Na osnovu lana 70.

Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Slubeni glasnik

BiH", broj: 9/05 i 35/05), a u vezi sa lanom 14. stav 3. Zakona o sistemu
indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj: 44/03 i
52/04) Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, na sjednici odranoj dana
12.12.2005.godine, donio je



PRAVILNIK
O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DODATU VRIJEDNOST



I OPTE ODREDBE

lan 1.
Predmet pravilnika

(1) Ovim pravilnikom blie se propisuje nain primjene Zakona o porezu na dodatu
vrijednost (u daljem tekstu: Zakon).



II PREDMET OPOREZIVANJA


lan 2.
Predmet oporezivanja

(1) Predmet oporezivanja porezom na dodatu vrijednost ( u daljem tekstu: PDV ) je
svaka isporuka dobara ili usluga obavljena na teritoriji Bosne i Hercegovine ( u daljem
tekstu BiH ) uz naknadu, vlastita potronja, unos dobara u carinsko podruje BiH, te
isporuka dobara i usluga to se obavi uz naknadu, bez naknade ili uz povoljnije uslove
poreskim obveznicima i njihovim zastupnicima, kao i drugim primaocima, ako su
ispunjeni ostali Zakonom propisani uslovi.



III PROMET DOBARA I USLUGA


lan 3.
Promet dobara

(1) Isporukom dobara omoguuje se prenos prava raspolaganja na dobrima licu koje
tim dobrima moe raspolagati kao vlasnik.

(2) Dobrima se smatraju predmeti, skup stvari i privredna dobra koja se u prometu
smatraju dobrima, kao to su: elektrina energija, toplotna energija, plin, grijanje,
hlaenje i slino.




2

lan 4.
Promet na osnovu odluke dravnog organa

(1) Kad zakonom utvreno tijelo, u postupku izvrenja, proda neko dobro, ne smatra
se da je dolo do prometa izmeu dunika i organa izvrenja, ve do direktnog
prometa izmeu dunika i kupca.


lan 5.
Provizija pri prodaji ili kupovini dobara
prilikom prodaje u tue ime i za tui raun

(1) Kod isporuke dobara po ugovorima na osnovu kojih se plaa provizija pri prodaji,
kao to su ugovori o posredovanju i ugovori o trgovinskom zastupanju, radi se o
prodaji u ime i za raun drugog lica. Za razliku od komisione prodaje, posrednik
obraunava i plaa PDV na svoju proviziju, a vlasnik dobra, odnosno lice u ije ime i
za iji raun posrednik vri prodaju obraunava i plaa PDV na ukupnu prodajnu
vrijednost. Posrednik, odnosno zastupnik za svoju uslugu posebno izdaje raun na
kojem iskazuje naknadu za izvrenu uslugu i obraunava PDV na vrijednost usluge
posredovanja, odnosno zastupanja. PDV obraunat na proviziju posrednika, odnosno
zastupnika predstavlja ulazni porez za vlasnika dobra.

lan 6.
Promet dobara u svoje ime a za tui raun
(komisiona prodaja)

(1) Kod komisione prodaje prometom dobara smatraju se obje transakcije:
- prenos (isporuka) dobara od strane vlasnika (komitenta) komisionaru,
- prenos dobara od strane komisionara primaocu dobara.
(2) Obaveza obraunavanja i plaanja PDV-a za komisionara nastaje istekom
obraunskog perioda u kojem su dobra prodata i u kojem je ispostavljena faktura
kupcu.

(3) Obaveza obraunavanja i plaanja PDV-a za komitenta nastaje istekom
obraunskog perioda u kojem je primio obraun komisionara o prodaji dobra.


lan 7.
Iznajmljivanje

(1) Isporuka dobara na osnovu ugovora o iznajmljivanju na odreeni period, gdje je
predvieno da se pravo vlasnitva prenosi najkasnije istekom ugovorenog perioda,
predstavlja finansijski lizing.

(2) Kada se radi o finansijskom lizingu kod kojeg je ugovoreno pravo otkupa
predmeta lizinga, davalac lizinga obraunava PDV na osnovicu koju ini iznos naknade
koju obveznik prima, ili treba da primi, po osnovu predaje predmeta lizinga primaocu
lizinga.

(3) Poreska obaveza kod finansijskog lizinga nastaje istekom poreskog perioda u
kojem je dobro isporueno.
3
(4) Ukoliko odredbe u ugovoru o lizingu ne budu do kraja ispotovane, odnosno doe
do raskida ugovora prije prenosa vlasnitva, davalac lizinga ima pravo ispravke
obaveze PDV-a, pod uslovom da dobro bude vraeno davaocu lizinga.

(5) Ispravka se vri proporcionalno trajanju lizinga, i to u poreskom periodu u kojem
je dolo do prestanka obligacionog odnosa.

(6) U sluaju kada ugovorom o lizingu nije predvieno da se pravo raspolaganja na
dobru prenese sa davaoca na primaoca lizinga, odnosno kada nije ugovoren otkup
dobra koje je predmet lizinga, PDV se obraunava i plaa na svaku ugovorenu ratu, s
obzirom da se u ovom sluaju radi o zakupu pokretne stvari.


lan 8.
Pojam novosagraenih graevinskih objekata

(1) Novosagraenim graevinskim objektima, u smislu lana 4. stav 3. taka 4.
Zakona, smatraju se objekti koji nisu upotrebljavani u svrhu za koju su izgraeni i
koji nisu bili predmet prenosa prava raspolaganja.

(2) Ekonomski djeljivim cjelinama (stan, poslovni prostor, garaa i drugi) smatraju se
dijelovi novoizgraenih graevinskih objekata iz stava 1. ovog lana, koji se
isporuuju kao posebna cjelina i za koje se ugovara posebna naknada.


lan 9.
Promet u sluaju likvidacije i steaja

(1) Prenos poslovne imovine u postupku likvidacije je oporeziv, izuzev ako prenos nije
ukljuen u lanu 7. stav 2. Zakona .

(2) Prenos dobara lanovima ili vlasnicima drutva po zavretku likvidacije podlijee
oporezivanju.

(3) Prenos poslovne imovine u postupku steaja podlijee oporezivanju, izuzev ako
prenos nije ukljuen u lanu 7. stav 2. Zakona, a poreski obveznik nad kojim se vri
steaj je poreski dunik.

lan 10.
Razmjena

(1) Ako pri isporuci dobara naknada nije novana, ve u isporuci drugog dobra ili
usluge, radi se o razmjeni.

(2) Pri razmjeni, isporuka podlijee oporezivanju na obje strane, odnosno kod svakog
isporuioca.

lan 11.
Manjak

(1) Pored upotrebe dobara u vanposlovne svrhe navedenih u lanu 5. stav 1.
Zakona, upotrebom dobara u vanposlovne svrhe smatra se i manjak dobara.

4
(2) Manjak dobara za koji se ne tereti odgovorna osoba smatra se vlastitom
potronjom u vanposlovne svrhe poreskog obveznika i podlijee oporezivanju.

(3) Izuzetno nastali rashod po osnovu kala, rastura, kvara i loma do propisanog
iznosa i manjak dobara koji se moe pravdati viom silom ne podlijee oporezivanju.

(4) Visina doputenog rashoda po osnovu kala, rastura, kvara i loma utvrena je
Normativom za utvrivanje rashoda na koji se ne plaa PDV, a koji je sastavni dio
ovog pravilnika.

(5) Za dobra koja nisu obuhvaena Normativom rashoda, koliina rashoda se utvruje
prema normativu obveznika.

(6) Pod viom silom podrazumijeva se manjak dobara nastao usljed elementarnih
nepogoda (poplava, poar, zemljotres, ratna razaranja i slino), na osnovu akta
nadlenog organa.

(7) Obveznik PDV-a utvruje rashod neposredno poto je odreeni rashod nastao, ili
redovnim ili vanrednim popisom robe u skladitu, stovaritu, magacinu, prodavnici ili
drugom slinom objektu.

(8) Utvrivanje rashoda vri ovlaeno lice ili popisna komisija obveznika, a o
izvrenom popisu obavezno se sastavljaju zapisnik i popisna lista.

(9) Na rashod nastao zbog proteka roka trajanja dobara ne plaa se PDV, pod
uslovom da je rok trajanja utisnut na ambalai proizvoda ili je na drugi nain odreen
od strane proizvoaa, a pri unitenju navedenih dobara prisutan predstavnik
Sanitarne inspekcije.

lan 12.
Davanje poslovnih uzoraka

(1) Uobiajenom koliinom poslovnih uzoraka, u smislu lana 5. stav 2. taka 1.
Zakona, smatraju se dobra koja nisu namijenjena prometu, a koja su rezultat
poslovanja poreskog obveznika ili koja su neposredno povezana sa obavljanjem
njegove djelatnosti, bez obzira da li je na tim dobrima utisnut logotip poreskog
obveznika.

(2) Dobra koja se daju kao poslovni uzorci moraju biti obiljeena kao takva, a ako ne
mogu biti obiljeena kao poslovni uzorci, moraju biti u obliku i pakovanju razliitom
od oblika i pakovanja tih dobara namijenjenih prometu.


lan 13.
Davanje poklona male vrijednosti

(1) Poklonom manje vrijednosti, u smislu lana 5. stav 2. taka 2. Zakona, smatra se
dobro pojedinane trine vrijednosti manje od 20,00 KM bez PDV-a, koje obveznik
daje povremeno razliitim licima (poslovnim partnerima, predstavnicima poslovnih
partnera i slino), a da za to ne postoji pravna obaveza.

(2) Poslovnim partnerima smatraju se lica sa kojima postoji poslovni odnos ili se
oekuje da e se takav odnos uspostaviti.
5
(3) Povremenim davanjem poklona smatra se davanje najvie jednog poklona istom
licu u poreskom periodu.


lan 14.
Stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje poreski obveznik proizvodi, izgrauje,
obrauje, kupuje ili uvozi u okviru svojih djelatnosti

(1) Prometom dobara se smatra i stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje poreski
obveznik proizvodi, izgrauje, obrauje, kupuje ili uvozi u okviru svojih djelatnosti.

(2) Uzimanjem takvih dobara za vlastitu upotrebu u vanposlovne svrhe, poreski
obveznik sam postaje uesnik u proizvodno prometnom lancu, pa se takav promet
(interni promet) tretira kao oporezivi promet.

(3) Za takav promet poreski obveznik je duan sainiti internu poresku fakturu, koja
sadri elemente fakture izdate za prodaju dobara drugom poreskom obvezniku.


lan 15.
Prenos imovine poreskog obveznika

(1) Prenos cjelokupne ili dijela imovine poreskog obveznika, u skladu sa lanom 7.
stav 2. Zakona, se ne smatra prometom dobara ukoliko su kumulativno ispunjeni
sljedei uslovi:
a) da ona ini zaseban poslovni subjekt,
b) da je sticalac poreski obveznik ili tim sticanjem postane poreski obveznik,
c) da nastavlja obavljanje iste djelatnosti i
d) da kupac ima, ili e dobiti, istu stopu za odbitak ulaznog poreza koju je
imao prodavac.

lan 16.
Prenos imovine poreskog obveznika u sluaju smrti

(1) Prenos imovinskih prava sa ostavioca na jednog ili vie nasljednika u sluaju
nastavka privredne djelatnosti ne podlijee oporezivanju.

(2) Zadravanje dobara nakon prestanka obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka
registracije,a za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimino odbijen, podlijee
oporezivanju .

lan 17.
Promet usluga

(1) Sve isporuke koje se vre u okviru obavljanja djelatnosti, koje se ne smatraju
isporuenim dobrima, smatraju se prometom usluga i podlijeu obraunavanju PDV-a,
osim u sluajevima koji su posebno propisani lanovima 24. do 30. Zakona.

(2) Ako jedinstvena isporuka istovremeno ima obiljeja prometa dobara i prometa
usluga, za razvrstavanje su bitna ona obiljeja koja odreuju stvarni sadraj isporuke,
uzimajui u obzir volju ugovornih strana.

(3) Kod popravki dobara, za razgranienje radi li se o prometu dobra ili usluge, bitan
je, u ukupnoj naknadi, udio materijala koji je nabavio poreski obveznik koji obavlja
6
popravak. Ako udio naknade koja se odnosi na materijal iznosi vie od 50% od
ukupnog iznosa naknade koja se odnosi na popravak, radi se o prometu dobra, a ne o
obavljenoj usluzi.

(4) Trpljenje neke radnje, suzdravanje od neke radnje i ustupanje nekog prava,
predstavljaju usluge u smislu PDV-a. Pod trpljenjem neke radnje smatra se, izmeu
ostalog, i doputanje korienja pokretnih i nepokretnih stvari, patenata i drugih
pronalazakih prava.

(5) Ako pri prometu usluga naknada nije novana, ve u isporuci dobra ili usluge, radi
se o razmjeni.

(6) Pri razmjeni, isporuka podlijee oporezivanju na obje strane, odnosno kod svakog
isporuioca.

lan 18.
Oplemenjivanje (prerada, obrada, dorada) i izrada

(1) Ako naruilac daje proizvoau materijal radi prerade, obrade, dorade ili izrade
odreenog proizvoda, takva isporuka nije oporeziva, jer naruilac i dalje zadrava
pravo raspolaganja kao vlasnik tog materijala.

(2) Ako proizvoau iz stava 1. ovoga lana, nakon obrade ostaju nusproizvodi ili
otpaci iznad 5% vrijednosti njegove isporuke, a koje je trebalo vratiti naruiocu, radi
se o prometu dobara od strane naruioca proizvoau, na koja se mora posebno
obraunati PDV.

(3) Ako naruilac iz stava 1. ovoga lana isporuuje proizvoau materijal, dijelove ili
sastojke pri emu ne zadrava pravo raspolaganja kao vlasnik, ve tim isporukama
plaa proizvoaeve isporuke, odnosno protuisporuke, radi se o oporezivim
isporukama, odnosno razmjeni.

lan 19.
Korienje usluga u vanposlovne svrhe

(1) Upotreba dobara koja ine dio poslovne imovine za vanposlovnu upotrebu
poreskog obveznika, kada je PDV na takva dobra mogue u potpunosti ili djelimino
odbiti, smatra se prometom usluga.

(2) Za takav promet poreski obveznik je duan sainiti internu poresku fakturu, koja
sadri elemente koje bi sadravala primljena poreska faktura da mu je iste usluge
izvrio drugi obveznik PDV-a.



IV MJESTO OPOREZIVANJA

lan 20.
Mjesto oporezivanja kod isporuke dobara

(1) Kod isporuke dobara, mjestom isporuke smatra se BiH, ako se dobro nalazilo u
BiH u trenutku isporuke. Ako je dobro otpremljeno, tada se BiH smatra da je mjestom
isporuke ako se dobro nalazilo u BiH na poetku otpreme.

7
(2) Ako se radi o dobrima koja se montiraju, instaliraju ili izgrauju, BiH se smatra
mjestom isporuke ako je to mjesto gdje dobro postavlja isporuilac ili neko u njegovo
ime.


lan 21.
Mjesto oporezivanja kod obavljanja usluga

(1) BiH se smatra mjestom obavljanja usluga, ako je mjesto obavljanja usluge tamo
gdje je sjedite odnosno stalno boravite ili prebivalite lica koje obavlja usluge, ako
Zakonom ili ovim pravilnikom nije drugaije odreeno. Isto se odnosi i ako uslugu
obavlja poslovna jedinica stranog preduzea koja se nalazi u BiH.

(2) U lanu 15. stav 2. Zakona, propisani su izuzeci od opteg naela.

(3) Kod usluga u vezi s nekretninama, ukljuujui i najam ili zakup, mjestom
obavljanja usluga smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi. Usluge u vezi s
nekretninama obuhvataju slijedee skupine usluga:
a) usluge koje se obavljaju pomou nekretnina (npr.iznajmljivanje kua, stanova
i soba na rok krai od 60 dana, hotelskih soba, apartmana, zemljita npr.
parkirnih mjesta, iznajmljivanje teniskih igralita, kuglana, odravanje grijanja
i liftova, odravanje zelenih povrina, ienje zgrada, iznajmljivanje
izlobenih povrina na sajmovima, postavljanje izlobenih mjesta),
b) usluge koje se obavljaju na nekretnini obuhvataju usluge koje slue
neposredno ureivanju nekretnine (npr. geodetski radovi), usluge koje slue
za pripremu graevinskih radova (npr. usluge arhitekata, graevinskih
inenjera, statiara), obavljanje graevinskih radova, vjetaenja na
nekretninama, inenjering usluge,
c) usluge koje se obavljaju u vezi s kupovinom i prodajom nekretnina (npr.
usluge advokata i posrednika pri kupoprodaji nekretnina).

(4) Kod usluga prevoza, BiH je mjesto obavljanja usluge,ako je itava dionica puta na
kojoj se prevoz obavlja u BiH;
a) ako se usluga prevoza putnika ne obavlja samo u BiH, onda dio puta koji se
odnosi na BiH podlijee oporezivanju, a dio puta koji se odnosi na
inostranstvo ne podlijee oporezivanju prema odredbama Zakona. U tom
sluaju, uslugu prevoza treba podijeliti srazmjerno broju kilometara na dio
prevoza u BiH koji se oporezuje i dio prevoza u inostranstvu koji ne podlijee
oporezivanju;
b) ako se radi o uslugama prevoza dobara koja se izvoze, tada su, prema odredbi
lana 27. stav 1. taka 2. Zakona, osloboene od oporezivanja (oporezuju
nultom stopom) i usluge prevoza izvrene na dionici puta u BiH;
c) ako se radi o uslugama prevoza dobara koja se uvoze, tada su, prema odredbi
lana 26. stav 1. taka 7. Zakona, osloboene od oporezivanja i usluge
prevoza izvrene na dionici puta u BiH;
d) kod prekograninog pomorskog, rijenog i vazdunog prevoza putnika i robe
ne utvruje se dionica puta u BiH.

(5) Mjesto obavljanja usluga je BiH ako je to mjesto gdje je usluga stvarno obavljena,
i to:
a) kod umjetnikih (npr. operskih, glumakih, pjevakih), naunih (npr. nauna
predavanja i davanja miljenja, ali ne i savjetovanja naruioca), nastavnih
(npr. usluge obuke, organizovanje kurseva), sportskih (npr. tenis, ronjenje),
8
zabavnih ili slinih usluga (npr. filmske predstave, plesne priredbe) i usluga
njihovog organizovanja,
b) kod pomonih usluga u prevozu, kao to su: utovar, istovar, uskladitenje i
drugih usluga u vezi s prevozom i otpremom,
c) kod usluga koje se obavljaju na pokretnim dobrima, ukljuujui usluge
strunog miljenja, procjene i ocjene tih dobara.

(6) Promet usluga se odreuje da je u BiH ako je sjedite primaoca usluge ili stalna
adresa ili adresa prebivalita/boravita za slijedee vrste usluga:
a) kod usluga prenosa, ustupanja i korienja autorskih prava, patenata, licenci,
zatitnih znakova i slinih prava (npr. davanje licence, prenos autorskih prava
umjetnika i pisaca),
b) usluge reklamiranja, ukljuujui i usluge posredovanja u tim uslugama (npr.
usluge oglaavanja u novinama i drugim medijima),
c) usluge ininjera, advokata, revizora, raunovoa, tumaa, prevodilaca i drugih
usluga savjetovanja,
d) usluge elektronske obrade podataka;
e) bankarskih, finansijskih usluga i usluga iz oblasti osiguranja i reosiguranja,
osim iznajmljivanja sefova,
f) ustupanja osoblja,
g) telekomunikacione usluge,
h) iznajmljivanja pokretnih dobara (npr. graevinske dizalice), osim prevoznih
sredstava,
d) svih usluga posredovanja u vezi s uslugama iz ovog stava.

(7) Pri vrenju usluga iz lana 15. stav 2. taka 4. i 5. Zakona u sluajevima da
primalac usluge nije poreski obveznik na teritoriji BiH, odnosno nema svoje
prebivalite u BiH, davalac usluge, u svrhu dokazivanja da se usluga vri stranom
dravljaninu, a u cilju sticanja uslova za oslobaanje od obaveze obraunavanja PDV-
a, duan je od primaoca usluge uzeti ime i prezime, adresu i broj pasoa za fiziko
lice, a za pravno lice potvrdu o registraciji poreskog obveznika.


V PORESKA OSNOVICA

lan 22.
Utvrivanje osnovice

(1) Utvrivanje osnovice, kada se odreena dobra uzimaju za privatnu upotrebu
(vanposlovna svrha), poreski obveznik vri na nain da e dobra vrednovati prema
trinoj vrijednosti u vremenu njihove isporuke, u koju nije uraunat PDV, a koju bi
obveznik naplatio od kupca da je to isto dobro prodao.

(2) Osnovicu za obraun PDV-a za upotrebu vlastito proizvedenih dobara u privatnu
svrhu (vanposlovna svrha) i zadravanje dobara nakon prestanka poslovanja
predstavlja trina vrijednost uzetih dobara u momentu uzimanja, upotrebe dobara
ija je svrha promijenjena ili u momentu prestanka rada obveznika, bez PDV-a.

(3) Kada je u pitanju uzimanje dobara koja su proizvedena u preduzeima, trinom
vrijednou smatra se vlastiti troak utvren prema raunovodstvenim propisima.

(4) U sluaju vrenja usluga u privatne svrhe, poresku osnovicu ini iznos koji bi se
naplatio da je ista usluga izvrena treim licima.

9
(5) Ukoliko se od strane pojedinca, ili grupe, uzima bez naknade za privatnu upotrebu
stalna imovina, poresku osnovicu ini vrijednost te imovine u momentu uzimanja,
koja je iskazana u knjigovodstvu poreskog obveznika, s tim da poreska osnovica ne
moe biti manja od trine vrijednosti u momentu prometa imovine.

(6) U sluaju da je stalna imovina u potpunosti amortizovana, kao osnovica za
obraun PDV-a, uzima se trina vrijednost stalne imovine u momentu prometa.

(7) Kamatom u smislu lana 20. stav 10. taka 3. Zakona, podrazumjeva se iznos
kamate obraunat po propisanoj stopi za neblagovremeno plaanje iz duniko
povjerilakih odnosa.

(8) Zavisni trokovi koji se prema lanu 21. stav 2. taka 2. Zakona, ukljuuju u
poresku osnovicu PDV-a na uvoz dobara pored vrste trokova navedenih u toj
odredbi, takoe ukljuuju (na primjer trokove peditera, terminala, smjetaja,
naknade za carinjenje i slino). Administrativne takse i naknade inspekcijama i
drugim javnim organima koji vre izrnu vlast ne ukljuuju se u poresku osnovicu za
PDV kod uvoza.



VI PORESKA STOPA


lan 23.
Standardna poreska stopa

(1) PDV plaa se po standardnoj stopi od 17% na poresku osnovicu.

(2) Kada se porez obraunava na poresku osnovicu u kojoj je sadran PDV, PDV se
izraunava po preraunatoj stopi. Preraunata stopa se izraunava na slijedei nain:


















STOPA PDV X 100
PRERAUNATA STOPA PDV = __________________________

100 + STOPA PDV

17 X 100
PRERAUNATA STOPA PDV = _______________________ = 14,5299

100 + 17
10
VII OSLOBAANJA OD PLAANJA PDV-a ZA PROMET DOBARA I USLUGA BEZ
PRAVA NA ODBITAK ULAZNOG POREZA
lan 24.
Javne potanske usluge

(1) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 1. Zakona, odnosi se na javne
potanske usluge. Javnim potanskim uslugama podrazumjevaju se sve usluge koje
obavljaju javni potanski operateri u skladu sa Zakonom o potama Bosne i
Hercegovine.


lan 25.
Medicinske usluge i usluge zdravstvene zatite

(1) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 2. Zakona, odnosi se na
preventivne, dijagnostiko-terapijske i rehabilitacione usluge koje pruaju domovi
zdravlja, bolnice, zavodi, zavodi za zatitu zdravlja, klinike, instituti, zdravstveni
centri, kliniko bolniki centri i kliniki centri u skladu sa propisima koji ureuju oblast
zdravstvene zatite.
(2) Poresko oslobaanje iz navedenog lana Zakona se odnosi i na smjetaj, njegu i
ishranu bolesnika u tim ustanovama, nezavisno od toga da li su ove ustanove
usmjerene ka ostvarivanju dobiti.

(3) Usluge doktora medicine i stomatologije, medicinskih sestara i fizioterapeutskih
tehniara, osloboene su plaanja PDV-a ako te usluge pruaju u privatnoj praksi.

(4) Zdravstvenom zatitom u smislu odredbi lana 24. stav 1. taka 2. Zakona, ne
smatraju se:
a) medicinska ispitivanja radi utvrivanja zdravstvenog stanja, tjelesnog
oteenja i invalidnosti u postupcima kod drugih organa i organizacija, osim
ispitivanja po uputu ljekara, odnosno ljekarske komisije,
b) zdravstveni pregledi radi upisa u srednje i vie kole, fakultete i na kurseve,
dobijanje uvjerenja za vozake dozvole, za sudske i druge sporove i u drugim
sluajevim kada se pregled ne obavlja u cilju zdravstvene zatite,
c) pregled zaposlenih upuenih na rad u inostranstvo od strane organizacija, kao
i mjere preventivne zdravstvene zatite za privatna putovanja u inostranstvo i
zdravstveni pregledi za ta putovanja.

lan 26.
Usluge socijalnog osiguranja

(1) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 3. Zakona, odnosi se na usluge
koje pruaju ustanove socijalne zatite: centri za socijalni rad, ustanove za smjetaj
korisnika i ustanove za dnevni boravak i pomo u kui u skladu sa propisima koji
ureuju socijalnu zatitu i socijalnu sigurnost graana.

(2) Promet dobara i usluga koji je neposredno povezan sa uslugama iz stava 1. ovog
lana odnosi se na isporuku hrane,pia, ljekova i slinu isporuku dobara i usluga u
ovim ustanovama.
11
lan 27.
Usluge obrazovanja

(1) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 4. Zakona, odnosi se na usluge:
a) obrazovanja (predkolskog, osnovnog, srednjeg, vieg i visokog) i
profesionalne prekvalifikacije, koje pruaju lica registrovana za obavljanje tih
djelatnosti u skladu sa propisima koji ureuju tu oblast,
b) smjetaja i ishrane uenika i studenata u kolskim i studentskim domovima ili
slinim ustanovama, kao i sa njima neposredno povezani promet dobara i
usluga od strane lica registrovanih za obavljanje tih djelatnosti.


lan 28.
Usluge iz oblasti sporta,usluge koje obavljaju vjerske,politike,humanitarne
sindikalne dobrotvorne invalidske ili sline organizacije

(1) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 5. Zakona, se odnosi na usluge iz
oblasti sporta i fizikog vaspitanja samo u sluaju ako te usluge pruaju pojedincima
lica ija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti.

(2) Prema lanu 24. taka 6. Zakona, plaanja PDV-a su osloboene medicinske i
zdravstvene usluge, usluge socijalnog osiguranja, te usluge obrazovanja koje
angauju vjerske organizacije ili filozofska udruenja.

(3) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 7. Zakona, se odnosi na usluge i
isporuke dobara vjerskih organizacija ako se obavljaju radi zadovoljavanja vjerskih
potreba u skladu sa propisima kojima je regulirano obavljanje tih djelatnosti.

(4) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 8. Zakona, se odnosi na usluge
koje pruaju politike, sindikalne, humanitarne, dobrotvorne, invalidske i sline
organizacije u skladu sa propisima kojima su regulisane te djelatnosti.


lan 29.
Usluge iz oblasti kulture

(1) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 9. Zakona, odnosi se na usluge iz
oblasti kulture koje pruaju lica registrovana za obavljanje ove djelatnosti u skladu sa
propisima koji ureuju oblast kulture, kao i sa njima neposredno povezani promet
dobara i usluga, od strane lica ija djelatnost nije usmjerena ka ostvarivanju dobiti, a
kojima se smatraju: pozorina i muzika djelatnost, djelatnost muzeja i galerija,
djelatnost arhiva, djelatnost biblioteka, djelatnost zatite kulturnih dobara, djelatnost
zatite istorijskih spomenika.


lan 30.
Promet dobara i usluga lica iz oblasti zdravstva i kulture

(1) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 10. Zakona, odnosi se na promet
dobara i usluga koje vre medicinske, zdravstvene i ustanove iz oblasti kulture,
iskljuivo za njihove vlastite potrebe.



12
lan 31.
Usluge javnih radio i televizijskih servisa

(1) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 11. Zakona, odnosi se na usluge
javnih radio i televizijskih servisa koje se obavljaju u skladu sa propisima kojima je
regulisano obavljanje tih usluga.

(2) Radiodifuzne usluge:
a) proizvodnja i emitovanje ekonomsko-propagandnog programa (reklame),
b) proizvodnja i prodaja audiovizuelnih programa (emisija, filmova, serija,
nosaa zvuka i drugo),
c) proizvodnja drugih programskih usluga (teleteksta i drugo),
d) organizovanje koncerta i drugih priredbi,
e) obavljanje drugih djelatnosti utvrenih statutom,
nisu predmet oslobaanja u skladu sa odredbama lana 24. stav 1. taka 11.
Zakona, i na navedene usluge plaa se PDV.


lan 32.
Usluge osiguranja i reosiguranja

(1) Poresko oslobaanje iz lana 25. stav 1. taka 1. Zakona, se odnosi na usluge
osiguranja i reosiguranja ako se obavljaju u skladu sa propisima kojima je regulisano
obavljanje tih djelatnosti.


lan 33.
Promet nepokretne imovine

(1) Poresko oslobaanje iz lana 25. stav 1. taka 2. Zakona, se odnosi na svaki
dalji promet nepokretne imovine i dijelova te imovine, poslije prve prodaje
novoizgraene nepokretne imovine. Pojam novoizgraene nepokretne imovine
regulisan je odredbama lana 8. ovog Pravilnika.



lan 34.
Usluge izdavanja u zakup i podzakup nepokretne imovine

(1) Poresko oslobaanje iz lana 25. stav 1. taka 3. Zakona, se odnosi samo na
iznajmljivanje nekretnina i dijelova nekretnina u stambene svrhe.

(2) Iznajmljivanje nekretnina i dijelova nekretnina u bilo koje druge svrhe osim
stambenih je oporezivo PDV-om.

lan 35.
Finansijske usluge

(1) Pod finansijskim uslugama iz lana 25. stav 1. taka 4. Zakona, podrazumjevaju
se usluge koje vre lica u skladu sa posebnim propisima (na primjer banke, pote,
osiguravajua drutva, brokerske kue, tedionice, mjenjanice, investicioni fondovi,
mikrokreditne organizacije, agencije za bankarstvo i osiguranje depozita, agencije za
osiguranje i druga lica). Finansijske usluge ukljuuju i pratee usluge posrednika, ali
13
samo ukoliko takve usluge imaju karakteristike finansijske usluge u korist krajnjeg
primaoca finansijske usluge.

(2) Poresko oslobaanje iz lana 25. taka 4. pod c) Zakona, odnosi se na
transakcije ukljuujui i vrijednosne papire, novanice i kovanice, koje predstavljaju
zakonsko sredstvo plaanja bilo koje drave. Ako se kovanice i novanice kupuju ili
prodaju po veoj vrijednosti od njihove nominalne vrijednosti, onda te isporuke
podlijeu oporezivanju.


lan 36.
Usluge u vezi sa igrama na sreu

(1) Poresko oslobaanje iz lana 25. stav 1. taka 7. Zakona, se odnosi na promet
usluga koje su povezane sa djelatnou prireivanja igara na sreu u skladu sa
propisima koji ureuju igre na sreu .

(2) Poresko oslobaanje iz stava 1. ovog lana odnosi se na organizatore igara na
sreu koji imaju odobrenje nadlenog organa.



lan 37.
Uvoz dobara

(1) Uvoz dobara je svaki unos dobara u carinsko podruje BiH.

(2) Uvoznik je lice koje je u jedinstvenoj carinskoj ispravi navedeno kao primalac
robe, u rubrici broj 8.

lan 38.
Usluge povezane sa uvozom dobara u BiH

(1) Poresko oslobaanje iz lana 26. stav 1. taka 7. Zakona, za prevozne i ostale
usluge, koje su povezane sa uvozom dobara (utovar, istovar, pretovar, skladitenje i
slino) obveznik moe da ostvari ako ima dokaz da je vrijednost tih usluga sadrana u
osnovici za obraun PDV-a pri uvozu dobara.

(2) Dokaz iz stava 1. ovog lana je:
a) dokument o vrsti usluge i iznosu sporednih trokova (ugovor, raun,
otpremnica ili prevozni dokument),
b) ovjerena kopija uvozne carinske isprave izdate u skladu sa carinskim
propisima, na osnovu koje se moe utvrditi da su sporedni trokovi ukljueni
u osnovicu za obraun PDV-a pri uvozu dobara.








14
VIII OSLOBAANJA OD PLAANJA PDV-a ZA PROMET DOBARA I USLUGA SA
PRAVOM NA ODBITAK ULAZNOG POREZA (OPOREZIVANJE NULTOM STOPOM)


lan 39.
Izvoz dobara iz BiH

(1) Poresko oslobaanje (nulta stopa) iz lana 27. stav 1. taka 1. Zakona, odnosi se
na izvoz dobara iz BiH.

(2) Izvozom dobara i usluga smatra se neposredan promet dobara ili usluga kupcu u
inostranstvo odnosno izvan carinskog podruja BiH.

(3) Izvoznik je lice koje je u jedinstvenoj carinskoj ispravi navedeno kao izvoznik, u
rubrici broj 2.

(4) Inostrani kupac je svaki privredni subjekt koji ima sjedite odnosno prebivalite
izvan teritorije BiH. Inostranim kupcem smatra se i poslovna jedinica domaeg
pravnog lica u inostranstvu. Poslovna jedinica stranog lica u BiH ne smatra se
inostranim kupcem.


lan 40.
Uslovi za izvoz dobara iz BiH

(1) Da bi se promet smatrao izvozom u skladu sa lanom 27. Zakona, moraju biti
zadovoljeni uslovi:
a) da je dobro prelo granicu BiH,
b) ako naplata potraivanja za izvreni izvoz nije izvrena u roku 180 dana,
onda transakcija sa inostranstvom nije izvrena, ve se smatra da je promet
izvren unutar granice BiH.


lan 41.
Pravo na poresko oslobaanje pri izvozu dobara iz BiH

(1) Poresko oslobaanje iz lana 27. stav 1. taka 1. Zakona, obveznik moe da
ostvari ako posjeduje izvoznu carinsku ispravu, odnosno ovjerenu kopiju izvozne
carinske isprave o izvrenom izvozu dobara izdatu u skladu sa carinskim propisima.

(2) Ako je u skladu sa carinskim propisima odobreno periodino carinjenje dobara
koja se izvoze, poresko oslobaanje iz stava 1. ovog lana , a do izdavanja izvozne
carinske isprave, obveznik moe da ostvari ako posjeduje raune ili otpremnice,
ovjerene od strane nadlenog carinskog organa.


lan 42.
Izvoz dobara iz BiH putem pote

(1) Kada se dobra alju u inostranstvo potom ili brzom potom poresko oslobaanje
iz lana 27. stav 1. taka 1. Zakona, obveznik moe da ostvari ako posjeduje izvoznu
carinsku ispravu izdatu u skladu sa carinskim propisima.

15
(2) Kada se dobra alju u inostranstvo potom ili brzom potom bez podnoenja
izvozne carinske isprave, poresko oslobaanje obveznik moe da ostvari ako
posjeduje potansku otpremnicu, odobrenje nadlenog carinskog organa izdato u
skladu sa carinskim propisima i prevozni dokument na osnovu kojeg se moe utvrditi
da su dobra poslata u inostranstvo potom ili brzom potom.

(3) Odobrenje iz stava 2. ovog lana sadri sljedee podatke:
a) naziv i adresu, odnosno firmu i sjedite, kao i IB obveznika (izvoznika),
b) uobiajeni trgovaki naziv, koliinu i vrijednost dobara,
c) mjesto i datum kada su dobra poslata u inostranstvo,
d) naziv i adresu odnosno firmu primaoca dobara u inostranstvu,
e) potpis i peat nadlenog carinskog organa koji je izdao odobrenje.


lan 43.
Rok za naplatu potraivanja pri izvozu

(1) Ako u roku od 180 dana izvoz nije naplaen, u obraunskom periodu kada je
protekao rok za naplatu nastaje obaveza za obraun i uplatu PDV-a i pripadajue
kamate. Obraun sastavlja izvoznik, koji je poreski obveznik, a kamata se
obraunava od dana kada je izvren izvoz.
(2) Ako izvoznik naplati izvoznu isporuku dobara poslije roka navedenog u stavu
jedan ovog lana, ima pravo na povrat plaenog PDV-a u onom obraunskom
razdoblju kada je i naplaen. Pod naplatom se podrazumijeva i prebijanje.



lan 44.
Konaan izvoz dobara iz BiH

(1) Poresko oslobaanje iz lana 27. stav 1. taka 2. Zakona, za prevozne i ostale
usluge koje su u neposrednoj vezi sa izvozom dobara, obveznik moe da ostvari ako
posjeduje:
a) dokument na osnovu kojeg se vri usluga prevoza, odnosno dokument o vrsti
usluge i iznosu sporednih trokova (ugovor, raun i drugo),
b) dokument o izvrenoj usluzi prevoza,
c) original ili ovjerenu kopiju izvozne carinske isprave za robu koja se prevozi u
inostranstvo, izdatu u skladu sa carinskim propisima.

(2) Prevozne usluge (drumskog, eljeznikog, brodskog, avio saobraaja) osloboene
su plaanja PDV-a pri prevozu dobara koja se izvoze u inostranstvo i za dionicu puta
koja se nalazi unutar granica BiH.


lan 45.
Usluge isporuke dobara ovlatenim organizacijama koje ta dobra izvoze
u okviru registrovanih humanitarnih i dobrotvornih aktivnosti

(1) Poresko oslobaanje iz lana 27. stav 1. taka 5. Zakona, za prevozne i ostale
usluge koje su u neposrednoj vezi sa izvozom dobara ovlatenih organizacija koje su
registrovane kod nadlenih ministarstava za humanitarne ili dobrotvorne aktivnosti
obveznik moe da ostvari pod sljedeim uslovima:
a) da posjeduje dokument na osnovu kojeg se vri prevoz odnosno dokument o
vrsti usluge i iznosu sporednih trokova (ugovor, faktura i slino),
16
b) dokument o izvrenoj usluzi (CMR, CIM i slino),
c) originalnu ili ovjerenu kopiju izvozne carinske isprave izdate u skladu sa
Zakonom o carinskoj politici.


lan 46.
Pruanje usluga koje vre predstavnici
i drugi posrednici

(1) Za ostvarivanje prava iz lana 27. stav 1. taka 6. Zakona, vri se uz ispunjenje
sljedeih uslova:
a) da poreski obveznik posjeduje ugovor o pruanju usluga posredovanja u ime i
za raun drugog,
b) da poreski obveznik posjeduje fakturu o izvrenim uslugama u kojoj nije
iskazan PDV,
c) da poreski obveznik posjeduje izvoznu carinsku ispravu u skladu sa carinskim
propisima o izvrenim poslovima u ime i za raun drugog,
d) da posjeduje dokaz o izvrenom plaanju u skladu sa propisima o deviznom
poslovanju.

lan 47.
Uslovi za poresko oslobaanje pri snabdjevanju plovnih objekata gorivom i drugim
dobrima u meunarodnom prevozu

(1) Poresko oslobaanje iz lana 28. Zakona, obveznik moe da ostvari ako
posjeduje:
a) dokumenta o izvrenom prometu dobara i usluga (ugovor, faktura i drugo),
b) izjavu vlasnika-korisnika plovnog objekta ili letjelice da e se iznajmljena ili
kupljena sredstva preteno koristiti u meunarodnom prevozu.

(2) Preteno koritenje plovnih objekata, letjelica i vazduhoplova u meunarodnom
prevozu podrazumijeva da se plovni objekti, letjelice i vazduhoplovi u est mjeseci
koji prethode poreskom periodu, za koji se podnosi poreska prijava u 80% sluajeva
koriste za obavljanje usluga meunarodnog prevoza.

lan 48.
Postupak oslobaanja prometa dobara i usluga izvrenih za potrebe
meunarodnog saobraaja
(1) Snabdijevanjem plovnih objekata i vazduhoplova gorivom i drugim dobrima, u
smislu lana 28. Zakona, podrazumijeva se isporuka goriva i maziva, hrane, pia,
tampe namijenjenih prodaji u plovnim objektima, vazduhoplovima i drugo.
(2) Za promet dobara iz stava 1. ovog lana, obveznik je duan da obezbjedi dokaze
u skladu sa propisom koji ureuje carinski dozvoljeno postupanje sa carinskom
robom, putanje carinske robe i naplatu carinskog duga i to:
a) carinsku ispravu za ponovni izvoz stranih dobara i zakljuene obraunske
listove prodaje u plovnim objektima i vazduhoplovima u skladu sa carinskim
propisima, za strana dobra prodata putnicima u plovnim objektima i
vazduhoplovima u meunarodnom vazdunom saobraaju,
17
b) izvoznu carinsku ispravu i specifikaciju prodatih dobara sastavljenu na
osnovu obraunskih listova prodaje u plovnim objektima i vazduhoplovima u
skladu sa carinskim propisima za domaa dobra prodata putnicima u
vazduhoplovima u meunarodnom vazdunom saobraaju,
c) carinsku ispravu za ponovni izvoz i dostavnice za prodato strano gorivo i
mazivo,
d) izvoznu carinsku ispravu i dostavnice za prodato domae gorivo i mazivo,
e) liste snadbjevanja vazduhoplova i plovnih objekata na meunarodnim
linijama, odnosno mjeseni izvjetaj o utroenim dobrima ovjeren od strane
nadlenog carinskog organa, u skladu sa carinskim propisima za domaa
dobra (hrana, pie i drugo) koja se slui putnicima vazduhoplova i plovnih
objekata na meunarodnim linijama.


lan 49.
Usluge izvrene u svrhu zadovoljavanja direktnih potreba
plovnih objekata

(1) Prometom usluga namjenjenih neposrednim potrebama plovnih objekata iz lana
28. stav 1. taka 5. Zakona, smatraju se luke usluge, usluge tegljenja i vezivanja
brodova, usluge istovara, utovara, pretovara i drugo.

lan 50.
Usluge izvrene u svrhu zadovoljavanja direktnih potreba
avio prevoznika

(1) Prometom usluga namjenjenih neposrednim potrebama vazduhoplova iz lana 28.
stav 1. taka 6. Zakona, smatraju se usluge sletanja, poletanja, prihvata i otpreme
vazduhoplova, putnika, prtljaga i robe, usluge parkinga vazduhoplova, odleivanja i
zatite od zaleivanja, hlaenja, grijanja i drugo.


lan 51.
Snabdjevanje dobrima i uslugama po meunarodnim ugovorima

(1) Snadbijevanje dobrima i uslugama koja su izvrena u okviru meunarodnih
ugovora ne podlijeu oporezivanju, ukoliko je to regulisano meunarodnim ugovorima
iji je potpisnik BiH.

(2) Prilikom nabavke dobara i usluga koja se oslobaaju od PDV-a, po osnovu
meunarodnih ugovora, koristi se poseban obrazac za oslobaanje od PDV-a (obrazac
PDV-MU1), na jednom od slubenih jezika BiH i engleskom jeziku. Strani investitor
distribuira poseban obrazac za oslobaanje od PDV-a domaim ugovaraima
izvoaima radova.

(3) Obveznik koji u okviru implementacije meunarodnih ugovora vri isporuku
dobara optereenih PDV-om, ima pravo na povrat PDV-a u skladu sa procedurama
propisanim ovim pravilnikom.
18

lan 52.
Osoblje diplomatskih i konzularnih predstavnitava

(1) Lica registrovana za PDV u BiH koja isporuuju dobra i usluge, diplomatskim i
konzularnim misijama, meunarodnim organizacijama i lanovima tih misija i
organizacija i u okviru meunarodnih projekata pruanja pomoi, e obraunavati
PDV na promet u skladu sa uobiajenim odredbama Zakona o PDV-u.

(2) Pod osobljem diplomatskih i konzularnih predstavnitava, lanovima
meunarodnih organizacija i lanovima njihovih porodica u smislu Zakona smatraju
se lica kao i lanovi njihovih porodica koji sa njima ive u zajednikom domainstvu
ako nisu dravljani Bosne i Hercegovine, a to su osobe koje su akreditovane od strane
Ministarstva vanjskih poslova na bazi uzajamnosti.


lan 53.
Postupak ostvarivanja prava na oslobaanje od plaanja PDV-a na dobra i usluge
pruene diplomatskim i konzularnim predstavnitvima

(1) Lica koja imaju pravo da ne budu optereena PDV-om za svoje nabavke e imati
pravo na povrat PDV-a koji e se isplaivati prema lanu 54. ovoga pravilnika.


lan 54.
Uslovi za povrat PDV-a za isporuena dobra i usluge diplomatskim i konzularnim
predstavnitvima

(1) Povrat PDV-a e se vriti mjeseno nakon podnijetog zahtjeva. Zahtjev za povrat
e se ostvariti ispunjavanjem obrasca zahtjeva CD-PDV 1 za diplomatske i
meunarodne organizacije iz lana 29. stav 1. taka 1., 2. i 3. Zakona, te obrasca
zahtjeva CD-PDV 1M, za PDV obveznike iz BiH koji vre nabavku dobara i pruanje
usluga u okviru meunarodnih projekata pruanja pomoi, koji su sastavni dio ovog
pravilnika.


(2) Zahtjevu treba biti priloen:
a) ispunjen CD-PDV 2, koji je sastavni dio ovog pravilnika, za svakog lana
misije i misije same koja trai povrat, ako zahtjev za povrat podnose
diplomatske i meunarodne organizacije iz lana 29. stav 1. taka 1., 2. i 3.
Zakona,
b) faktura na kojoj je iskazan PDV za koji se trai povrat,
c) dokaz o plaanju PDV-a za koji se trai povrat,
d) potvrdu iz lana 58. ovog pravilnika,
ako zahtjev za povrat podnose PDV obveznici iz BiH koji vre nabavku dobara i
pruanje usluga u okviru meunarodnih projekata pruanja pomoi.

(3) Uprava za indirektno oporezivanje (u daljem tekstu: Uprava) vri povrat
plaenog iznosa PDV-a ako su ispunjeni uslovi iz Zakona i ovog pravilnika.

19
(4) Kod PDV-a za snadbijevanje dobrima i uslugama diplomatskih i konzularnih
predstavnitava nema ogranienja kod prava na povrat, osim da su nabavke
namjenjene za slubene potrebe predstavnitava.

(5) Kod snadbijevanja dobrima i uslugama diplomatskog i konzularnog osoblja
lanova meunarodnih organizacija, ako je oslobaanje od plaanja PDV-a regulisano
meunarodnim ugovorom, i lanova njihovih porodica, povrat PDV-a se ne odobrava
na nabavke slijedeeg:
a) duhanskih proizvoda,
b) alkohola i alkoholnih pia,
c) prehrambenih proizvoda,
d) obroka u restoranima i
e) hotelskog smjetaja.

(6) Kod ostalog prometa izuzev onog iz stava 5. ovog lana, vri se povrat PDV-a
samo ako pojedinana nabavka prelazi iznos od 100 KM bez PDV-a. Povrat PDV-a se
ne moe vriti za dobra i usluge kupljene po zakonom propisanoj posebnoj emi za
koritena dobra, umjetnika djela, kolekcionarske predmete i antikvitete kao i
predmete kupljene na aukciji. Ukupan godinji iznos povrata PDV-a pojedincima iz
ovog stava ne moe prelaziti iznos od 1.200 KM. Ovo ogranienje se ne primjenjuje
na PDV plaen na nabavku vozila.

(7) Odredbe iz stava 5. i 6. ovog lana se primjenjuju, osim ako nije drugaije
regulisano meunarodnim ugovorom.

(8) Predstavnitva, organizacije, ili pojedinci koji dostavljaju zahtjev za povrat
osiguravaju Upravi potrebne podatke o raunima koji je otvoren u instituciji nadlenoj
za obavljanje platnog prometa u BiH, i na koji se moe izvriti prenos iznosa za
povrat.


lan 55.
Nadlenost Uprave za provedbene propise o kontroli povrata
PDV-a kvalifikovanim misijama

(1) Uprava moe izdati uputstva o praktinoj provedbi i kontroli povrata PDV-a za
kvalifikovane misije, organizacije i njihove lanove.



lan 56.
Rok za otuenje dobara

(1) Nosioci prava na povrat PDV-a po osnovu lana 29. Zakona, ne mogu otuiti
nabavljena dobra prije isteka roka od 3 godine od dana nabavke dobara u BiH.
Ukoliko to uine duni su obraunati i platiti PDV.

(2) Ogranienje otuenja dobara ne odnosi se na dobra ija je pojedinana vrijednost
manja od 100 KM.





20
lan 57.
Meunarodni ugovori

(1) Prilikom nabavke dobara i usluga koji e biti predmetom povrata PDV-a po
osnovu meunarodnih projekata pruanja pomoi u skladu sa odredbama lana 29.
stav 1. taka 4. Zakona, primjenjivat e se odredbe lanova 51. do 59. Pravilnika.


lan 58.
Organ nadlean za izdavanje potvrde za meunarodni ugovor

(1) Domai ugovara-izvoa projekta duan je pribaviti potvrdu Ministarstva
inostranih poslova da se radi o projektu pruanja pomoi BiH po meunarodnom
ugovoru u skladu sa lanom 29. stav 1. taka 4. Zakona.

(2) Potvrda iz stava 1. mora da sadri podatke o:
a) nazivu meunarodnog ugovora,
b) nazivu podugovora po meunarodnom ugovoru ,
c) datumu zakljuenja meunarodnog ugovora,
d) datumu zakljuenja podugovora po meunarodnom ugovoru ,
e) osnov za povrat PDV-a (lan ugovora),
f) vrijednost po meunarodnom ugovoru,
g) vrijednost po podugovoru i
h) korisnik projekta.


lan 59.
Evidentiranje prometa dobara i usluga po meunarodnom ugovoru
(1) Uprava vodi posebnu evidenciju o podnesenim zahtjevima za povrat PDV-a, po
osnovu meunarodnih projekata pruanja pomoi.

(2) Uprava e odbiti zahtjev za povrat PDV-a, ukoliko se u postupku razmatranja
istog ustanovi da podaci iz priloene dokumentacije nisu saglasni sa meunarodnim
projektom pruanja pomoi - podugovorom na osnovu kojeg je ostvareno pravo na
povrat PDV-a.

(3) Ukoliko se u postupku naknadne kontrole ustanovi da podaci iz dokumentacije
koji su prezentirani uz zahtjev za povrat PDV-a ne odgovaraju stvarnom stanju,
poreski obveznik e se zaduiti za odgovarajui iznos PDV-a sa pripadajuom
kamatom, za period od dana kada je nastala poreska obaveza do dana uplate te
obaveze.
lan 60.
Slobodne zone

(1) PDV-e se ne plaa na unos dobara u slobodnu zonu, osim dobara za krajnju
potronju u slobodnoj zoni.

(2) Poresko oslobaanje iz lana 30. Zakona, obveznik moe da ostvari ako
posjeduje:
a) dokument preduzea koje upravlja slobodnim zonama (u daljem tekstu:
preduzee) kojim se potvruje da izmeu preduzea i korisnika slobodne
zone-primaoca dobara postoji vaei ugovor o koritenju slobodne zone,
21
b) raun isporuioca dobara koja se unose u slobodnu zonu,
c) izjavu korisnika zone da se radi o dobrima namjenjenim djelatnosti u
slobodnoj zoni, osim dobara za krajnju potronju u slobodnoj zoni,
d) ovjerenu kopiju jedinstvene carinske isprave kojom se dokazuje da su dobra
uneena u slobodnu zonu, u skladu sa carinskim propisima.


lan 61.
Odbitak ulaznog poreza kod prometa u slobodnim zonama

(1) Domai dobavljai za operatore u slobodnim zonama e u kontekstu lana 32. i
33. Zakona, imati pravo na odbitak ulaznog PDV-a na nabavke izvedene radi
izvrenja prometa.


IX ODBITAK ULAZNOG POREZA


lan 62.
Opte

(1) Ulazni porez je iznos PDV-a koji je u skladu sa lanom 55. Zakona, posebno
iskazan na poreskim fakturama, za promet dobara i usluga koje su poreskom
obvezniku izvrili drugi poreski obveznici, kao i iznos PDV-a koji je plaen prilikom
uvoza i posebno iskazan u jedinstvenoj carinskoj ispravi (JCI).

(2) Ulaznim porezom smatra se i:
a) iznos PDV-a koji je platilo lice iz lana 13. taka 2. i 3. Zakona, ako je
registrirani obveznik,
b) iznos paualne naknade koju poreski obveznik iskae na potvrdi o plaanju
prilikom nabavke dobara i usluga od poljoprivrednika iz lana 45. stav 1.
Zakona.


lan 63.
Porezni obveznici koji imaju pravo na odbitak ulaznog poreza

(1) Porezni obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i usluga imaju pravo
na odbitak ulaznog poreza ako su ispunjeni sljedei uvjeti:
a) da je na fakturi za primljena dobra ili obavljene usluge iskazan PDV u skladu
sa lanom 55. Zakona,
b) da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugog PDV obveznika,
c) da za primljene isporuke prema lanu 32. Zakona, nije iskljueno pravo na
odbitak ulaznog poreza,
d) da je isporuka obavljena poreznom obvezniku u poslovne svrhe.

(2) Lica koja nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, nemaju pravo na odbitak
ulaznog poreza. Isto se odnosi i na lica koja obavljaju isporuke dobara i usluga
osloboenih poreza na dodatu vrijednost.

(3) Lica koja dijelom obavljaju isporuke dobara i usluga osloboene plaanja poreza,
a dijelom isporuke koje su oporezive ili podlijeu nultoj stopi, imaju pravo na odbitak
ulaznog poreza u dijelu koji se odnosi na oporezive isporuke i isporuke koje podlijeu
22
nultoj stopi. U tom sluaju u knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenim evidencijama
treba osigurati podatke o ulaznom porezu koji se odnosi na oporezive i neoporezive
isporuke dobara i usluga. Iznimno, ako lice ne moe u knjigovodstvu ili
izvanknjigovodstveno osigurati podatke o ulaznom porezu koji se odnosi na oporezive
odnosno neoporezive isporuke (opi trokovi - reije, dugotrajna imovina i drugo),
srazmjerni odbitak utvruje se procjenom.

(4) Ako e se isporuka kod primatelja u beznaajnom dijelu koristiti (do 5 %) za
oporezive svrhe, smatra se da je isporuka u cijelosti obavljena u neoporezive svrhe.
Nasuprot tome, ako e se isporueno dobro u cijelosti ili skoro u cijelosti koristiti
(preko 95 %) za oporezive svrhe, smatra se da je isporuka u cijelosti obavljena u
oporezive svrhe.

(5) Obaveznik je duan da vodi posebne evidencije za isporuke za poslovne svrhe, a
posebno za isporuke u neposlovne svrhe.

(6) Ako se dobra ili usluge isporuene poreznom obvezniku koriste u poslovne i
neposlovne svrhe, a mogue je odrediti udjel koritenja u neposlovne svrhe, ulazni
porez se mora podijeliti prema svrsi upotrebe na dio koji se moe i na dio koji se ne
moe odbiti. Ovaj nain razgranienja provodi se naroito kod isporuka pokretnih
dobara koja se u privrednom prometu koliinski odreuju po broju, mjeri ili teini te
kod koritenja usluga.

(7) Ako podjela iz stava 6. ovoga lana nije mogua, a primljena isporuka se u
cijelosti ukljuuje u poslovne svrhe, ispunjene su pretpostavke za postojanje vlastite
potronje u pogledu koritenja u neposlovne svrhe te privatni udio koritenja
podlijee oporezivanju prema lanu 5. stav 1. Zakona.

(8) Osobe koje e primljene isporuke dobara ili usluga koristiti u poslovne i
neposlovne svrhe moraju odvojeno imati raun za dobra i usluge koje e koristiti u
poslovne svrhe od dobara i usluga koje e koristiti u neposlovne svrhe.

(9) Smjetaj u smislu lana 32. stav 6. taka 2. Zakona, odnosi se samo na smjetaj
za poslovne zabave.


lan 64.
Prijevozna sredstva koja ne slue iskljuivo za poslovne djelatnosti

(1) Putniki automobili, avioni i brodovi za prevoz poslovodstva, rukovodnih i drugih
zaposlenih se ne odnose na prijevozna sredstva koja se koriste iskljuivo za
obavljanje svoje poslovne djelatnosti.

(2) Prijevozna sredstva na koja nije odbijen ulazni porez, ne podlijeu PDV kod
otuivanja od strane poreskih obveznika.

lan 65.
Odbitak ulaznog poreza pri uvozu

(1) PDV koji je obraunat pri uvozu, uvoznik moe odbiti kao ulazni porez ako su
ispunjeni sljedei uvjeti:
a) da je PDV plaen pri uvozu. Uplata poreza pri uvozu uvijek se obavlja za
uvoznika a moe je izvriti uvoznik sam ili za njega netko drugi, koji u tom
23
sluaju na nalogu za uplatu, u pozivu na broj odobrenja, mora navesti
identifikacijski broj uvoznika na kojeg glasi JCI.
b) da je dobro uvezeno u zemlju, za oporezive svrhe uvoznika.


lan 66.
Vrijeme odbitka ulaznog poreza

(1) Ulazni porez odbija se u poreskom razdoblju prema lanu 38. Zakona, u kojem je
primljena faktura za nabavljena dobra i usluge sa iskazanim porezom na dodanu
vrijednost u skladu sa lanom 55. Zakona.

(2) Odbitak ulaznog poreza se odobrava bez obzira da li je faktura plaena.


lan 67.
Odbitak ulaznog poreza kod avansa

(1) Za date avanse ulazni porez se moe odbiti u poreskom periodu u kojem je avans
plaen ako je za njega od strane primatelja ispostavljena a od strane platitelja
primljena faktura, prema lanu 55. Zakona, neovisno od toga to dobro nije
isporueno ili usluga izvrena.

(2) Ako po plaenom avansu ne doe do isporuke dobra ili usluge, gubi se pravo na
odbitak ulaznog PDV-a, a obraunati porez treba ispraviti. U tom sluaju uplatilac
avansa mora ispostaviti knjinu obavjest primatelju avansa da je obavio ispravak
ulaznog poreza, a primatelj avansa tada smanjuje svoju poreznu obvezu. Ova
odredba se primjenjuje nezavisno o tome da li je izvren povrat avansa.


lan 68.
Odbitak ulaznog poreza pri poetku obavljanja
djelatnosti

(1) Privredna ili druga poduzetnika oporeziva djelatnost zapoinje s pripremnim
radnjama koje se poduzimaju radi poetka obavljanja te djelatnosti. Ulazni porez
sadran u primljenim isporukama za poetak rada moe se odbiti ako su ispunjeni svi
ostali uvjeti za odbitak ulaznog poreza. Ne moe se ostvariti pravo na odbitak ulaznog
poreza koji je zaraunan na primljene isporuke kao to su privatno motivirana
ulaganja, pripremna ulaganja i slino koje ne dovode do poduzetnikog statusa i
poduzetnikog poslovanja.

(2) Osobe iz stava 1. ovoga lana imaju pravo na odbitak ulaznog poreza u skladu s
uvjetima propisanim Zakonom i ovim pravilnikom.


lan 69.
Ispravak odbitka ulaznog poreza

(1) Ako se porezna osnovica (naknada) promijeni naknadno zbog razliitih vrsta
popusta ili nemogunosti naplate putem zakonski propisanih naina, tada osoba koja
je isporuila dobro ili obavila uslugu moe ispraviti (smanjiti) iznos izlaznog poreza.
Isporuitelj izdaje knjinu obavjest na taj iznos osobi kojoj su isporuena dobra ili
obavljene usluge koja na osnovu knjine obavijesti vri ispravku (smanjenje) odbitka
24
ulaznog poreza. Ako je PDV obraunat i plaen pri uvozu odbijen kao ulazni porez, a
naknadno je snien ili nadoknaen, tada uvoznik mora na osnovu rjeenja Uprave za
pripadni iznos ispraviti odbitak ulaznog poreza.

(2) Ispravci se moraju obaviti u poreskom razdoblju u kojem je promijenjena porezna
osnovica.


lan 70.
Odbitak ulaznog poreza kod usluga koje lice sa sjeditem u inozemstvu
obavi domaem obvezniku

(1) Obveznik u zemlji koji koristi uslugu lica sa sjeditem u inozemstvu i plati porez
prema lanu 39. Zakona, ima pravo taj porez odbiti kao ulazni porez, ako su ispunjeni
uvjeti iz lana 32. Zakona.

(2) Obveznik iz stava 1. ovoga lana ima pravo na odbitak ulaznog poreza ako su
ispunjeni sljedei uvjeti:
a) fakturu mora izdati lice koje ima sjedite u inozemstvu,
b) porez mora biti plaen na propisani jedinstveni raun,
c) obveznik u zemlji mora na fakturi zabiljeiti iznos obraunatog i plaenog
poreza.

lan 71.
Odreivanje dijela srazmjernog odbitka ulaznog poreza

(1) Pri obraunu srazmjernog odbitka djela ulaznog poreza u skladu sa lanom 33.
stav 4. Zakona, u srazmjeru prometa sa i bez prava na odbitak ne ulaze sljedei
elementi prometa:
a) isporuke (otuenje) opreme koju poreski obveznik koristi u obavljanju svojih
poslovnih aktivnosti,
b) isporuke finansijskih usluga, ako se obavljaju povremeno.
Smatra se da se finansijske usluge vre povremeno ako su ispunjeni sljedei
uslovi:
i) da finansijske usluge predstavljaju dopunsku djelatnost obveznika i
ii) da prihod od finansijskih usluga ne prelazi 5% godinjeg prometa
obveznika (sa ukljuenim PDV-om).
c) isporuke nekretnina ako se obavljaju povremeno.
Kao povremene transakcije nekretnina se smatraju sluajevi kada:
i) poreski obveznik isporuuje nekretnine u kojima je obavljao poslovne
aktivnosti, ili
ii) isporuka nekretnina nije uobiajena vrsta posla kojim se poreski
obveznik bavi.


lan 72.
Djelatnosti i isporuke osloboene od PDV-a

(1) Porezni obveznik ne moe odbiti ulazni porez sadran u fakturama za primljena
dobra i obavljene usluge to ih koristi za isporuke dobara i usluga:
a) osloboenih plaanja PDV-a u zemlji u skladu sa Zakonom,
b) u inozemstvu, koje bi bile osloboene od poreza da su obavljene u zemlji,
c) bez naknade, koje bi bile osloboene od poreza.

25
(2) Ako se isporuke dobara i usluga koje su osloboene PDV-a u zemlji, obavljaju u
inozemstvu, ne ostvaruje se pravo na odbitak ulaznog poreza koji je s njima povezan.

(3) Ako osoba obavlja isporuke dobara i usluga bez naknade, nema pravo na odbitak
ulaznog poreza ako je obavljanje takvih isporuka osloboeno PDV-a.


lan 73.
Odbitak srazmjernog dijela ulaznog poreza

(1) Na temelju lana 33. Zakona, porezni obveznik ima pravo na odbitak srazmjernog
dijela ulaznog poreza na isporuena ili uvezena dobra koja koristi za potrebe svoje
poslovne djelatnosti ili prima usluge da bi izvrio promet dobara i usluga sa i bez
prava na odbitak ulaznog poreza.


lan 74.
Utvrivanje srazmjernog dijela ulaznog poreza.

(1) Srazmjerni dio ulaznog poreza koji se moe odbiti utvruje se jednom godinje za
tekuu godinu na osnovu podataka dostavljenih od strane poreskog obveznika u
prethodnoj godini u skladu sa lanom 33. stav 6. Zakona.

(2) Srazmjerni porezni odbitak izraunava se primjenom procenta srazmjernog
odbitka na iznos ulaznog poreza umanjenog za iznos kojeg obveznik nema pravo da
odbije.

(3) Srazmjerni porezni odbitak se utvruje tako to se procenat srazmjernog
poreznog odbitka primijeni na ulazni porez umanjen za iznos kojeg porezni obveznik
nema pravo da odbije u skladu sa lanom 32. stav 6. Zakona.


Procenat srazmjernog odbitka = godinji oporezivi promet (standardna i nulta stopa) x 100
ukupan godinji promet



lan 75.
Posebni sluajevi

(1) Ako drava i njezini organi, entitetski organi, organi Distrikta i lokalne
samouprave kao i pravne osobe utemeljene u skladu sa zakonom s ciljem obavljanja
poslova iz djelokruga organa uprave koji se ne smatraju obveznicima iz lana 12. stav
6. Zakona, obavljaju privrednu ili drugu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti
dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlastica, tada e Uprava rjeenjem utvrditi da
su porezni obveznici za tu djelatnost.

(2) U sluaju iz stava 1. ovoga lana, porezni obveznici moraju odvojeno voditi
knjigovodstvo za svaki odjel koji se smatra poreznim obveznikom i nema srazmjernog
odbitka ulaznog poreza za bilo koje druge administrativne trokove u odnosu na dio
Srazmjerni ( Iznos ulaznog poreza u poreznom razdoblju -
porezni odbitak = Iznos ulaznog poreza iz lanka 32. st.6.Zakona) X Procenat srazmjernog odbitka

26
koji se odnosi na obavljanje poslova u okvirima svojeg zakonom utvrenog
djelokruga ili ovlasti koji ne mogu odbiti.


X ISPRAVKA ULAZNOG POREZA

lan 76.
Ispravka odbitka ulaznog poreza

(1) Ispravka odbitka ulaznog poreza se obraunava i prijavljuje, na prijavi za PDV u
poreskom periodu u kojem je nastao razlog za ispravku.

(2) Razdoblje za ispravak ulaznog poreza kod nekretnina iznosi deset godina to jest
stodvadeset (120) mjeseci, a kod opreme pet godina to jest ezdeset (60) mjeseci od
poreskog perioda poetka uporabe kada je dobro nabavljeno ili proizvedeno i odbijen
ulazni porez. Ispravak ulaznog poreza provodi se odjednom za razdoblje od promjene
uvjeta do kraja razdoblja ispravka.

(3) Ako neki objekat ili oprema postanu neuporabljivi prije isteka razdoblja za
ispravak ulaznog poreza, tada prestaju razlozi ispravke ulaznog poreza.

(4) Ako naknadno ulaganje bitno ne mijenja vijek koritenja objekta ili opreme, tada
se ispravak ulaznog poreza za to ulaganje obavlja u razdoblju ispravka ulaznog
poreza za dotino privredno dobro.

(5) Ako se radi o naknadnom ulaganju koje bitno mijenja vijek koritenja, ili
predstavlja zasebnu cjelinu kao npr. dogradnja ve postojee zgrade, za to ulaganje
utvruje se novo (zasebno) razdoblje ispravka ulaznog poreza.

(6) Ispravka odbitka ulaznog poreza u sluajevima iz stava 2. i 3. ovoga lana se vri
u poreskoj prijavi za poreski period u kojem je dolo do promjene uslova za odbitak
ulaznog poreza.

(7) Pod promjenom uslova iz prethodnog stava podrazumjeva se prelazak iz
oporezive u ne oporezivu djelatnost i obrnuto (promjena uslova na osnovu kojih je
imao ili nije imao pravo na odbitak ulaznog poreza za opremu i objekte). Ispravka
ulaznog poreza vri se i u sluaju prenosa opreme i objekta licu koje nema pravo na
odbitak ulaznog poreza.Za period nakon promjene, PDV-e se ispravlja.

(8) Ispravka ulaznog poreza se izraunava prema sljedeoj formuli:



Vrijeme koritenja dobara prije prestanka
uslova za odbitak ulaznog poreza
Ulazni porez (minus) Ulazni porez x (puta) --------------------------------------------------
Razdoblje za ispravku ulaznog poreza







27

lan 77.
Odbitak ulaznog poreza prilikom poetka
obavljanja oporezivih djelatnosti

(1) Lica iz lana. 37. Zakona, koja se registruje kao PDV obveznik podnosi Upravi
zahtjev za proporcionalni odbitak ulaznog poreza za dobra koja ima na zalihama koje
se vrednuju po knjigovodstvenoj vrijednosti (sa ukljuenim PDV-om) ili trinoj
vrijednosti ako je ona nia.

(2) U zahtjevu mora posebno iskazati dobra na koja je bio plaen PDV kod nabave.

(3) Srazmjerni dio se obraunava na osnovu ukupne nabavke iz godine koja prethodi
prvoj registraciji na nain da sve nabavke dobara sa ulaznim PDV-om i one bez
ulaznog PDV-a moraju biti stavljene u odnos.


lan 78.
Oblik i sadraj prijave za PDV

(1) Obveznici su duni do 10-og u mjesecu po isteku poreznog perioda iz lana 38.
stav 1. Zakona, podnijeti PDV prijavu nadlenoj organizacionoj jedinici Uprave prema
sjeditu, odnosno prebivalitu obveznika.

(2) Prijava PDV-a podnosi se na jedinstvenom obrascu prijave PDV (u daljem tekstu:
Obrazac P PDV) koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

(3) Iznosi navedeni u poljima na poreskoj prijavi zaokruuju se na najblii nii cijeli
broj u KM.



XI PERIOD OPOREZIVANJA, OBRAUNAVANJA I PLAANJA PDV-a


lan 79.
Plaanje PDV-a

(1) Obveznici koji se bave prometom dobara i usluga iz lana 4. do 11. Zakona,
plaaju PDV najkasnije do desetog u mjesecu za prethodni mjesec.

(2) Iznos uplate navedene u stavu 1. ovog lana se zaokruuje na najblii nii cijeli
broj u KM.

(3) Obveznici koji se bave prometom dobara i usluga iz lana 11. Zakona, plaaju
PDV prilikom svakog uvoza dobra u rokovima u kojima se plaa carina i druge uvozne
dadbine.







28
XII POSEBNE EME U GRAEVINARSTVU

lan 80.
Pojam graevinskih radova

(1) Pod graevinskim radovima iz lana 40. stav 2. Zakona, smatra se:
a) usluge ruenja ,
b) usluge na zgradama,
c) usluge na svim objektima, izgraenim od graevinskog materijala, koji su
izgraeni na zemlji ili u zemlji ili alternativne usluge koje se obavljaju na
objektima pomou graevinske opreme (tj. na tunelima, mostovima,
ulicama),
d) instalacija prozora i vrata, instalacija (pokrivanje) podova, liftova,pokretnih
traka i sistema za grijanje,
e) instalacija elemenata koji se ugrauju na zgrade ili druge objekte (restorane,
radnje, prozorska okna),
f) instalacija svjetleih sistema,
g) ienje kojim se mijenja povrina (npr.pjeskarenje).


lan 81.
Lica u posebnoj emi u graevinarstvu

(1) Investitor je lice koje finansira graevinske radove na nepokretnoj imovini.
Izvoa je lice koje je neposredno zakljuilo ugovor sa investitorom o graevinskim
radovima na nepokretnoj imovini.

(2) Izvoa iz odredbi lana 41. i 42. Zakona, je duan da za svaki poreski period
investitoru izda raun o izvrenom prometu dobara i usluga.



lan 82.
Pojam kooperanta

(1) Kooperant iz lana 41. i 42. Zakona, je lice, koje izvoau radova isporuuje
dobra za potrebe izvoenja graevinskih radova na nepokretnoj imovini i sam prua
usluge koje su u vezi sa isporuenim dobrima i samim tim utie na izvoenje
graevinskih radova.

(2) Posebna ema se odnosi na izvoaa radova iz lana 81. stav 2. ovog pravilnika i
kooperanta iz stava 1. ovog lana.


XIII POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANJA


lan 83.
Naknada poljoprivrednicima u paualnom iznosu

(1) Saglasno lanu 45. stav 1. Zakona, poljoprivredniku koji nije PDV obveznik,
Uprava e odobriti pravo na paualnu naknadu (u daljem tekstu: PDV naknada) za
ulazni porez ako:
29
a) dostavi dokaz nadlenog organa da ostvaruje prihod od poljoprivrede i
umarstva i
b) izvri promet poljoprivrednih i umarskih proizvoda, odnosno poljoprivrednih
usluga PDV obveznicima.

(2) PDV naknada odreuje se po stopi od 5% na neto vrijednost primljenih dobara i
usluga.

(3) Procenat PDV naknade iz stava 2. ovog lana Uprava moe odreivati svake
godine.

(4) Ako poljoprivrednik izvri promet poljoprivrednih i umarskih proizvoda, odnosno
poljoprivrednih usluga, obveznik je duan da obrauna PDV naknadu po stopi iz stava
2. ovog lana na neto naknadu primljenih dobara i usluga, o emu je duan izdati
dokument (u daljem tekstu: potvrda o plaanju).

(5) Obraunati iznos PDV naknade obveznik iz stava 4. ovog lana ima pravo da
odbije kao ulazni porez, pod uslovom da je PDV naknadu i vrijednost primljenih
proizvoda i usluga platio poljoprivredniku.

(6) Potvrda o plaanju iz stava 3. ovog lana sadri sljedee podatke:
a) naziv, adresu i identifikacioni broj obveznika izdavaoca potvrde o plaanju,
b) mjesto i datum izdavanja i redni broj potvrde o plaanju,
c) ime, prezime, adresu i JMBG poljoprivrednika,
d) vrstu i koliinu isporuenih dobara, vrstu i obim usluge,
e) vrijednost primljenih dobara i usluga,
f) iznos PDV naknade obraunate poljoprivredniku i
g) broj i datum odobrenja izdatog u skladu sa lanom 45. stav 1. Zakona.



lan 84.
Putnike agencije i tur operatori

(1) Ako nisu ispunjeni svi uslovi iz lana 46. Zakona, putnika agencija obraunava,
naplauje i plaa PDV po optim uslovima propisanim Zakonom.

(2) Putnika agencija duna je da obezbijedi evidencije u skladu sa zakonom i ovim
pravilnikom.

(3) Putnika agencija duna je da korisniku usluga izda poresku fakturu, ili bilo koji
drugi dokument koji slui kao poreska faktura, za izvrenu turistiku uslugu,i da u
istoj iskae PDV.

(4) Putnika agencija ima pravo na odbitak ulaznog poreza koji je obraunat od
strane obveznika koji su izvrili promet dobara i usluga, a koji nisu vezani za
neposrednu korist putnika.







30
lan 85.
Koritena roba, umjetnika djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti

(1) Preprodavci iz lana 47. stav 1. Zakona, mogu obraunavati i naplatiti PDV prema
posebnim uslovima, ako su koritenu robu, umjetnika djela, kolekcionarske
predmete i antikvitete, sa namjerom da iste preprodaju, kupili ili dobili:
a) od lica koja nisu PDV obveznici,
b) od obveznika koji nisu imali pravo na odbitak ulaznog poreza prilikom
nabavki tih dobara, odnosno koji su osloboeni plaanja PDV-a bez prava na
odbitak ulaznog poreza na nabavke,
c) od lica iji godinji oporezivi promet ne prelazi propisani prag, odnosno od
lica koja nisu PDV obveznici, kad se radi o koritenoj poslovnoj imovini tog
lica (mali preduzetnici)

(2) Ukoliko preprodavci iz stava 1. ovog lana istovremeno obraunavaju, naplauju i
plaaju PDV prema optim uslovima, obavezni su da u svom knjigovodstvu odvojeno
vode evidencije za nabavke na koje obraunavaju i naplauju PDV prema posebnim
uslovima.

(3) Preprodavci iz stava 1. ovog lana u svom knjigovodstvu obezbijeuju podatke i
vode evidencije o nabavci i prodaji koritene robe, umjetnikih djela, kolekcionarskih
predmeta i antikviteta i u istim su duni obezbijediti podatke o:
a) prodavcu za svaki predmet ,
b) svakom predmetu nabavke,
c) iznosu nabavne cijene za svaki predmet,
d) iznosu prodajne cijene za svaki predmet prometa,
e) iznosu razlike izmeu nabavne i prodajne cijene dobara iz take 3. i 4.ovog
stava i
f) iznosu PDV-a koji je sadran u razlici iz take 5. ovog stava.

(4) Poreska faktura se izdaje u skladu sa lanom 106. Pravilnika.

(5) Preprodavci iz stava 1. ovog lana imaju pravo na odbitak ulaznog poreza koji je
obraunat od strane obveznika koji su izvrili promet dobara i usluga, a koji nisu
vezani za nabavnu vrijednost dobara.

lan 86.
Dobra ije su nabavke i prodaje izvrene u cjelosti

(1) Preprodavci ija je pojedinana vrijednost nabavke koritene robe i
kolekcionarskih predmeta ispod iznosa od 200,00 KM nisu duni da obezbijede
podatke o pojedinanoj nabavnoj i prodajnoj cijeni za svaki predmet oporezivanja ,
odnosno u tom sluaju mogu izvriti nabavke i prodaje tih proizvoda u cjelosti.

(2) Preprodavci koritene robe i kolekcionarskih predmeta ija pojedinana nabavka
prelazi iznos iz stava 1. ovog lana duni su da za svaki predmet oporezivanja
obezbijede podatke propisane u lanu 85. stav 3. ovog pravilnika.

(3) Preprodavci iz stava 2.ovog lana ne mogu utvrdjivati maru za oporezivanje.

(4) U sluaju iz stava 1. ovog lana, preprodavci odreuju maru za oporezivanje za
odreeni poreski period, i to kao razliku izmeu ukupnog prometa u tom periodu i
ukupne nabavke dobara.

31
(5) Ako je mara negativna, preprodavci istu mogu prenijeti u naredni poreski period,
pod uslovom da PDV obraunavaju i naplauju prema posebnim uslovima za
preprodavce iz stava 1. ovog lana.

(6) Ukoliko preprodavci istovremeno obraunavaju i naplauju PDV prema posebnim i
optim uslovima propisanim Zakonom, negativnu maru ne mogu prenijeti za naredni
poreski period za dobra na koja obraunavaju i naplauju PDV prema optim
uslovima.

lan 87.
Drugi sluajevi prometa umjetnikih djela, kolekcionarskih predmeta
i antikviteta

(1) Nabavna cijena umjetnikih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta koja se
uvoze utvruje se saglasno carinskim propisima (lan 21. Zakona), uveana za iznos
PDV-a koji se obraunava i naplauje u rokovima za naplatu carinskog duga.

(2) Preprodavci koji obraunavaju i naplauju PDV, na razliku izmeu prodajne i
nabavne cijene, nemaju pravo na odbitak ulaznog poreza na dobra koja su uvezli ili
dobili, saglasno lanu 49.stav 1. Zakona.

lan 88.
Promet dobara na javnoj aukciji

(1) Obveznik iz lana 50. stav 1. Zakona, (u daljem tekstu: aukcionar) moe
obraunavati i naplatiti PDV prema posebnim uslovima samo ukoliko na javnoj aukciji
radi u ime nalagodavaca navedenih u lanu 50. stav 3. Zakona.

(2) Ukoliko aukcionar istovremeno obraunava i naplauje PDV prema optim i
posebnim uslovima, duan je da u svom knjigovodstvu odvojeno vodi evidencije, u
kojima obezbjeuje podatke o prometu na koji obraunava i naplauje PDV po optim
i posebnim uslovima i da obrauna i plati PDV za svaki posebno.


XIV POVRAT PDV a

a) Redovni povrat PDV-a obveznicima PDV-a.

lan 89.
Pokretanje postupka za povrat PDV-a

(1) Postupak povrata PDV-a se pokree podnoenjem prijave samooporezivanja
(PDV-prijava).

lan 90.
Pravo na povrat PDV-a

(1) Podnoenjem PDV prijave obveznik se opredjeljuje za povrat razlike ulaznog
poreza ili poreski kredit.

(2) Obiljeavanjem polja 80 sa oznakom x u PDV-e prijavi smatra se da je
podnesen zahtjev za povrat razlike ulaznog poreza.

(3) U sluaju da se obveznik ne izjasni, smatra se opredjeljenim za poreski kredit.
32
lan 91.
Povrat PDV-a izvoznicima

(1) Pravo povrata ulaznog poreza, po osnovu izvoza u roku od 30 dana od
podnoenja prijave za PDV, imaju obveznici koji su imali izvoz preko 30 % od
ukupnog prometa u prethodnoj godini. Pravo na povrat u roku od 30 dana obveznik
gubi ako est mjeseci uzastopno nema prometa po osnovu izvoza s tim to ponovno
pravo stie ako uzastopno od est mjeseci ima izvoz dobara i usluga. Obveznici koji
prvi put poinju sa radom ili imaju namjeru da izvoze, pravo na povrat u roku od 30
dana od podnoenja prijave za PDV mogu stei na osnovu ugovora iz koga se moe
vidjeti da e u tekuoj godini imati preko 30 % prometa po osnovu izvoza.

(2) Obveznici koji su ostvarili izvoz manji od 30% od ukupnog prometa imaju pravo
na povrat u roku od 60 dana po isteku roka za predaju prijave za PDV.

lan 92.
Postupak povrata PDV-a

(1) Uprava vri povrat razlike ulaznog poreza umanjenog za iznos dospjelog poreskog
duga.

(2) Dospjeli poreski dug je glavna i sporedna obaveza propisana Zakonom o
postupku indirektnog oporezivanja.

(3) Ako Uprava ne izvri povrat razlike ulaznog poreza u propisanim rokovima,
obveznik PDV-a ima pravo na propisanu kamatu koja poinje tei prvog dana po
isteku rokova za povrat do dana prenosa sredstava na raun PDV obveznika.



b) Povrat obveznicima PDV-a registrovanim u inostranstvu.

lan 93.
Povrat PDV-a poslovnim subjektima registrovanim
za PDV u inostranstvu

(1) Strana pravna lica koja nemaju registrovano poslovanje u BiH (prevoznici, lica
koja izlau robu na sajmovima, avio-prevoznici i slino) su lica koja kupe dobra i
prime usluge od poreskih obveznika sa podruja BiH, a vezano za obavljanje
djelatnosti u inostranstvu, imaju pravo na povrat PDV-a na osnovu zahtjeva kojeg
podnose Upravi za kumulativni promet u periodu od najmanje tri mjeseca, a moe i
krae ako je ostatak poslovne godine.

(2) Zahtjev iz prethodnog stava, podnosi se na obrascu PDV-SL-1, koji je propisan
ovim pravilnikom i ini njegov sastavni dio.


lan 94.
Uslovi za povrat PDV-a stranim licima

(1) Uz zahtjev za povrat PDV-a, strano lice je duno dostaviti slijedeu
dokumentaciju:
a) kopiju potvrde o registraciji obveznika PDV-a i prevod potvrde o registraciji
ukoliko ona nije na jednom od tri slubena jezika u BiH,
33
b) originale ili ovjerene fotokopije faktura o nabavci dobara i usluga u BiH po
kojima je obraunat i plaen PDV,
c) dokaz o plaanju dobara i
d) dokaz o izvozu dobara.


lan 95.
Rok za povrat PDV-a stranim licima

(1) Uprava, nakon izvrene provjere ispunjenosti uslova za povrat PDV-a, licima iz
lana 53. stav 1. Zakona, rjeenjem utvruje pravo na povrat u roku od 6 mjeseci od
dana podnoenja zahtjeva.

(2) Rjeenje iz prethodnog stava dostavlja se zastupniku sa sjeditem u BiH.

(3) Povrat PDV-a se vri sa jedinstvenog rauna na raun zastupnika ili podnosioca
zahtjeva otvoren u BiH.


c) Povrat PDV-a stranim dravljanima.


lan 96.
Pravo na povrat PDV-a stranim dravljanima

(1) Kupac-strani dravljanin iz lana 54. Zakona (u daljem tekstu: kupac), koji
kupljena dobra u BiH otprema u prtljagu koji nosi sa sobom u inostranstvo, pravo na
povrat PDV za otpremljena dobra ostvaruje na osnovu zahtjeva za povrat koji, na
zahtjev kupca, popunjava obveznik-prodavac.


lan 97.
Podnoenje zahtjeva za povrat PDV-a

(1) Zahtjev za PDV povrat podnosi se na obrascu PDV-SL-2 zahtjev stranog
dravljanina za povrat, koji je odtampan uz ovaj pravilnik i ini njegov sastavni dio.


lan 98.
Obrazac zahtjeva za povrat PDV-a

(1) Obrazac PDV-SL-2 popunjava se u tri primjerka, od kojih original i jednu kopiju
prodavac daje kupcu, a drugu kopiju zadrava u svojoj dokumentaciji.


lan 99.
Procedura za povrat PDV-a stranim dravljanima

(1) Kupac ostvaruje pravo na povrat PDV ako, prilikom naputanja carinskog podruja
BiH, Upravi da na uvid raune, kupljena dobra i original popunjenog obrasca PDV-SL-
2.



34
lan 100.
Uslovi za povrat PDV-a stranim dravljanima

(1) Prije ovjere obrasca PDV-SL-2 Uprava je duna da utvrdi da li:
a) su podaci iz putne isprave istovjetni sa podacima iz obrasca PDV-SL-2,
b) su dobra data na uvid istovjetna sa dobrima navedenim u obrascu PDV-SL-2
i na priloenim raunima, kao i da ta dobra nisu koritena;
c) je ukupna vrijednost dobara sa PDV iskazana na obrascu PDV-SL-2 vea od
100 KM,
d) se dobra iznose prije isteka roka od tri mjeseca od dana isporuke (kupovine)
u BiH,
e) je original obrasca PDV-SL-2 ovjerio i potpisao prodavac.

(2) Ako su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog lana Uprava ovjerava original obrazac
PDV-SL-2 i priloene raune potpisom i peatom i u obrazac PDV-SL-2 unosi
datum iznoenja dobara sa carinskog podruja BiH.

(3) Original raune i ovjeren obrazac PDV-SL-2 vraa se kupcu, a kopiju obrasca
PDV-SL-2 Uprava zadrava za svoje potrebe. Uprava vodi posebnu evidenciju o
ovjerenim obrascima PDV-SL-2.

lan 101.
Dobra koja iznose strani dravljani bez prava na povrat PDV-a

(1) Pravo na povrat PDV-a na dobra koja iznose strana lica iz BiH ne odnosi se na
iznesena mineralna ulja, alkohol i alkoholna pia i preraevine od duvana.

(2) Pod mineralnim uljima smatraju se naftni derivati (petrolej, dizel-gorivo, ulje za
loenje ekstra lako (ES) i lako specijalno (LS) motorni benzin bezolovni, motorni
benzin).

(3) Alkoholom i alkoholnim piima smatraju se alkoholna pia, bez obzira na veliinu
pakovanja i etil alkohol.


lan 102.
Rok za povrat PDV-a

(1) Kupcu ili podnosiocu zahtjeva za povrat (donosiocu ovjerenog originala obrasca
PDV-SL-2) plaeni PDV se vraa ako, u roku od tri mjeseca od dana izdavanja
rauna, prodavcu od koga je kupljeno dobro dostavi ovjeren original obrasca PDV-
SL-2 na kome je potvreno da su ispunjeni uslovi iz lana 100. stav 1. ovog
pravilnika.

(2) Istekom navedenog roka strano lice ne moe ostvariti pravo na povrat PDV-a.

lan 103.
Obaveza kupca

(1) Ako je ovjereni original obrasac PDV-SL-2 iz lana 100. stava 2. dostavljen
potom, kupac ili podnosilac zahtjeva dostavlja prodavcu broj rauna u banci na koji
e se izvriti povrat plaenog PDV, ako taj broj rauna nije naveden u obrascu PDV-
SL-2.

35
lan 104.
Nain povrata PDV-a

(1) Na osnovu ovjerenog originala obrasca PDV-SL-2 iz lana 100. stava 2. ovog
pravilnika prodavac vri povrat plaenog PDV kupcu ili podnosiocu zahtjeva.

(2) Povrat PDV vri prodavac u KM gotovinskom isplatom ili uplatom na raun u banci
koji navede kupac ili podnosilac zahtjeva.

(3) Ako je isplata u gotovini, prodavac je obavezan da izvri povrat PDV odmah, a
ako se doznaava na raun kupca, odnosno podnosica zahtjeva, uplata se vri u roku
od 15 dana od dana prijema zahtjeva.

(4) Kupac ili pdnosilac zahtjeva potpisom na ovjerenom originalu obrasca PDV-SL-2
iz lana 100. stava 2. ovog lana potvruje prijem vraenog PDV u gotovini.

(5) Ovjerene original obrasca PDV-SL-2 iz lana 100. stava 2. ovog lana potpisan
od strane kupca ili podnosioca zahtjeva o prjijemu vraenog PDV u gotovini, odnosno
izvren nalog za prenos sredstava po osnovu povrata PDV, slui prodavcu kao dokaz
za poresko osloboenje sa pravom na odbitak ulaznog poreza.

lan 105.
Posebna evidencija koju vodi prodavac

(1) Prodavac je obavezan da vodi posebnu evidenciju o izdatim obrascima PDV-SL-2
i o povratu kupcima.

(2) Evidencija sadri podatke o:
1) evidencionom broju obrasca PDV-SL-2,
2) broju putne isprave stranog dravljanina,
3) broju i datumu rauna iz obrasca PDV-SL-2,
4) iznosu naknade za isporuena dobra bez PDV,
5) iznosu PDV sadranog u naknadi za isporuena dobra,
6) datumu prijema ovjerenog originala obrasca PDV-SL-2,
7) iznosu PDV koji je vraen na ime povrata,
8) datumu povrata PDV.


XV ISPOSTAVLJANJE FAKTURE; KNJIGOVODSTVO I UVANJE DOKUMENATA

lan 106.
Ispostavljanje poreske fakture

(1) Obveznik PDV-a je duan da svakom kupcu izda poresku fakturu za svaki promet
dobara i usluga, izuzev za onaj promet koji je osloboen plaanja PDV-a (lan 24. i
25. Zakona), odnosno za usluge od javnog interesa, finansijske i novane usluge.

(2) Pod poreskom fakturom se smatra i svaki drugi dokument koji sadri sve
propisane elemente.

(3) Poreska faktura se izdaje najmanje u dva primjerka, od kojih se jedan uruuje
kupcu, a drugi slui kao isprava za knjienje.

36
(4) Poreska faktura slui kao osnov za utvrivanje poreske obaveze.

(5) Poreska faktura je osnov i preduslov za odbitak ulaznog poreza, bilo kao osnov
umanjivanja poreskih obaveza ili osnov za povrat poreza od drave, za knjienje i
unos podataka u poresku prijavu.

(6) Za svaku izgubljenu poresku fakturu ili dokument kojim se stie pravo na odbitak
ulaznog poreza, kupac je duan od dobavljaa obezbjediti prepis poreske fakture.

lan 107.
Sadraj poreske fakture

(1) Poreska faktura iz predhodnog lana mora sadravati najmanje sljedee podatke:
a) naziv, adresu i identifikacioni broj za indirektne poreze obveznika koji je
isporuio dobra ili usluge,
b) mjesto i datum izdavanja fakture,
c) broj fakture,
d) datum isporuke dobara i/ili usluga,
e) ime, naziv, adresu i kada postoji identifikacioni broj za indirektne poreze
poreskog obveznika kupca.,
f) trgovaki naziv, vrstu, koliinu i cijenu isporuenih dobara i obavljenih
usluga,
g) pojedinanu vrijednost dobara i usluga bez PDV-a,
h) ukupan iznos naknade bez PDV-a,
i) PDV stopu i ukupan iznos PDV-a,
j) ukupan iznos naknade za dobra i usluge, ukljuujui PDV.

(2) U sluajevima kada je obveznik duan izdati poresku fakturu, a isporuena dobra
ili usluge nisu oporezive PDV-om, na poreskoj fakturi je duan naznaiti lan Zakona
po kome se obraun PDV-a ne vri.


lan 108.
Obaveza izdavanja poreske fakture u sluaju koritenja usluga
u vanposlovne svrhe

(1) Obveznik PDV-a mora izdati poresku fakturu u skladu sa odredbama ovog
pravilnika i Zakona i u slijedeim sluajevima koritenja usluga u vanposlovne svrhe
(lan 5. i 9. Zakona), i to kad:
a) obveznik upotrijebi dobra koja ine dio poslovne imovine u vanposlovne svrhe
poreskog obveznika, zaposlenih i drugih lica kada je PDV mogue u
potpunosti ili djelimino odbiti,
b) obveznik prua usluge bez naknade, ili uz smanjenju naknadu, u vanposlovne
svrhe osnivaa, zaposlenih i drugih lica ili svrhe koje nisu povezane sa
njegovim poslovanjem,
c) obveznik upotrijebi ili obavi uslugu bez naknade, ili uz smanjenu naknadu,
zaposlenima ili lanovima njihove porodice po osnovu rada i
d) obveznik izuzima dobra za krajnju potronju (u svrhe koje nisu povezane s
poslovnom djelatnou).





37
lan 109.
Izdavanje interne fakture

(1) Za koritenje dobara i usluga u vanposlovne svrhe izdaje se interna faktura, pod
uslovom da se na navedena dobra i usluge moe odbiti PDV u potpunosti ili
djelimino.

(2) Za koritenje lino proizvedenih dobara ili obavljenih usluga u vanposlovne svrhe
izdaje se interna faktura, pod uslovom da se na navedena dobra i usluge moe odbiti
PDV u potpunosti ili djelimimo.

(3) Interna faktura sadri sve propisane elemente poreske fakture, osim to se
umjesto podataka o kupcu navode podaci o svrsi koritenja dobara i usluga.


lan 110.
Izdavanje poreske fakture u sluajevima avansnog plaanja

(1) Za primljene avanse prije isporuke dobara i usluga, a na osnovu izvoda ovlatene
organizacije platnog prometa, primalac avansa, duan je izdati poresku fakturu u
skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom.

(2) Na poreskoj fakturi je obavezna naznaka faktura-avans.

(3) Ovakva poreska faktura je osnov za obraun izlaznog poreza kod prodavca, a
ulaznog kod kupca.

(4) Primljeni avans predstavlja bruto naknadu iz koje se preraunatom stopom
izraunava PDV.

(5) Ako je avans primljen u istom obraunskom periodu u kojem je obavljena i
isporuka, tada se ne ispostavlja poreska faktura za avans, nego faktura za redovnu
isporuku dobara ili usluga. U sluaju kada je primljeni avans vei od iznosa u
redovnoj fakturi ispostavlja se poreska faktura za razliku avansa.

(6) Pri isporuci dobara, odnosno obavljanju usluga ispostavlja se poreska faktura u
kojoj se zaraunava cjelokupna isporuka dobara, odnosno obavljena usluga, a
poreska faktura za avans se ponitava (stornira).


lan 111.
Potvrda o prijemu

(1) Potvrda o plaanju (potvrda o prijemu) je dokument koji se izdaje u specifinim
sluajevima kada postoje oteavajue okolnosti, nemogunost izdavanja fakture ili
kada je obveznik izdavanja fakture kupac (otkupi od poljoprivrednika, kompleksnost
kvantitativnog ili kvalitativnog prijema robe i slino).

(2) Potvrda se izdaje samo za isporuke dobara i usluga na osnovu ugovora.

(3) Datum ispostavljanja potvrde predstavlja datum isporuke dobara i usluga.



38
lan 112.
Potvrda o prijemu kao faktura

(1) Fakturom se smatra i potvrda o prijemu koju izdaje obveznik za isporuke dobara
od poljoprivrednika u smislu lana 45. Zakona.


lan 113.
Sadraj potvrde o prijemu

(1) Potvrda o prijemu iz predhodnog lana sadri slijedee podatke:
a) naziv, adresu i indentifikacioni broj obveznika,
b) mjesto, datum izdavanja i redni broj potvrde,
c) ime, prezime, adresu i matini broj poljoprivrednika,
d) vrstu, koliinu isporuenih dobara ili izvrenih usluga od strane
poljoprivrednika,
e) datum ili rok prometa dobara i usluga
f) vrijednost primljenih dobara i usluga,
g) iznos paualne naknade obraunate poljoprivredniku,
h) broj rjeenja o paualnoj naknadi za poljoprivrednika od strane Uprave.


lan 114.
Blagajniki raun

(1) Obveznici koji promet dobara i usluga naplauju u gotovini obavezni su promet
iskazivati preko registar blagajni i za svaki izvreni promet izdati blagajniki raun
(isjeak vrpce registar blagajne).

(2) Rauni se izdaju u dva primjerka, od kojih se jedan izdaje kupcu a drugi slui kao
poreska dokumentacija uz dnevne izvjetaje za knjienje.


lan 115.
Sadraj blagajnikog rauna

(1) Blagajniki rauni za gotovinski promet pri prometu dobara ili usluga moraju
sadravati najmanje slijedee podatke:
a) naziv, adresu i identifikacioni broj obveznika,
b) mjesto prodaje (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavnice)
c) datum i broj izdavanja rauna,
d) koliinu, cijenu i uobiajeni trgovaki naziv isporuenog dobra ili izvrene
usluge,
e) ukupan iznos naknade bez PDV-a,
f) ukupan iznos PDV-a i
g) ukupan iznos naknade sa PDV-om.

lan 116.
Blagajniki raun kao faktura

(1) Blagajniki rauni mogu se prihvatiti kao osnova za priznavanje ulaznog PDV-a
ukoliko ukupni iznos ukljuivi PDV ne prelazi 100,00 KM.

39
(2) Za iznos blagajnikog rauna preko 2.000,00 KM pored blagajnikog rauna mora
se izdati poreska faktura.

lan 117.
Izvjetaj o dnevnom i mjesenom prometu

(1) Obveznici koji promet dobara i usluga naplauju gotovinski u skladu sa lanovima
118. i 119. duni su sainjavati izvjetaje o ukupnom dnevnom i mjesenom
prometu, sa podacima o iznosu prometa bez PDV-a, iznosu PDV-a i iznosu prometa sa
PDV-om koji predstavljaju dokumente za unos podataka u knjigu izlaznih faktura.


lan 118.
Obveznici koji nisu duni izdavati blagajnike raune

(1) Obveznici koji promet dobara i usluga naplauju gotovinski prilikom maloprodaje
duhana, duhanskih preraevina, dnevne tampe, lota i sportske prognoze u kioscima i
pri prodaji dobara i usluga na trnicama i drugim otvorenim prostorima, nisu duni
izdavati blagajnike raune.


lan 119.
Pojam trnice i otvorenog prostora

(1) Pod trnicama i otvorenim prostorima, u smislu Zakona i ovog pravilnika,
smatraju se mjesta registrovana od strane nadlenog organa na kojima se moe vriti
promet dobara i usluga krajnjim potroaima.

(2) Pod prodajom na otvorenim prostorima smatra se i prodaja karata javnog prevoza
putnika, prodaja karata putem automata i ostalih proizvoda putem automata.

lan 120.
Naela za voenje knjigovodstva
(1) Poreski obveznik mora u svom knjigovodstvu obezbijediti sve podatke potrebne
za tano, pravilno i blagovremeno obraunavanje i plaanje PDV-a.

(2) Osnov za knjigovodstveno evidentiranje poreski znaajnih dogaaja, promjena i
injenica su odgovarajue isprave, kao to su: obrauni izvrenih i primljenih
isporuka, izdate i primljene fakture, isprave o uvozu i izvozu (carinske isprave),
isprave o plaanjima i naplati, kao i sve druge isprave bitne za obraun i plaanje
PDV-a i koritenje prava na odbitak ulaznog poreza.

(3) Knjigovodstvo poreskih obveznika, knjige izlaznih i ulaznih faktura i druge
evidencije moraju se voditi prema Meunarodnim raunovodstvenim naelima i
raunovodstvenim standardima i prema Zakonu o raunovodstvu i reviziji Bosne i
Hercegovine.

(4) Pri voenju knjigovodstva obveznik treba da se pridrava slijedeih
raunovodstvenih naela:
a) akrualna osnova,
b) stalnost poslovanja,
c) razumljivost,
40
d) relevantnost,
e) znaajnost,
f) pouzdanost,
g) vjerodostojna prezentacija,
h) sutina prije forme,
i) neutralnost,
j) opreznost,
k) kompletnost,
l) uporedivost i
m) blagovremenost.

lan 121.
Sadraj knjigovodstvenih evidencija

(1) Poreski obveznik mora u svom knjigovodstvu obezbijediti sve podatke potrebne
za utvrivanje i plaanje PDV-a, a naroito:
a) o ukupnom iznosu naknade za isporuke dobara i usluga s PDV-om, iznosu
naknade za isporuke dobara i usluga koje su osloboene PDV-a ,
b) o obraunatom PDV-u po izdatim fakturama za isporuena dobra i obavljene
usluge,
c) o ukupnom iznosu naknada za primljena dobra i usluge, iznosu naknade za
primljena dobra i usluge s PDV-om i iznosu naknade za primljena dobra i
usluge bez PDV-a,
d) o obraunatom PDV-u po fakturama za primljena dobra i koritene usluge
(ulaznom porezu),
e) o obvezi PDV-a za uplatu i uplati PDV-a,
f) o potraivanju za povrat ulaznog poreza i njegovoj uplati.

(2) Radi osiguravanja podataka o izdatim i primljenim fakturama i PDV-u sadranom
u tim fakturama, poreski obveznik mora ili:
a) voditi posebne evidencije, i to: knjigu izlaznih faktura (obrazac KIF) i knjigu
ulaznih faktura (obrazac KUF), ili
b) u poslovnom knjgovodstvenom i raunovodstvenom sistemu uspostaviti
raune za:
i) izlazni PDV za isporuke osobama registrovanim za PDV,
ii) izlazni PDV za isporuke osobama neregistrovanim za PDV,
iii) ulazni PDV,
iv) uplate PDV,
v) uvozni PDV i
vi) izvoz.


lan 122.
Knjiga izlaznih faktura

(1) U knjigu izlaznih faktura (KIF) upisuju se podaci kako slijedi:
a) redni broj (kolona 1),
b) broj fakture (kolona 2),
c) datum izdavanja faktura (kolona 3),
d) naziv kupca (primaoca dobara ili usluga) ako se radi o poreskom obvezniku
(kolona 4),
e) identifikacioni broj kupca. Ovdje se ne unosi podatak za inostrane kupce, kao
ni kod prodaje krajnjim potroaima (kolona 5),
41
f) iznos fakture(kolona 6),
g) iznos interne fakture u vanposlovne svrhe (kolona 7),
h) iznos faktura za izvozne isporuke. Unose se podaci za obavljene isporuke u
inostranstvo na osnovu izvoznih carinskih isprava (kolona 8),
i) iznos fakture za ostale isporuke osloboene plaanja PDV-a (kolona 9),
j) osnovica za obraun PDV-a kupcima- poreskim obveznicima (kolona 10),
k) obraunati iznos PDV-a na sve isporuke (kolona 11).

(2) U knjigu izdatih faktura (KIF) unosi se i:
a) dnevni gotovinski promet. U tom se sluaju u kolonu 2 unose brojevi faktura
za gotovinski promet (od -- do --, prema specifikaciji od -- do -- i slino), u
kolonu 3 datum, u kolonu 4 naznaka da se radi o gotovinskim raunima kao
"gotovinska naplata blagajne br. ---" i slino, kolona 5 se ne popunjava, a
iznos tih rauna (gotovinske naplate) upisuje se u kolonu 6. U ovu kolonu
poreski obveznik moe, na osnovu isprava o dnevnom prometu, upisati u
jednom iznosu gotovinski promet za cijeli obraunski period,
b) gotovinski promet bez rauna iz lana 117. ovog pravilnika. U tom sluaju, u
kolonu 2 unosi se naznaka prodajnog mjesta, kioska i slino, u kolonu 3
datum, ostali podaci se upisuju na nain iz take 1. ovog stava,
c) fakture za isporuke bez naknade ili uz lini popust,
d) naknadne ispravke faktura.

(3) Nakon ispostavljanja fakture za isporuke dobara, odnosno usluga za koje je
primljen avans i izdata faktura u smislu odredbi Zakona i ovoga pravilnika, u knjizi
izdatih faktura za avanse ponitava (stornira) se faktura za avans, a faktura za
isporuena dobra, odnosno obavljene usluge upisuje se u knjigu izlaznih faktura za
isporuena dobra i usluge.

lan 123.
Knjiga ulaznih faktura
(1) U knjigu ulaznih faktura upisuju se podaci kako slijedi:
a) redni broj (kolona 1),
b) broj fakture (kolona 2),
c) datum fakture (kolona 3),
d) naziv - ime i prezime dobavljaa, odnosno isporuioca dobara ili usluge i
sjedite, odnosno prebivalite ili uobiajeno boravite (kolona 4),
e) identifikacioni broj ili JMBG dobavljaa, odnosno isporuioca (kolona 5),
f) iznos fakture bez poreza (kolona 6),
g) ukupni iznos fakture s porezom (kolona 7),
h) iznos paualne naknade(kolona 8),
i) ukupni iznos ulaznog poreza sadranog u fakturama iz kolone 7 (kolona 9),
j) ulazni porez koji se moe odbiti (kolona 10), te
k) ulazni porez koji se ne moe odbiti (kolona 11).

(2) Po prijemu fakture za isporuena dobra i usluge za koje je plaen avans, u knjizi
primljenih faktura za avanse ponitava (stornira) se faktura za dati avans sa svim
podacima, a faktura za isporuena dobra i usluge unosi se na odgovarajui nain u
knjigu ulaznih faktura za primljena dobra i usluge.

(3) U knjigu primljenih faktura unose se i podaci o naknadnim ispravkama ulaznog
poreza u smislu odredbe lana 36. Zakona.

42
lan 124.
Obaveza zakljuivanja knjiga

(1) Knjige izlaznih i ulaznih faktura zakljuuju se za svaku poslovnu godinu, i pri
prestanku poslovanja.

(2) Tokom godine, za svako obraunsko razdoblje, iznosi upisani u knjige iz stava 1.
ovoga lana se zbrajaju i koriste za popunjavanje poreske prijave.

(3) U knjigu ulaznih faktura i knjigu izlaznih faktura upisuje se i kumulativni iznos
poreza za obraunski period.


lan 125.
Obveznici koji nisu u obavezi posebno voditi knjige i evidencije
(1) Ako poreski obveznik u svom knjigovodstvu obezbjeuje sve podatke potrebne za
utvrivanje poreske osnovice, odnosno poreza, kao i ulaznog poreza, nije obvezan
posebno voditi knjige i evidencije propisane ovim pravilnikom.


lan 126.
Prilagoavanje obrazaca i knjiga automatskoj obradi podataka

(1) Obrasci i knjige iz ovoga pravilnika mogu se prilagoavati automatskoj obradi
podataka, s tim da se moraju osigurati najmanje propisani podaci.




XVI POSEBNA EMA ZA PORESKE OBVEZNIKE-DUNIKE U SKLADU SA
LANOM 66.ZAKONA


lan 127.
Pojam posebne eme

(1) Prilikom uvoenja obaveze plaanja PDV-a po posebnoj emi za poreskog
obveznika-dunika, u skladu sa lanom 66. Zakona, od poreskog obveznika primaoca
isporuke, Uprava vri procjenu sljedeih elemenata:
a) iznose fiskalnih i drugih dugova,
b) rizik po javne prihode, ukljuujui i procjenu vjerovatnoe naplate PDV-a bez
uvoenja posebne eme,
c) nivo rizika za poveanje duga,
d) istorijat ponaanja poreskog obveznika,
e) opte ekonomske izglede poreskog obveznika u budunosti.

(2) Osnovni izvor informacija koji treba procjeniti su podaci za prethodnu godinu i
poslovni plan i budeti ako postoje.





43
lan 128.
Uvoenje posebne eme

(1) Najmanje 30 dana prije donoenja rjeenja o uvoenju posebne eme, Uprava
obavjetava poreskog obveznika-dunika, da na osnovu raspoloivih podataka
namjerava da uvede posebnu emu.

(2) Poreski obveznik-dunik se obavjetava u pismu namjere i poziva da preduzme
odgovarajue korake u cilju izmirivanja duga, uplatom rate ili drugih aranmana.

(3) Poreski obveznik kojem se uvodi posebna ema u svoje fakture za isporuke licima
koja su registrovana za PDV, unosi sljedeu klauzulu: Iznos PDV-a naveden u ovoj
fakturi se plaa Upravi sa pozivom na na identifikacioni broj.

(4) Rjeenje kojim se utvruje obaveza plaanja po posebnoj emi se objavljuje u
Slubenom glasniku BiH i u najmanje tri najitanije dnevne novine i istie se u
poslovnim prostorijama na vidnom mjestu zajedno sa uvjerenjem o registraciji za
PDV.


lan 129.
Obaveze registrovanog poreskog obveznika-primaoca isporuke (kupca)

(1) Lice registrovano za PDV koje kupuje dobra i usluge od isporuioca kojem je
Uprava rjeenjem uvela posebnu emu, plaa iznos PDV-a direktno Upravi.

(2) Iznosi PDV-a zadrani tokom poreskog perioda, plaaju se do 5. u mjesecu za
prethodni poreski period. U istom roku, poreski obveznik PDV je duan dostaviti
Upravi listu sa podacima za prethodni poreski period, za svakog registrovanog
poreskog obveznika-dunika sa:
a) iznosom zadranog PDV-a,
b) identifikacionim brojem isporuioca dobara ili usluga i
c) identifikacionim brojem primaoca dobara ili usluga koji je zadrao iznos PDV-a.

lan 130.
Ukidanje posebne eme

(1) Posebna ema se ukida ukoliko poreski obveznik-dunik izvri uplatu dunog
iznosa ili dostavi dovoljnu garanciju za izmirenje duga.

(2) Rjeenje o ukidanju posebne eme se objavljuje u Slubenom glasniku BiH.


XVII PRAVNI LIJEKOVI

lan 131.
Pravni lijekovi

(1) Pravo obveznika PDV-a na albu protiv rjeenja koja donese Uprava, postupanje
prvostepenog i drugostepenog organa po albi i pokretanje upravnog spora propisano
je Zakonom o postupku indirektnog oporezivanja, u skladu sa lanom 2. stav 2.
navedenog Zakona.


44
XVIII KAZNENE ODREDBE

lan 132.
Prekraji

(1) Poreski obveznik koji prekri obavezu prema lanu 128. stavovi 2 i 3, i lanu 129.
ovog pravilnika, podlijee novanoj kazni u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 KM.

(2) Odgovorna osoba u pravnom subjektu koja je odgovorna za povredu iz stava 1.
ovog lana podlijee noanoj kazni u iznosu od 500,00 do 5.000,00 KM.


XIX PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


lan 133.
Promet obavljen do 31.12.2005.

(1) Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na promet dobara i usluga i uvoz dobara
koji se obave poslije 31.12.2005. godine.

(2) Dobavlja je obavezan na dan 31.12.2005. godine kupcima ispostaviti raune za
sve nenaplaene isporuke proizvoda, roba i usluga, koje su obavljene u cjelini ili
djelimino. Dobavlja je duan izvriti i obraun poreza na promet, ukoliko je
predmetni promet oporeziv u skladu sa propisima koji reguliu oporezivanje po
navedenoj osnovi.

(3) Kooperanti su duni glavnom izvoau radova ispostaviti obraun za privremenu
ili konanu situaciju obavljenih graevinskih radova, zakljuno sa 31.12.2005. godine.

(4) Popis ispostavljenih a nenaplaenih rauna, koji se dostavlja nadlenom
regionalnom centru Uprave obavezno sadri:
a) naziv kupca,
b) identifikacioni broj kupca,
c) broj rauna,
d) datum izdavanja rauna i
e) obraun poreza na promet proizvoda i usluga po svakom raunu.

(5) Obaveza popisa ispostavljenih a nenaplaenih rauna odnosi se na raune po
kojima je izvren promet dobrima i uslugama i na kojima je dobavlja obraunao
porez na promet, ali isti nije uplaen.

(6) Ako se proizvodi, roba ili usluge isporuuju kontinuirano, ili u dijelovima, na
osnovu prethodno sainjenog ugovora, odredbe Zakona primjenjuju se na dio
prometa obavljenog poev od 1.1.2006. godine, a odredbe propisa kojima se ureuje
porez na promet na dio prometa koji je obavljen i obraunat kupcu zakljuno sa
31.12.2005. godine.

(7) Obaveza ponitavanja i knjigovodstvenog storniranja rauna u vezi sa kojim nije
izvren promet dobrima i uslugama, odnosi se i na raune za avanse koji nisu
naplaeni sa 31.12.2005. godine.



45
lan 134.
Konani obraun poreza na promet

(1) Rokovi za uplatu poreza na promet proizvoda i usluga ureeni su propisima koji
reguliu oprezivanje porezom na promet, sa izuzetkom poreza na promet koji je
sadran u nenaplaenoj realizaciji na dan 31.12.2005. godine, a koji dospijeva za
uplatu u skladu sa lanom 74. stav 3. Zakona.

(2) Obveznici poreza na promet proizvoda i usluga obavezni su Upravi dostaviti kopiju
konanog obrauna poreza na promet proizvoda i usluga za 2005. godinu. Original
konanog obrauna poreza na promet proizvoda i usluga za 2005. godinu dostavlja se
nadlenim poreskim upravama entiteta i Brko Distrikta do 20.2.2006. godine.

(3) Poreske uprave entiteta i Brko Distrikta nadlene su za postupak kontrole
poreskih obaveza prijavljenih u konanom obraunu poreza na promet proizvoda i
usluga za period 1.1 31.12.2005. godine.


lan 135.
Zalihe robe u maloprodaji

(1) Registrovani PDV obveznici koji obavljaju djelatnost trgovine na malo i
ugostiteljstva na dan 31.12.2005. godine obavezni su:
a) obaviti popis zaliha robe,
b) stornirati ukalkulisani porez na promet u zalihama robe,
c) utvrditi vrijednost zaliha robe bez poreza na promet, te na tako utvrenu
poresku osnovicu obraunati PDV primjenom propisane stope, te
d) popisne liste i obraun PDV-a dostaviti Upravi do 10.01.2006. godine.

(2) Obveznici poreza na promet koji nisu registrovani kao PDV obveznici obavezni
su:
a) obaviti popis zaliha robe,
b) utvrditi vrijednost zaliha bez poreza na promet, te na tako utvrenu
poresku osnovicu obraunati PDV primjenom propisane stope,
c) dostaviti popisne liste Upravi do 10.01.2006 i
d) izvriti plaanje PDV iznosa obraunatog pod takom 2. ovog stava do
28.02.2006.

(3) Prodavcu na malo i ugostitelju akciznih roba koji nisu obveznici PDV-a, a koji na
zalihama na dan 31.12.2005. godine imaju akcizne robe, te ako posjeduju dokaz da je
na iste plaen porez na promet proizvoda, tako plaeni porez na promet tretira se kao
plaeni PDV u smislu formulacije PDV rauna iz lana 76, stav 4 Zakona o PDV-u.

(4) Organizaciona jedinica Uprave ovlatena za primanje popisa zaliha iz stava 1., 2. i
3. ovog lana je ona jedinica u Regionalnom centru gdje se nalazi sjedite tj. mjesto
prebivalita poreskog obveznika.

(5) Plaanje iznosa PDV-a koji je obraunat iz stava 2, taka 4. ovog lana se vri na
propisani raun.





46

lan 136.
Zalihe akcizne robe

(1) Registrovani PDV obveznici koji u obavljanju svojih poslovnih djelatnosti koriste ili
raspolau akciznom robom na koju je plaen porez na promet od strane uvoznika ili
proizvoaa na dan 31.12.2005. godine,obavezni su:
a) obaviti popis zaliha akcizne robe,
b) utvrditi porez na promet proizvoda u zalihama akcizne robe,
c) utvreni porez na promet proknjiiti na analitiki konto ulaznog poreza,
d) obraunati i platiti PDV na vrijednost zaliha akcizne robe u skladu sa optim
odredbama Zakona o PDV-u, te
e) popisne liste dostaviti Upravi do 10.01.2006. godine.

(2) Iznose poreza na promet proizvoda sadranih u zalihama iz stava 1. ovog lana
poreski obveznici e utvrditi na osnovu dokumenta u kome je obraunat porez na
promet proizvoda od strane dobavljaa, odnosno proizvoaa ili uvoznika. Ukoliko
obveznik ne posjeduje predmetni dokument utvreni porez na promet ne moe se
priznati kao ulazni porez.


lan 137.
Graevinska djelatnost

(1) Lica koja su obveznici PDV-a u skladu sa Zakonom, duna su da na dan
31.12.2005. godine izvre popis novosagraenih graevinskih objekata, koji su
definisani lanom 4. stav 3. taka 4. Zakona i lanom 8. Pravilnika, i graevinskih
objekata ija je izgradnja u toku i popisne liste dostave Upravi najkasnije do
15.1.2006.godine.

(2) Novosagraenim graevinskim objektima ili ekonomski djeljivim cjelinama u
okviru tih objekata, smatraju se i objekti ija je izgradnja zapoeta prije
31.12.2005.godine, a nastavljena 1.1.2006.godine.

(3) Osnovica za obraun PDV-a za prvi prenos prava raspolaganja na objektima iz
stava 2. ovog lana utvruje se tako to se ukupan iznos naknade za objekat
ostvaren prilikom prvog prenosa prava raspolaganja umanji za cijenu kotanja
objekta u koju je ukljuen i plaeni porez na promet proizvoda i usluga.

(4) Cijena kotanja objekta iz stava 3. ovog lana sadri, pored vrijednosti materijala
i usluga za izgradnju objekta, i naknade za ureivanje graevinskog zemljita,
pripremnih radova za graenje, raseljavanje, naknade za izradu tehnike
dokumentacije za izgradnju objekta, naknade plata i drugih linih primanja i ostali
trokovi poslovanja neposredno vezani za izgradnju objekta.

(5) Ako je objekat sagraen do 31.12.2005. godine, a prvi prenos prava raspolaganja
obavljen nakon 1.1.2006. godine osnovica za obraun PDV-a utvruje se u skladu sa
stavom 3. ovog lana.






47

lan 138.
Opta obaveza popisa

(1) Poreski obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s uraunatim
porezom, pri smanjenju, poveavanju ili ukidanju poreza, obavezni su na dan poetka
primjene propisa kojim se poveava, smanjuje ili ukida porez, obaviti popis dobara na
zalihama i utvrditi cijene s uraunatim porezom po novim poreskim stopama.


lan 139.
Nadlenost za postupke pokrenute prije stupanja na snagu Zakona

(1) Porez na promet proizvoda i usluga koji poreski obveznik duguje prema
odredbama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, plaa se u rokovima i na
nain propisan odredbama tog zakona.

(2) Na obaveze poreza na promet proizvoda i usluga nastale prije poetka primjene
Zakona u pogledu njihovog utvrivanja, albenog postupka, obnove postupka,
zastare, naplate, prinudne naplate i povrata, te voenja prekrajnog postupka
primjenjivae se Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga i ostali propisi koji
reguliu predmetne oblasti, a koji su bili na snazi do poetka primjene ovog Zakona.


lan 140.
Stupanje na snagu

(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom
glasniku BiH, a primjenjuje se od 1.1.2006. godine.

(2) Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da vai Pravilnik o primjeni Zakona
o porezu na dodatu vrijednost (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine,broj52/05).