2

SAETAK

U dananje je vrijeme gotovo nemogue zamisliti formalno i neformalno obrazovanje
bez koritenja raunala i novih tehnologija. Raunalo i Internet su postali
svakodnevnica uenika i studenata, prije, poslije, ali i tijekom nastavnog
procesa. Razvoj tehnologije nam omoguava da osim teksta i slike, koristimo
i druge multimedijalne elemente zvuk, video, razliite simulacije i animacije
itd. Pri tome treba voditi rauna o tome kako razliiti elementi funkcioniraju
zajedno i kako utjeu na proces uenja i usvajanje znanja. Ne manje bitan je i
odabir alata i multimedijskog softvera koji ete koristiti za edukaciju.
Ovaj rad donosi osvrt i daje uvod u koritenje multimedije u nastavi. Donosi
nove termine vezane uz koritenje tehnologije i Interneta u nastavi, opisuje
razliite metode uenja na daljinu i mogunosti koritenja tehnologije, Interneta
i multimedije u poduavanju te pokuava istaknuti pozitivne strane i
prednosti njihovog koritenja. S obzirom da edukatori nisu nuno i informatiki
strunjaci, nuan je multi-disciplinaran pristup razvoju edukativnih materijala,
a u tekstu se pojanjava projektni pristup razvoju i uloge koje sudjeluju u
procesu.
Rad donosi principe koji karakteriziraju upotrebu multimedije tijekom uenja i
kako ona moe utjecati na prihvaanje i savladavanje gradiva te daje primjere
koritenja tehnologije u nastavi i primjere edukativnog softvera.
Multimedija i nove tehnologije edukatorima donose itav niz novih alata, ali
i omoguavaju nov, inovativan pristup poduavanju. Uenicima oni donose
mogunost breg, funkcionalnijeg, raznovrsnijeg i dostupnijeg uenja.

SUMMARY
Nowadays, it is impossible to imagine formal and informal education without using
computers and new technologies. Computers and the Internet has become a part of
students life - before, during and after the teaching process. Technology development
give us the opportunity not to use only images and written text, but other multimedia
elements as well sound, video, different simulations and animations etc.
It is important to understand how different media elements function together and
how they influence the learning process and knowledge adoption. To choose right
and suitable tools and multimedia software for education is equally important.
This paper brings the overview and introduction for using multimedia in education.
It brings new terms related to technology and Internet usage in education and
describes different methods for distance learning as well as possible ways of using
technology, Internet and multimedia in teaching and emphasizes their advantages.
Since teachers dont have to be IT experts, it is necessary to have multi-disciplinary
approach for development of educational content. This text explains project driven
approach for development and roles included in the process.
This work brings principles for multimedia usage during the learning and how
multimedia influences acceptance and knowledge adoption and gives examples of
using technology in teaching and examples of educational software.
Multimedia and new technologies bring broad range of new tools, but also make
possible new and innovative approach to teaching. In the same time, learning is
faster, more functional and more available.
3

Multimedijsko okruenje

Medijsko okruenje za uenje odnosno obrazovanje obogaeno je u zadnjih petnaestak
godina brojnim obrazovnim projektima na najveoj komunikacijskoj mrei koju je
ovjeanstvo ikad stvorilo Internetu. U literaturi i javnosti su se uvrijeili i novi termini,
pa se tako govori o on-line uenju (online learning), e-uenju (elearning) te o uenju
utemeljenom na web-u (web based learning), a u novije vrijeme i uenju putem
mobilnih ureaja (m-learning).
Pri tome se radi o razliitim varijantama udaljenog uenja (distance learning) uz
pomo tehnologije i putem Interneta, ali koristei razliite metode i alate za prijenos
znanja. Tako imamo e-materijale za samostalno uenje (e-learning), predavanja
prilagoena za prijenos putem Interneta (webinars), prijenos predavanja I snimki putem
Interneta (webcasts), e-knjige (online books), koritenje ostalih web resursa, koritenje
socijalnih mrea u obrazovanju itd.
Sve ove metode mogue je i potrebno obogatiti razliitim sadrajima koji ukljuuju tekst,
sliku, audio, video, animacije i sl. Kreatori obrazovnih projekata imaju na raspolaganju
itav niz jednostavnih i dostupnih alata za razvoj razliitih multimedijalnih elemenata koji
se onda mogu ugraivati u materijale za e-uenje ili koristiti u svrhu obrazovanja, bez
obzira o kojoj se metodi radilo (udaljeno uenje, tradicionalne metode, samostalno
uenje i sl).
Iako sve ovo prua edukatorima itav niz mogunosti za kreiranje najraznovrsnijih
multimedijskih projekata, a polaznicima mogunost da se educiraju u stanovima,
kuama, uredima ili kolama, kao i mogunost da organizira vlastito uenje ovisno
o ivotnim ili radnim potrebama, mentalnoj kondiciji, te obrazovnim aspiracijama,
ove spoznaje i injenice daju tradicionalno shvaenom obrazovanju na daljinu
sasvim novo mjesto u kontekstu cjeloivotnog uenja. Uz to se javljaju i brojna
praktina pitanja na koja tradicionalna didaktika ne moe dati zadovoljavajue
odgovore. To je jedan od razloga pojavi potrebe za konstituiranjem i razvijanjem
jedne nove znanstvene discipline multimedijske didaktike.
Pitanja kojima se bavi multimedijska didaktika se kreu od ciljeva te izbora i dizajniranja
sadraja uenja do vrednovanja uinkovitosti multimedijskih projekata.Smatra se ipak
da su glavna pitanja razvijanje strategija uenja i pouavanja,didaktiki i medijski dizajn
multimedija te pitanja prirode komuniciranja u obrazovanju na daljinu koje podrava
Internet. Naravno, tu je i jedno sasvim novo gledanje na uenje i pouavanje uvjetovano
novim medijskim okruenjem u osnovi kojega su multimedija i Internet.
Priprema nekog multimedijskog projekta za obrazovanje je izuzetno sloen posao
za koji je potreban timski rad niza strunjaka od strunjaka za gradivo (profesor,
nastavnik, predava...), preko instrukcijskih dizajnera ija je uloga prilagodba
klasinih metoda poduavanja za novi medij uz uvaavanje svih njegovih prednosti
i mana, do razvojnih strunjaka razliitih profila (grafiki dizajneri, strunjaci za
alate, programeri, audio i video tim itd). Pri tome, razvoj tehnologije i alata ide u
smjeru pojednostavljivanja njihovog koritenja na nain da oni postaju dostupni sve
irem krugu ljudi koji se bave edukacijom, bez obzira na informatiko predznanje.
Na pitanje kada u obveznom kolovanju treba zapoeti s uenjem o raunalima te s
koritenjem raunala za uenje praksa je odgovorila prije nauke. Dakle, uiti uz pomo
raunala i Interneta moe se od prvih dana obveznog kolovanja. Internet I
multimedijski projekti na webu mogu pomoi cjeloivotno uenje najmlaih i najstarijih.
4

Jedna od zadaa multimedijske didaktike je pouavanje i objanjavane procesa
uenja u tom novom medijskom okruenju te traenje odgovora na brojna pitanja
koja se u tom kontekstu javljaju. Tu e se multimedijska didaktika svakako oslanjati
na spoznaje tradicionalne didaktike i didaktike medija.

Multimedija u obrazovanju na daljinu

U obrazovanju na daljinu mogu se vrlo djelotvorno koristiti nastavni materijali s
vizualnim, auditivnim, audiovizualnim i multimedijalnim sadrajima. Vizualni
sadraji mogu biti u obliku teksta, crtea, slika, grafikih prikaza, modela ili maketa.
Auditivni sadraji su usmeno izlaganje ili govor, glazbena pratnja, te razliiti
zvukovi. Audiovizualni sadraji kombiniraju vizualne i auditivne sadraje, i to
najee u obliku televizijske emisije, filma ili videozapisa. Multimedijalni sadraji
kombiniraju tekst, sliku, zvuk, animaciju i videozapise, a za njihovu reprodukciju
ranije su koritena vrlo razliita sredstva, premda se u posljednje vrijeme za
reprodukciju multimedijalnih zapisa najee koristi multimedijalno raunalo, a za
pohranu podataka CD-ROM ili Internet.
Koritenje multimedije je izuzetno vano u online obrazovanju, jer predava
najee nije fiziki prisutan uz polaznike kako bi privukao njihovu pozornost, motivirao
ih na uenje te objasnio ili pojasnio sadraje koje polaznici tee ili nedovoljno
razumiju.

Pozitivni efekti multimedije su:

privlaenje pozornosti polaznika
vea razina interesa, motivacije i zadovoljstva polaznika
mogunost lakeg pojanjavanja teih koncepata i principa
potpunije razumijevanje sadraja i djelotvornije stjecanje novih pojmova
bolje pamenje sadraja te mogunost primjene znanja u novim situacijama
Slika 1 Razvoj tehnologija za prijenos informacija
Picture 1 Data transfer technology development

5


Multimodalno uenje
Richard Mayer je prouavao kognitivnu teoriju podravajui ideju da se multimedijom
moe pomoi ljudima da naue sadraje uinkovito i smisleno. Odredio je 8 principa koji
karakteriziraju upotrebu multimedije tijekom uenja:

1. Princip multimedije: Uenici ue bolje ukoliko se nastavni sadraji
objanjavaju primjenom slike i rijei

2. Princip prostorne blizine: Uenici ue bolje ukoliko su slike i rijei na
priblienim mjestima tijekom uenja

3. Vremenska blizina: Uenici ue bolje ukoliko se slike i rijei pokazuju istovremeno,
a ne naizmjenino

4. Princip usklaenosti: Uenici ue bolje kada nepoznati pojmovi nisu u prvom
planu, nego ih se upoznaje korelacijom s ve poznatim pojmovima

5. Princip modalnosti: Uenici ue bolje iz sadraja prikazanih animacijom i
naracijom nego iz animacija i teksta na zaslonu

6. Princip redundancije: Uenici bolje ue iz animacije i naracije nego iz animacija,
pripovijedanja i teksta na zaslonu

7. Princip individualnih razlika: efekti dizajna u nastavnim sadrajima poticajniji
su uenicima s manjim intelektualnim sposobnostima

8. Princip direktne manipulacije: kako se poveava sloenost gradiva, utjecaj
direktnog baratanja materijalima (animacija, tempo...) se takoer poveava.
Iako su nastali prije najnovijih znanstvenih istraivanja i zakljuaka o funkcioniranju
ljudskog mozga, ova istraivanja uvelike potvruju gornje principe. injenica je
da ljudski mozak ima odreena fizioloka ogranienja koja direktno utjeu na nain
na koji funkcionira naa memorija, a time i na nain na koji uimo. Pokazano je da
se naa radna memorija, odnosno ona kroz koji razmiljamo i usvajamo znanja, sastoji
od dva spremnika verbalno/tekstualnog i vizualno/prostornog od kojih svaki
imaju ogranieni kapacitet. Spremnici mogu funkcionirati zajedno i na taj nain
pospjeiti uenje (slika i tekst mogu funkcionirati bolje od samo jednog elementa).
Ova ogranienja direktno utiu na nain na koji pamtimo i uimo te bi toga trebali
biti svjesni svi oni koji kreiraju edukativne materijale, a pogotovo oni koji koriste
multimedijalne elemente.








6

Primjer kreativnosti uenika koritenjem iPoda

iPod i sadraji dostupni putem web servisa iTunes prihvaeni su najbolje kod uenja
potpomognutog multimedijom.

Uenici osnovne kole Willowdale u Omahi, napravili su radio willowcast za
svoje vrnjake. Uenici viih razreda napravili su kratki film za sjeanje na rtve
Auschwitz-a pod nazivom Nikad neemo zaboraviti.

Samostalno snimanje filmova kojim se stvaraju podcastovi omoguava uenicima
da na kreativan nain izraze svoje vienje nastavnih sadraja, te ga podijele sa svojim
vrnjacima.

Radei samostalno i u grupama , uenici stvaraju odline projekte. Primjerice, u
New Yorku je osnovana dodatna nastavna aktivnost pod nazivom Edukacijski video
centar.

Nastavnici koji sudjeluju u navedenom edukacijskom centru smatraju da je kljuna
slijedea metodologija prilikom edukacije uenika:

Aktivno ukljuivanje uenika u svakodnevni ivot, odabirom tema koje su njima
Zanimljive

Manje grupe olakavaju kolaborativno uenje i rad, te se na taj nain uenici
meusobno potiu na aktivnije sudjelovanje u nastavi

Sustavno praenje uenikog kreativnog rada i provoenje kritike analize

Uenje uenika apstraktnim pojmovima redovitom korelacijom kljunih pojmova,
iskustva i diskusije

Automatsko koritenje vizualnih, ispisanih i slunih sadraja za uenje i
izraavanje

Podjela nastavnih sadraja napravljenih u multimediji s uenicima u koli, te
drugim kolama, kako bi se unaprijedilo uenje i komunikacija

Ukljuiti ueniku refleksiju i samo ocjenjivanje prilikom cijelog procesa
stvaranja nastavnih sadraja.
Nastavnici su upotrebom iPoda u nastavi u velikoj prednosti, jer klasinu uioniku
nastavu unaprjeuju projektima baziranim na multimediji. Programski paket iLife
(unutar kojeg nalazimo programe kao to su iMovie, GarrageBand, iPhoto i iWeb),
koji nalazimo na iPodu, omoguava ueniku izradu i prenoenje nauenih nastavnih
sadraja.

Sposobnost uenja uenika uvjetovana je nainom na koji je predmet prikazan.
Istraivanja su dokazala da jedna treina uenika najbolje ui vizualno, jedna
7

etvrtina uenika su auditorni uenici, a drugi, njih oko 40 posto su fiziki
(bodilykinesthetic)
uenici koji ele aktivno sudjelovanje u uenju.



Primjeri multimedijskog softvera

Tell me More

Multimedijski softver za samostalno uenje stranog jezika (njemaki, engleski,
francuski, panjolski, talijanski, nizozemski). Napravljen je softver za devet nivoa
uenja (po dva poetna, srednja i napredna za svakodnevni govor i tri poslovna
nivoa). Umjesto da svaka osoba dri u ruci nekoliko svezaka tiskanog materijala
(npr. glavna knjiga, rjenik, gramatika, biljenica za pisanje), te pored sebe
ima kasetofon i video recorder, ovaj multimedij sve to svodi na jedno raunalo s
zvunicima i malim mikrofonom. Korisnik polazi od glavnog izbornika na kojem
moe izabrati vjebanje izgovora, sluanje dijaloga, gledanje rjenika i male gramatike,
pogledati ocjene svojih odgovora ili podesiti broja pogreaka i nivo teine (7
stupnjeva).
Ukoliko npr. izabere opciju vjebe izgovora moi e vjebati asocijacije
rijei s drugim rijeima, vjebati red rijei u reenici, popunjavati praznine u
tekstu, pisati diktat, igrati se asocijacija rijei i slika, pogaati tone rijei, rjeavati
krialjku ili igrati igru vjeala (biranje alternativnih rijei).
Multimedij je odlian za samostalno uenje djece i odraslih, a moe korisno
posluiti i kao dopunski medij za izravno pouavanje nekog uitelja stranog jezika.
Radi se, dakle, o interaktivnom softveru u kojemu tijek i opseg uenja ovise o motivaciji
i mentalnoj kondiciji korisnika.

Raptivity

Iznimno jednostavan alat za kreiranje multimedijalnih interaktivnih sadraja bez
potrebe za naprednim informatikim znanjem ili znanjem programiranja. Koristi
gotove predefinirane modele i arobnjake (wizards) za kreiranje konkretnih
multimedijalnih
i interaktivnih elemenata. Gotovi elementi izmeu ostaloga ukljuuju
interaktivne dijagrame, softverske simulacije, simulacije situacije, igre rijei, kviz
pitanja, simulacije popularnih igara (npr. kviz Milijuna), elemente za podizanje
panje, pomone elemente koji se mogu iskoristiti u nastavi (broja vremena i sl),
interaktivne
elemente za naglaavanje pojedinih dijelova gradiva i sl. Raptivity koristi
niz multimedijalnih elemenata tekst, sliku, audio, animacije i simulacije, video itd.
Gotovi elementi mogu se koristiti samostalno kao pomo u nastavi ili kao
multimedijalni
elementi za koritenje prije ili poslije nastave, mogu se ugraditi u druge
dokumente (PowerPoint, Flash, web stranice...) ili e-teajeve.

8

LITERATURA

Internet (google,Wikipedia)

Leask (2000) Meadows Teaching and learning with ICT in the Primary School.
London and New York: RoutledgeFalmer.

Doolittle (2001) Multimedia Learning : Empirical Results and Practical
Applications. Virginia polytechnic institute and state university.

Educational Video Center preuzeto 04.05.2011. s http://www.evc.org/about/meth.
html. 2006