1. Kriteriji za evaluaciju teorija linosti?

Postoji 5 znanstvenih kriterija za evaluaciju teorija linosti, a to su: sveobuhvatnost, heuristika vrijednost,
provjerljivost, parsimonija i kompatibilnost i integrativnost kroz razliite domene i razine. SVEOBUHVATNOST
nam govori da li je teorija dobra u objanjavanju svih injenica i opaanja unutar jedne domene. One teorije koje
objanjavaju vie emirijskih dokaza unutar jednog polja su bolje od teorija koje objanjavaju manje dokaza.
HEURISTIKA VRIJEDNOST govori o tome je li teorija dobar vodi za nova otkria u linosti.
PROVJERLJIVOST kazuje da li teorija omoguava precizne predikcijekoje psiholozi mogu empirijski provjeravati.
PARSIMONIJA govori da li teorija sadri manji broj premisa i uvjeta pa je parsimonina ili vei broj premisa i
uvjeta pa joj nedostaje parsimoninosti. Iako je ovaj kriterij vaan, treba imazi na umu da jednostavne teorije nisu
uvijek bolje od kompleksnih. KOMPATIBILNOST I INTEGRATIVNOST KROZ RAZLIITE DOMENE I
RAZINE oznaava da teorija linosti iz jedne domene koja kri principe u nekoj drugoj domeni se smatra
problematinom,i ovaj kriterij je relativno rijetko koripten za evaluaciju adekvatnosti teorijalinosti.
2. Problemi pri procjenjivanju linosti?
Postoje dva problema pri procjenjivanju linosti. Prvi je VEZE MEU RAZNIM IZVORIMA PODATAKA. Tu je
psiholozima najvanija informacija koliko nalazi dobijeni iz jednog izvora podataka odgovaraju nalazima iz nekog
drugog izvora podataka (npr. ako neko sebe opisuje kao dominantnu osobu, da li e ga i druge osobe procijeniti kao
dominantnu osobu).Slaganje kroz razliite itvore podataka ima tendenciju kretanja u rasponu od niskog do
umjerenog, zavisno o varijabli linosti koja se prouava (pr. Ozer i Bus, istraivanje suprunika i osobina, neke
osobine se lahko opaaju pa pokazuju umjereno slaganje, dok druge se teko opaaju pa pokazuju niskoslaganje).
Drugi problem pri procjenjivanju linosti je NEPRECIZNOST MJERENJA LINOSTI, zato to svaki izvor
podataka ima vlastite probleme i nedostatke koji ograniavaju njegovu korisnost. Mona strategija za procjenjivanje
linosti je prouavanje rezultata koji nadilaze izvore podataka, i taj postupak se zove triangulacija.
3. Tri tipa istraivanja, i kada i zato je koji pogodan za koritenje?
Postoje tri osnovna istraivaka nacrta u psihologiji linosti, i to: eksperimentalni, korelacijska istraivanja i studija
sluaja. EKSPERIMENTALNE METODE se koriste za odreivanje uzronosti, odnosno utjee li jedna varijabla na
drugu. A da bi se odredio taj utjecaj potrebno je da se ispune kljuni uvjeti dobrog experimentalnog nacrta : a)
manipulacija jedne ili vie varijabli, b) osigurati da sudionici budu meusobno ekvivalentni u svakom
eksperimentalnom uvjetu na poetku istraivanja. Ta meusobna ekvivalentnost se postie sluajnom raspodjelom
ispitanika u eksperimentalne grupe. KORELACIJSKA ISTRAIVANJA koriste statistiki postupak za odreivanje
postoji li ili ne odnos izmeu dvije ili vie varijabli. Glavna prednost korelacijskog istraivanja je ta da ona
omoguavaju identifikaciju odnosa meu varijablama koje se prirodno pojavljuju. Statistiki postupak za
odreivanje tog odnosa meu varijablama je koeficijent korelacije. STUDIJE SLUAJA su dubinsko ispitivanje
ivota jedne osobe. Postoji mnogo prednosti ove metode: istraivai mogu otkriti detalje o linosti to se rijetko
postie kada je u istraivanje ukljuen veliki broj ljudi, studije sluaja pruaju uvide u linost koje istraivai mogu
iskoristiti za formulisanje neke openite teorije za testiranje na veoj populaciji, korisne su za istraivanje rijetkih
fenomena gdje je teko ili nemogue skupiti vei uzorak (fotografskopamenje, viestruke linosti). Meutim,
postoje i neki nedostaci studije sluaja: najvanije ogranienje je da se rezultati koji su dobijeni na samo jednoj
soobi ne mogu generalizirati na druge ljude. Iz tog razloga se studije sluaja koriste kao izvor ingormacija i hipoteza
za razvijanje openitije teorije.
4. Objasni strukturalne komponente linosti prema Freudu?
Prema Freudu, linost ima tri dijela: id, ego i superego. ID je naprimitivniji dio linosti i dominantan je u dojenajok
dobi. Freud jeid vidio kao neto sa ime se raamo i to je izvor svih nagona i poriva. On funkcionie na principu
uitka, to znai da ima elju za trenutnim zadovoljenjem nagona, i on ne tolerie odgaanje zadovoljenja. Ne slua
razum i ne prati logiku. Id takoe funkcionie sa primarnim procesom miljenja, odnosno sa miljenjem bez logikih
pravila ili uporita u stvarnosti. Snovi i fantazije su primjeri primarnog procesa miljenja. EGO je dio uma koji
ograniava id na realnost. Ego se razvije u prve 2-3 godine ivota i funkcionie prema principu realnosti. On koristi
sekundarne procese miljenja, tj. razvija strategije za rjeavanje problema i tako postie zadovoljstvo. SUPEREGO
se poinje razvijati oko pete godine. To je dio uma koji internalizira vrijednosti, moral i ideale drutva. Razvoj
superega je povezan sa identifikacijom sa roditeljima. Superego je dio linosti koji nas tjera da se loeosjeamo ako
uradimo neto to je pogreno ili da budemo ponosni i da se dobro osjeamo ako napravimo neto dobro. On
predstavlja izvor naih sudova o tome ta je dobro a ta loe. Glavno oruje superega u provedbi dobrog i loeg je
osjeaj krivnje. Kao i id, ni superego nije ogranien realnou. On sam odreuje standarde i vrline, pa ak ako su oni
i pretjerani ili perfekcionistiki.
5. Kako funkcioniu odbrambeni mehanizmi, i objasni premjetanje?
Napori koje ego koristi za odbranu od anksioznosti zovu se odbrambeni mehanizmi. Kod svih vrsta anksioznosti
funkcija ega je da se suoi sa prijetnjama i odbrani od opasnusti koju one predstavljaju., sve to u cilju smanjenja
anksioznosti. Odbrambeni mehanizmi imaju dvije funkcije: 1. Da se odbrani ego, 2. Da se smanji anksioznost i
osjeaj nesree. PREMJETANJE je odbrambeni mehanizam gdje se prijetei ili neprihvatljivi impuls kanalizira ili
premjeta sa izvora na neprijeteu metu (npr. ena se posvaala sa efom, i ego joj ne dozvoljava da tu ljutnju ispolji
na njemu, pa ona nesvjesno tu ljutnju premjeta na mua). Premjetanje moe imati domino efekat (npr. kada se
ena istresa na mua, mu na dijete, dijete na kunog ljubimca). Premijetanje je nesvjestan nain izbjegavanja
prepoznavanja da imamo neprihvatljive ili neodgovarajue emocije prema specifinoj osobi ili predmetu.
6. Kako psihoanalitiari kroz snove, projektivne tehnike i slobodne asocijacije dolaze do izvora problema u
linosti?
Cilj psihoasnalize jeste uiniti nesvjesno svjesnim. Prvi njen cilj jeste identifikacija nesvjesnog sadraja misli i
osjeaja, a drugi cilj je da kada pacijent postane svjestan tog materijala omoguiti mu da se nosi sa tim na zreo i
realistian nain. Tehnikekoje se upotrebljavaju za izvlaenje tog sadraja iz nesvjesnih umova pacijenata su
slobodne asocijacije, snovi i projektivne tehnike. SLOBODNE ASOCIJACIJE- u njih pacijent ulazi kada se opusti,
udobno smjesti i pone govoriti sve to mu pada na pamet. Oputanjem senzora koji skenira nae svakodnevne misli,
postoji mogunost da e potencijalno vaan materijal doi do svijesti. Psihoanalitiar moe biti suoen sa
problemima u vidu trivijalnog sadraja prije nego to naie na trag nesvjesnog konflikta. On mora biti sposoban da
prepozna suptilne znakove da je spomenuto neto vano (lagani drhtaj, oklijevanje, odbijanje onoga to je reeno..).
SNOVI- Freud je smatrao da je njihova svrha zadovoljenje poriva i ispunjenje nesvjesnih elja i udnji pod krinkom
sna. Analiza snova je tehnika koju je Freud koristio za prouavanje nesvjesnog materijala u snu tako to je
interpretirao sadraj sna. Smatrao je da moramo razlikovati manifestni sadraj sna(ta san sadri) i latentni sadraj
sna (ta elemnti sna predstavljaju). Sanjanje ima tri funkcije: 1. Omoguava ispunjenje elja i zadovoljavanje udnji
makar u simbolikom pogledu, 2. Pruaju sigurnosni ventil jer omoguava osobi isputanje nesvjesne napetosti, 3.
Snovi se msatraju straarima spavanja. PROJEKTIVNE TEHNIKE se zasnivaju na ideji da osoba to vidi u
neodreenoj figuri kao to je npr. mrlja tinte, da to odraava linost te osobe. Misli se da ljudi projiciraju svoju
linost u ono to kau da vide u nekom neodreenom obliku. Tehnika mrlja od tinte i druge projektivne tehnike su
mnogo kritikovane od strane istraivaa jer nemaju znanstvene dokaze o valjanosti i pouzdanosti. Druga vrsta
projektivne tehnike ukljuuje traenje od osobe da proizvede neto, recimo da nacrta neki crte. Ono to osoba
nacrta moe se posmatrati kao projekcija njegovih vlastitih konflikata.
7. Doprinos K. Horney teorijama linosti, posebno teoriji uloga?
Karen Horney je bila jedan od ranih zagovaratelja ego psihologije. Preispitala je i reformulirala neke od frojdovskih
ideja kako bi napravila vie feministiku perspektivu razvoja linosti. Reagovala je protiv Freudove ideje o zavisti
na penisu. Smatrala je da penis predstavlja simbol moi, a ne organ koji ene ele da imaju. Pisala je o tome da
djevojice u ranoj dobi shvataju da im je uskraena drutvena mo zbog njihovog spola, te da one nemaj skrivenu
elju da postanu djeaci. Djevojice samo ele drutvenu mo i prednosti koje su date djeacima u kulturi tog
vremena. Takoer, Horney je upozoravala da nije biologija ve kultura ta koja utjee na razliite ivotne ishode
mukaraca i ena, jer je u tom vremenu bilo uobiajeno da se ena odrekne svoje karijere, ako je ima, u korist
karijere svoga mua pa ak ako je ena talentovanija i ima vie potencijala od mua. Ona je meu prvim
psihoanalitiarima upozoravala na kulturalne i povijesne determinante linosti. Zapazila je da su mnoge rodne uloge
definisane kulturom. Skovala je i frazu STRAH OD USPJEHA da bi naglasila spolnu razliku u odgovoru na
situacije suparnitva i psotignua. Smatrala je da se mnoge ene boje da e izgubiti prijatelje ako uspiju, te da tako
poinju osjeati nesvjesni strah od uspjeha. Suprotno je kod mukaraca, oni misle da e ako budu uspjeniji stei
vie prijatelja i zato se ne boje juriti za uspjehom i postignuima. Zahvaljujui Horney danas koristimo termine
MASKULINO i FEMININO da bi oznaili osobine ili uloge koje su tipino povezane sa tim da li ste mukarac ili
ena u odreenoj kulturi, a razlike u tim kulturalno pripisanim ulogama i osobinama se zovu RODNE RAZLIKE, a
ne spolne razlike.
8. Objasni motiv za postignuem i objasni kako ga razvijati kod djece?
Motiv za postignuem je jedan od tri velika motiva (postignue, mo, intimnost) i definisan je kao elja da se radi
bolje, da je neko uspjean i da se osjea kompetentno. Ljudi koji imaju veliku potrebu za postignuem zadovoljstvo
postiu izvravanjem zadatka ili oekivanjem izvrenja zadatka. Karakteristike osoba sa velikom potrebom za
postignuem su: a) preferiraju aktivnosti koje pruaju odreen, ali ne prevelik izazov, b)uivaju u zadacima u
kojima su lino odgovorni za ishod, c) preferiraju zadatke za koje je dostupna povratna informacija o uratku. to se
tie poveanje motivacije za postignuem kod djece, ona se moe postii nekim roditeljskim ponaanjima. Jedan od
tih roditeljskih postupaka jeste TRENING NEZAVISNOSTI, a on se odnosi na uenje djeteta da se samo hrani, te
ono na taj nain postaje nezavisno od roditelja kad je hranjenje u pitanju, i isti je sluaj kod trening samostalnog
odlaska na zahod. Jedna longitudinalna studija pokazuje da strogi trening zahoda u ranom djetinjstvu je povezan sa
velikom potrebom za postignuem 26 godina kasnije. Treniranje djeteta da bude nezavisno u raznim ivotnim
zadacima promie kod djeteta osjeaj vjetine i smaopouzdanja. Drugi roditeljski postupak za promicanje motivacije
za postignuem je POSTAVLJANJE IZAZOVNIH STANDARDA ZA DIJETE. Roditelji trebaju djetetu staviti do
znanja ta se oekuje od njega, meutim, ta oekivanja ne smiju premaivati djetetove sposobnosti, jer e ono u
suprotnom odustati. Ideja je da roditelji pruaju ciljeve koji su izazov za dijete, da mu pruaju podrku dok dijete ide
prema tim ciljevima i da se dijete nagradi kada postigne zadani cilj (npr. uenje abecede, roditelji sa djetetom
pjevaju pjesmicu abecede, i na kraju kad dijete samostalno izvede taj zadatak nagrade ga zagrljajem ili nekim
poklonom).
9. Definiraj valjanost testova, navedi 5 tipova valjanosti i svaku oprimjeri iz predmeta psihologije linosti?
VALJANOST se odnosi na stepen u kojem test mjeri ono to bi trebao mjeriti. Postoji 5 tipova valjanosti. 1.
POJAVNA VALJANOST se odnosi ini li se na prvi pogled da test mjeri ono to bi trebao mjeriti. Npr. ako imamo
skalu koja mjeri osobinu manipulativnosti, tada oekujemo da e ta skala sadrati sljedeepojavno valjane estice:
Sprijateljio sam se da bih dobio uslugu. Ili Prevario sma prijatelja da mi oda osobnu informaciju. Pojavna valjanost
je vjerovatno najmanje vaan aspekt valjanosti. 2. PREDIKTIVNA VALJANOST se odnosi na to predvia li test
vanjske kriterije. Npr. skala koja ima najeru mjeriti traenje uzbuenja treba predvidjeti koji pojedinci e preduzeti
rizike da bi osjetili uzbuenje kao to je recimo skakanje iz aviona padobranom. Skale koje uspjeno predviaju ono
to bi trebale previati imaju visoku prediktivnu valjanost. 3. KONVERGENTNA VALJANOST odnosi se na to da
li test korelira sa drugim mjerama sa kojim bi trebao korelirati. Npr. ako mjera za samoprocjenu tolerancije dobro
odgovara mjerama tolerancije od strane druge osobe tad se za skalu kae da ima visoku konvergentnu valjanost. 4.
DISKRIMINATIVNA VALJANOST se odnosi na to sa im mjera na treba korelirati.Npr. psiholog moe razviti
mjeru zadovoljstva ivotom (vjerovanje da je vlastiti ivot sretan i zadovoljavajui) ali psotoji i druga osobina koja
se zove socijalna poeljnost (tendencija govorenja dobrih stvari o sebi). Psihologa bi mogla zabrinuti
diskriminativna valjanost mjere zadovoljstva ivotom te bi elio pokazati da je ta mjera razliita od mjere socijalne
poeljnosti. 5. KONSTRUKTNA VALJANOST je definisana time mjeri li test ta bi trebao mjeriti, korelira li s im
bi trebao korelirati, i ne korelira li s im ne bi trebao korelirati.
10. Objasni anksioznost u psihoanalizi?
Anksiopznost je neugodno stanje koje se javlja kao signal da neke stvari nisu uredu i da se neto treba poduzeti. To
je signal da je kontrola ega pod prijetnjom stvarnosti, impulsa ida ili otre kontrole superega. Freud je identificirao
tri tipa anksioznosti. OBJEKTIVNA ANKSIOZNOST je strah. Javlja se kao odgovor na objektivnu stvarnost. Npr.
suoavanje sa krupnim ovjekom u mranoj ulici, koji ima no u ruci e kod veine ljudi izazvati strah. Kontrola ega
je ugorena vanjskim faktorom. NEUROTINA ANKSIOZNOST se javlja kad postoji direktan konflikt ida i ega.
Npr. ena koja postane anksioznoa svaki put kada osjeti seksualnu privlanost prema nekome, ili ak kad pomisli na
seksualnu privlanost, ona postaje neurotino anksiozna. MORALNA ANKSIOZNOST je uzrokovana
konfliktomega i superega. Npr. osoba koja pati od hroninog srama ili osjeaja krivnje jer ne ivi prema primjerenim
standardima, pa ak i onda kad ti standardi nisu odrivi. Moralnu anksioznost osjeaju ljudi koji se samokanjavaju,
osjeaju bezvrijedno i sl. Npr. neko kopati od bulimije, moe istrati 10 kilometara i uraditi mnogo vjebi da bi se
kaznio jer je pojeo neto to nije trebao.
11. Linost i psihoanaliza?
Osim to je teorija linosti, psihoanaliza je i metoda psihoterapije, tj. tehnike pomaganja pojedincima koji imaju neki
mentalni poremeaj ili manje probleme sa ivljenjem. Cilj psihoanalize je uiniti nesvjesno svjesnim. Mentalni
problemi, ili problemi sa ivljenjem se mogu smatrati rezultatom nesvjesnih konflikata. Prvi cilj psihoanalize je
identifikacija nesvjesnih misli i emocija, a drugi je da kada taj nesvjesni materijal postane svjestan da se klijent
naui da se nosi s njim na zreo i realistian nain. Tehnike koje se koriste za izvlaenje tog nesvjesnog materijala su
slobodne asocijacije, snovi, projektivne tehnike. Uz pomo tih tehnika psihoanalitiar postepeno poinje
razumijevati nesvjesni izvor pacijentovih problema. Ipacijent mora poeti razumijevati dinamiku svoje situacije, i
zato mi psihoanalitiar prua INTERPRETACIJU psihodinamskih uzroka problema. Kroz mnoge interpretacije
pacijentu se navodi da tazumije nesvjesni izvor svojih problema i to se zove UVID. To je intenzivno emocionalno
iskustvo koje prati otputanje nesvjesnog materijala. Sile koje je ego koristio kako bi potisnuo neprimjereni materijal
u nesvjesno sada se opiru cijelom ovom procesu, i taj stadij je nazvan OTPOR. Kada psihoanalitiar uoi otpor, to je
dobra stvar jer znai da je dolo do nekakvog napretka. Jo jedan vaan korak u psihoanalizi naziva se TRANSFER i
u tom stadiju pacijent poinje reagovati na terapeuta kao da je on vana figura iz pacijentovog vlastitog ivota.
12. Empirijski dokai mehianizam odbrane potiskivanje? (odgovor je s neke skripte)
Freud je smatrao da je osnovni zadatak potiskivaja da negativne, bolne ili uznemirujuce emocije drzi izvan svijesti.
Schwartz i Davidson su uspjeli osmisliti nacin na koji ce testirati potiskivanje u istrazivacke svrhe. Oni su
ispitanicima dali upitnike anksioznosti i odbrambenosti. Upitnikom aknsioznosti su ispitivali da li osoba ima
simptome anksioznosti dok je upitnik odbrambenosti ispitivao uobicajane mane na primjer da li su se toliko naljutili
da su zeljeli nesto razbiti. Jasno je da je skoro svako dozivio slicne situacije, prema tome oni koji negiraju ova
ponasanja imaju vecu odbrambenost. Tako su dobili 4 tipologije odbrambeno-anksioznih stilova. U pocetnom
istrazivanju, ispitanici su nakon upitnika trebali povezivati recenice koje su u nekim slucajevima sadrzavale
seksualne ili agresivne prizvuke, dok su im mjerene tjelesne reakcije a zatim su uzete mjere samoprocjene
neugodnosti. Otkrili su da su potiskivaci (prema ranije utvrdjenoj tipologiji) imali najmanju samoprocjenu a najvisu
stvarnu razinu aktivacije. Dakle oni govore da nisu uznemireni, a zapravo jesu fizioloski. Ovi rezultati su u skladu sa
Freudovom postavkom da potiskivanje drzi negativne emocije dalje od svijesti. Drugi nacin ispitvanja potiskivanja
je zamoliti ispitanike da se sjete ranih iskustava. Davis i Schwartz su upravo to ucinili i otkrili su da se potiskivaci
sjecaju manje negativnih iskustava i da su bili znacajno stariji u vrijeme prvih negativnih sjecanja. Takodjer, manje
se sjecaju i pozitivnih iskustava sto znaci da potiskivanje ima cijenu u gubljenju i pozitivnih i negativnih iskustava iz
sjecanja. Davis je kasnije pronasla da je efekt najjaci za sjecanja u vezi selfa, ali ne i za sjecanja vezana za druge
osobe. Takodjer da se najjace veze za osjecanja straha i samosvijesti. Ove se emocije javljaju kada je fokus paznje
na pojmu o sebi prijeteci. Hansen i Hansen su utvrdili da su sjecanja potiskivaca manje razradjena i predlozili dva
moguca objasnjenja. Moguce je da oni imaju sjecanja ali ih ne mogu dosegnuti i dosjetiti ih se. Drugo je daje
potiskivanje sprijecilo ulazak emotivnih iskustava u sjecanje kada su se desila, dakle u fazi kodiranja. Cutler, Larsen
i Buncea su od ispitanika trazili da svaki dan tokom 28 dana pisu o kolicini emocija u dnevnik. Zatim su trazili od
ispitanika da se prisjete proteklog mjeseca dozivljenih emocija. Pokazalo se da potiskivaci imaju jednako dobro
sjecanje kao i nepotiskivaci. Medjutim, imali su manje negativnih emocija iz dana u dan, dakle potiskivanje djeluje
tokom dozivljavanja emocija i sprijecava njihov ulazak u sjecanje.
13. Elaboriraj tehniku subliminalna psihodinamska aktivacija? (odgovor je s neke skripte)

Tehniku subliminalne psihodimanske aktivacije je razvio Silverman. Subliminalna znaci da djeluje ispod praga
svijesti, tj. ispitanici u istrazivanju nisu mogli svjesno zapaziti sta gledaju. Psihodinamska se odnosi na koristene
recenice koje su bile takve da bi trebale imati vazne psihicke posljedice poput ''Pogresno je tuci tatu''. Aktivacija
znaci da ce psihodinamski podrazaji aktivirati nesto u psihi osobe sto ce rezultirati promjenama u ponasanju mislima
ili osjecanjima. Ispitanici izlozeni ovim podrazajima imaju galvansku koznu reakciju iako ne mogu prepoznati
prezetntirane recenice. Mnoga ispitivanja su provedena sa SPA, uglavnom koristeci recenicu ''Majka i ja smo jedno''.
Sam silverman je zakljucio da su dokazi 4:1 u korist upotrebe ove tehnike i njenih pozitivnih ishoda smanjenja
simptoma kod sizofrenicara ili izazivanja pozitivnih osjecanja kod zdravih osoba. Takodjer, da bi djelovalo mora se
prezentirati ispod praga svijesti, sto je potvrdjeno istrazivanjima u kojima su recenice ispitanicima prikazivane 4
imlisekunde ili 10 sekundi. Opcenito, pronadjena su tri bitna nalaza: podrazaji prezentirani izvan svijesti mogu
utjecati na ponasanje, odredjene psihodinamske teme imaju predvidljive efekte i efekti se javljaju samo ako je
materijal prezentiran izvan svijesti.

14. Objasni trei kriterij za evaluaciju mjera linosti- generalizabilnost?
Trei kriterij za evaluaciju mjera linosti je generalizabilnost. Mogunost generalizacije je stepen u kojem mjera
zadrava svoju valjanost kroz razne kontekste. Istraivaa moe zanimati zadrava li neki upitnik svoju valjanost
kroz razne dobne skupine, spolove, kulture i sl. Ako je ta skala iroko primjenjiva na osobe i kulturalne kontekste,
tada se za nju moe rei da ima visoku generalizabilnost na populacije ljudi. Druga znaajka generalizabilnosti se
odnosi na razliite uvjete, npr. Da li skala dominantnosti predvia ko e postati dominantan i voa u psolovnom
okruenju i ko e postati dominantan u neformalnom okruenju? Koncepti pouzdanosti i valjanosti se mogu
obuhvatiti konceptom generalizabilnosti. Npr. Na test-retest pozdanost se moe gledati kao na mogunost
keneralizacije kroz vrijeme, dok se na prediktivnu valjanost moe gledati kao na mogunost generalizacije na
razliite situacije.
15. Navedi i objasni ogranienja naina na koje se mogu prikupiti podaci samoiskaza?
Podaci samoiskaza semogu prikupiti na razne naine kaoto su intervjui u kojima se osobi postavljaju pitanja,
redovna izvjea osobe o tome ta joj se deava, a najpopularnija je metoda upitnika u kojoj pojedinci odgovaraju na
niz taaka koje se odnose na informacije o njima samima. Prednost koritenja podataka samoiskaza je tad a
pojedinci imaju pristup informacijama o sebi koje nisu dostupne drugim ljudima. Razlikuju se strukturirani i
nestrukturirani testovi linosti. Strukturirani se ee koriste od otvorenih upitnika (ek lista, likertova skala
procjene, forma tvrdnji). Ogranienje podataka samoiskaza semoe ogledati u tome da osoba sama odluuje koje
informacije o sebi edati a koje nee, te da li e davati socijalno poeljne odgovore, odnosno da li e iskrivljivati
informacije o sebi.

16. Freud je model ljudske prirode zasnovao na ideji o psihikoj energiji. ta je osnovni izvor psihike energije
i kako taj izvor funkcionie?
Za Freuda ovjek predstavlja jedan energetski sustav kojeg pokree psihika energija. Ona motivira svu ljudsku
aktivnost. Ukupna energija kojom organizam raspolae nastaje i stvara se iz tjelesnih metabolizama i procesa, i ta
energija se troi za sve tjelesne procese. Meutim, svaki rad zahtjeva posebnu vrstu energije, i tako psihiki rad
zahtjeva psihiku energiju. Ona nastaje u idu djelovanjem instikata. Freud je vjerovao da je koliina psihike
energije koju psojednu jedno ljudsko bie konstantna kroz cijeli njegov ivot i promjene u linosti je doivljavao
kao preusmjeravanje psihike energije.
17. Evaluacija Freudovog doprinosa psihologiji linosti?
Freudova teorija linosti meu suvremenim psiholozima linosti ostaje kontroverzna. Pristalice psihoanalize vjeruju
da je ona prva i moda jedina sveobuhvatna teorija ljudske prirode, pa ak i oni koji se ne slau sa psihoanalizom
moraju priznati da je impresivna po svom opsegu i utjecaju. Freudova teroija je imala veliki utjecaj na dalje
razvijanje teorija o linosti jer su mnoge posudile ili gradile na temeljima koje je postavio upravo on. Meutim, i
kritiari imaju dobre argumente- oni smatraju da Freudova teorija ima prvenstveno historijsku vrijednost, ali da ne
doprinosi mnogo suvremenim istraivanjima u psihologiji linosti. Jo jedna kritika se odnosi na prirodu dokaza na
kojim je izgraena psihoanaliza. Freud se prvenstveno oslanjao na metodu studije sluaja, is vi sluajevi koje se
prouavao su bili njegovi pacijeni, tako da se rezultati koje je dobio ne mogu generalizirati na populaciju, tj. Valjalo
bi ih replicirati. Jo jedna kritika se odnosi na Freudovo prenaglaavanje agresivnih i seksualnih instikata.
18. Westen navodi da se suvremena psihoanaliza zasniva na pet postulata. Koji su to postulati?
Westen je bio jedan od najaktivnijih zagovaratelja suvremene psihoanalize. Smatrao je da se ona zasniva na pet
postulate i to: 1. Nesvjesno jo uvijek igra veliku ulogu u ivotu, ali to ne mora biti sveprisutan utjecaj kako je Freud
tvrdio, 2. Ponaanje esto reflektuje compromise u konfliktima izmeu mentalnih procesa, 3. Djetinjstvo ima vanu
ulogu u razvoju linosti, naroito kod formiranja stilova odnosa u odrasloj dobi, 4. Mentalne reprezentacije pojma o
sebi i odnosa vode nae interakcije sa drugim ljudima, 5. Razvoj linosti ne ukljuuje samo regulisanje seksualnih i
agresivnih osjeaja ve i promjenu od nezrelog do zrelog i odraslog stila odnosa.

19. Odbrambeni mehanizam potiskivanje?
Freud je koristio termin potiskivanje za oznaavanje procesa spreavanja neprihvatljivih misli, osjeaja i poriva da
dou do svijesti. Potiskivanje je odbrambeno jer osoba koristei ovaj mehanizam spreava i izbjegava anksioznost
koju bi mogli izazvati ti neprihvatljivi sadraji kada bi postal svjesni. Neugodna sjeanja su esto potisnuta.
20. Odbrambeni mehanizam negiranje?
Kada neka situacija izaziva izrazitu ansioznost osoba e pribjei koritenju odbrambenog mehanizma negiranja.
Osoba koja negira insistira na tome da stvari nisu onakve kakve se ine, tj. odbija prihvatanje injenica. Npr. ovjek
kojeg je ena ostavila jouvijek za stolom za veeru postavlja tanjir za nju. Negiranje moe bit ii manje ekstremno,
recimo kada bi taj ovjek pravdao svoju enu govorei da je imala jako veliki razlog da ode, id a je ona birala da to
ne bi nikada uradila, i da moe da bi se vratila. Uobiajen nain negiranja ogleda se i u tome da odbacujemo
negativne povratne informacije zakljuujui da su pogrene. Okrivljavanje dogaaja izvan nae kontrole za
neuspijeh, i prihvatanje odgovornosti za uspijeh je tolikoesto da su to psiholozi nazvali osnovna atribucijska
pogreka. Negiranje se esto pojavljuje u sanjarenjima i fantazijama.
21. Odbrambeni mehanizam racionalizacija?
Racionalizacija ukljuuje pronalaenje prihvatljivihrazloga za posljedice koje bi se inae mogle initi drutveno
neprihvatljive. Cilj je da se smanji anksioznost tako to se nalazi objanjenje za dogaaj koje je lake prihvatljivo od
stvarnog razloga. Npr. Student opravdava to to je pao na ispitu time da test nije bio objektivan ili da professor nije
dao jasne upute.
22. Odbrambeni mehanizam reaktivna formacija?
U pokuajuobuzdavanja izraavanja neprihvatljivog poriva osoba e kontinuirano pokazivati nalete ponaanje koje
ukazuje na suprotne impulse. Npr. ena koja je ljuta na svoga efa, nee tu ljutnju iskazati na njemu, niti e je
premjestiti na neki drugi objekat, ve e postati to ljubaznija prema efu.
23. Odbrambeni mehanizam projekcija?
Projekcija se zasniva na ideji da ponekad kod drugih ljudi vidimo osobine i elje koje smatrame najvie
neprihvatljivim kod nas samih. Mi doslovno projektujemo svoje vlastite neprihvatljive karakteristike na druge ljude.
Npr. Lopov je esto zabrinut da neko od njega krade. U suvremenim psiholokim istraivanjima postoji efekat koji
je slian projekciji a nazvan je efekat lanog konsenzusa, i odnosi se na to da su ljudi skloni vjerovati da su mnogi
drugi ljudi slini njima samima. Npr. Neko ko je savjestan i iskren vjeruje da su i mnogi drugi ljudi isti takvi.
24. Odbrambeni mehanizam sublimacija?
Sublimacija je najadaptivniji odbrambeni mehanizam. To je kanalisanje neprihvatljivih seksualnih ili agresivnih
poriva u drutveno poeljne aktivnosti. est primjer sublimacije jeste otii cijepati drva kada ste ljuti, a ne se
ponaati u skladu sa tom ljutnjom.
25. Objasni spolne razlike u potrebi za moi?
Istraivanjem motiva moi nisu utvrene spolne razlike. Najvea i najkonzistentnija razlika koja se, meutim,
pojavljuje jest eta da mukarci sa visokom potrebom za moi ali ne i ene pokazuju raznolika impulsivna i agresivna
ponaanja. Mukarci sa velikom potrebom za moi, za razliku odmukarca koji imaju malu potrebu za moi, imaju
nezadovoljavajue veze, vea je stopa razvoda i svaa sa drugim ljudima, vjerovatnije se uputaju us eksualno
iskoritavanje ena, ee mijenjaju seksualne partnere i uputaju se u spolne odnose u ranijoj dobi. Mukarci sa
velikom potrebom za moi takoer ee zloupotrebljavaju alcohol, jer se esto osjeaj moi poveava pod dejstvom
alkohola. Nijedan od tih korelata nije pronaen za ene. Ta impulsivna i agresivna ponaanja manje su vjerovatna da
se pojave ako je pojedinac proao kroz trening odgovornosti. est primjer treninga odgovornosti jeste briga za
mlau brau i sestre. Oni koji su proli takav trening, potreba za moi nije povezana sa raskalaenim impulsivnim
ponaanjem.
26. Interakcija ida, ega i superega?
Id, ego i superego su u konstantnoj interakciji. Nijedan od njih ne djeluje zasebno, niti moe postojati bezdruga dva
dijela. Svaki od njih ima razliite ciljeve, to izaziva unutarnje konflikte kod pojedinca. Jedan dio osobe moe eljeti
jednu stvar, a drugi drugu. Npr. ena koja stoji u redu vidi da je ovjeku ispred nje ispala neka vea novanica.
Situacija moe izazvati konflikt u toj eni, jer joj id moe govoriti da uzme novac id a se okrene i ode, a superego
govori da ne smije krasti. Ego je izmeu ta dva sukobljena dijela i razmilja koja opcija bi bila najbolja, da li da ena
pokrije nogom novanicu id a je uzme, ali ta ako je neko drugi video da je ispala, ili da jednostavno podigne
novanicu id a je vrati ovjeku kojem pripada. Tada ena moe doivjeti ansioznost, koja se javlja kao signal da
neto nije uredu, ili da je ego ugroen nekim vanjskim faktorom, ili sukobom ida i ega s jedne strane, ili sukobom
ega i superega s druge strane. Anksioznost se smanjuje nesvjesnimkoritenjem nekog od odbrambenih mehanizama.
27. Osobine samoaktualiziranih osoba po Maslowu?
Maslow je proveo studije sluaja veeg broja ljudi koje je on lino smatrao samoaktualiziranim. Tu grupu ljudi su
inile ljudi za koje je Maslow smatrao da su ostvarili potpunu samoaktualizaciju, ljudekoji su dobrimdijelom
samoaktualizirani, i oni koji joto nisu psotigli ali sun a dobrom putu. Pored nekih ivuih ljudi u tom period, iji je
identitet bio zatien, u toj grupi su bile i neki svjetski poznate linosti kao to su Albert Ajntajn i Elenor Ruzvelt.
Maslow je htio otkriti koje zajednike karakteristike dijele ti ljudi. Na temelju istraivanja otkrio je 15 osobina koje
se pronalaze kod samoaktualiziranih osoba. Te osobine su: efikasna percepcija realnosti, prihvatanje sebe, drugih,
prirode i sudbine, spontanost, usmjerenost na problem, afinitet za samou, neovisnost o kulturi i okolini,
kontinuirana svjeina cijenjenja, ea vrhunska iskustva, istinska elja za pomaganjem ljudima, duboke veze sa
relativno malim brojem ljudi, demokratske vrijednosti, sposobnost razlikovanja sredstva i cilja, filozofski smisao za
humor, kreativnost, otpornost na kulturu. Ono to mnogi kritiari zamjeraju Maslowu na ovom istraivanju je to da
je istraivanje provedeno na uzorku koji je izabran na poseban nain. To su bili ljudi kojima se Maslow lino divio,
pa se pretpostavlja da je on reflektovao osobine koje sam posjedovao.
28. Svako ljudsko bie je u odreenjim aspektima?
Istraivai navode da je svako ljudsko bie u odreenim aspektima jednako svima drugima (razina ljudske prirode),
jednako nekima drugima (razina individualnih i grupnih razlika), i razliito od svih drugih (razina individualne
jedinstvenosti). LJUDSKA PRIRODA- prva razina opisuje ljudsku prirodu openito, osobine i mehanizme koji su
karakteristini za ljudsku vrstu i koje posjeduje svako ili gotovo svako. Npr. Gotovo svako ljudsko bie ima
sposobnost govora to mu omoguava da naui i koristi odreeni jezik. Postoji mnogo naina na koje je osoba
jednaka svima drugima,i razumjevanje tih jednakosti nam omoguava da razumijemo temeljne principe ljudske
prirode. INDIVIDUALNE I GRUPNE RAZLIKE- druga razina analize linosti. Neki ljudi su npr. Drutveni i vole
glasne zabave, dok drugi preferiraju mirne veeri. To su dimenzije individualnih razlika, tj. Naini na koje su ljudi
slini nekim drugim ljudima. Linost se moe prouavati i opaanjem grupnih razlika, a to znai da ljudi koji
pripadaju jednoj grupi imaju zajednike karakteristike koje ih razlikuju od ljudi koji pripadaju drugim grupama.
Grupe koje prouavaju psiholozi su razliite kulture, dobne skupine, spolne skupine. JEDINSTVENOST
POJEDINCA- trea razina analize ljudske prirode. Ne postoje dva pojedinca koji imaju jedinstvenu linost.
Postavlja se pitanje da li pojedince treba ispitivati nomotetski ili idigrafski. Nomotetska istraivanja ukljuuju
statistiku usporedbu pojedinaca ili grupa, i zahtijevaju uzorak sudionika na kojima se provodi istraivanje.
Nomotetska istraivanja se koriste kako bi se identificirale univerzalne ljudske karakteristike, te dimenzije
individualnih i grupnih razlika. Idiografska istraivanja su najee usmjerena na jednog pojedinca, pokuavajui
uoiti ope principe koji se manifestiraju u jednom ivotu tokom vremena. Idiografska istraivanja esto zavre kao
studija sluaja ili psiholoka biografija jedne osobe.
29. Uloga teorije linosti?
Dobra znanstvena teorija ispunjava tri svrhe, i to: Usmjerava istraivanja, organizuje poznate nalaze i omoguuje
predvianje. Usmjeravanje istraivanja se odnosi na to da teorija bude okrenuta prema vanim pitanjima unutar
pojedinog podruja istraivanja. Organiziranje i objanjavanje poznatih nalaza osnauje odreenu teoriju linosti.
Omoguavanje predvianja o ponaanju i psiholokim fenomenima je jo jedna svrha teorije linosti.
30. Definii linost i objasni sve segmente te definicije!
Linost je skup psihikih osobina i mehanizama unutar pojedinca koji su organizirani i relativno trajni, te utjeu na
interakcije i adaptacije pojedinca na na intrapsihiku, fiziku i socijalnu okolinu. PSIHIKE OSOBINE su
karakteristike koje opisuju naine na koji se ljudi meusobno razlikuju, npr. Kada kaemo d aje neko srameljiv
spomenuli smo jedan nain na koji se ta osoba razlikuje od drugih, koji su vie drutveni. Psihike osobine takoer
odreuju naine na koji su ljudi meusobno slini. Psihike osobine korisne su iz tri razloga: za opisivanje,
objanjavanje i predvianje razlika meu pojedincima. MEHANIZMI su kao i crte linosti, jedino to se pojam
mehanizmi vie odnosi na procese koji se odvijaju u linosti. Npr- veina psihikih procesa zahtjeva neku obradu
informacija. Veina psihikih procesa ima tri osnovna sastavna dijela i to su ulaz, pravila odluivanja i izlaz.
UNUTAR POJEDINCA znai da je linost neto to pojedinac nosi unutar sebe tokom vremena, od jedne do druge
situacije. ORGANIZIRANI znai da psihike osobine i mehanizmi neke osobe nisu jednostavni i sluajan zbrojh
elemenata. Naprotiv, linost je organizirana jer su osobine i mehanizmi povezani na koherentan nain.
RELATIVNO TRAJNE znai dapsihike osobine traju u vremenu, naroito u odrasloj dobi, te su openito
konzistentne u razliitim situacijama. Naglaavanje sila koje UTJEU znaida crte i mehanizmi linosti mogu
utjecati na ivote ljudi. Utjeu na to kako se ponaamo, kako razmiljamo os vijetu oko sebe, na nae odnose s
drugima. Ljudi su aktivna bia a linost igra kljunu ulogu tako to utjee na to kako ljudi oblikuju vlastite ivote.
Priroda INTERAKCIJE POJEDINCA I OKOLINE je sloena. Interakcije uz razliite situacije ukljuuju percepciju,
selekciju, evokaciju i manipulaciju. Percepcija se onosi na to kako vidimo ili interpretiramo okolinu. Selekcija
opisuje nain na koji biramo u koje situacije emo ulaziti- s kim emo se druiti, koje hobije emo imati, izbor
karijere Evokacija je reakcija koju izazivamo kod drugih ljudi, esto nenamjerno. Manipulacija je nain na koji
namjerno utjeemo na druge ljude. ADAPTACIJA odraava ideju da se centralno obiljeje nae linosti odnosi na
adaptivno funkcioniranje, tj. Postizanje ciljeva, suoavanje, prilagoavanje i noenje sa izazovima i problemima sa
kojima smo suoeni tokom ivota. FIZIKA OKOLINA esto moe biti izazov za ljude, jer ona ponekad moe
predstavljati direktnu prijetnju za preivljavanje. Npr. Ako nemamo hrane, ili smo izloeni ekstremnim
temperaturama. Naini na koji se ljudi nose sa SOCIJALNOM OKOLINOM od velike su vanosti za razumijevanje
linosti. INTRAPSIHIKA OKOLINA znai da svaki pojedinac ima svoja sjeanja, snove, elje i privatna iskustva
sakojima ivi svaki dan.
31. Objasni Murrayevu teoriju motivacije?
MOTIVI su unutranja stanja koja pobuuju ili usmjeravaju ponaanje prema odreenim predmetima ili ciljevima.
Motiv je esto uzrokovan deficitom, tj. Nedostatkom neega (npr.ako osoba nije jela nekoliko dana, ona je
motivisana glau). Motivi se esto zasnivaju na potrebama, stanjima napetosti unutar osobe. Kad se potreba
zadovolji, stanje napetosti se smanjuje. Motovi se razlikuju po tipu i koliini. Neki motivi se zasnivaju na potrebama
zbog deficit, a neki na potrebama rasta. Motivi spadaju u intrasihiku domenu iz nekoliko razloga. Prvo, istraivai
koji istrauju motive naglaavaju vanost unutranjih psihikih potreba i poriva koji pokreu ljude dam isle,
percipiraju i djeluju na odreene predvidljive naine. Motivi mogu bit ii nesvjesni, u smislu da osoba ne zna ta
izriito eli. Drugo, motivacijski psiholozi kao i spihoanalitiari vjeruju da asocijacije, fantazije i odgovori na
projektivne tehnike otkrivaju nesvjesnu motivaciju iza mnogih misli, osjeaja i ponaanja.
Poput dispozicijskih psihologa, motivacijski psiholozi naglaavaju: da se ljudi meusobno razlikuju po tipu i jaini
njihovih motiva, da se te razlike mogu mjeriti, d ate razlike uzrokuju ili su povezane sa vanim ivotnim ishodima
kao to su brano zadovoljstvo i poslovni uspijeh, te razlike meu ljudima u relativnoj koliini razliitih motiva su
stabilne u vremenu, i motivi mogu dati odgovor na pitanje zato ljudi rade to to rade. Murray je bio jedan od prvih
istraivaa koji je razvio suvremenu teoriju motivacije. Poeo je definisanjem pojma POTREBA, a to je potencijal
ili spremnost za odgovaranje na odreeni nain u odreenim okolnostima. Ta imenica oznaava injenicu da je
odreeni trend sklon vraati se. Potrebe se odnose na stanja napetosti, a zadovoljavanje potrebe smanjuje napetost.
Murray je vjerovao da je mogue da ljudi ele poveati napetost (gledanjem horror filma( kako bi doivjelji
zadovoljstrvo zbog smanjenja te napetosti (prestanak gledanja horror filma). Svaka potreba je povezana sa
specifinom eljo, odreenim skupom emocija te specifinim tendencijama djelovanja. Svaka osoba ima hijerarhiju
potreba. Svaka potreba je u interakciji sa drugim potrebama it a interakcija ini concept dinamikog motiva. Prema
Murrayju elementi u okolini utjeu na potrebe. PRITISAK oznaava aspekte okoline relevantne za potrebu. Uveo je
ideju da postoji stvarna okolina (alfa pritisak) i percipirana okolina (beta pritisak). Npr. Dvoje ljudi hoda ulicom i
prolaznik, nepoznata osoba se nasmijei i jednoj i drugoj osobi. Jedna osoba taj osmijeh moevidjeti kao prijateljski,
dok druga osoba moe to percipirati kao podsjehivanje. Objektivno (alfa pritisak( to je bio isti osmjeh, subjektivno
(beta pritisak) to je bio vrlo razliit dogaaj z ate dvije osobe.
Murray je smatrao da potrebe osoba utjeu na to kako e ta osoba percipirati okolinu, posebno kad je ona
dvosmislena. in interpretiranja okoline i percipiranja onoga to se deava u situaciji nazvano je APERCEPCIJA.
Uvid da potrebe i motivi utjeu na to kako percipiramo svijet naveo je Murrayai njegovu suradnicu Morgan da
razviju formalnu tehniku za procjenjivanje ta dva konstrukta. Ta tehnika se zove TEMATSKI TEST APERCEPCIJE
ili TAT. On se sastoji od niza crno-bijelih crtea koji su dvosmisleni.Osoba treba da izmisli priu ta se deava na
slici. Psiholog zatim kodira prie obzirom na prisutnost raznih tipova zamiljaja povezanih sa odreenim motivima.
Novija forma za procjenjivanje motiva jeste MULTI MOTIVNA REETKA koja kombinira karakteristike TATa sa
karakteristikama upitnika za samoprocjenjivanje.
32. Objasni kolektivno, kognitivno i motivirano nesvjesno!
Veina psihologa vjeruje da postoji nesvjesni dio uma, meutim ne vjeruju svi da su elementi nesvjesnog motivirani,
autonomni te sposobni iroko utjecati na ponaanje. Ta dva razliita pogleda na nesvjesno se nazivaju pogled na
kognitivno i pogled na motivirano nesvjesno. MOTIVIRANO NESVJESNO, prema Freudu, je dio uma koji sadri
nesvjesne misli, osjeaje i porive koji imaju svoj vlastiti ivot. On je smatrao da je materijal u nesvjesnom moan da
proizvede id a utjee na ponaanja, osjeanja i misli osobe. KOGNITIVNO NESVJESNO, prema suvremenim
psihoanalitiarima, je drugaije od onog kakvim ga je Freud smatrao, a to je da je ono uzavreo kotao bijesa i
eroticizma koji funkcionie u skladu sa svojim primitivnim nagonima i porivima, ted a ima irok utjecaj na
ponaanje i osjeaje ljudi. U suvremenoj psihologiji, nesvjesno je miroljubivo, njeno ipuno racionalnije od
Freudove verzije. Prema pogledu na kognitivno nesvjesno, misli su nesvjesne zato to se ne nalaze u svijesti, a ne
zato to su potisnute zbog svog neprihvatljivog sadraja. KOLEKTIVNO NESVJESNO je riznica latentnih tragova
sjeanja naslijeenih iz ovjekove predake prilosti, koja ukljuuje ne samo historiju ljudi kao psoebne vrste ve i
njihove predljudske ili ivotinjske pretke. Kolektivno nesvjesno je duevni preostatak ljudskog evolucijskog razvoja.
To je jedna od najoriginalnijih i najprotivrjenijih odlika Jungove teorije linosti. To je naslijeena rasna osnova
cjelokupnog sklopa linosti,npr. Ljudi su predisponirani da se plae mraka i zmija jer postoji pretpostavka da su se
primitivni ljudi u mraku suoavali sa mnogo opasnosti ted a su esto bili rtve zmija otrovnica. Ti latentni strahovi
mogu nikada da se ne razviju kod suvremenog ovjeka, ako ih nisu ojaala specifina iskustva. Meutim, ta
tendencija postoji i ini ovjeka podlonijim takvim doivljajima. Kolektivno nesvjesno odlikuju arhetipovi, a to je
univerzalni oblik ideja/misli koji sadri veliki element emocije.
33. Dinamika linosti C. G. Junga?
Jung smatra linost ili psihe kao djelomino zatvoren sistem energije. Kae se djelomino zatvoren jer se tom
sistemu mora dodavati energija iz vanjskih izvora (npr. Jedenjem), a takoer iz tog sistema se oduzima energija (npr.
Miinim radom). Energija kojom se ostvaruje rad linosti se zove duevna energija. Ona je manifestacija ivotne
energije, koju Jung naziva libido. Koliina duevne energije koja je unijeta u neki element linosti zove se vrijednost
tog elementa. Jednostavan, ali ne nuno i taan nain odreivanja relativnih vrijednosti koje ovjek ima sastoji se u
tome da se pojedinac pita da li daje prednost jednoj ili drugoj stvari. Bolji nain za odreivanje te relativne
vrijednosti jested a se isplanira eksperimentalna situacija u kojoj e se ispitati da liu e pojedinac bolje raditi za
jedan ili drugi podsticaj. Ovakva posmatranja i testovi su dobri za odreivanje svjesnih vrijednosti. Nesvjesne
vrijednosti semoraju odreivati vrednovanjem konstelacijske snage nukleusnog elementa nekog kompleksa.
Konstelacijska snaga kompleksa sastoji se od broja grupa stavki koje nukleusni element tog kompleksa moe
povezati. Jung zasniva svoje shvatanje psihodinamike na dva naela: naelu ekvivalentnosti i naelu entropije.
Prema NAELU EKVIVALENTNOSTI, ako se energija upotrebljava za izraavanje odreenog stanja, upotrebljena
energija pojavie se negdje drugo u tom sistemu. U sluaju da odreena vrijednost slabi ili iezava, suma energije
predstavljene tom vrijednou nee nestati ve e se ponovo pojaviti u nekoj novoj vrijednosti. Energija stalno tee
iz jednog sistema linosti u druge sisteme. Ova preraspodjela energije predstavlja dinamiku linosti. NAELO
ENTROPIJE tvrdi da kad se dva tijela razliite toplote stave u dodir jedno s drugim, toplota prelazi od toplijeg ka
hladnijem tijelu. Posljedica djelovanja ovog naela je ravnotea snaga. Topliji predmet e gubiti svoju toplotnu
energiju sve dok oba predmeta ne budu imali istu toplotu. Idealno stanje u kojem ukupna energija je ravnomjerno
rasporeena po razliitim i potpuno razvijenim sistemima je jastvo.
34. Dinamika linosti A. Adlera?
Adlerova teorija linosti se fokusira na osjeaj zajednitva koji je uroen ikoji predstavlja glavnu motivaciju. U
Adlerovoj teoriji na boloke faktore ujteu drutveni faktori. Ogromnu pokretaku snagu linosti daje osjeaj manje
vrijednosti koji moe nastati zbog nekog tjelesnog ili duhovnog nedostatka, drutvene nesposobnosti ili subjektivno
doivljenog psiholokog osjeanja manje vrijednosti. Taj osjeaj manje vrijednosti pokree pojedinca da postigne
kompletnost, i tako se u ranoj dobi pod utjecajem specifinih inferiornosti formira ivotni stil pojedinca. Stil ivota
je osnovno naelo u Adlerovoj teoriji po kojem linost funkcionie i glavno idiografsko naelo ove teorije. Svaki
pojedinac ima jedinstven stil ivota. On void pojedinca ka krajnjem cilju, koji je isti za sve ljude, a to je postizanje
vie vrijednosti. Konano, tu je stvaralako samstvo (kreativno ja) koje predstavlja visoko personaliyiran system
koji tumai doivljaje organizma. Ono je primarni pokreta olinosti. Stvaralako samstvo daje osobi mo da sama
stvara svoju linost.
35. Pojam o sebi kroz teorije?
FREUD- nikada nije eksplicitno pisao o selfu, pa se sve svodi na donoenje indirektnih zakljuaka iz njegove
ostavtine. Problem uslonjava injenica da se self tretira kao percepcija svijesti o sebi, a Freud je gotovo u
potpunosti bio posveen nesvjesnom. Ipak, koncept selfa u ovoj teoriji bio bi ego, organizator i izvritelj linosti koji
kod psihiki zdravih i funkcionalnih osoba obuzdava hirove instinktivnog ida, te osude moralistikog i savrenstvu
okrenutog superega, istovremeno nastojei udovoljiti zahtjevima vanjskog svijeta. Sva ta zadaa ego stavlja pod
ogroman napor koji zahtijeva mnogo energije. Budui da sam ego ne posjeduje energiju, on je posuuje direktno sa
njenog izvorita, ida. Vjebanjem balansa izmeu odgaanja i ukidanja zadovoljstva, ego postepeno ostvaruje
kontrolu nad veinom psihike energije. Prema Freudovim teorijama, ego se prostire preko sva 3 nivoa psihikog
ivota (svjesno, predsvjesno, nesvjesno) i budui da je jedino on u kontaktu sa realnou, njegova centralnost u
preivljavanju i ivotu ljudi postaje neupitna.
ADLER- nastankom Adlerove teorije linosti rodila se nova vizija ovjeka kao svjesnog bia, koje uvia i poznaje
svoje nedostatke nastojei iste prevazii uspinjui se ka viem, konanom cilju, ka savrenstvu, shvatanjem sebe kao
drutvenog bia. Prema ovoj teoriji, self je sredinja taka nae linosti koja je i sama jedinstvena, drugaija od bilo
ije druge. Adler je slefu dao stvaralaku snagu sa kojom je pojam o sebi postao potpuno slobodan i odgovoran za
tumaenje i osmiljavanje doivljaja organizma, te stvaranje jedinstvenog stila ivota.
JUNG- u Jungovoj teoriji linosti, otkrie selfa je najvanije psiholoko otkriekoje je proizalo iz njegovog
izuavanja kolektivnog nesvjesnog. Spoznajom uloge jastva Jung je shvatio da je pronaao arhetip nad arhetipima,
koji objanjava ljudske tenje ka osobnom rastu i cjelovitosti. U jastvu se nalazi konani ljudski cilj razvoja, koji je
mogu tek kad se onemogui personi da zavlada linoi, spoznamo vlastitu mranu stranu (sjenku), te se suoimo
sa svojim animusom ili animom. Postizanje jastva bi znailo uravnoteenje svih sukobljenih i meusobno privlanih
elemenata u linosti, te uravnoteenje energije u linosti.
HORNAY- pod selfom je podrazumijevala sr neijeg bivanja i potencijala za razvojem, koji raste i mijenja se kao
realna slika sebe ako dijete doivljava osjeaje sigurnosti i zadovoljstva. Ovi osjeaji proizilaze iz iskustva iskrene
ljubavi i zdrave discipline. Svako odstupanje od tih uvjeta moe prouzroiti bazinu anksioznost ili strepnju, kao
osjeaj nezatienosti, bezvrijednosti i nesigrunosti. Hornay pored realnog selfa, kao onog to jesmo, pie i o
idealnom selfu kao projekciji sebe koju elimo dostii, tj. modelu prema kojem mjerimo napredak razvoja realnog
selfa. Zdrave osobe uspijevaju odrati svijest o razlikama ova dva selfa, dok su neurotine osobe izgubile tu
sposobnost.
36. Evaluacija teorija?
FREUD
OBUHVATNOST I KONZISTENTNOST- sveobuhvatna teorija. Nedostaju joj operacionalne definicije ak i za
najvanije pojmove.
HEURISTIKA VRIJEDNOST- umjerena. Teorija je potakla na mnoga istraivanja bez obzira na teinu testiranja
njenih postavki.
PROVJERLJIVOST- gotovo neprovjerljiva, ne samo zato to su koncepti nedostini, ve se mogu objasniti drugim
modelima.
PARSIMONIJA- niti je parsimonina, niti jednostavna, ali i dalje se moe razumjeti.
KOMPATIBILNOST I INTEGRATIVNOST- umjerena, budui da je okvir teorije labav pa dozvoljava da
kontradiktorne stvari opstaju unutar teorije.
ADLER
OBUHVATNOST I KONZISTENTNOST- prilino obuhvatna, nedostatak u vidu nepostojanja operacionalnih
definicija.
HEURISTIKA VRIJEDNOST- visoka, iako ima nedostaka u vidu teine testiranja postavki, korisna je
psihoterapeutima, uiteljima i roditeljima.
PROVJERLJIVOST- veina kocepata teko provjerljiva.
PARSIMONIJA- iznadprosjena, objanjeno je mnogo toga sa malim brojem koncepata.
KOMPATIBILNOST I INTEGRATIVNOST- visoko na ovom kriteriju, Adlerov pogled na praktine ivotne
probleme omoguuje shvatanje mnogih ljudskih ponaanja.
JUNG
OBUHVATNOST I KONZISTENTNOST- umjerena, nepostojanje operacionalnih definicija.
HEURISTIKA VRIJEDNOST- dio Jungove teroije koji se bavi klasifikacijom i tiplogijom, odnosno funkcijama i
stavovima generirao je umjereni broj istraivanja. Ipak, teprija je najkorisnija prvenstveno samo analitiki
orijentisanim psihoterapeutima.
PROVJERLJIVOST- gotovo neprovjerljiva, neshvatljivi koncepti.
PARSIMONIJA- nije jednostavna zbog velikog broja pojmova ali i teine Jungovog izraza.
KOMPATIBILNOST I INTEGRATIVNOST- umjerena, prvenstveno zbog Jungovih interesa za tematiku kojom se
ne bave mnogi psiholozi, te zbog uvoenje u teoritiziranje o linosti nove dimenzije kroz kolektivno nesvjesno.
HORNAY
OBUHVATNOST I KONZISTENTNOST- gledano sa aspekta izuavanja neuroza, zadovoljava kriterij. Njena
teorija o abnormalnom ponaanju je znatno bogatija od Freudove. Najoriginalniji aspekt njene teorije je koncept
idealiziranog sebe i neslaganje izmeu realnog i idealnog selfa.
HEURISTIKA VRIJEDNOST- iako nudi interesantan uvid u prirodu ovjeka danas se slabo istrauje. Korisna je
roditeljima i terapeutima zbog pretpostavki uzroka neurotinih potreba vezanih za djetinjstvo.
PROVJERLJIVOST- teko provjerljiva, bilo je nekoliko pokuaja da se provjeri njena teorija ali njene
psihometrijske mjere teorijskih koncepata nisu bile dostupne. Razvojem novog instrumenta za mjerenje Horneyeve
ideje o tri neurotina trenda mogao bi generirati vie istraivaih ispitivanja njezine teorije neuroze.
PARSIMONIJA- visoko pozicionirana na ovoj dimenziji, njena teorija je jasna, ali ne i prejednostavna. Njena
objanjenja o porijeklu i razvoju neuroza su bogati i kompleksni i na visini zadatka.
KOMPATIBILNOST I INTEGRATIVNOST- veoma korisna u organizovanju znanja o neurotinim, ali ne i o
zdravim osobama.
MASLOW
OBUHVATNOST I KONZISTENTNOST- Prilino visoko na ovom kriteriju. Konzistentna, logina i precizna.
HEURISTIKA VRIJEDNOST- pojam samoaktualizacije je potakao brojna istraivanja. Ima iroku praktinu
primjenu meu psihoterapeutima. Potakao je teoretiare i istraivae da razmotre i zdravu, svjetliju stranu ljudske
prirode.
PROVJERLJIVOST- zbog nemogunosti tanog oreenja samoaktualizacije, teoriju je teko testirati.
PARSIMONIJA- iako na prvi pogled izgleda jednostavno, potpunije razumijevanje teorije zahtijeva uvid u nju kao
dosta sloeniju. Umjereno je parsimonina.
KOMPATIBILNOST I INTEGRATIVNOST-hijerarhija potreba kao fleksibilan i konzistentan koncept je korisna za
organizovanje znanja o ljudskom ponaanju.
37. Kako se motivacijski pristup nalazi na pola puta izmeu intrapsihike i dispozicijske domene?
Motivi spadaju u intrapsihiku domenu iz nekoliko razloga:Istraivai koji istrauju motive naglasili su vanost
unutranjihn psihikih potreba i poriva koji pokreu ljude da misle, percipiraju i djeluju na odreene predvidljive
naine. Motivi mogu biti nesvjesni u smislu da osoba ne zna izriito to eli. Ova slinost dovodi do jo jedne karakt
koju dijele psiholozi zainteresirani za motive i drge intrapsihike konstrukte-pouzdavanje u projektivne tehnike.
Motiv psiholozi poput psihoanalitiara vjeruju da fantazije, slob asocijacije i odgovori na projektivne tehnike
otkrivaju nesvjenu motivaciju iza mnogih misli, osjeaja i ponaanja. Motiv psiholozi takoer dijele neke glavne
ideje s dispozicijskim psiholozima. Poput dispozicijskh psihologa motiv psiholozi naglaavaju da 1 se meusobno
ljudi razlikuju po tipu i jaini njihovih motiva 2 te su razlike mjerljive 3 te razlike uzrokuju ili su povezane s vanim
ivotnim ishodima npr poslovni uspjeh ili brano zadovoljstvo 4 su razlike meu ljudima u relativnoj koliini raznih
motiva, stabilne su u vrmeneu 5 motivi mogu pruiti odgovor na pitanje zato ljudi rade to to rade.
38. Razlike potreba izmeu Maslowa i Murraya?
Maslow smatra da se vei dio motivacije osniva na potrebi za rastom da postanemo to trebamo biti. Murray gleda
na motivaciju kao na neto to proizlazi iz specifinog deficita ili nedostatka. Murray je vjerovao da svaka osoba
ima jedinstvenu hijerarhiju potreba, dok je maslow organizirao jedinstvenu hijerarhiju potreba za sve ljude. Murray.
39. Funkcija obrambenih mehanizama u svakodnevnom ivotu?
Funkcija odbrambmenih mehanizama u svakodnevnom ivotu je da mogu biti korisni za noenje s razoaravajuim
ili neoekivanim dogaajima i emicijama koje oni proizvedu, takoer i u noenju sa stresom. Odbrambeni
mehanizmi mogu takoer i pogorati okolnosti kao npr: drugi mog izbjegavati osobu koja puno projicira, esto
premjeta te upotreba odbrambenih mehanizama troi psihiku energiju koja zato nije dostupna za druge poslove.
Koritenje odbrambenih mehanizama postaje problem kad pone koiti sposobnost produktivnosti ili ako pone
ograniavati sposobnost odranja odnosa.
40. Usporedba psihoanalitikog i humanistikog psitupa?
Naglasak na svijesti o potrebama, izboru i osbnoj odgovornosti jedna je od karakteristika pristupa humanistike
tradicije motivaciji. Humanistiki psiholozi naglaavaju ulogu izbora u ljudskom ivotu, utjecaj odgovornosti na
stvaranje smislenog i zadovoljavajueg ivota. Druga glavna karakteristika humanistike tradicije je naglasak na
ljudskoj potrebi za rastom i shvaanju itava vlastitog potencijala, ljudska priroda je pozitivna i posveena ivotu.
Nasuprot psihoanalitikom pristupu koji zauzima dosta pesimistian stav na ljudsku prirodu.