalizacija, identifikacija brenda, izbor pravca
razvoja, kvaliteta proizvoda ili usluge, politika cijene, distribucijski kanali, stupanj vertikalne
integracije, irina proizvodne linije, marketing, geografska pokrivenost tehnoloko vodstvo,
mod tvrtke, odnos s roditeljskom kompanijom i odnosi sa domadom Vladom i Vladom zemlje
na ije trite tvrtka dolazi.*2]

Mapiranje i analiza strateke grupeima za cilj identificirati organizacije sa slinim
karakteristikama, odnosno poslovnim strategijama da bi mogli dati odgovor na to, tko nam je
konkurencija. Strateke grupe se mogu identificirati pomodu varijala, stratekih dimenzija
koje slue kao temelj trine strategije. Analiza je naroito korisna kada promatrana
industrijska grana ima puno sudionika. Vanost analize stratekih grupa proizlazi iz sljededih
razloga:

1) Pomodu nje prepoznajemo tko su nam izravni konkurenti i sa ime se natjeu na
tritu
2) Otvara se pitanje koliko je vjerojatno i mogude za druge organizacije da se presele iz
jedne strateke grupe u drugu
3) Mapiranje stratekih grupa moe se iskoristiti za identifikaciju novih prilika i
mogudnosti na tritu
4) Moe nam pomodi u identifikaciji stratekih problema[1]

Koncept strateke grupe je baziran na stavu da sve firme koje ine jednu grupu nisu
homogene. Nakon to smo identificirali kljune karakteristike, firme se mapiraju izborom
dvije varijable.Iskustvo je pokazalo da strateko grupiranje kao tehnika poluuje najbolje


rezultate kada su tvrtke odreene industrije okarakterizirane sa dvije dominantne dimenzije
koje su strateki najvanije ikoje diferenciraju tvrtke u industrijskoj grani jednu od druge, jer
tvrtke koje pripadaju istoj stratekoj grupi imaju minimalno dvje zajednike varijable-
dimenzije. Tako su primjerice u automobilskoj industriji specijalizacija i proizvodna
integracija dvije strateke dimenzije koje se znaajno razlikuju od tvrtke do tvrtke. Ostale
dimenzije kao kvaliteta i sigurnost smatraju se esencijalnim u svakom sluaju. Takoer,
dobar primjer su amerike kompanije Pepsi i Coca Cola; imaju usporedivu irinu proizvodnje,
prodaju u slinom cijenovno/kvalitetnom rangu, vode slian marketing da bi pridobili slinu
ciljanu skupinu kupaca i pokrivaju sline geografske regije. Analizu nastavljamo na nain da
crtamo graf s x-y osima koje predstavljaju odabrane dimenzije. Zatim ucrtavamo tvrtke na
odgovarajude mjesto na grafu (ovisno o vrijednosti na osi koju zadovoljavaju) da bi nakon
toga zaokruili tvrtke koje spadaju u isti prostor, odnosno slinu strateku grupu.

Slika 1 Primjer grafa strateke analize grupe amerikih maloprodajnih lanaca
Da bi strateke grupe bile precizno pozicionirane na mapi, nuno je razmotriti nekoliko
smjernica:

1) Analitiari moraju identificirati karaktetistike koje razlikuju rivalske tvrtke i koristiti te
varijable za osi i kao osnovu za odluivanje koja firma pripada kojoj stratekoj grupi
2) Varijable koritene kao osi ne trebaju biti kvantitativno mjerljive, dovoljno je da budu
opisne
3) Na kraju kada crtamo krugove oko tvrtki koje na grafu pripadaju istoj stratekoj grupi,
veliinu kruga crtamo proporcionalno udjelu na tritu koji zauzimaju navedene
tvrtke [3]



Kada nacrtamo strateku mapu, pristupamo njenoj interpretaciji:

to su strateke grupe blie na karti to de rivalstvo i konkurencija meu njima biti
veda
Tvrtke unutar kruga su direktni konkurenti
Rupe, odnosno prazni prostori na grafu predstavljaju poslovne prilike na tritu

Ogranienja primjene Porterovog modela i koncepta strateke grupe:

Zamjerka opisanog modela je da model prezentira statiku sliku konkurencije te da
zanemaruje inovacije. Model ne istie posebnost svake od firmi i sudionika u stratekoj
grupi, dok se u isto vrijeme prenaglaava vanost strukture industrijske grane i strateke
grupe kao determinante profitabilnosti poduzeda.

Okolina, trine i netrine komponenteTrine i netrine komponente

Podruje stratekog menadmenta mora gledati na podruje unutar tvrtke kako i na okolinu
tj. vanjtinu tvrtke. Okolina poslovanje duboko je povezana sa trinim i netrinim
komponentama, i bilo koji pristup pri formuliranju strategije mora integrirati trino i
netrino okruenje.

Trino okruenje ukljuuje interakciju izmeu tvrtke i drugih subjekata. Takva interakcija
uobiajano ukljuuje ekonomske transakcije kao i razmjenu dobara tj. vlasnitava.

Netrino okruenje ukljuuje drutvene, politike i pravne aspekte. Netrino okruenje
karakteriziraju interesi, institucije i informacije, odnosno tu dolazi do niza interakcija koje
ukljuuje neposrednu javnost, kljune sudionike, Vlast, medije i javne institucije.

Trina strategija podrazumijena radnje koje su poduzimaju u trinom okruenju kako bi se
proizvela vrijednost koja bi u konanosti poboljala ekonomske performanse

Netrina strategija podrazumijeva koncentrirane radnje koje se poduzimaju u netrinom
okruenju da bi se stvorila vrijednost koje bi poboljale ukupne performanse. Svrha netrine
strategije je oblikovati trino okruenje za tvrtku. Primjer je kada tvrtka lobira kod Vlasti u
cilju smanjenja trgovakih barijera. Pri ulasku na strano trite netrine strategije su vanije
od trinih strategija.

Kod netrine strategije mnogo faktora utjee na performanse tvrtke. Kaj jedan od najbitnijih
faktora istie se kontrola prilike-perspektive( engl. Opportunities) tvrtke jer su one s jedne
strane ovisne o Vladi a s druge strane o tritu.[4]



2.2. ULAZNE BARIJERE

Gledajudi na povijest razvijanja koncepta kronolokim redoslijedom, moemo spomenuti
sedam kljunih definicija ekonomske literature vezanih uz ulazne barijere.

OPE DEFINICIJE:

Definicija 1
(Bain, 1956 p. 3): A barrier toentry is an advantage of established sellers in anindustry over
potential entrant sellers, which isreflected in the extent to which established sellers can
persistently raise their prices abovecompetitive levels without attracting new firmsto enter
the industry.

Bainova definicija ima manu u tome to gradi posljedice definicije u definiciji samoj. tovie
ako zamislimo industriju s konkurentskim cijenama zbog visoke prisutnosti konkurencije, ali
bez mogudnosti ulaska na trite (embargo Vlade), prema Bainu ta industrija nema ulazne
barijere, to nije tono.

Definicija 2
(Stigler, 1968 p. 67): A barrier toentry is a cost of producing (at some or every rate of output)
that must be borne by firmsseeking to enter an industry but is not borne byfirms already in
the industry.

Stiglerova definicija izbjegava identificiranje ulaznih barijera preko njihovih temeljnih
obiljeja, ved naglaava pojavu trokova kod potencijalnih ulaznika na trite; trokova koje
domade tvrke nemaju.

Definicija 3
(James M. Ferguson, 1974 p. 10):A barrier to entry is a factor that makes entryunprofitable
while permitting established firmsto set prices above marginal cost, and to persistently earn
monopoly return.

Fergusonova definicija slijedi Baina ali sa dodatnim zahtjevima za postavljanjem cijena iznad
marginalnih s ciljem rentabilnosti ulaska na trite i zaraivanja iznadprosjenih profita.

Definicija 4
(Franklin M. Fisher, 1979 p. 23): A barrier to entry is anything that prevents entrywhen entry
is socially beneficial.

Fisherova definicija slijedi pretpostavljeno iz Bainove i Fergusonove, ali je za razliku od njih
normativna a ne pozitivna. Prema Fisheru ulazna barijera je potencijalno tetna samo ako
potencijalni ulaznici ulaze sa drugaijom kalkulacijom nego to drutvo (zemlje domadina) od
njih oekuje.



Definicija 5
(C. C. von Weizsacker, 1980 p.400): A barrier to entry is a cost of producingthat must be
borne by a firm seeking to enter anindustry but is not borne by firms already in theindustry,
and that implies a distortion in theallocation of resources from the social point ofview.

Von Weizsackerova definicija je takoer normativna iz toga to slijedi Stiglerovu definiciju.
Ukazuje na socijalnu komponentu, tj.prikazuje ulazne barijere kao drutveno poeljna
sredstva.

Definicija 6
(R. Gilbert, 1989 p. 478): An entrybarrier is a rent that is derived fromincumbency.

Gilbert se vie fokusira na prednosti domadih (stacioniranih) tvrtki nego na nedostatke
potencijalnih ulaznika na trite. Prema njemu ulazna barijera je dodatni profit koji tvrtka
moe zaraditi kao posljedicu establiranja u industriji. Ova tvrdnja ima problem u tome to
profit nije barijera.

Definicija 7
(Dennis Carlton and Jeffrey Perloff, 1994 p. 110): A barrier to entry is anythingthat prevents
an entrepreneur from instantaneously creating a newfirm in a market. Along-run barrier to
entry is a cost necessarilyincurred by a new entrant that incumbents donot (or have not had
to) bear.

Carlton i Perloff nude objanjenje da je svaki kapitalni zahtjev ulazna barijera, uz to
zakljuuju da je ulazna barijera vedinom novana (cost), ali moe biti i vremenska (time).
Napominju da ulazak na trite moe biti rentabilan samo dugorono, zbog poetne
prednosti domadih tvrtki.

EKONOMSKE DEFINICIJE:

Definicija 8: An economic barrier to entry is acost that must be incurred by a new entrant
andthat incumbents do not or have not had to incur.

Definicija 9: An antitrust barrier to entry is acost that delays entry and thereby reduces
socialwelfare relative to immediate but equally costlyentry.

Sve ekonomske ulazne barijere su zapravo barijere za zatitu trinog natjecanja, Meutim,
mnoge barijere za zatitu trinog natjecanja nisu ekonomske barijere. Zatita trinog
natjecanja je veda kategorija od gospodarske.

Definicija 10: A primary barrier to entry is acost that constitutes a barrier to entry on its
own.

Definicija 11: An ancillary barrier to entry is acost that does not constitute a barrier to entry
byitself, but reinforces other barriers to entry if
they are present.


Iz definicija 10. i 11.moemo moemo uvidjeti da grupa malih primarnih barijera moe
konstruirati znaajnu ulaznu barijeru. Meutim treba spomenuti da grupa malih primarnih
barijera ima pojaani utjecaj u prisustvu ponekih znaajnih barijera.[5]

Ulazne barijere zapravo predstavljaju zbunjujudi koncept. Naime autori koji piu o ulaznim
barijerama ni sami ponekad nisu jasni vezano uz pojam 'prepreke ulaska' i njihovih posljedica
kao previsokoj cijeni, previsokim profitima, presporom ulasku, itd. Pretpostavljamo da
koncept odreivanja ulaznih prepreka moe biti djelotvoran u industrijskom okruju,
ignorirajudi dinamiku i usklaujudi trokove. esto postoji zabluda o prilagoavanju trokova
kao ulaznoj prepreci.[6]

S perspektive istraivaa industrijske organizacije, Porter (1980) je opisao ulazne barijere kao
znaajke industrije koje daju nositeljima inherentne prednosti pred potencijalnim ulaznicima
na trite. Ulazne barijere rezultiraju manjim ulaenjem na trite pa analogno tome i
nadprosjenom profitabilnodu nositelja situiranih na tritu (Yip 1982). Porter (1980) je
predloio 6 glavnih ulaznih barijera, koje su:

1) trokovna prednost nositelja
2) diferenciranje proizvoda od strane nositelja
3) kapitalni zahtjevi
4) trokovi prelaska kupaca
5) pristup kanalu distribucije
6) Vladina politika.

Slino, no u malo irem kontekstu, Shepherd (1979je definirao ulazne barijere kao bilo to
to smanjuje opseg ili brzinu ulaska potencijalnih konkurenatana trite.Barijere ukljuuju
sve manire specifinih ureaja, kao to su patenti, prava i franize, kao i generalne
ekonomske barijere. Bazirano na Shepherdevoj definiciji, Karakaya i Stahl (1991) identificirali
su 25 barijera pri ulasku na trite, koje su nadalje grupirane u 2 kategorije: 1natjecateljski
aktivirane ili kontrolirane barijere pri ulasku na trite; te 2) okoline ili nekontrolirane
barijere ulaska na trite. Karakaya i Stahl (1991) takoer su identificirali sljedede ulazne
barijere na internacionalnim tritimakao razliku od onih na domadem tritu:

1) Kulturoloke razlike (i.e., socijalni sistem)
2) Jezik
3) Pristup distribucijskom kanalu
4) Trokovi prelaska kupaca
5) Vladina politika (i.e., porezi, licenciranje)
6) Prilagodba proizvoda
7) Stabilnost valute
8) Oekivana lokalna i globalna konkurencija
9) Potrebne promjene u marketingu
10) Nacionalizam
11) Politiko okruenje
12) Ekonomsko okruenje
13) Korupcija;
14) Cijenovne prednosti u prilog domadih tvrtci[7]


3. OPI PREGLED POVIJESTI MEUNARODNOG GRADITELJSTVA

Povijest moderne globalizacije graevinske industrijemoe se pratiti sve od 1840-tih godina
kad su Britanski graevinari prvi proirili poslovanje izvan svojih granica (Linder 1994). Ovdje
demo ukratko pojasniti povijest u 3 faze: prije Drugog svjetskog rata, poslije Drugog svjetskog
rata, i posljednjadva desetljeda (1992-2013). Kronoloki slijed i zapisi vedih povijesnih
dogaaja uzeti su od Lindera (1994), Warfa (1991), i Wellsa (1996).

3.1. PERIOD PRIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA

Za bri i jeftiniji transport robe and te masovnu proizvodnju i potronju, graevinske
aktivnosti Britanaca morale su prethoditivedim izravnim ulaganjima proizvodnih tvrtki u
ciljane zemlje. Neke vede Britanske tvrtke za eljeznike konstrukcije procvjetale su tijekom
rane eljeznike ere izgradnjom eljeznica u regiji.Drugom polovicom 1850-tih, Francuzi,
Njemci, i Belgijanci poeli su graditi eljeznice preko cijele Europe (Linder 1994). Voeni
konkurencijom, neki Britanski graevinariproirili su poslovanje prema tzv. granicama
ekonomske civilizacije kao to su Istona Europa, Rusija, Alir, Indija, Kanada, Australija,
Argentina, i Juna Afrika. Meunarodna ekonomska kriza 1866prekinula je nadmod
Britanskih graditelja eljeznica te je moralo prodi dvadesetak godina kako bi se opet
uspostavila njihova dominacija na tritu (Linder 1994). Kriza 1866dodijelila je vedu mod
bankama, te je povedala konkurencijumeu europskim i amerikim graevinskim tvrtkama,
to je uzrokovalo propast nezavisnih kolonijalnih graditelja eljeznica. Graevinske tvrtke
snano su se oslanjale na svoje domecijalne Vlade u pribavljanju profitabilnih ugovora.
Unatod njihovoj nadmodi, Britanske graevinske tvrtke nisu monopoliziralekolonijalna ili
imperijalistika graevinska trita. Francuske i Njemake graevinske tvrtke natjecale su se
sa Britanskim tvrtkama za ugovore graenja internacionalnih eljeznica, mostova, luka, i
kanala. Za primjer, Gustav Eiffelovagraevinsko-inenjerska tvrtka gradila je mostove izmeu
1867 i 1889 u Portugalu, Rusiji, Grkoj, Egiptu, Indokini i Junoj Americi(Linder 1994).
Njemake graevisnke tvrtke okupirale su kljune pozicije u polaganju temelja za
iskoritavanje njemakih formalnih kolonija. Izmeu 1895 i kraja Prvog svjetskog rata,
najveda njemaka tvrtka, Holzmann, ostvarivala je 35% svojih ukupnih prihoda od gradnje u
inozemstvu (Linder 1994). Meunarodni projekti osigurali su siguran opstanak nekih
europskih graevinskih tvrtki tijekom Velike Depresije 1930-tih, meu kojima su mnoge
prisustvovale u masivnim industrijskim i infrastrukturalnim radovima Prve (19281932) i
Druge (19331937) Sovijetske petoljetke (Linder 1994). Negdje oko prijelaza iz 19.stoljeda,
neke Europske graevinske tvrtke ule su na Ameriko graevinsko trite, ukljuujudi
Holzmanna. Prvi svjetski rat ultimativno je stao na kraj timstranim graevinskim akvizicijama
na amerikom tritu za monogo godina. U irem pogledu Prvi svjetski rat oznaio je prekid
u globalizaciji graevinske industrije, osobito u Europi i na Bliskom Istoku.Velika domada
graevinska potranja u Sjedinjenim Amerikim Dravama tijekom 19.stoljeda uinila je
globalno irenje domadih graevinskih tvrtki nepotrebnim. Nadalje, glavne kolonijalne sile
(Velika Britanija, Francuska, iNjemaka) uinile su proboj na njihova kolonijalna trita
tekim. Ipak, amerike graevinske tvrtke uspjele su odraditi neke projekte u Junoj Americi i
Aziji. Prvi svjetski rat (1914-1919) preobrazio je SAD u zemlju kapitalnog izvoznika. To je
znaajno povealo mogudnost osiguravanjagraevinskih projekata izvan zemlje. Do kraja


Drugog svjetskog rata, amerike graevinske tvrtke razvile su znaajan volumen projekata
izvan zemlje, meutim, oni su jo uvijek sainjavali mali postotak prosjenih godinjih
graevinskih radova unutar zemlje. Velika Depresija 1930-tihkada je bilo mnogo Vladinih
projekata (Hoover Dam, etc.), ojaala je neke amerike graevinske tvrtke poput Bechtelai
Morrison-Knudsensa (Washington Group International). Amerike graevinske tvrtke stekle
su strunosti kapitalna znanja uedi od domade naftne industrije. Glavni proboj pri stvaranju
Svjetskog graevinskog trita doao je pri poetku eksploatacije energenata na Bliskom
Istoku. Voene nadmodi naftnih kompanija na tom tritu, graevinske tvrtke lako su
dobivale i ostvarivale nove projekte na Bliskom Istoku.

3.2. PERIOD POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA DO 1992.GODINE

Amerike tvrtke izvodile su polovicu graevinskih projekata Drugog svjetskog rata u
zemljama Britanskog Commonwealtha u vrijednosti 2,4 milijarde dolara, te su takoer bile
aktivne u vojnim projektima na podruju June Amerike (Linder 1994). Amerika Vlada
osigurala je graevinarima povoljne uvjete kako bi osigurali tehnologiju i akumulirali kapital
kako bi uspostavili Vladine i privatne ugovore koji su bili potrebni da posluju
globalno.Spomenute tvrtke razvile su se u svjetsku silu kroz sudjelovanje u rekonstrukciji
Europe, te su prisvojili projekte koji su zahtjevali najnapredniju tehnologiju za koju su oni
imali monopol.Moderna globalizacija u graevinarstvu analogno je pratila meunarodni
gospodarski bum 1950-tih i 1960-tih godina.Amerike graevinske tvrtke iskoristile su
blagostanje naftne i kemijske industrije te crpile domade industrijsko vodstvo u tim
sektorima. U tim vremenima tvrtke su ostvarile vladajudi poloaj na rastudim svjetskim
tritima. Za primjer, amerike tvrtke gradile su dvije tredine kemijskih, naftnih i plinskih
postrojenja tijekom 1960-tih godina. Nasuprot tome, zapadno europske tvrtke ostvarile su
svoje najvede uspjehe gradnjom petrokemijskih postrojenja u Sovjetskom savezu gdje se
amerike tvrtke nisu mogle natjecati zbog politikih razloga. U danom razdoblju amerike
tvrtke osiguravale su vie od jedne tredine ugovora za gradnju raznih postrojenja u Zapadnoj
Europi, dok su europske tvrtke imale manje od 1% ugovora za gradnju postrojenja na
amerikom tlu.U ranom poslijeratnom razdoblju, europske i japanske graevinske tvrtke bile
su zauzete domadim projektima obnove. Nekod dominantne Britanske tvrtke nisu bile u
stanju konkurirati za inozemne graevinske radove zbog nedostatka kapitalnih sredstava.
Ipak, Europske tvrtke postupno su se ponovno proirile na globalnoj razini na nain
oblikovan prema poslijeratnim ekonomsko-politikim silama koji je oblikovao rat. Do 1960-
tih godina, najvede graevinske tvrtke u Velikoj Britaniji i Njemakoj ved su jasno integrirale
svoj znaaj na svjetsko trite. Iako su bili najkonkurentniji u tradicionalnoj gradnji i gradnji
infrastrukturnih objekata koji zahtjevaju ogranien prijenos naprednih tehnologija, zatvorili
su tehnoloki jaz.Smanjenje kapitalnih poticaja amerike vlade za gradnju u zemljama Tredeg
svijeta smanjilo je konkurentnost amerikih tvrtki.To razdoblje stvaranja meunarodnog
graevinskog trita, unato brzorastuem broju sudionika, jo uvijek odlikuje niim
stupnjem konkurencije nego u drugim sektorima poput proizvodnje.Japanske tvrtke nisu
izvodile nikakve radove u inozemstvu, osim projekte reparacija i programe gospodarske
suradnje.S krajem domadeg graevinskog 'booma' 1960-tih godina, velike japanske tvrtke
osjedale su pritisak za ulazak na svjetsko trite (Linder 1994). Graditeljske aktivnosti na
Bliskom Istoku izazvale intenzivan, desetljede dug impuls za modernu globalizaciju u
graevinarstvu. Ogroman porast prihoda koji je omogudio OPEC, izazvao je dotad nevienu


implementaciju industrijskih razvojnih programa.To je iznjedrilo brojne projekte za izvoae
iz SAD-a, Europe i Japana kao i June Koreje te one iz zemalja Tredeg svijeta.Korejske tvrtke
su bile 20-30% jeftinije zbog radne snage te su na taj nain uspjele dobiti znatan postotak
ugovora o graenju (Linder 1994).

3.3. POSLJEDNJIH DVADESETAK GODINA: EMPIRIJSKA ANALIZA

Bududi da su podaci o globalnom graevinskom tritu za poslijednjih nekoliko godina lako
dostupni, ovaj dio izvjeda uglavnom se temelji na empirijskoj analizi iz perspektive ulaska na
pojedino trite.Podaci koje moemo promatrati u navedenom razdoblju mogu se uzeti iz
ENR Top 225 (International Construction Firms ranking list and contractors revenue
distribution) od 1992 do danas.

4.FAKTORI DOMOVINE I ZEMLJE DOMAINA

Neki imbenici koji su specifini za odreene zemlje mogu odrediti koja je vrsta ulaska
prioritetna: stalni ulazak ili mobilni ulazak. Ti imbenici su grupirani kao faktori domovine i
zemlje domadina i ukljuuju odnos trgovina, kulturnu udaljenost, kolonijalne veze i bliskost
jezika.

4.1. ODNOS TRGOVINA

Dua diplomatska povijest moe dovesti do vedeg razumijevanja izmeu domovine i zemlje
domadina meunarodnih izvoaa. To bi omogudilo uesniku da postavi svoja ulaganja na
stranom tritu. Takvo razumijevanje de poticati uinkovitu suradnju izmeu uesnika i
lokalne uprave (Tse et al. 1997). U skladu s tim, te tvrtke de vjerojatnije usvojiti naine
trajnog ulaska. Pan and Tse (2000) pretpostavljaju da je tijek poslovanje izmeu dvije zemlje
izravan pokazatelj stupnja interakcije izmeu te dvije zemlje. to je vedi volumen
bilateralnog poslovanja, to su tvrtke prikupile vie znanja o stranom tritu i sigurnije su
uprihvadanju trajnih modela. Dakle, to je jai odnos trgovina, veda je mogudnost da de
uesnici koristiti trajne naine ulaska. Kao dio meunarodne slube trgovina, meunarodna
izgradnja je ogranienja ili je uz potporu organizacija kao to su WTO, NAFTA, ASEAN i EU.
Zemlje unutar iste trgovinske organizacije imaju manje prepreka kod ulaska na trite od
zemalja iz druge organizacije.
Stoga, pretpostavlja se da: Kad su druge varijable nepromijenjene, ako domovina i zemlja
domadin imaju bliske odnose trgovina, graevinske tvrtke de vjerojatnije koristiti trajne
naine ulaska kako bi se probile na stranom tritu.

4.2. KULTURNA RAZLIKA

Socio-kulturalnu razliku su nairoko analizirali istraivai prema nainu ulaska na trite
(Erramilli et al. 2002; Erramilli and Rao 1993; Luo 2001). Kulturna razlika pokuava
konceptualizirati i do neke mjere izmjeriti kulturnu razliku izmeu zemalja i trita. (Hallen
and Wiedersheim-Paul 1979). Kogut and Singh (1988) tvrde da je djelatnost prikupljanja


informacija o tritu proporcionalna kulturalnoj razlici. Kad uprava seli u zemlju koja je
kulturno slina domovini, vjerojatno ved posjeduje vedinu informacija za rad na tritu ; no
pri ulasku na trite sa stranom kulturom, moe imati potekoda u nametanju subjektivne
prosude kako bi odredili kako i se ljudi trebali ponaati i kako vrednovati odnos uloenog i
rezultata. (Erramilli and Rao 1993; Gatignon and Anderson 1988). Dakle, sa vedom
kulturnom razlikom izmeu domovine i zemlje domadina dolazi i veda obaveza istraivanja
trita.

Projektno temeljen ulaz ne trai od stranaca temeljito razumijevanje lokalne kulture. Uz
dobro definirane ciljeve projekta i obostrano razumijevanje mogudih konflikata izmeu
stranaka razliite nacionalnosti, ljudi mogu podnijeti kratkoronu kulturnu razliku. Meutim,
na trajnoj bazi kulturna udaljenost postaje mnogo vedi problem. Trajna organizacija mora
jako dobro razumijeti lokalnu kulturu da bi uspostavili trajnu suradnju sa lokalnim
poduzetnicima i interno upravljati odnosima izmeu lokalnih zaposlenika i stranaca.
Stoga je hipoteza da: Kad su druge varijable nepromijenjene, graevinske tvrtke de se
vjerojatnije odluiti na trajni ulazak u zemlje se manjom kulturalnom razlikom.

4.3. KOLONIJALNE VEZE

Varijable kolonijalnih veza esto koriste ekonimisti za mjerenje slinosti politikih i pravnih
institucija. U meunarodnoj granji, kolonijalne veze takoer ukazuju na tradicionalnu
prekograninu trgovinu. Proces internacionalizacije gradnje prikazan u poglavlju 4 prikazuje
da su izvornom razdoblju globalnog graevinskog trita, kolonijalne zemlje bila dobra
inozemna trita pogotovo za europske izvoae. Dakle, ova veza esto podrazumijeva da
dvije zemlje imaju blisko politiko i pravno ureenje i dugoroni odnos trgovine u graevini,
te stoga izvoa moe imati prednost na tritu. Zbog te tradicije, te pravne i politike
slinosti, tvrtke de vjerojatnije radije odarati trajni ulazak na trite.
Stoga je hipoteza da: Kad su druge varijable nepromijenjene, izvoa de vjerojatnije odabrati
stalni ulazak na trita koja imaju kolonijalni vezu s domovinom.

4.4. BLISKOST JEZIKA

Jezik je vrlo esta prepreka tvrtkama u reklamiranju njihovih proizvoda i usluga na
meunarodnim tritima (Karakaya and Stahl 1991). Komunikacija igra vanu ulogu na
gradilitima gdje radi vie organizacija, stoga je pozavanje lokalnog jezika velika prednost
izvoaa (Ostler 1998). U globalnom graevinskom tritu, vrlo je esto da izvoai rade na
tritima sa istim ili slinim lokalnim jezikom. Na primjer, panjolski izvoai rade na tritima
u latinskoj amrici gdje se govori panjolski a kineski izvoai u Hong Kongi i Singapuru.
Govoredi lokalni jezik, izvoai ne samo da imaju tendenciju ulaska na trite nego i stalnog
boravka na tom tritu.

4.5. FAKTORI ZEMLJE DOMAINA

Neki specifini faktori zemlje domadina mogu utjecati na odabir izmeu stalnog i mobilnog
ulaska na trite. Ti faktori su grupirani kao faktori zemlje domadina i ukljuuju trinu
atraktivnost, rizik ulaganja, ogranienje ulaska i intenzitet natjecanja.


4.5.1 Atraktivnost stranog trita

Trina atraktivnost ( veliina i rast ) je vana odrednica inozemnih ulaganja. U velikim i brzo
rastudim tritima, od naina ulaganja se oekuje da osiguraju vedu dugoronu profitabilnost
tvrtke kroz prilike za nie trokove proizvodnje (Sabi 1988). Trini rast na tritu domadina
utjee na oekivani neto povrat i rast poduzeda za vrijeme meunarodne ekspanzije. To pak
utjee na obveze za resursima , strateke smjernice,i odluku o vrsti ulaska na trite.Na
tritima s visokim rastom , tvrtke radije odabiru dugoronu prisutnost ( Agarwal i
Ramaswami 1992). Nasuprot tome, MNE moe pogodovati nainu ulaska, povlaedi manju
koliinu resursa kada je rast prodaje ciljane industrije u opadanju (Luo 2001). Kad su ostale
stvari jednake od MNE se oekuje da favorizira naine u kojima treba manja koliinu resursa
ulaska kada je trite u razvitku ili opadanju (Hill i sur., 1990). Na tritima u nastajanju koja
se odlikuju brzim rastom, jo jedna prednost ovih ciljanih trita je prilika za viim prinosima
(vedi od poduzetih rizika) zbog prisutnosti vedih trinih nesavrenosti za vede organizacije
koje imaju sredstva potrebna za snositi rizike povezane tritem niskog potencijala (Lambkin
1988). U graevinskom tritu, tvrtke de koristiti vie resursa i namjeravaju uspostaviti stalni
ulazak na trite, tako da iskoriste rast zemlje domadina kao prednost radije nego da uu na
trite oportunistikoj i ugovornoj osnovi.
Stoga je hipoteza da: Kad druge varijable ostaju nepromijenjene, graevinske sudionici de
vjerojatnije koristiti stalne ulazak na trite za atraktivna inozemna trita.

4.5.2 Rizik ulaganja

Rizik ulaganja u zemlji domadinu odraava neizvjesnosti u nastavak sadanjih ekonomskih i
politikih uvjeta i ukupne politike koje su kritine za opstanak i profitabilnost poslovanja
jedne firme u toj zemlji .U zemljama s visokim rizikom ulaganja ,tvrtki de biti bolje da ne ulazi
, ali ako se to dogodi , to moe uzrokovati koritenje mogudnosti ne- ulaganja ( Agarwala i
Ramaswami 1992.). Stalni ulazak je proces u tijeku , i stoga je teko prognozirati i osigurati
se od svih rizika koji su ukljueni. Strane tvrtke moraju upravljati tim rizicima kako nastaju .
Inozemne tvrtke koje usvajanju mobilne naine ulaska imaju bolju priliku da upravljaju
svojim rizicima jer je trajanje esto krade , pa je stoga lake predvidjeti vrste i ozbiljnosti
rizika .Kad je investicijski rizik visok , MNE bi mogao dobro ograniiti svoju izloenost takvom
riziku ograniavanjem svojih resursa obveze ( Buckley i Casson 1998; Kim Hwang i 1992) .
Politiki rizik moe i obeshrabriti i potaknuti koritenje kradih ugovora. Root (1987)je
identificirao etiri vrste rizika ulaganja koje imaju znaajan utjecaj na MNE odluku ulaska. Oni
su opdenito politiki rizik (npr., nestabilnost politikog sustava), vlasnitvo / kontrole rizika
(npr. izvlatenje, intervencije), rizik operacija (npr., kontrola cijena, zahtjev lokalnog
sadraja), i rizik prijenosa (npr. Rizik valutne nekonvertibilnosti, kontrola novca).Kada su ti
rizici visoki, za MNE bi moglo biti dobro ograniiti svoju izloenost smanjenjem svojih
resursa obveze i povedanjem njihove sposobnosti za izlazak s trita brzo, bez znaajnih
gubitaka("fleksibilnost"), ukoliko se okruenje pogora (Hill et al, 1990.). Iako su velike MNE
obino u stanju podnijeti neke rizike, empirijski dokazi ukazuju da je spremnost MNE da
uloe kapital u stranom tritu obrnuto povezana s percepcijama neizvjesnosti poslovanja na
tom tritu (Gatignon i Anderson 1988; Stopford i Wells 1972). Meunarodna gradnja je
izloena viestrukim vrstama rizika.


Stoga je hipoteza da: Kad su druge varijable nepromijenjene, graevinske tvrtke de
vjerojatnije koristiti stalne ulaske na inozemna trita sa niskim rizicima ulaganja.

4.5.3 Ogranienje ulaska

Gomes - Casseres ( 1990) je primijetio da su brojna istraivanja ignorirala uinke restrikcija
zemlje domadina na odabire ulaska na trite. Brouthers ( 2002) potvrdio je da u nekim
zemljama institucionalna struktura moe stvoriti situaciju u kojoj izbor predvien
trokovima nije dozvoljen izbor . Ova"priritet- restrikcija-zadnji izbor" paradigma je
nadmodno znaajna u graevinarstvu. Kako bi se zatitila domada graevinska trita na
mnogim znaajnim tritima postoje prepreke vezane za zahtjeve vlasnitva, sustave dozvola,
sustavi rejtina i licenciranja koje onemoguduje stranim izvoaima stalan boravak na tritu.
Ta pravila ponekad mogu ograniiti tvrtke na rad samo na projektima koji su u pravilu
financirani od strane meunarodnih organizacija (npr., Svjetska banka i regionalne razvojne
banke) i stranih vlada, projekata od posebnih dravnih ugovora (USA-Japan (2004). Za nove
tvrtke to moe znaiti da moraku odabrati moilni ulazak iako i radije odabrali stalan ulazak na
trite.
Stoga, pretpostavlja se da je: Kad su druge varijable nepromijenjene, inozemni poduzetnici
de manje vjerojatno koristiti stalni ulazak za trita s visokim stupanjem ogranienja.

4.5.4 Intenzitet konkurentnosti

Ekonomisti industrijskih organizacija pretpostavljaju de povedanje broja tvrtki
unutar industrije pojaati kompetitivnost , ali de utjecati i na smanjenje razine profitabilnosti
i usporavati prosjenu stopu rasta pojedine tvrtke ( Scherer i Ross ,1990) . ENR ( 2004) uveo
je studiju sluaja o povlaenju Balfour Beatty sa trita u Kini kako bi se izbjegla konkurencija .
Harrigan ( 1985b ) smatra da svako smanjenje strateke fleksibilnosti nije mudro kad je
konkurencija promjeniva, to iziskuje brze odgovore iz tvrtke. U takvim tritima, tvrtke
imaju tendenciju biti manje profitabilne i stoga ne trebaju velike resurse. Postoji bitna razlika
izmeu obveza resursa izmeu stalnih i mobilnih ulazakana meunarodnim graevinskim
tritima. To dovodi do razliite strateke fleksibilnosti za svaku vrstu ulaska. Zbog
ogranienja obveza resursa i MNE sposobnosti prilagodbe na promjenjive trine okolnosti
bez izvrgavanja znaajnim trokove u sluaju propasti , moe se teoretski tvrditi da MNE
favorizira model ulaska koji podrazumjeva niske obveze resursa i visoku fleskiilnost kada je
intenzivna konkurencija na stranom tritu (Hill et al. 1990).
Stoga, pretpostavlja se da je: Kad su druge varijable nepromijenjene, graevinske tvrtke de
manje vjerojatno odarati stalni ulazak na trita koja ukljuuju visoki intenzitet
konkurentnosti.



4.6. FAKTORI TVRTKE

Neki imbenici koji su specifini za izvoaa mogu odrediti prioritet izmeu stalnog ulaska i
mobilnog ulaska. Ovi faktori su grupirani kao faktori tvrtke. Oni su veliina tvrtke i
multinacionalno iskustvo tvrtke.

4.6.1 Veliina tvrtke

Imovinska snaga je potrebna za tvrtke da se ukljue u meunarodnu ekspanziju i natjeu na
prekomorskim tritima . Potrebni su resursi za visoke trokove marketinga, izvrenja
ugovora i postizanje razmjera ekonomije. Veliina tvrtke odraava njezinu sposobnost za
apsorpciju tih trokova . Drugimn rijeima, od veliine tvrtke se oekuje da bude u pozitivnoj
korelaciji sa sklonodu ulaska na strana trita. Doksklonost pojedinanim pothvatima ne
udi, izbor zajednikih ulaganja moe se objasniti injenicom da je veda organizacija manje
zabrinuta nego manje organizacije pred potencijalnom mogudnodu iskoritavanja od strane
partnera iz zemlje domadina ( Doz 1988). Empirijski dokazi upuduju na to da vede tvrtke
radije iraju modele jednakih financijskih ulaganja (Agarwal and Ramaswami 1992). Za razliku
od vedine ostalih uslunih djelatnosti, graevinska industrija je kapitalno intenzivna.U
meunarodnim projektima, poduzetnici esto moraju dati polog i ponekad dati dio
projektnog kapital ili pomodi u pronalaenju financija za projekt.To ini prag imovinske snage
za graevinske tvrtki za ulazak na svjetskom tritu.Stalna prisutnost zahtijeva vie sredstava
nego kratkorone graevinske projekte ako se zaposle dugoroni zaposlenici, oprema je
steena i odravana, a u nekim zemljama potreban je i veliki kapital za registraciju (npr., 30
milijuna $ registracija kapitala za prvi razred graevinske firme u Kini).
Stoga je hipoteza da: Kad su druge varijable nepromijenjene, veda graevinska tvrtka de
vjerojatnije izabrati stalni ulazak za inozemna trita.

4.6.2 Multinacionalno iskustvo

Vjeruje se da je iskustvo od velike vanosti u izoru naina ulaska na trite. Iskustveno uenje
u globalnom procesu ekspanzije ne smanjuje kulturnu udaljenost izmeu domovine i zemlje
domadina , ali sigurno poboljava iskustvo tvrtke u operativnom poslu u odreenom
inozemnom tritu ( Root 1987). Iskustveno uenje daje tvrtci vedu sposobnost za otkrivanje
mogudnosti, smanjuje nesigurnost odlaska zu inozemstvo i ini investitore spremnijima da
uloe vie resursa (Arora i Fosfuri 2000). U procesu akumulacije znanja i iskustva , tvrtke
mogu razviti nove sposobnosti da se prilagode riskantnom i konkurentnom okruenju trita
u nastajanju ( Lin 2000) . Poznavanje trita i meunarodno iskustvo tvrtki utjee na njihovu
sposobnost i spremnost da ulau resurse . Tvrtke su u poetku nesklone riziku kad ulaze na
nova tritaali kako su stekli znanje o inozemnom tritu i stekli bolji uvid u trini rizik , oni
postaju sve vie samopouzdaniji i agresivniji , to se manifestira spremnosdu da uloe vie
resursa ( Lin , 2000) .Poduzeda bez inozemnog iskustva na tritu vjerojatno de imati vede
probleme u upravljanju u inozemstvu. Opaeno je da preuveliavaju potencijalne rizike, dok
podcjenjuju potencijalne prednosti rada u inozemstvu. To ini izbor ne-investicijskih modela
vie vjerojatnim za te tvrtke (Agarwala i Ramaswami 1992). Prijenos iskustva je relativno lak
od zemlje do zemlje. Iskustvo koje graevinske tvrtke dobiju na svjetskom tritu moe im


pomodi da uu na odreeno trite. U graevinarstvu postupno inkrementalni model ne
vrijedi (Erramilli i Rao 1993). Primjedeno je da mnoge tvrtke zaponu samostalne projekte
kad uu na strano trite (Abdul-Aziz 1995). ini se da opde inozemstvo iskustvo igra ulogu
kada tvrtka ulazi na novo trite.
Stoga je hipoteza da: Kad su druge varijable nepromijenjene, iskusnije graevinske tvrtke de
vjerojatnije da izabrati stalni ulazak za inozemna trita.

5. VRSTE ULAZNIH BARIJERA

1. Povoljnija cijena za postojee tvrtke
Pri ulasku na trite cijene proizvodnje tvrtke koja ulazi su vede od cijena postojedih tvrtki na
tritu
2. Pristup i kontrola stratekih resursa
Kontrola nad strateki vanim resursima omoguduje postojedim tvrtkama da kontrolira
trite i time oteava ulazak novim tvrtkama
3. Pristup distribucijskim kanalima
Postojede tvrtke mogu tvrtkama koje ulaze na trite blokirati pristup svojim distribucijskim
kanalima, pritom im ostavljajudi pristup inferiornim kanalima.
4. Specifina imovina i sredstva
Bududi da se specifina sredstva i imovina ne mogu kupiti ili odjednom stedi, ona mogu
zadati velike probleme pri ulasku nove tvrtke na trite
5. Dostupnost kvalificirane radne snage
Nedostupnost kvalificirane radne snage predstavlja tvrtki koja ulazi na trite manjak
ljudskog kapitala koji je potreban da bi se uspjeno vodilo poslovanje
6. Brend
Pod utjecajem jakog brenda, kupac se na tritu ponaa inertno, to je vie odlika monopola
nego konkurencije. Da bi tvrtka koja ulazi na trite nadjaala brend postojedih tvrtki
potrebno je uloiti veda financijska sredstva.
7. Povezani proizvodi i usluge
Povezanost nekoliko proizvoda i usluga postojedih tvrtki na tritu oteava tvrtkama koje
ulaze da se probiju na tritu sa pojedinanim proizvodom ili uslugom.
8. Jai kapital domaeg tritu i rizik nove investicije
Zbog manjeg rizika i jaeg zalea, tvrtke prisutne na tritu de lake prikupiti financijska
sredstva za nove projekte nego tvrtke koje tek ulaze na trite
9. Kapitalni zahtjevi
Da bi pristupili odreenom tritu potrebno je investirati velika sredstva, posebno ako se radi
o kapitalnim investicijama


10. Nejasna identifikacija stratekih resursa
Nejasna identifikacija stratekih prednosti i resursa onemoguduje tvrtki ulaznici da ui od
postojedih tvrtki.
11. Trokovi poslovanja na stranom tritu
Transakcijski trokovi tvrtke koja je ula na strano trite vedi su od tvrtke koja posluje na
tom tritu.
12. Kulturna razlika
Pri ulasku na novo trite tvrtka se suoava sa razliitim stavovima, sklonosti i naina
obavljanja stvari karakteristine za to trite.
13. Lojalnost kupaca
Jaka povezanost kupaca sa postojedim tvrtkama prisutnim na tritu oteava proboj
tvrtkama koje ulaze na trite
14. Visok troak prijelaza za kupce
Postojede tvrtke imaju odreeni stupanj monopola prema stalnim kupcima, bududi da za
pojedine kupce prelazak na poslovanje s novim partnerima predstavlja odreen troak
15. Decentralizacija
Postojede tvrtke ostvaraju benefit i sinergijski efekt oko utede i upravljanja trokova ako
djeluju kao vie decentraliziranih jedinica, nego kada nova tvrtka ulazi na trite sa samo
jednim brendom
16. Postavljanje granine cijene
Postojede tvrtka sputaju prodajne cijene svojih proizvoda do granine razine, odnosno
proizvodne cijene potencijalne tvrtke koje bi ule na trite.
17. Ekonomija razmjera
Ekonomijom razmjera postie se smanjenje jedininih trokova (trokova po jedinici
proizvoda) do kojeg dolazi proizvodnjom u velikim razmjerima. Sa stratekoga stajalita,
vana je zbog ostvarivanja trokovnih prednosti postojede tvrtke na tritu.
18. Viak kapaciteta
Situacija u kojoj je stvarna proizvodnja manja od ostvarive ili optimalne za postojedu tvrtku
na tritu. To znai da je potranja na tritu za proizvodom ispod onoga to je tvrtka mogla
potencijalno dostaviti na trite. Navedenim postupkom de voditi cijene prema dolje i trite
uiniti neprivlanim za nove ulaznike.
19. Ekskluzivni ugovori sa kupcima
Postojede tvrtke imaju ekskluzivne ugovore sa svojim dugogodinjim kupcima to usporava
ulazak novih tvrtki na trite.
20. Oekivana osveta od strane postojeih tvrtki
Poduzimanje mjera od strane postojedih tvrtki na tritu da bi oteali ulazak i opstanak novih
tvrtki na tritu.


21. Propusti, nepotpune informacije i tajne koje se dre na tritu
Tvrtka koja ulazi na trite nede imati svo potrebno znanje na raspolaganju i donosit de
pogrene strateke odluke temeljene na nepotpunim informacijama.
22. Davanje dozvola od strane drave
Trokovi poslovanja tvrtke koja ulazi na trite penju se do znaajne sume zbog pribavljanja
raznih dozvola i nameta od strane drave.
23. Vladine mjere
Restriktivne Vladine mjere mogu povedati ekonomiju razvoja, kapitalne zahtjeve i ostale
potencijalne barijere koje ide u korist postojedih domadih tvrtki i tetu tvrtki koje ulaze na
novo trite
24. Vladine subvencije
Odnosi se na sluajeve gdje Vlada svojim mjerama potie domade proizvoae stavljajudi
pritom ulazne tvrtke u neravnopravan poloaj.
25. Visoka stopa dobiti postojeih tvrtki
Tvrtke koje postoje na tritu de biti veoma defenzivne prema svojoj dobiti
26. Visoke plae za zaposlenike i menadere
Postojede tvrtke na tritu mogu povisiti prosjenu stopu plade u odreenoj industrijskoj
grani kako bi povisili trokove ulaska nove tvrtke na trite
27. Iskustvo i know how postojeih tvrtki na tritu
Postojede tvrtke na tritu imaju kompetitivnu prednost u odnosu na tvrtke koje ulaze u
smislu posjedovanja znanja i iskustva steenog tijekom poslovanja.
28. Via tehnoloka razina postojeih tvrtki
Postojede tvrtke na tritu u odnosu na tvrtke koje tek ulaze na trite posjeduju prednost u
smislu vie tehnoloke razine proizvodnje, te su novoj tvrtki potrebna velika ulaganja da bi
tvrtka dola do razine postojede.
29. Lokacija
Lokacija je vana prednost bududi da postojede tvrtke mogu zauzeti atraktivne lokacije za
prodaju ili proizvodnju svojih proizvoda i time staviti tvrtke koje ulaze na trite u podreen
poloaj.
30. Trokovi marketinga
Trokovi marketinga su trokovi koje se ne mogu povratiti (eng. sunk costs), da bi marketing
bio efikasan potrebno ga usmjeriti da velik dio trita. Postojede velike tvrtke na tritu
ekonomijom razmjera imaju manji marketinki troak po jedinici proizvoda nego mala tvrtka
koja tek ulazi na trite.
31. Opseg proizvoda
Ukoliko na postojedem tritu prevladava velik opseg proizvoda, odnosno ponude kupcima,
manja je vjerojatnost da de na to trite dodi nova tvrtka sa svojim proizvodima


32. Patenti
Patenti osiguravaju tvrtkama vlasnicima odreen stupanj snage na tritu za neki vremenski
period limitirajudi tako ulazak novih tvrtki na trite.
33. Politike veze
U vedini sluajeva domade tvrtke imaju politiku naklonost, stavljajudi tvrtke koje ulaze na
trite u neravnopravan poloaj
34. Diferencijacija proizvoda
Diferencijacija proizvoda je proces razlikovanja proizvoda ili usluge od drugih, da bi proizvod
postao privlaniji za ciljanu skupinu trita. Diferencirana ponuda postojede tvrtke moe
odvratiti nove tvrtke od ulaska na njihovo trite jer postojeda tvrtka moe raunati na
lojalnost svojih kupaca te moe podidi cijene proizvoda do granine razine bez straha od
gubljenja svojih klijenti.
35. Brzina tehnoloke promjene
Zemlje s prebrzim tehnolokim promjenama mogu biti neatraktivne tvrtkama ulaznicama
dok s druge strane prespora stopa tehnolokih promjena ini zemlju neprivlanu za
inovativne tvrtke ulaznice.
36. Trokovi istraivanja i razvoja
Potreba za investiranje u istraivanje i razvoj predstavlja veliku barijeru za tvrtku koja ulazi na
trite
37. Koncentracija prodaje tvrtke prisutne na tritu
Velika koncentracija prodaje povedava lojalnost svojih klijenata, te za tvrtku ulaznicu
predstavlja barijeru jer su joj potrebna velika investicijska sredstva da bi se mogla
ravnopravno natjecati na tritu
38. Specijalni rizici i nesigurnosti pri ulasku
Pri ulasku na novo trite tvrtka se suoava s vedim poslovnim i financijskim rizikom nego
postojeda tvrtka
39. Nepovratni troak
Engl. Sunk costs predstavljaju investicijske trokove koji se ne mogu povratiti, a nuni su da
bi tvrtka ula na novo trite. Barijera je velika ukoliko su ti trokovi znaajno visoki.
40. Trokovi transakcija
Visoki trokovi trine razmjene na novom tritu predstavljaju barijeru, posebno ako na
tritu postoji mnogo sudionika
41. Vertikalna integracija
Ako je u industriji prisutna vertikalna integracija, da bi se nova tvrtka nosila s postojedom
konkurencijom potrebna je uloiti vedu predanost i veda ulaganja. [9]



6. GRUPE ULAZNIH BARIJERA

Profesor Fahri Karakaya sa Sveiilite iz Massachusettsa, predloio je grupiranje ulaznih
barijera. Na osnovu njegovih istraivanja predloio je etiri grupe ulaznih barijera.

6.1. SPECIFINE PREDNOSTI TVRTKE

Specifine prednosti koje koje posjeduje prisutna tvrtka na tritu ne mogu se jednostavno
postidi ili kopirati od strane tvrtke koja ulazi na trite. Pri ulasku na trite takve specifine
zahtjeve je reko prebroditi. Karakaya je u svojoj studiji njih izdvojio kao najznaajnije ulazne
barijere. Barijere koje spadaju u navedenu grupu:
Povoljnija cijena postojedih tvrtki
Pristup i kontrola stratekih resursa
Decentralizacija
Ekonomija razmjera
Ekskluzivni ugovori s kupcima
Propusti i nepotpune informacije
Vladine subvencije
Iskustvo i znanje postojedih tvrtki
Organizacijske sposobnosti
Know how
Tehnoloka razina postojedih tvrtki
Politike veze

6.2. PREDNOSTI BAZIRANE NA TEMELJU KUPCA I TRITA

U tu grupu je izdvojio prednosti postojedih tvrtki koje proizlaze iz diferencijacije proizvoda,
brenda i lojalnosti klijenata. Navedene karakteristike stvaraju tvrtkama koje ulaze na trite
potekode bududi da su klijenti neskloni promijeniti navike i odluiti se za nove proizvode, to
dolazi posebno do izraaja u industrijama i djelatnostima u kojima je rizik povezan s kupnjom
i transakcijski trokovi potrage novog dobavljaa visoki. Barijere koje spadaju u navedenu
grupu:
Brend
Povezanost kupca s postojedim tvrtkama
Lojalnost kupaca
Trokovi kupca pri promjeni proizvoda ili partnera
Diferencijacija proizvoda



6.3. FINANCIJSKI ZAHTJEVI ILI TROAK ULASKA NA TRITE

Karakteristika ove grupa barijera je da one rastu s porastom kapitalnih ulaganja. Financijski
zahtjevi su povezani sa trokovima ulaska na trite kao i sa veliinom investicije koju je
tvrtka koja ulazi na trite potrebna provesti da bi se ravnopravno natjecala na tom tritu.
Barijere koje spadaju u navedenu grupu:

Kapitalne investicije i zahtjevi
Rizik investicije
Trokovi poslovanja na stranom tritu
Kulturoloka razlika
Davanje dozvola od strane drave
Visoke plade za zaposlenike i menadere
Trokovi marketinga
Trokovi istraivanja i razvoja pri ulasku na trite
Specijalni rizici i nesigurnosti pri ulasku na trite
Trokovi transakcija
Nepovratni trokovi

6.4. OEKIVANJE PROFITA PRI ULASKU NA TRITE

Tu podrazumijevamo potencijalno profitabilnost tvrtke nakon ulaska na trite koja je
odreena strategijom i odlukama pri samom ulasku na trite. Predvieni profit znatno
utjee na konanu odluku hode li se tvrtka uopde odluiti na ulazak na trite. Postoje dvije
strane privlanosti trita, s jedne strane to su visoki oekivani profiti koji ohrabruju tvrtku za
ulazak, no s druge strane tu su i postojede tvrtke koje de postupiti defenzivno prema svojim
stratekim interesima. Barijere koje spadaju u navedenu grupu:

Pristup distribucijskim kanalima
Postavljanje granine cijene
Viak kapaciteta
Oekivana osveta od strane postojedih tvrtki
Visoka stopa dobiti postojedih tvrtki
Opseg proizvoda
Brzina tehnoloke promjene

6.5. KARAKTERISTIKE INDUSTRIJSKE GRANE ILI DJELATNOSTI

Ova grupa obuhvada barijere koje proizlaze iz strukture industrije i iz ponaanja aktera u toj
okolini. Tako su primjerice karakteristike pojedinih ulaznih barijera razliite u proizvodnim
tritima u usporedbi s potroakim tritima. Barijere koje spadaju u navedenu grupu:

Specifina imovina i sredstva
Dostupnost kvalificirane radne snage


Lokacija
Patenti
Vladina politika
Koncentracija tvrtke prisutne na tritu
Vertikalna integracija
7. RELEVANTNOST GRUPA BARIJERA U ODNOSU NA VELIINU TVRTKE

U ovom poglavlju sagledat de se relevantnost pet grupa navedenih ulaznih barijera. Kao to
je bilo spomenuto u prethodnom tekstu, velike tvrtke koje ulaze na trite, zbog svoje modi,
sposobnosti i postojedih resursa tee da steknu to povoljniju poziciju na tom tritu.
[9]

Za velike tvrtke koje ulaze na trite relevantne barijere su uglavnom iz grupe oekivanja
profita pri ulasku na trite, odnosno: postavljanje granine cijene, viak kapaciteta,
oekivana osveta od strane postojedih tvrtki itd Navedene strateke grupe obuhvadaju
faktore koji se u konanosti odraavaju na potencijalni profit na tritu i uvelike pridonose
odluci hode li se tvrtka odluiti udi na to trite. Velike tvrtke mogu izvudi benefit kroz mreu
postojedih kanala i iskustva poslovanja na drugim tritima. Kada se velika tvrtka susrede sa
ekonomijom razmjera postojedih tvrtki na novom tritu moe se sa njom daleko lake
suoiti nego mala tvrtka koja bi ula na to trite. Velike tvrtke takoer imaju mogudnost da
raspodijele ekonomski i poslovni rizik na svoju mreu decentraliziranih poslovnica i ne
moraju traiti vanjske izvore financiranja. Iz navedenog zakljuujemo da velike tvrtke imaju
manje rizike pri ulasku na novo trite nego to bi ih imale male tvrtke.

Kada analiziramo ulazak malih tvrtki na novo trite, relevantne barijere s kojima se
suoavaju su iz svih pet navedenih grupa, s posebnim naglaskom na grupu financijski
zahtjevi i troak ulaska na trite. Studije navode da se preko 50% malih tvrtki nosi sa
barijerama iz te grupe, stoga moemo zakljuiti da financijski zahtjevi i troak ulaska
predstavljaju glavni faktor odluke ulaska na novo trite

Barijere koje su relevantne za male i za velike tvrtke, sudedi prema studijama dolaze iz
grupa specifine prednosti tvrtke i karakteristike industrijske grane ili djelatnosti,
obuhvadajudi gotovo 70% relevantnih barijera za male i za velike tvrtke. Ova spoznaja nam
implicira da su navedene ulaznih grupe barijera-opde barijere, neovisne o karakteristikama
tvrtke koja ulazi na trite te da na njih uglavnom utjeu faktori kao to su postojede tvrtke
na tom tritu i Vlada.

Table 1 Relevantnost grupe barijera ovisno o veliini tvrtke
Relevantna grupa barijera Velike tvrtke Male tvrtke Oboje
Specifine prednosti tvrtke 0% 7% 39%
Prednosti bazirane na temelju kupca i trita 0% 13% 11%
Financijski zahtjevi ili troak ulaska na trite 0% 53% 17%
Oekivanje profita pri ulasku na trite 100% 13% 6%
Karakteristike industrijske grane ili djelatnosti 0% 13% 28%



8. UTJECAJI NA ULAZNE BARIJERE

U ovom odlomku prikazat de se utjecaj kategorija barijera u odnosu na tvrtke koje ulaze na
trite, postojede tvrtke na tritu i Vladu, odnosno njihova mod utjecaja na postojanje i
veliinu barijera. U prijanjem odlomku razjanjeno je da uvjeti i karakteristike ulaska na
trite ovise o veliini tvrtke. Vedina ulaznih barijera zahvada male tvrtke, te opdenito, tvrtke
koje ulaze na trite imaju mali utjecaj na trite da bi preko njega mogle utjecati na trenutni
poloaj ciljanog industrijskog sektora ili djelatnosti. U dosadanjem opisu barijera fokus je
uglavnom bio na prednostima i potencijalnim akcijama postojedih tvrtki kao odgovor na
dolazak nove tvrtke na trite pritom ignoriravi perspektivu i mogudnosti odgovora tvrtke
ulaznice. Nadalje, struktura i karakteristike industrijskih grana i djelatnosti su prihvadeni kao
faktori na koje ne mogu utjecati ni tvrtke ulaznice ni postojede tvrtke, ved Vlada. U daljem
tekstu analizirat de se utjecaj na barijere iz navedene tri perspektive:
Table 2 Utjecaj na ulazne barijere u odnosu na subjekt
Relevantna grupa barijera Postojea tvrtka Tvrtka ulaznica Vlada Nijedno
Specifine prednosti tvrtke 22% 0% 22% 56%
Prednosti bazirane na temelju kupca i trita 50% 17% 17% 17%
Financijski zahtjevi ili troak ulaska na trite 33% 0% 17% 50%
Oekivanje profita pri ulasku na trite 75% 0% 13% 13%
Karakteristike industrijske grane ili djelatnosti 33% 0% 33% 33%
Ukupni utjecaj 41% 2% 20% 36%

8.1. UTJECAJ POSTOJEE TVRTKE

Utjecaj postojedih tvrtki na ulazne barijere direktno je vezan s njihovom snagom na tom
tritu. Velike tvrtke imaju benefit da vedina njih moe iskoristiti svoje baze resursa kako bi
pokrenula strateke akcije koje bi za razliku od malih tvrtki poluile uspjehom na tritu.

Iz priloene statistike *+Tablica2+ vidljivo je da su postojede tvrtke subjekt koji ima najvedi
utjecaj na ulazne barijere. One takoer imaju utjecaj na svih pet grupa ulaznih barijera, koji
naravno ovisi o tipu industrije ili djelatnosti. U velikom broju sluajeva snaga postojede tvrtke
proizlazi iz injenice da se tvrtka prva pojavila na tritu. Dolazak kao prve na trite
omogudava tvrtki da se nametne ispred bududih potencijalnih tvrtki ulaznica i stvori barijere
kojima utjee na trite. Postojeda tvrtka moe blokirati distribucijske kanale, marketingom
proizvesti jak brend kojim de osigurati vrstu vezu i lojalnost s klijentima. Zatim mogu
uspostaviti ekonomiju razmjera i ostale mjere kojima stjeu prednost i kontrolu trokova na
tritu. Kao jedna od najefikasnijih strategija odgaanja ulaska konkurencije navode se mjere
koje za cilj imaju povedati trokove tvrtke koja ulazi na trite. Takoer, kontrola resursa na
tritu smatra se kao osobita prednost. Pritom se ne misli samo na sirovi materijal ved i na
nematerijalne resurse kao to su kvalificirana radna snaga. Za tvrtku koja ulazi na trite,
strah od odmazde od strane postojede tvrtke na tritu je snaan obeshrabrujudi faktor.



Postojede tvrtke imaju etiri naina kako reagirati na ulazak nove tvrtke na trite:
Ukoliko je se nova tvrtka uspjela nametnuti na tritu te je poela dobivati primat,
postojeda tvrtka se moe povudi sa tog trita
Mogu dozvoliti da se tvrtka koja ulazi zadri na tritu, donosedi sa sobom nove
inovacije i pozitivne konkurencije
Ukoliko je dolazak nove tvrtke bezopasan i beznaajan, mogu je ignorirati
I kao etvrta opcija, mogu se upustiti u sukob s tvrtkom koja ulazi na trite, dajudi im
pritom do znanja da su odluni i dovoljno modni da ostvare svoje namjere

8.2. UTJECAJ TVRTKE KOJA ULAZI NA TRITE

Utjecaj tvrtke koja ulazi na trite, na ulazne barijere, moe se opisati kao lomljenje i
obaranje barijera. Ranije je opisano da se tvrtke ulaznice u odnosu na postojede tvrtke
nalaze u inferiornom poloaju te da nemaju toliko opcija kojima bi mogle utjecati na trite.
Prevladavanje bilo koje od barijera za njih predstavlja visoki utroak novaca i vremena.
Studije i istraivanja indiciraju da bi tvrtka koja ulazi na trite prvo trebala savladati barijeru
postojede povoljnije cijene. Jedan od naina kako to ostvariti je razvoj novih, uinkovitijih
tehnologija proizvodnje ili pronalazak povoljnih distribucijskih kanala koji nisu blokirani.
Ukoliko tvrtka ulaznica ne savlada barijeru povoljnije cijene, nede imati anse da ue na
trite. Kao barijera na koju tvrtka ulaznica moe najvie utjecati navodi se brend, no i u tom
sluaju je potrebno izdvojiti velika sredstva u prodaju i marketing. Posljednja istraivanja
ukazuju na vanost inovativnost tvrtke ulaznice, kojom bi smanjila barijere kapitalnih
zahtjeva i diferencijacije proizvoda.

Nakon to tvrtka ue na trite moe oekivati da de se suoiti sa odmazdom postojede
tvrtke. Ukoliko je postojeda tvrtka modna, ona moe tvrtku ulaznicu sa relativno umjerenim
trokovima izgurati sa trita te obeshrabriti njen povratak na to trite. Postoje dvije
strategije kako tvrtka ulaznica moe izbjedi odmazdi postojedih tvrtki i povedati svoju ansu
za preivljavanjem na tritu. Prvi pristup je defenzivni prema kojem bi tvrtka ulaznica
usvojila poslovanje s niskim trokovima i zahvatila dio trita koje postojeda tvrtka ne
pokriva, to bi umanjilo vjerojatnost da postojeda tvrtka razmotri mogudnost obrane pozicije
na tritu. Drugi pristup je ofenzivni, odnosno agresivni ulazak velikog razmjera kojem bi
tvrtka ulaznica postojedoj tvrtki signalizirala da ima dovoljno resursa da se upusti u borbu,
implicirajudi da bi trokovi odmazde bili previsoki za postojedu tvrtku.

Dakle, tvrtkama koja ulazi na trite preostaje malo opcija kojima mogu utjecati na ulazne
barijere, nadajudi se da de biti u mogudnosti prodi preko nekih barijera, oslanjajudi se ne
formulaciju inovativne strategije kojom bi promijenila strukturu i ponaanje trita.

8.3. UTJECAJ VLADE

Odluke koje donosi Vlada imaju dugoroni utjecaj na ulazne barijere. Vlade bi se prilikom donoenja
mjera i odluka trebala voditi time da one kao krajnji cilj imaju opdu dobrobit. Prema tome, zadatak
Vlade bi trebao biti stvaranje okoline koja bi bila otvorena prema inovacijama. Nove tvrtke su te koje


su uglavnom zaslune za inovacije na tritu i jedine koje svojim inovacijama i kreativnodu mogu
utjecati na promjene na tritu. Da bi se to ostvarilo potrebno je smanjiti strukturne i strateke
barijere odreene industrije to bi otvorilo put malim, inovativnim tvrtkama. Stvaranjem i dolaskom
novih tvrtki na trite dobiva se pozitivna konkurencija koja djeluje pogodno na socijalnu i
ekonomsku dobrobit
U posljednjim godinama uoeno je da je potranja glavni pokreta za inovacije, no u javnom sektoru
jo nisu prepoznate mjere kojima bi se to poticalo. Jedan od kljunih faktora je dravna nabava,
osobito u industrijama u kojima je javni sektor najznaajniji kupac. Pojedina istraivanja su pokazala
da ako se nabava javnog sektora usmjeri potranji za inovativnim rjeenjima da to rezultira daleko
vedim stimulansom za inovacijama od bilo kojih tradicionalnih dravnih mjera poput subvencija i
poticanja istraivanja i razvoja.
Pozitivan utjecaj javne nabave je trostruk:
Javna nabava ini velik dio lokalne potranje mnogih industrija i djelatnosti stimulirajudi
inovativnost i povedanje konkurentnosti u tom podruju
Neke od asimetrija izmeu postojedih tvrtki i tvrtki ulaznica, poput asimetrije u informaciji
izmeu dobavljaa i kupaca mogu se umanjiti putem javne nabave, pomaudi malim tvrtkama
da dostignu kritinu masu za inovacije i smanjenju rizika
Javna infrastruktura i javne usluge de u konanosti profitirati inovativnom nabavom putem
translatiranja potreba s trita do jasnih trinih zahtjeva sluedi kao poluga koja povezuje
javnu i privatnu potranju
Za Vladu je prvenstveno vano da donosi mjere kojima bi se borila protiv monopola i
kartelskog udruivanja s ciljem da se osigura konkurentnost na tritu. Vlada takoer moe
utjecati na strateke ulazne barijere na nain da smanji asimetriju izmeu postojedih tvrtki i
tvrtki ulaznica. To moe postidi tako da:
limitira ili osigura pristup kritinim resursima
stvori distribucijske kanale te im osigura pristup putem reguliranih zakona
smanji trokove prelaska kupca zabranjujudi ugovore kojima kojim postojede tvrtke
obvezuju kupce na pladanja naknada u sluaju prelaska konkurentima

Za kraj, potreban je stalan monitoring jer de postojede tvrtke iznova pronalazi nove naine
kojima bi tvrtkama ulaznicama onemogudile dolazak na trite.



9. CASE STUDY: KINESKA GRAEVINSKA INDUSTRIJA

Unutar sljededeg desetljeda Kineska graevinska industrija sainjavati de jednu petinu svih
svjetskih graevinskih radova. Iako ulazak na Kinesko trite predstavlja izazov za
potencijalne strane ulaznike na trite, prilike svakako postoje za one sa visoko-tehnolokim
sposobnostima te za one koji su voljni gledati izvan Kineskih granica te preuzeti projekte
rastudih ekonomija Azije i Afrike.[10]

Kineska graevinska industrija bila je vodeda sila te pokreta nacionalnog ekonomskog
razvoja i rasta sve otkako se ciljano razvijala od perioda 1980-tih, kao jedan od kamena
temeljaca u velikom planu modernizacije Kine. Nakon gotovo tri desetljeda, graevinska
aktivnost u Kini i dalje proivljava 'boom', sa industrijskim proizvodom koji trenutno iznosi
24% (1.4 trilijuna USD) kineskog BDP-a.

Slika 2 Rast proizvodnje graevinskog sektora

Kineski odrivi zahtjev za rezidencijalnom, industrijskom i infrastrukturnom ekspanzijom
generirao je potrebu za mnotvom novih graevinskih projekata. Broj Kineza koji posjeduju
vlastitu nekretninu porastao je 9% od 2005.godine te tako dosegnuo 420 milijuna u
2010.godini, proporcionalno rastu populacije i manjih obiteljskim stambenim jedinicama.
Industrijski proizvod se takoer drastino povedao te tako multiplicirao potrebu za
infrastrukturom. Ostali faktori poput povedanja realnog dohotka po stanovniku, vede
urbanizacije i vede investicije u nekretnine progurale su kinesko graevinsko trite u drugo
svjetski najvede, sainjavajudi tako 14% ukupnog svjetskog graevinskog trita. Predvianja


su da de do 2020.godine kinesko graevinsko trite dosedi vodedu poziciju u svijetu sa 19%
ukupnih graevinskih radova na svjetskom tritu.

Slika 3 Deset najveih graevinskih trita
5.1. Ulazne barijere za Kinesko trite

Izazov za strane graevinske tvrtke predstavlja kako se domodi tog brzorastudeg trita. Iako
je kineska ekonomija postala zauujude otvorena, graevinska industrija ostala je relativno
zatidena, s vedinom graevinskih aktivnosti izvoenih od strane dravnih graevinskih
poduzeda. Ogroman broj od skoro 9000 poduzeda u dravnom vlasnitvu ukljueno je u
kinesku graevinsku industriju, dok je samo 400 stranih graevinskih poduzeda registriralo
poslovnu aktivnost u Kini. Stranim tvrtkama dozvoljeno je samo izvoditi graevinske projekte
financirane od meunarodnih organizacija kao to su Svjetska Banka, Azijska Razvojna Banka
te strane vlade, ili projekte koji su u potpunosti financirani od stranih kompanija. Kao
dodatak, Vlada ne dozvoljava poduzedima u stranom vlasnitvu samostalno projektiranje,
konzultiranje te graenje unutar Kine. Za sudjelovanje u projektima koji su subvencionirani
od strane kineske Vlade ili domadih banaka, strane tvrtke dune su formirati 'joint-venture' ili
korporacije sa domadim graevinskim tvrtkama.

Specifian sluaj predstavlja izazov s kojim se strane tvrtke suoavaju u kineskom
stambenom sektoru. Ondje lei veliki potencijal. Gledajudi od 2009.godine, oko 620 milijuna
ljudi ili 46& kineske populacije ivjelo je u gradovima. Neka predvianja prognoziraju da de
do 2020.godine urbana populacija Kine narasti na gotovo 50% kineske ukupne populacije, te
da de nadalje do 2050.godine ta brojka premaiti 75% - nivo usporediv sa zapadnim
razvijenim ekonomijama. Sljededi ovaj demografski pomak zahtjevati de jo vedu ekspanziju
kineskih ved sada (pre)velikih gradova, koju de paralelno morati pratiti jednako tako


impresivna nadogradnja infrastrukturnog sustava koji de morati omoguditi masivna kretanja
ljudi i robe. Meutim, kao rezultat potpore kineske Vlade domadim poduzedima, kao i
opdenita nemogudnost stranih kompanija da se natjeu u pogledu cijene, strane kompanije
ostaju na rubu Kineskog stambenog graditeljstva. Najvedi potencijal za strane kompanije lei
u energetski prihvatljivim i ekoloki odrivim tehnikama gradnje kao i primjeni modernih
materijala preteito u konzultantskoj ulozi.

Slika 4 Kineski projekti u izgradnji

5.2. Nia industrije

Svejedno, prema Kineskom Nacionalnom Zavodu za Statistiku, u Kini postoji oko 400 'joint-
venture' poduzeda financiranih stranim kapitalom. Te kompanije preteito ciljaju na kineski
graevinski sektor. Ulaskom u partnerstvo sa domadim tvrtkama, strane kompanije ule su
na kinesko trite utjeudi svojim intelektualnim vlasnitvom i uslugama sa dodanom
vrijednodu kompetencijama koje domade kompanije jo nisu u potpunosti razvile.Strane
kompanije dostigle su najbolje rezultate u pruanju usluga povezanih s gradnjom
energetskog, prometnog, industrijskog te vodnogospodarskog sektora. Energetski sektor bio
je podruje se relativno visokim stupnjem koncentracije usluga pruanih od stranih izvoaa.
Kina je doslovce duplicirala svoju energetsku proizvodnju u zadnjem desetljedu. Unato
tome, prosjena potronja elektrine energije po stanovniku jo je daleko ispod prosjeka
razvijenih nacija te se oekuje da de se i dalje nastaviti trend poveanja kapaciteta


proizvodnje energije u Kini. Takva ekspanzija zahtjeva strunost stranih graevinskih tvrtki
ako se planiraju odmaknuti od rudaom dominantnih naina proizvodnje energije i okrenuti
se nuklearnim te obnovljivim izvorima energije, u kojima strane tvrtke imaju mnogo vie
iskustva.

Rani primjer sudjelovanja stranih poduzeda u kineskom energetskom sektoru je bio Hochtief,
njemaka kompanija, koja je gradila 154 metara visoku kamenu branu blizu grada Luoyanga
sa volumenom od 50 milijuna kubinih metara. Projekt je bio dio vedeg programa od strane
Yellow River Water and Hydroelectric Power Development Co., te je dovren 2001.godine.
Neto noviji primjer je First Solar, amerika tvrtka, koja je objavila partnerstvo sa China
Guangdong Nuclear Solar Energy Development Co., zbog gradnje jednog od najvedih
svjetskih solarnih elektrana u provinciji na sjeveru Kine. Planira se izgraditi elektrana
kapaciteta 2GW, to je ekvivalent 2 elektrane na ugljen, pokrivajudi 64 kilometra kvadratna
solarnim panelima koji bi bili postavljani u fazama do 2020.godine.

5.3. Nove tehnologije

Kako kinesko gospodarstvo napreduje, tako pomalo usvaja nove tehnlogije u kojima su
strane tvrtke bile vodede, te tako imaju sposobnost stvaranja profita prodajudi svoj 'know-
how' kineskoj industriji u usponu. Bechtel je jedna od amerikih tvrtki koja je upravo to
uinila. Oni su sudjelovali u raznim kineskim projektima tijekom godina, ukljuujudi i ulogu
glavnog izvodaa na izgradnji 11 kemijskih postrojenja.Glavni petrokemijski projekt bio je
postrojenje za preradu 800.000 tona nafte godinje koje je zajedno s pratedim graevinama
te infrastrukturom bilo zavreno 2005.godine.Projekti u tijeku simboliziraju bududnost
stranog angamana u kineskom graevinskom sektoru ita energija, zatita okolia,
tehnika kontrola i automatizacija te upravljanje projektima koji de Kinu podidi na sljededu
razinu u svom gospodarskom razvoju.

5.4. Razmiljanje izvan granica

Na kraju, strane tvrtke koje uporno ele stupiti na kinesko graevinsko trite te su usko
fokusirane na kinesko domade trite mogle bi propustiti mnoge prilike.Naime, prave prilike
za partnerstvo s kineskim graevinskim tvrtkama su okolna trita u razvoju, gdje kineski
graevinari svakodnevno ire svoju prisutnost.Kineski graditelji ne ire samo infrastrukturu i
stambene blokove svojih gradova nego su i jedni od vodedih meunarodnih graditelja u
zemljama u razvoju na podruju Azije, te jo vie Afrike.Strane tvrtke koje gledaju dugorono
na poslovnom planu sada iskoritavaju taj trend u svoju korist.Iako je kineska vlada sprijeila
ulazak i otvoreno poslovanje stranih tvrtki na kineskom graevinskom tritu, ta ogranienja
prestaju na granicama. Tako najbolje prilike za strane tvrtke lee u udruivanju koja ukljuuju
i Kinu pri stvaranju vede, globalno orjentirane strategije.

5.5. Izgradnja sinergijskog odnosa

Jednom kad strana tvrtka utvrdi da je pristupni potencijal u kineskom graevinarstvu bitna
komponenta njegove dalekovidne strategije, izazov kako ui na to trite i dalje


ostaje.Nekoliko kritinih faktora uspjeha moraju biti uvaeni i zadovoljeni kako bi se
osigurala uspjena implementacija tvrtke na kineskom tritu. Neki od njih su:

Pronai pravog partnera Kako bi se uspjelo na kineskom graevinskom tritu, s obzirom
na domada regulatorna ogranienja, imperativ strane tvrtke je uspostaviti dobar odnos s
odgovarajudim kineskim partnerom.Pristup kapitalu, politiki utjecaj i operativne
sposobnosti su aspekti uzeti u obzir pri identifikaciji potencijalnog partnera.Iako je razini
prvorazrednih tvrtki (poduzeda vedinski u dravnom vlasnitvu) teko pristupiti s obzirom na
njihovu veliinu i utjecaj, drugorazredne tvrtke (srednje velika provincijalna i dijelom javna
poduzeda) te trederazredne tvrtke (manje privatne kompanije) su vie nego spremne na
suradnju i sinergiju.

Iskoristiti temeljne kompetencije Strane tvrtke trebaju koristiti svoje temeljne
kompetencije u cilju stvaranja sinergije s kineskim tvrtkama (drugorazrednim i
trederazrednim) to de im omoguditi poslovnu kompetentnost i izravno konkuriranje
kineskim prvorazrednim (dravnim) graevinskim tvrtkama.

Uposliti Kinu u raznim strategijama Napraviti strateki 'mix' partnera/dobavljaa iz Kine
koji de stranoj tvrtki omoguditi da postanu globalno konkurentnije zbog mogudnosti utjecaja
Kine kao zemlje niskih cijena. Na taj nain oni de biti u mogudnosti iskoristiti partnerstvo kroz
angairanje pouzdanih kineskih dobavljaa te tako pribaviti konkurentsku prednost kroz
niske cijene 'outsourcinga'.

5.6. Zakljuak

Za strane graevinske kompanije, profitiranje od kineskog graevinskog 'boom-a' zapravo je
pitanje partnerstva. Postoje razliite (i profitabilne) uloge koje strane tvrtke mogu igrati u
specifinim niama kineske industrije kao to su energetski, prometni i vodnogospodarski
sektor. Razne strane tvrtke su odigrale takve uloge u prolosti, a jo de vie to initi u
bududnosti. Ipak, ne samo u Kini, ved i na brzorastudim tritima Azije i Afrike, gdje su
kineske tvrtke vie zastupljene, lukavost pravog partnerstva te odgovarajude sinergije s
'pravim' kineskim tvrkama trebao bi biti cilj svake strane graevinske kompanije. Sve dok se
kineska graevinska industrija i ona drugih trita u nastajanju brzo mijenja. Uspjeh
dananjih meunarodnih tvrtki oslanja se na njihovu sposobnost prilagodbe na ovaj
fenomen i sposobnost pronalaska novih modela suradnje kako bi se osigurao uspjeh u
nadolazedim godinama.



10. ZAKLJUAK

Razraujudi temu ulaznih barijera, uvidjeli smo da su one neizbjene pri ulasku tvrkte na
strano trite, predstavljaju izazov, no nisu nepremostive. Barijere su u veini sluajeva
defanzivna strategija ved prisutne tvrtke na potencijalnu konkurenciju. Takav odgovor
karakteristian je u dananjem dinaminom trinom poslovanju. Svako domade trite
nastoji zatititi svoje interese te zadrati profit unutar granica. U seminaru su idendificirane
barijere relevantne za graevinsku industriju te su prikazani naini i tehnike suoavanja sa
barijerama. Barijere nisu jedinstvene, razlikuju se od trita do trita, kao i poslovne
strategije koje tvrtke primjenju da bi ih premostile. Ponekad je potrebno kompletno
promjeniti organizacijski ustroj poduzeda kako bi se ono uspjeno adaptiralo na trite. U
nekim sluajevima, karakteristinim za velike tvrtke sa jakim zaleem, primjenjuju se
agresivne metode ulaska velikog razmjera kojima se signalizira da tvrtka ima dovoljno
resursa te da je postojedim tvrtkama neisplativo upusti se u borbu. Za kraj, smatramo da smo
obradom ove tematike stekli dobar uvid u do sada, nama relativo nepoznatu sferu
graevinskog poslovanja te vjerujemo da de nam steena saznanja biti od koristi u bududem
profestinalnom razvoju.



11. LITERATURA

1. http://en.wikipedia.org/wiki/Strategic_group
2. http://cbrao2008.blogspot.com/2011/09/structural-analysis-within-industries.html
3. http://www.assignmentspro.com/strategic-group-mapping-assignmentcase-study-
solution/
4. https://gsbapps.stanford.edu/researchpapers/library/RP1480.pdf
5. http://authors.library.caltech.edu/11284/1/MCAaer04.pdf
6. http://www.nber.org/papers/w10577.pdf
7. https://etda.libraries.psu.edu/paper/5795/2100
8. https://etda.libraries.psu.edu/paper/5795/2100
9. http://epub.lib.aalto.fi/fi/ethesis/pdf/13031/hse_ethesis_13031.pdf
10. http://www.thebeijingaxis.com/tca/editions/the-china-analyst-mar-2011/2

SLIKE I TABLICE:
Slika 1 http://mba-lectures.com/management/strategic-management/1006/strategic-group-
mapping-of-retail-chains.html
Slika 2 http://www.thebeijingaxis.com/tca/editions/the-china-analyst-mar-2011/2
Slika 3 http://www.thebeijingaxis.com/tca/editions/the-china-analyst-mar-2011/2

Tablica 1 http://epub.lib.aalto.fi/fi/ethesis/pdf/13031/hse_ethesis_13031.pdf
Tablica 2 http://epub.lib.aalto.fi/fi/ethesis/pdf/13031/hse_ethesis_13031.pdf

Ulazne Barijere Kovacic Silec

Uploaded by

Document Information

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Ulazne Barijere Kovacic Silec

Uploaded by

Copyright:

ULAZNE BARIJERE U

You might also like