Elaborat

Nositelj
zahvata:
HRVATSKE CESTE d.o.o.
Voninina 3
10000 Zagreb

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE
UTJECAJA NA OKOLI

Zahvat:
Obnova dravne ceste D6 Stative - Borlin, dionica 001 od km
27+140 do km 30+710, duljine 3,57 km

Izradio:

Travanj, 2014.
Naziv dokumenta: Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoli
Zahvat:
Obnova dravne ceste D6 Stative - Borlin dionica, 001
od km 27+140 do km 30+710, duljine 3,57
Nositelj zahvata:
Hrvatske ceste d.o.o.
Voninina 3
10000 Zagreb
Predstavnik nositelja zahvata:
Jagoda Markovi, dipl. ing. gra.
Tel: +385 47 646 104
E-pota: jagoda.markovic@hrvatske-ceste.hr
Izraiva zahtjeva:
Institut za istraivanje i razvoj odrivih eko sustava
(IRES)
Jagodno 100a
10410 Velika Gorica
Tel/fax: +385 1 61 68 522
ires@ires.hr
Ovlateni voditelj strunih
poslova zatite okolia
Izraivaa:

Stjepan Dekani, dipl. ing. um.
Voditelj strunog tima za
izradu Zahtjeva:
Robert pani, dipl. ing. biol.

Stjepan Dekani, dipl. ing. um.

Vedran egota, dipl. ing. biol.

Lorena Dereanin, mag. biol. exp.

Katarina Suac, dipl. ing. agr.

Dr. sc. Zoran Pil, dipl. ing. mat.

Maa Frleta Vali, mag. oecol. et prot. nat.
Struni tim Izraivaa:

Roberta Skukan, mag. biol. exp., mag. ing. agr.
Travanj, 2014.

SADRAJ

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA 1
2. OPIS ZAHVATA 5
2.1. TOAN NAZIV ZAHVATA 5
2.2. OPIS GLAVNIH OBILJEJA ZAHVATA 6
2.3. POPIS VRSTA I KOLIINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOKI PROCES 14
2.4. POPIS VRSTA I KOLIINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOKOG PROCESA TE
EMISIJA U OKOLI

14
2.5. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA 14
3. PODACI O LOKACIJI ZAHVATA 15
3.1. PODACI O SAMOUPRAVNIM JEDINICAMA 16
3.2. ANALIZA USKLAENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREENJA I
KARTOGRAFSKI PRIKAZ LOKACIJE S UCRTANIM ZAHVATOM U ODNOSU PREMA
POSTOJEIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA

17
4. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEENJA ZAHVATA S UTJECAJIMA NA OKOLI 28
5. OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI I RAZMATRANIH
MJERA ZATITE OKOLIA

29
5.1. SAETI OPIS MOGUIH UTJECAJA ZAHVATA 29
5.1.1. Utjecaji na tlo 29
5.1.2. Utjecaji na vodu 30
5.1.3. Utjecaji na zrak 32
5.1.4. Utjecaji na biljni i ivotinjski svijet 33
5.1.5. Utjecaji na ljude i ljudsko zdravlje 42
5.1.6. Utjecaji na materijalna dobra 42
5.1.7. Utjecaji na krajolik 43
5.1.8. Utjecaji na klimu 44
5.1.9. Utjecaji buke 44
5.2. VJEROJATNOST ZNAAJNIH PREKOGRANINIH UTJECAJA 44
5.3. OBILJEJA UTJECAJA 45
5.4. PRIJEDLOG RAZMATRANIH MJERA ZATITE OKOLIA 49
6. PRILOZI 51

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu
1
1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv i sjedite nositelja zahvata: HRVATSKE CESTE d.o.o.
Voninina 3
10 000 Zagreb
OIB: 55545787885
Ime odgovorne osobe:

Jagoda Markovi, dipl. ing. gra.
Kontakt informacije:

Kontakt osoba: Jagoda Markovi, dipl. gra.
E-mail: jagoda.markovic@hrvatske-ceste.hr
Tel.: +385 47 646-104

Izvadak iz sudskog registra Trgovakog suda:

Nadleni sud
Trgovaki sud u Zagrebu

MBS
080391653

OIB
55545787885

Tvrtka
Hrvatske ceste drutvo s ogranienom odgovornou, za upravljanje, graenje i odravanje
dravnih cesta
Hrvatske ceste d.o.o.

Sjedite/adresa
Zagreb (Grad Zagreb)
Voninina 3

Temeljni kapital
107.384.800,00 kuna

Pravni oblik
drutvo s ogranienom odgovornou
2

Predmet poslovanja
*
obavljanje operativnih poslova tehniko-tehnolokog jedinstva sustava javnih cesta prema
strategiji, kroz temeljna prostorna, prometna, tehnika i ekonomska istraivanja i analize
*
programiranje i planiranje razvitka javnih cesta, ukupno projektiranje za dravne ceste i
projektiranje s istranim radovima te izrada strune podloge za lokacijsku dozvolu za
autoceste
* graenje dravnih cesta osim autocesta to obuhvaa:
* projektiranje s istranim radovima
* strunu ocjenu studija i projekata
* otkup zemljita i objekata
* ustupanje radova graenja
* organizaciju strunog nadzora i kontrole graenja
*
organizaciju tehnikg pregleda i primopredaje dravnih cesta osim autocesta, te dijelova
dravnih cesta osim autocesta na koritenje i odravanje
* odravanje dravnih cesta osim autocesta koje obuhvaa:
* planiranje odravanja i mjera zatite
* redovno i izvanredno odravanje
* ustupanje radova redovnog i izvanrednog odravanja
* planiranje, struni nadzor i kontrolu izvoenja radova odravanja
*
osiguranje uklanjanja oteenih i naputenih vozila i drugih stvari s dravnih cesta osim
autocesta
* ophodnju
* ostale poslove upravljanja dravnim cestama osim autocesta koji obuhvaaju:
* voenje podataka o dravnim cestama osim autocesta
* informatizaciju sustava dravnih cesta osim autocesta
*
obavjeivanje javnosti o stanju prohodnosti dravnih cesta osim autocesta, izvanrendim
dogaajima na njima i o meteorolokim uvjetima znaajnim za sigurno odvijanje prometa
*
odluivanje o koritenju cestovnog zemljita i obavljanju prateih djelatnosti na dravnim
cestama osim autocesta
* organiziranje financiranja i financiranje graenja dravnih cesta osim autocesta
* zatita okolia od utjecaja prometa na dravnim cestama
* praenje prometnog optereenja i prometnih tokova na javnim cestama
* voenje jedinstvene banke podataka o javnim cestama
* kupnja i prodaja robe
* posredovanje u obavljanju trgovine na domaem i inozemnom tritu
* zastupanje inozemnih tvrtki
* mjenjaki poslovi
* financijsko davanje u zakup (leasing)
70 POSLOVANJE NEKRETNINAMA
71.32 Iznajmljivanje strojeva i opreme za graevinarstvo i inenjerstvo
73.10 Istraivanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim, tehnikim i tehnolokim znanostima
74.30 Tehniko ispitivanje i analiza
*
pripremanje hrane i pruanje usluga prehrane, pripremanje i usluivanje pia i napitaka,
pruanje usluga smjetaja, pripremanje hrane za potronju na drugom mjestu (u prijevoznim
sredstvima, na priredbama i sl.) i opskrba tom hranom (catering)
3

Osnivai/lanovi drutva
Republika Hrvatska, OIB: 52634238587
- jedini osniva d.o.o.

Nadzorni odbor
Ivica Martini, OIB: 02391904353
Nereia, Trg Sv.Petra 4
- zamjenik predsjednika nadzornog odbora
- postao zamjenik predsjednika nadzornog odbora dana 05.03.2012. godine
Ingo Kamenar, OIB: 78268513464
Lovran, Put kolarovo 10
- lan nadzornog odbora
- postao lan nadzo nog odbora dana 05.03.2012. godine
Tihomir Barii, OIB: 82535896741
Zagreb, Boidara Magovca 44
- postao lan nadzornog odbora dana 05.03.2012. godine
Irena Milievi, OIB: 66869911458
Rijeka, Ivana ikovia Belog 8a
- predsjednik nadzornog odbora
- postala predsjednik Nadzornog odbora dana 28.06.2013. godine
Zlatko Rugan, OIB: 46994262503
Zagreb, Luke Kaliterne 9
- postao lan nadzorn g odbora 08.11.2013 godine

Osobe ovlatene za zastupanje
Edo Kos, OIB: 18051106717
Kukci, Hrastova 21
- predsjednik uprave
- zastupa drutvo pojedinano i samostalno, postao predsjednik uprave dana 05.03.2012. godine
Jurica Krlea, OIB: 77755745508
Bedekovina, Naselje Malekovec 14
- lan uprave
- zastupa zajedno s jo jednim lanom uprave od 21.09.2012. godine
Nenad Maljkovi, OIB: 21374537013
Donji Stupnik, Donjostupnika 49
- lan uprave
- zastupa drutvo zajedno s jo jednim lanom uprave, postao lan uprave 10.07.2012. godine
4

Pravni odnosi
Osnivaki akt:
Izjava o osnivanju d.o.o. od 6. travnja 2001. godine.
Temeljni akt Drutva Izjava o osnivanju od 6.04.2001.god. Odlukom o prvim izmjenama Izjave o
osnivanju drutva s ogranienom odgovornou Hrvatske ceste, osnivaa Vlade Republike
Hrvatske od 07.03.2002.god. izmjenjen je l.11. st.1. i 3. dok su ostale odredbe ostale
neizmjenjene, te se proieni tekst Izjave o osnivanju drutva od 19.03.2002.god. dostavlja sudu
u zbirku isprava, te u cjelosti zamjenjuje Izjavu o osnivanju od 06.04.2001.god.
Temeljni akt drutva, Izjava o osnivanju od 19.03.2002. godine odlukom o drugim izmjenama
Izjave o osnivanju drutva, osnivaa Vlada Republike Hrvatske od 12.02.2004. godine izmijenjen je
l. 11.st.1., dok su ostale odredbe ostale neizmijenjene, te se proieni tekst Izjave o osnivanju
drutva od 04.03.2004. godine dostavlja sudu u zbirku isprava, te u cijelosti zamjenjuje Izjavu o
osnivanju od 19.03.2002. godine.
Odlukom o izmjenama Izjave utvruje se opseg i nain smanjenja temeljnog kapitala.
Izjava o osnivanju od 04.03.2004. godine odlukom jedinog lana drutva od 03.06.2004. godine u
cijelosti je zamijenjen novim odredbama Izjave o osnivanju od 25.01.2008. godine.
Nova Izjava o osnivanju od 25.01.2008. godine je u potpunom tekstu dostavljena sudu i uloena u
zbirku isprava.
Izjava o osnivanju izmjenjena odlukom lana u lanku 11.stavak 1. i u lanku 16.stavak 1.
Proieni tekst Izjave o osnivanju od 26.02.2008. godine dostavljen sudu i uloen u zbirku
isprava.

Promjene temeljnog kapitala
Odlukom lana drutva smanjuje se temeljni kapital drutva za 21.513.400,00 kn snienjem
nominalne svote temeljnog uloga na 107.384.800,0 kn.
Odlukom lana od 03.06.2004. godine smanjen je temeljni kapital drutva sa 128.898.200,00 kn za
21.513.400,00 kn na iznos od 107.384.800,00 kn.

Ostali podaci
Subjekt nastao podjelom i preoblikovanjem HRVATSKE UPRAVE ZA CESTE-pravne osobe za
upravljanje dravnim cestama u dva trgovaka drutva, Odlukom o podjeli i preoblikovanju
Hrvatske uprave za ceste-pravne osobe za upravljanje dravnim cestama u drutva
Hrvatske ceste drutvo s ogranienom odgovornou za upravljanje, graenje i odravanje
dravnih cesta Hrvatske autoceste drutvo s ogranienom odgovornou, za upravljanje, graenje
i odravanje autocesta, koju je donijela Vlada Republike Hrvatske
na sjednici odranoj 5. travnja 2001. klasa: 340.03/01-01/02, ur.broj: 5030116-01-5.
Sukladno odredbi l. 28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama (N.N. 27(01)
Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o. pravni su sljednici Hrvatske uprave za ceste u
odnosu na preuzetu imovinu, prava i obveze.

5
2. OPIS ZAHVATA

2.1. TOAN NAZIV ZAHVATA

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoli odnosi se na zahvat: "Obnova dravne
ceste D6 Stative Borlin, dionica 001 od km 27+140 do km 30+710, duljine 3,57 km.

Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08 i 67/09), Prilog II Popis zahvata za
koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli, a za koje je nadleno
Ministarstvo zatite okolia i prirode, predmetni zahvat je sadran u toki 15. Gradnja dravnih
cesta duljine 2.000 m i vie, PRILOGA I. Uredbe, a postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja
na okoli temelji se na toki 12. PRILOGA II. Uredbe jer se zahvat tumai kao izmjena zahvata iz
PRILOGA I. ... koja bi mogla imati znaajan negativni utjecaj na okoli (Slika 2.1-1.).

Slika 2.1-1. Preslik miljenja nadlenog Ministarstva kojim se utvruje da zahvat obnove predmetne ceste
podpada pod toku 12 Priloga II Uredbe o procjenu utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08 i 67/09).
6
2.2. OPIS GLAVNIH OBILJEJA ZAHVATA

Svrha ovoga zahvata je obnova dravne ceste D6 Stative - Borlin, dionice 001 od km 27+140 do
km 30+710, ukupne duljine 3,57 km. Dravna cesta D6 poznata je i pod svojim povijesnim nazivom
"Lujzijana". Ova cesta spaja Karlovac s Rijekom, duga je ukupno 141 km. Graena je od 1803. do
1811. godine, a svoje je ime dobila po Mariji Luizi, keri austro-ugarskog cara Franje I.

2.2.1. OPIS POSTOJEEG STANJA

Predmetna dionica dravne ceste D6 poinje nedaleko mjesta gdje se dravna cesta D6 kria s
autocestom A1, odnosno kod nadvonjaka autoceste (Slika 2.2-1.).

Slika 2.2-1. Poetak trase dionice dravne ceste D6 Stative - Borlin nedaleko od nadvonjaka autoceste A1
(foto: R. pani)

Postojee irine kolnika na dionici predvienoj za obnovu iznose: 66,5 m' od km 27+140 do km
28+430, 7,00 m' od km 28+430 do 29+850 i 9,00 m' od km 29+850 do km 30+710. irina kolnika
izraena je bez rigola, jer je nagib kolnika bez promjena do samih rubnjaka. Bankine su
promjenjive i uglavnom nedovoljne irine (prosjeno do 0,50 metara).

Odvodnja na dionici rijeena je na nekoliko naina. Od km 27+140 do km 28+430 voda se odvodi
povrinski do odvodnih kanala koji su obloeni prirodnim kamenom, a pokosi su takoer obloeni
prirodnim kamenom (od km 27+750 do km 28+200). Od km 28+430 do km 29+850 odvodnja je
rijeena mjeovitim sustavom, otvoreno-zatvoreni sistem (Ljubljanska ulica), te od km 29+850 do
km 30+710 zatvorenim sustavom odvodnje s kanalizacijskim cijevima, slivnicima i revizionim
oknima (Slika 2.2-2.). Zatvoreni sustav odrava gradska tvrtka ''Vodovod i kanalizacija''.

7

Slika 2.2-2. Reviziono okno zatvorenog sustava odvodnje na trasi ceste (foto: R. pani)

Za vrijeme jakih kia dolazi do pojave bujica koje se slijevaju niz kolnik te oteavaju promet i plave
okolna dvorita. Ovo je posebno izraeno na dionici od km 27+140 do km 28+600.

Kolnik je mnogostruko asfaltiran, krpan i istroen (Slika 2.1-3.). Povrina kolnika je
neodgovarajue teksture, s pojavom kolotraga i mreastih pukotina (na 35% povrine).

8

Slika 2.2-3. Istroeni i viestruko popravljani asfalt na trasi ceste D6 (foto: R. pani)

Kako cesta veim dijelom prolazi kroz naseljeno mjesto (ulice), postoji velik broj prikljuaka u
dvorita i na okolne ulice (Slika 2.2-4.), od kojih su neka loe rijeena.

Slika 2.2-4. Prikljuak sporedne ceste na dionicu dravne ceste D6 (foto: R. pani)
9
Oprilike na polovici trase predviene za rekonstrukciju, cesta prolazi pokraj pogona Karlovake
pivovare (Slika 2.2-5.).

Slika 2.2-5. Pogon Karlovake pivovare smjeten uz trasu dionice dravne ceste D6 (foto: R. pani)

Slika 2.2-6. Pogled na autobusnu stanicu smjetenu uz trasu ceste D6 (foto: R. pani)
10
Uz trasu ceste smjetene su autobusne stanice ija se obnova predvia u sklopu rekonstrukcije
ceste (Slika 2.2-6.). Zadnjih oko 900 m trase prolazi kroz Marmontovu aleju koja je zatiena u
kategoriji spomenika parkovne arhitekture (Slika 2.2-7.). U Marmontovoj aleji uz trasu ceste
smjetena je i benzinska postaja (Slika 2.2-8.). Dionica zavrava na krunome toku na koji izlazi
Marmontova aleja (Slika 2.2-9.).

Slika 2.2-7. Dio trase dravne ceste D6 kroz Marmontovu aleju, zatieni spomenik parkovne arhitekture
(foto: R. pani)

11

Slika 2.2-8. Benzinska postaja uz trasju dravne ceste D6 u Marmontovoj aleji (foto: R. pani)

Slika 2.2-9. Kruni tok na koji izlazi Marmontova aleja i koji predstavlja zavretak dionice dravne ceste D6
predviene za rekonstrukciju (foto: R. pani)

12
2.2.2. OPIS PLANIRANOG STANJA

2.2.2.1. Cilj i zahtjevi

Osnovni cilj predmetnoga zahvata je omoguiti sigurno i udobno odvijanje prometa na dionici
dravne ceste D6, i to rekonstrukcijom prometnice u duljini od 3,57 km, od stacionae km 27+140
do km 30+710.

Prema zahtjevima nositelja zahvata, u okviru rekonstrukcije navedene prometnice potrebno je:
o temeljito obnoviti kolnik,
o kvalitetno rijeiti odvodnju (otvoreni i zatvoreni sustav),
o u poprenom je smislu nagibe kolnika potrebno projektirati jednostrano (gdje je mogue),
o u zavojima treba projektirati potrebno proirenje i poprene nagibe,
o predvidjeti ispravak otrih zavoja ukoliko je to potrebno,
o urediti postojea i predvidjeti eventualnu izgradnju novih autobusnih stajalita,
o urediti postojee legalne prikljuke prema vaeim propisima i svesti ih na najnunije
(posebnu pozornost posvetiti dionici kod pogona Karlovake pivovare),
o projektirati novu prometnu opremu i signalizaciju,
o u naseljima projektirati pjeaku stazu.

2.2.2.2. Terenski istrani radovi

Terenski istrani radovi za potrebe izrade projektne dokumentacije zahvata minimalno ukljuuju:
o iskop sondanih jama (najmanje jedna na svakih 500 metara) u vanjskom tragu kotaa
vozila,
o izradu digitalne fotodokumentacije presjeka iskopanih jama,
o uzimanje uzoraka materijala iz slojeva kolnika i posteljice u koliini dovoljnoj da se provedu
potrebna laboratorijska ispitivanja,
o nerazorni postupak kontinuiranog registriranja debljine pojedinih slojeva kolnika,
o u sluaju da je cesta izvedena na viem nasipu, a utvrena oteenja kolnika ukazuju na
nestabilnost nasipa, uzima se i materijal iz nasipa da se utvrdi njegova pogodnost za tu
namjenu

Temeljem terenskih istranih radova i laboratorijskih ispitivanja obavljena je podjela trase na
dionice ujednaenoga stanja i strukture kolnika. Takoer je utvrena kvaliteta postojeih materijala
u kolniku, kao i mogunosti obrade tih materijala za uporabu tijekom rekonstrukcije ceste.

Na odgovarajui je nain analizirana mogunost uporabe svih zateenih materijala u postojeoj
kolnikoj konstrukciji i posteljici za obnovu kolnika, te su odreeni naini njihove ponovne
uporabe/recikliranja/stabiliziranja.

Budui da predmetna dionica u odreenoj svojoj duljini prolazi dijelom kroz usjek i zasjek,
angairan je strunjak za geomehaniku-geologiju, koji je izvrio pregled stanja pokosa usjeka i
zasjeka.

Prema nositelju zahvata, na dionici postoje naznake postojanja klizita, to je primijeeno na
stacionai km 28+500. Projektant e nakon detaljnog pregleda dionice o mogunosti postojanja
klizita izvijestiti nositelja zahvata, s podacima (lokacije i fotodokumentacija) o potencijalnim
klizitima.
13
2.2.2.3. Obnova kolnika

Obnova kolnika dionice izvest e se na sljedee naine:
o na dijelu prometnice gdje je irina kolnika do 6,5 m', predviena je irina kolnika 6,5 m' +
rigol od 50 cm, te bankina =70 cm,
o na ostalim dijelovima zadrava se postojea irina kolnika,
o u zahvatu naseljenih mjesta izvest e se pjeake staze irine 1,2 metra, maksimalno 2,0
metra tamo gdje je mogue postii optimalnu irinu (od km 27+140 do 28+430 na lijevoj
strani, te na desnoj strani od km 28+400 do 29+570 nove nogostupe spojiti s postojeim
nogostupom).

Naini obnove kolnika dijelom ovise i o mogunostima korekcije visine sadanje nivelete ceste, to
je naroito ograniavajue u dijelovima dionice ceste koji prolaze naseljenim mjestima.

Koliine graevinskoga otpada koji se odvozi na zakonom predviena odlagalita svedene su na
minimum, kao i uporaba novih materijala.

2.2.2.4. Trasa ceste i odvodnja

Projekti trase ceste i odvodnje izraeni su sukladno Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (NN
76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12).

S obzirom na trasu ceste, posebna panja u projektiranju posveena je:
o proirenjima i poprenim nagibima u zavojima,
o kod zavoja je razmatrano da li postoji potreba za ublaavanjem otrih zavoja.

2.2.2.5. Sanacija/izgradnja zamjenskih objekata

Na predmetnoj trasi prometnice snimljeni su i opisani postojei objekti i njihovo stanje. Postojea
autobusna stajalita su snimljena i predviena su za obnovu u okviru rekonstrukcije prometnice, u
skladu s Pravilnikom o autobusnim stajalitima (NN 119/07). Takoer e prema vaeim propisima
biti ureeni postojei legalni prikljuci, pri emu se posebna pozornost posveuje dionici kod
pogona Karlovake pivovare.

2.2.2.6. Prometna oprema i signalizacija

Na dijelu dravne ceste D6 koja se rekonstruira predvien je projekt kompletne novo-projektirane
prometne opreme i signalizacije. U projektu e biti propisana kvaliteta svih materijala koji se koriste
za predvienu prometnu opremu i signalizaciju.

2.2.2.7. Instalacije

Na dijelu prometnice koji se obnavlja izvrit e se premjetanje i zatita svih postojeih instalacija
koje se nalaze u trupu postojee ceste.

Vlasnici instalacija bit e pismenim putem kontaktirani, te e se zatraiti podaci o postojeim
instalacijama, kako u trupu ceste, tako i u zoni projektiranog zahvata.

Premjetanje i zatita svih postojeih instalacija predvieno je provesti prema svim pravilima
struke, sigurnosti, i uobiajenim zahtjevima vlasnika pojedinih instalacija.
14

Ukoliko prema zahtjevima vlasnika pojedinih instalacija bude bilo potrebno predvidjeti ugradnju
novih instalacija za potrebe obnove prometnice (napajanje elektrinom energijom javne rasvjete,
prometne signalizacije i sl.), projektant e izraditi projekte napajanja i novih instalacija.

2.2.2.7. Hortikulturno ureenje

Za sve zelene povrine koje e se obraivati u okviru obnove predmetne dionice, napravit e se
projekt hortikulture. Hortikulturni projekt mora u obimu i sadraju zadovoljavati kako predmetni
projekt obnove dionice ceste D6, tako i svu postojeu i relevantnu zakonsku regulativu.

2.3. POPIS VRSTA I KOLIINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOKI
PROCES

Razmatrani zahvat ne predstavlja proizvodni ili slini postupak kojim se uspostavlja tehnoloki
proces, pa se u ovome sluaju ne razmatraju vrste i koliine tvari koje bi ulazile u tehnoloki
proces.

2.4. POPIS VRSTA I KOLIINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON
TEHNOLOKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLI

Razmatrani zahvat ne predstavlja proizvodni ili slini postupak kojim se uspostavlja tehnoloki
proces, pa se u ovome sluaju ne razmatraju vrste i koliine tvari koje bi ostajale nakon
tehnolokoga procesa, niti emisije u okoli.

2.5. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA
REALIZACIJU ZAHVATA

Nisu potrebne nikakve druge aktivnosti za realizaciju predvienoga zahvata, osim ve prethodno
opisanih.

15
3. PODACI O LOKACIJI ZAHVATA

Dionica dravne ceste D6 koja je predviena za rekonstrukciju ovdje razmatranim zahvatom
smjetena je na podruju Karlovake upanije, te Grada Karlovca (Slika 3-1.).

Slika 3-1. Geografski poloaj dionice ceste D6 u irem okruenju (A) i u odnosu na Grad Karlovac (B)

Poetak predmetne dionice nalazi se kod nadvonjaka autoceste A1 u naselju Velika Jelsa, odakle
se prua jugoistono prema centru Karlovca pri emu prolazi kroz prigradsko naselje Borlin i
gradsku etvrt Dubovac (Slika 3-2.).

16

Slika 3-2. Neposredno okruenje predmetne dionice dravne ceste D6

3.1. PODACI O SAMOUPRAVNIM JEDINICAMA

Planirani zahvat rekonstrukcije predmetne ceste nalazi se na trasi dionice postojee ceste u gradu
Karlovcu. Katastarske estice na rubu trase koje e naknadno ui u obuhavat zahvata zbog
izgradnje popratnih elemenata ceste (nogostup, odvodnja, stabilizacija pokosa i dr.) jo nisu
definirane, stoga e se naknadno definirati popis estica koje zahvaa obuhvat zahvata (Tablica
3.1-1.).

Tablica 3.1-1. Samoupravne i katastarske jedinice na kojima se nalazi zahvat
upanija: Karlovaka
Grad: Karlovac
Katastarske opine: k.o. Velika Jelsa
Katastarske estice:
Katastarske opine: k.o. Karlovac II
Katastarske estice:

17
3.2. ANALIZA USKLAENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA

PROSTORNOG UREENJA I KARTOGRAFSKI PRIKAZ LOKACIJE S
UCRTANIM ZAHVATOM U ODNOSU PREMA POSTOJEIM I
PLANIRANIM ZAHVATIMA

Za podruje na kojem je planiran zahvat Izgradnja male hidroelektrane Odeta 1, na snazi su
sljedei dokumenti prostornog ureenja:

Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske (1997): Ministarstvo prostornog
ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje
Izmjena i dopuna Strategije prostornoga ureenja Republike Hrvatske (NN 76/13)
Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (NN 50/99, 84/13)
Prostorni plan Karlovake upanije (Glasnik Karlovake upanije br. 26/01, 33/01, 36/08)
Prostorni plan ureenja Grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca br. 1/02, 5/10, 6/11)
Generalni urbanistiki plan Grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca br. 14/07, 6/11)

3.2.1. STRATEGIJA PROSTORNOG UREENJA REPUBLIKE HRVATSKE

U tekstu Strategije u vezi predmetnog zahvata stoji sljedee:

4. Prostorno razvojna i planska usmjerenja
4.4. Infrastrukturni sustavi-glavne odrednice razvitka
4.4.1. Prometni sustav
4.4.1.4. Smjernice razvitka prometnih sustava

Cestovni promet

Gospodarski razvoj Republike Hrvatske nije mogu bez nastavka razvoja cestovnog prometa.
Naglaava se veliko znaenje cestovnog prometa u prostoru Hrvatske zbog prostorne
razvedenosti mree i najprikladnijeg pribliavanja korisnicima. Cestovni promet nosi individualni
promet, to znai da e postavljati sve vee prostorne zahtjeve.

Radi toga osnovne smjernice razvitka cestovne infrastrukture u Hrvatskoj su:
Postupno rjeavati kritine dionice i objekte, prvenstveno na mrei dravnih-magistralnih
cesta te na prilaznicama i obilaznicama veih gradova. Postupci modernizacije i
odgovarajueg opremanja cesta ne zahtijevaju znaajnije proirenje cestovnog koridora,
to znai da se na taj nain uva i titi prostor i okoli,

3.2.2. PROGRAM PROSTORNOG UREENJA REPUBLIKE HRVATSKE

Program prostornog ureenja Republike Hrvatske u svezi predmetnog zahvata navodi:

3. Infrastrukturni i vodnogospodarski sustavi
3.1.Prometni sustav
3.1.1. Cestovni promet

Program razvoja cestovne mree obuhvaa aspekte cjelovitog prometnog sustava, u svim
komponentama djelovanja te planiranja novih trasa na temelju gospodarskih parametara i drugih
relevantnih pokazatelja opravdanosti i realnosti izvedbe u odnosu na:

18
Intenziviranje ulaganja u odravanje cestovne infrastrukture kako bi se osigurao puni

standard slunosti te postupno rjeavanje kritinih dionica i objekata, prvenstveno na mrei
dravnih cesta, te na prilaznicima i obilaznicama veih gradova
Primjenu stroih kriterija zatite okolia nego u Europi kako bi se sauvale prednosti
ouvanosti naeg prostora.

3.2.3. PROSTORNI PLAN KARLOVAKE UPANIJE

Prostorni plan Karlovake upanije (Glasnik Karlovake upanije br. 26/01, 33/01) u Polazitima u
svezi cestovnog prometa kao komponente infrastrukturnih sustava navodi:

Program razvoja cestovne mree obuhvaa aspekte cjelovitoga prometnog sustava, u svim
komponentama djelovanja te planiranje novih trasa na temelju gospodarskih parametara i drugih
relevantnih pokazatelja opravdanosti i realnosti izvedbe u odnosu na:
izgradnju autocesta i brzih cesta na osnovnim dravnim prometnim pravcima, s pripremama za
izgradnju alternativnih suvremenih cestovnih veza i u ostalim prometnim koridorima,
zadravanje dominacije cestovnog prometa u prostoru Hrvatske zbog prostorne razvedenosti
mree i najprikladnijeg pribliavanja korisnicima,
intenziviranje ulaganja u odravanje cestovne infrastrukture kako bi se osigurao puni standard
slunosti te postupno rjeavanje kritinih dionica i objekata, prvenstveno na mrei dravnih cesta,
te na prilaznicama i obilaznicama veih gradova,
primjenu stroih kriterija zatite okolia nego u Europi kako bi se sauvale prednosti ouvanosti
naeg prostora,
poboljavanje i omoguavanje to lakih ulaganja svim subjektima u odravanju cesta.

U sklopu programa razvoja cestovne mree treba istraiti i provesti sve potrebne radnje u suradnji
sa susjednim dravama za cestovne granine prijelaze.

Prioriteti do 2005. godine:
poboljanje postojee mree, osobito u kritinim donicama (uvoenje tree trake, poboljanje
tehniko-tehnolokih obiljeja kolnike konstrukije), izvriti rekonstrukcije i reorganizacije prometa
prema sadanjem rangu prometnice kao prelazno razdoblje do putanja u promet planiranih
autocesta i brzih cesta, a pri tome koristit postojee koridore
izgradnja obilaznica svih veih mjesta na dravnim cestama i povezivanje prometno izoliranih
podruja Drave
izgradnja zapoetih i novih dionica autocesta i brzih cesta:
autocesta Zagreb - Rijeka, dionica Karlovac Bosiljevo;
autocesta Zagreb - Rijeka, dionica Bosiljevo Delnice;
autocesta Zagreb Split, dionica Bosiljevo - uta Lokva Otoac - Gospi
brza cesta Karlovac - Slunj Plitvice Udbina Sv. Rok (kritine dionice)

Ostale mjere i aktivnosti obuhvaaju radove kojima e se:
zavriti obilaznice veih mjesta,
istraiti potrebu za novim cestovnim prostornim koridorima u pograninim podrujima i
podrujima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku,
uvesti nove tehnologije / tehnike kombiniranog i integriranog prometa
istraiti, u suradnji sa BiH zajednike cestovne prometne koridore.

U prostornim planovima za dravne ceste se mora utvrditi zatitni negradivi pojas u skladu
s propisima i zahtjevima nadlenih institucija za promet, odnosno ureenje i zatitu okolia.

19
Izmjene i dopune Prostornog plana Karlovake upanije (Glasnik Karlovake upanije br. 36/08) u
Knjizi II, poglavlju Odredbe za provoenje navodi:

2. UVJETI ODREIVANJA PROSTORA GRAEVINA OD VANOSTI ZA
DRAVU I UPANIJU

2.1. Graevine od vanosti za Dravu odreene Programom prostornog ureenje Republike
Hrvatske i Uredbom o odreivanju graevina od vanosti za Republiku Hrvatsku.
2.1.1. Prometne graevine
2.1.1.1. Cestovne graevine
Postojee dravne ceste odravanje, ureenje i rekonstrukcija s obilaznicama naselja;

6. Uvjeti utvrivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru
6.7. Prometni sustav

6.7.1. U suradnji sa nadlenim dravnim institucijama (Ministarstvo pomorstva, prometa i veza,
Hrvatska uprava za ceste, Hrvatske eljeznice) potrebno je izraditi studiju dugoronog prometnog
razvoja Karlovake upanije, kojom bi se temeljem oekivanog rasta tranzitnog prometa utvrdile
potrebe za rezerviranjem novih prometnih koridora za cestovne prometne pravce upanijskog i
dravnog znaenja.

6.7.2. Postojeim razvrstanim dravnim i upanijskim cestama treba ouvati koridore u irinama
utvrenim posebnim Zakonom. Rekonstrukcija dionice ispravkom loih tehnikih karakteristika
ceste ne smatra se promjenom trase.

6.7.3. Planirane koridore cestovne prometne infrastrukture odreuju se u sljedeim irinama:
autocesta 200 m ili 100 m u sluaju da postoji idejni projekt u mjerilu 1:5.000;
brza cesta 150 m ili 75 m u sluaju da postoji idejni projekt u mjerilu 1:5.000;
ostale dravne ceste 100 m ili 75 m u sluaju da postoji idejni projekt u mjerilu 1:5.000;
upanijske ceste 75 m ili 40 m u sluaju da postoji idejni projekt u mjerilu 1:5.000.

6.7.4. Prikljune ceste planirati s elementima ceste na koju se prikljuuju:
za prikljuak na dravnu cestu u duljini od 100 m od prikljuka;
za prikljuak na upanijsku cestu u duljini od 50 m od prikljuka.

6.7.5. U sluaju prolaska kroz izgraene dijelove naselja, koridori se mogu planirati u irinama
manjim od odreenih, ali ne manje od irina odreenih za sluaj kada postoji idejni projekt.

Izvod iz grafikog dijela Plana:
Izmjenama i dopunama Prostornog plana Karlovake upanije (Glasnik Karlovake upanije br.
36/08), grafikim prikazom na Slici 3.2-1. - Prikaz namjene i koritenja prostora, pokazano je da se
predmetni planirani zahvat nalazi veom diojelom u podruju izgraenog dijela graevinskog
podruja naselja i manjim poetnim dijelom trase u podruju uma gospodarske namjene.

20

Slika 3.2-1. Prikaz namjene i koritenja prostora na irem podruju zahvata prema Kartografu 1.2. (Izmjene i dopune Prostornog plana Karlovake upanije, Glasnik
Karlovake upanije br. 36/08)

Zahvat
21
3.2.4. PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA KARLOVCA

Prostorni plan ureenja Grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca br. 1/02, 5/10) u vezi
cestovnog prometa navodi:

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA
2.1. Ciljevi prostornog razvoja upanijskog znaaja
2.1.1. Razvoj grada i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
Prometna infrastruktura
- Omoguiti povezivanje prometnog sustava Grada u prometni sustav upanije i Drave.
- Modernizirati i korigirati loe tehnike elemente na dravnim pravcima i postojeim upanijskim
cestama.
- Rezervirati prostor za trase planiranih autocesta i poluautocesta na glavnim dravnim pravcima i
osigurati kvalitetne prikljuke na njih (Zagreb - Rijeka, Zagreb - Split).
- Rezervirati prostor za trase suvremenih cestovnih veza i na ostalim koridorima (ostalih
planiranih cesta; dravnih, upanijskih)
- Rezervirati prostor za trase planiranih eljeznikih pruga I reda na glavnim dravnim pravcima
(Zagreb - Rijeka, Zagreb - Split).
- Javni cestovni i eljezniki promet treba ravnopravno tretirati, te koristei prednosti jednog
odnosno drugog postii optimalnost u smislu najniih ukupnih prijevoznih trokova sustava,
sigurnosti prometa, potronje energije i zatite okolia.
- Izvesti generalni remont i rekonstrukciju pojedinih kritinih dionica pruga
- Predvidjeti etapnost realizacije planiranog prometnog sustava.

...

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog znaaja
2.2.3. Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.2.3.2. Razvoj prometne i komunalne Infrastruktura
Prometna infrastruktura
Mreu prometne infrastrukture potrebno je redefinirati na razini u jedinici lokalne samouprave
kroz prostorne planove i studije vodei rauna o hijerarhiji mree na dravnoj razini.
Potrebno je istraiti mogunosti razvitka pojedinih vrsta prometa i predloiti racionalnu,
ekonominu i funkcionalnu prometnu mreu, koja e biti u skladu s cjelokupnim prostornim i
drutveno-gospodarskim razvitkom Grada, a zadovoljit e funkcionalne potrebe u prostoru i
osigurati dobre veze s drugim krajevima.
Prometna infrastruktura biti e i generator razvoja predmetnog podruja, odnosno unaprenivanje i
proirivanje prometne infrastrukture odrazit e se na bolje koritenje prirodnih resursa, na
gospodarski razvitak, rast i razvoj naselja i poboljanje demografskih prilika.
Naglaava se veliko znaenje cestovnog prometa u prostoru Grada zbog prostorne razvedenosti
mree i najprikladnijeg pribliavanja korisnicima.
Potrebno je (izmeu ostalog):
tititi koridore planiranih prometnica svih razina
gledano kratkorono problem razvoja cestovne mree treba usmjeriti na obnovu pojedinih
dionica dravnih i upanijskih cesta.
u odnosu na prometno znaenje i u skladu s prometnim optereenjima potrebno je izvriti
rekonstrukciju lokalnih cesta i uklopiti ih u prometnu mreu upanije;
osigurati i omoguiti alternativno povezivanje naselja radi vee fleksibilnosti i sigurnosti
funkcioniranja prometa;

...

22
3. PLAN PROSTORNOG UREENJA

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav i veze
Cestovni promet
Osnovnu mreu cestovnih pravaca na podruju Grada Karlovca ine slijedei prometni pravci za
koje je potrebno rezervirati koridore:
dravne ceste
- autocesta Zagreb - Karlovac - Rijeka (D1);
- brza cesta Karlovac - Slunj - Plitvice - Knin - Split (D6), jugoistona obilaznica grada Karlovca;
prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN br. 139/ 99) - prva skupina prioriteta
u mrei;
- brza cesta Karlovac - Sisak (D36) - trea skupina prioriteta;
upanijske i lokalne ceste
- koridori su u pravilu postojei te je nuno podizati kvalitetu i unaprenivati prometno-tehnike i
sigurnosne elemente na uspostavljenoj mrei upanijskih cesta. Prednosti prostora Grada
Karlovca lee u prometnom i geostratekom poloaju, ali se prave vrijednosti tog poloaja mogu
iskoristiti tek kad se razina izgraenosti prometnica priblii onoj u razvijenim zemljama Europe.
Bez kvalitetnih prometnih veza nije realno oekivati oivotvorenje demografskog, gospodarskog,
turistikog i svakog drugog napretka.
Na temelju stratekih ciljeva razvitka u cjelokupnom prostoru Drave, te s tim u svezi uloge
prometnog sustava u povezivanju zemlje sa svijetom i povezivanju unutarnjeg prostora definirane
su i osnovne smjernice prometnog sustava.
1. Prometni sustav nuno je razvijati u meusobnoj povezanost, koristei sve prednosti
kombiniranog prometa. Nezamislivo je funkcioniranje integralnog prometnog sustava bez razvitka
telekomunikacija i informatike, odnosno suvremenog sustava veza.
2. Prometni sustav nuno je razvijati etapno, sagledavajui dugorona rjeenja, ali istovremeno
vodei brigu o zatiti okolia.
3. S posebnom panjom potrebno je razvijati gradsku i prigradsku prometnu mreu koja e biti
osposobljena za kvalitetnu razinu usluge u javnom ali i individualnom prometu na pravcima
najintenzivnijeg prometa. Ovo je posebno vano za smanjenje pritiska na sredinje dijelove
gradskih aglomeracija.
4. Planska usmjerenja za razvitak i unapreenje prometnog sustava na razini Grada bila bi
slijedea:
- Nastaviti i maksimalno ubrzati izgradnju autoceste Karlovac - Rijeka;
- Projektirati te postupno realizirati navedene brze ceste;
- Unapreivati sigurnost prometa na najfrekventnijim pravcima i dionicama, a prvenstveno kroz
naselja. Osigurati kvalitetnu razinu prometne usluge izgradnjom obilaznih pravaca grada
Karlovca;
- Uspostaviti, razvijati, unapreivati i nadogranivati mreu upanijskih cesta koja e osigurati
kvalitetno povezivanje na dravnu mreu cesta i omoguiti funkcionalan policentrini razvitak, te
postupno smanjivanje razlika u razvijenosti, s ciljem uravnoteenog razvitka podruja.
- upanijske ceste potrebno je modernizirati suvremenim kolnikom, postupno rekonstruirati
kritine dionice, upotpuniti viim standardom prometne signalizacije te odravati u takvoj kvaliteti i
sigurnosti koja e zadovoljiti zahtjeve gospodarskog razvitka, osigurati pouzdanost,
pravovremenost javnog prometa, a za individualni promet osigurati protok i sigurnost na
primjerenoj razini.
- Lokalne ceste povezuju podruje Grada te je potrebno izraditi cjelovit program upravljanja
lokalnim cestama sa naznakom prioritetnih zahvata na njima.

...

23
U Odredbama za provoenje iz 2. Izmjena i dopuna PPUG Karlovac (Glasnik Karlovake

upanije br. 6/11) navode se sljedei uvjeti ureenja prostora vezani za prometnice:

2. Uvjeti za ureenje prostora
2.2. Graevinska podruja naselja
2.2.5. PRIKLJUAK NA PROMETNU INFRASTRUKTURU

lanak 45.
Prometna povrina je javna cesta, nerazvrstana cesta i javne prometne povrine. Javne ceste su
dravne, upanijske i lokalne (u daljnjem tekstu: prometne povrine). U postupku izdavanja
lokacijske dozvole za prilaz na prometnu povrinu, potrebno je ishoditi posebne uvjete
prikljuenja od strane tijela koja tim cestama upravljaju. U sluaju kada se graevna estica
nalazi uz spoj cesta razliitog znaaja, prilaz s te graevne estice na cestu, u pravilu, se
ostvaruje preko ceste nieg znaaja. Pristup sa graevne estice na javnu prometnu povrinu i
prikljuenje na komunalnu infrastrukturu mogu biti direktni ili preko tueg zemljita uz suglasnost
vlasnika tog zemljita.

lanak 46.
Na dravnu cestu nije dozvoljen direktan pristup sa graevnih estica neizgraenog dijela
graevinskog podruja. Za neizgraeni dio graevinskog podruja, grupu estica ili veu
graevnu esticu, iz stavka 1. ovog lanka potrebno je izraditi idejno rjeenje za izdavanje
lokacijske dozvole kojim e se jedinstveno rijeiti organizacija graevnih estica i parcelacija te
pristup na javnu cestu.

lanak 86.
PPUG Karlovca predvina koritenje dravnih, upanijskih, lokalnih i nerazvrstanih prometnica te
eljeznikih pruga za javni gradski prijevoz. Na stajalitima javnog gradskog prijevoza potrebno je
predvidjeti proirenja za stajalita s nadstrenicama za putnike.

lanak 87.
PPUG Karlovca uz prometnice predvina ureenje nogostupa za kretanje pjeaka, u irini koja
ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 1,0 m.

...

5. Uvjeti za utvrivanje koridora / trasa i povrina za prometne i
komunalne infrastrukturne sustave
5.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

lanak 115.
(1) Podrujem Grada Karlovca prolazi mrea dravnih i upanijskih prometnica odnosno
eljeznikih pruga iji su koridori definirani na kartografskom prikazu, br. 2.A ''Infrastrukturni
sustavi - Promet, pota i telekomunikacije'' i kartografskom prikazu 2.A.1. ''Infrastrukturni sustavi -
Promet - shema prometa'' u mjerilu 1:25.000.

lanak 116.
(1) Do prekategorizacije postojee javne ceste u niu kategoriju predloenu Planom, zadrava se
via kategorija u kojoj je razvrstana temeljem posebnog propisa, te se smatra javnom cestom u
toj kategoriji.
(2) Postojea javna cesta koja je Planom predloena za razvrstaj u viu kategoriju smatra se
javnom cestom u toj kategoriji.
24
(3) U odnosu na predloeni razvrstaj mree javnih cesta mogue su promjene temeljem akta o
razvrstavanju kojeg donosi nadleno ministarstvo.
(4) Postojeu javnu cestovnu mreu na podruju obuhvata ovog plana ine:
Autoceste:
- A1 Zagreb Bosiljevo (ARZ)
Dravne ceste (HC):
- D1 Zagreb Karlovac - Graac
- D3 Zagreb - Karlovac Rijeka (D8)
- D6 G. P. Jurovski Brod (gr. R. Slovenije) Ribnik Karlovac Brezova Glava Vojni
Glina Dvor gr. BiH
- D36 Karlovac (D1) Pokupsko Sisak vor Popovaa (A3)
Ostale razvrstane ceste prema kartografskom prikazu 2.1.:
- upanijske ceste (UC)
- Lokalne ceste (UC)
- Ostale javne ceste koje nisu razvrstane
(5) Planiranu javnu cestovnu mreu ine:
Autoceste:
- A1 Zagreb Bosiljevo planira se ukidanje postojeeg vora u Karlovcu te izgradnja
novog na drugoj lokaciji u smjeru sjeveroistoka vor Selce,
- A1 Zagreb Bosiljevo rezervira se prostor za izgradnju zapadnog vora (vor Jelsa),
- A1 Zagreb Karlovac u planu je proirenje na tri prometna traka u oba smjera, uva
se koridor od 50 metara od osi sa svake strane postojee autoceste,
- A1 Karlovac Bosiljevo u planu je proirenje na tri prometna traka u oba smjera, uva
se koridor od 120 metara od osi sa svake strane postojee autoceste.
Dravne ceste:
- Trasa brze ceste (istone obilaznice grada Karlovca): Selce (novi vor na Autocesti) -
Mostanje - varijante spoja na brzu cestu Mostanje Vukmaniki Cerovac A i B se
meusobno iskljuuju, trase se tretiraju kao koridori u istraivanju
- Nova trasa dravne (brze) ceste D1: Mostanje Vukmaniki Cerovac (dobivena
graevinska dozvola),
- Brza cesta Karlovac kanal Kupa Kupa Sisak Prema strategiji prostornog ureenja
R. Hrvatske
- Spojna cesta Mostanje (D1) Mrzlo Polje (D3)
upanijske i lokalne ceste prema kartografskim prikazima 2.A i 2.A.1.
(6) irine koridora za smjetaj planiranih cesta:
Autoceste 50 i 120 metara sa svake strane ceste od osi
Brze ceste 150 m ili 75 m u sluaju da postoji idejni projekt u mjerilu 1:5.000
Ostale dravne ceste 100m ili 75 m u sluaju da postoji idejni projekt u mjerilu 1:5.000
upanijske ceste 75 m ili 40 m u sluaju da postoji idejni projekt u mjerilu 1:5.000.
(7) U sluaju prolaska kroz izgraene dijelove naselja, koridori cesta iz Stavka (6) ovog lanka
mogu se mogu planirati u irinama manjim od odreenih, ali ne manje od irina odreenih za
sluaj kada postoji idejni projekt.
(8) Do stupanja na snagu odgovarajuih prostornih planova uih podruja ili izdavanja odobrenja
za zahvate u prostoru prema Zakonu (lokacijska dozvola) za prometne graevine, nije mogua
izgradnja graevina drugih namjena unutar koridora iz prethodnog Stavka, osim linijskih
infrastrukturnih i komunalnih graevina, iznimno u koridoru autoceste A1, koridor ne predstavlja
podruje zabrane gradnje, ve se akti o pravu graenja mogu izdavati uz posebne uvjete
nadlenog subjekta.

...

5.1.1.1. Mrea javnih i nerazvrstanih cesta
lanak 118.
(1) Postojeim razvrstanim dravnim i upanijskim cestama treba ouvati koridore u irinama
utvrenim posebnim Zakonom. Rekonstrukcija dionice ispravkom loih tehnikih karakteristika
ceste ne smatra se promjenom trase.
25
(2) Prilikom gradnje, ureenja i/ili rekonstrukcije javnih cesta te ostalih nerazvrstanih cesta
preporuka je planirati ureenje biciklistikih i pjeakih traka/staza (u sklopu kolnika ili zasebno).
(3) Iznimno, nerazvrstane i lokalne ceste izvan graevinskog podruja mogu se graditi i
rekonstruirati bez biciklistike i pjeake trake/staze.
(4) U izgraenom dijelu naselja gdje postoje prostorna ogranienja (konfiguracija terena, gradnja
uz nasip, formirani ulini niz i sl.) mogue je prometnicu rekonstruirati prema postojeem stanju.

...

lanak 131.
(1) PPUG Karlovca predvia koritenje dravnih, upanijskih, lokalnih i nerazvrstanih prometnica
te eljeznikih pruga za javni gradski prijevoz. Na stajalitima javnog gradskog prijevoza potrebno
je predvidjeti proirenja za stajalita s nadstrenicama za putnike.

Izvod iz grafikog dijela Plana:

Drugim izmjenama i dopunama Prostornog plana ureenja grada Karlovca (Glasnik Karlovake
upanije br. 6/11), grafikim prikazom Prikaz koritenja i namjene povrina, pokazano je da
predmetna dionica dravne ceste D6 (planirani zahvat rekonstrukcije) prolazi kroz podruja
izgraenog dijela graevinskog podruja, manjim dijelom kroz ume gospodarske namjene te
kroz podruje gospodarske namjene (proizvodna zona) - PRILOG 1.
Grafikim prikazom u PRILOGU 2. Prikaz infrastrukturnih sustava Promet shema
prometa, pokazana je predmetna dravna cesta D6 (planirani zahvat rekonstrukcije) kao
postojea prometnica.
Grafikim prikazom na PRILOGU 3. - Prikaz energetskih sustava i mrea, pokazano je da se
predmetna dionica dravne ceste D6 (planirani zahvat rekonstrukcije) u poetku dionice kria s
postojeim 110 kV dalekovodom, a na kraju dionice s trasom planiranog 100 kV dalekovoda.
Grafikim prikazom na PRILOGU 4. - Prikaz vodnogospodarskog sustava, pokazano je se
predmetna dionica dravne ceste D6 (planirani zahvat rekonstrukcije) nalazi na trasi magistralnog
vodovoda i od naselja Borlin prema Dubovcu postoji i kolektor otpadnih voda. Na Borlinu je
prikazana lokacija vodocrpilita Borlin.
Grafikim prikazom na PRILOGU 5. - Uvjeti koritenja i zatite prostora (Podruja posebnih
uvjeta koritenja), pokazano je da predmetna dionica dravne ceste D6 (planirani zahvat
rekonstrukcije) predstavlja Lujzinsku cestu, uz koju se nalazi nekoliko povijesnih civilnih i
sakralnih graevina.
uvjeta koritenja), pokazano je da predmetna dionica dravne ceste D6 (planirani zahvat
rekonstrukcije) prolazi uz rub podruja ekoloke mree (danas je to podruje izmjeteno izvan
izgraenog podruja naselja). U podruju naselja Borlin uz predmetnu cestu nalazi se podruje
planirano za zatitu u kategoriji posebni rezervat (floristiki) - Borlin. U zavrnom dijelu dionica
prolazi spomenikom parkovne arhitekture Marmontova aleja.
ogranienja u koritenju), pokazano je da predmetna dionica dravne ceste D6 (planirani zahvat
rekonstrukcije) prolazi vodozatitnim podrujem II. i III. zone sanitarne zatite, uz koju se nalazi
nekoliko povijesnih civilnih i sakralnih graevina. Zavrni dio predmetne dionice nalazi se u
vodonosnom podruju.
Grafikim prikazom na PRILOGU 8. - Uvjeti koritenja i zatite prostora (Podruja primjene
posebnih mjera ureenja i zatite), pokazano je da predmetna dionica dravne ceste D6
(planirani zahvat rekonstrukcije) prolazi kroz 1. i 2. zonu za gradnju graevina s potencijalnim
izvorima zagaenja temeljem lanka 21 Odredbi za provoenje).

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli
Zahvat: Obnova dravne ceste D6 Stative - Borlin ... 26
2.2.5. GENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA KARLOVCA

Predmetni zahvat nalazi se jednim dijelom unutar obuhvata Generalnog urbanistikog plana Grada
Karlovca (Glasnik Grada Karlovca br. 14/07, 6/11) (PRILOG 9.) koji u vezi rekonstrukcije cesta
navodi:

2.9. Prometne povrine
lanak 18.
(1) Prometne povrine namijenjene su gradnji, rekonstrukciji i odravanju autoceste i gradskih ulica
(na vlastitim graevnim esticama).
(2) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i odravanja autoceste i gradskih ulica propisani su u poglavlju
7.1.1. Cestovni promet ovih odredbi za provoenje.

...

7.1. Prometni infrastrukturni sustavi
lanak 55.
(1) Prometni infrastrukturni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu 3.1. Cestovni i eljezniki
promet u mjerilu 1:10.000.
(2) GUP predvia koritenje dravnih, upanijskih, lokalnih i nerazvrstanih prometnica te
eljeznikih pruga za javni gradski prijevoz. Na stajalitima javnog gradskog prijevoza potrebno je
predvidjeti proirenja za stajalita s nadstrenicama za putnike.

...
lanak 56.
REGULACIJSKA LINIJA I KORIDOR ULICE
(1) Najmanja udaljenost regulacijske crte ulice od ruba pojasa ulice treba osigurati mogunost
gradnje cestovnih graevina i ostalih elemenata ulice, a ne moe biti manja od 1,00 m osim u
sluajevima kada su drugim graevinskim elementima zadovoljeni bitni zahtjevi za graevinu
(cestu/ulicu).
(2) Poloaj regulacijske crte ulice odnosno koridor ulice utvruje se na sljedee naine:
- lokacijskom dozvolom ulice za ukupnu irinu pojasa ulice,
- obavezno idejnim rjeenjem (za zahtjevnije raskrije, most ili tunel) izraenim prema uvjetima iz
Stavka (2) lanka 59. ovih odredbi za provoenje ili podrobnijim planom za gradnju graevina u
krugu odnosno na udaljenosti 100 m od zahtjevnijih raskrija, mostova i tunela utvrenih
kartografskim prikazom 3.1. Cestovni i eljezniki promet,
- odgovarajuom posebnom geodetskom podlogom - za gradske ulice koje zadravaju postojeu
irinu pojasa ulice,
- projektom graevine ija graevna estica ostvaruje pristup na ulicu - projekt graevine mora
sadravati idejno rjeenje ulica u krugu odnosno na udaljenosti 30 m od njene graevne estice, te
dokazati da je u koridoru ulica osigurana mogunost gradnje pojasa ulica, cestovnih graevina i
ostalih elemenata ulice (osobito raskrija).

...
lanak 63.
PJEAKE POVRINE, PUTOVI I STAZE
(1) Kretanje pjeaka osigurava se gradnjom pjeakih nogostupa, ulica, trgova i perivojnih trgova,
etalita, nathodnika i pothodnika. Preporuaju se povrine za kretanje pjeaka irine 2,5 m dok je
minimalna irina 1,6 m, a iznimno jo manje gdje nije mogue ostvariti 1,6 m bez ruenja
granevina, protuklizne zavrne obrade.
(2) Pjeake povrine, putovi i staze treba graditi u skladu s vaeom zakonskom regulativom (npr.
Pravilnik o osiguranju pristupanosti granevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti).
Na mjestu pjeakih prijelaza kolnika obvezna je izgradnja skoenja nogostupa (rampe) nagiba do
10% za potrebe osiguravanja prolaza osoba s tekoama u kretanju (invalidi, djeja kolica i sl.).
(3) Pored mree pjeakih povrina u naseljima, na podruju GUP-a postoji mrea pjeakih staza,
umskih i poljskih puteva.

(4) Planira se daljnje urenenje postojeih staza i putova, te uspostavljanje novih, posebno, putova
du obala rijeka Kupe, Korane i Mrenice ime bi se osigurao javni prolaz, dostupnost obale za
odmor rekreaciju i ribolov i afirmirale obale kao prostori javnog okupljanja. Povrine inundacijskih
pojaseva rijeka Kupe, Korane i Mrenice treba koristiti i za gradnju/urenenje pjeakih staza i
etnica kada god je to mogue (npr. uz zid (obaloutvrdu) na Dreniku i Hrnetiu). etnice uz obale
rijeka treba graditi s jednostrukim ili dvostrukim drvoredom kada god je to mogue.
(5) Trase novih pjeakih komunikacija i obalnih putova treba postaviti prema principima pejzanog
oblikovanja, uz to manje zahvate i nasipavanja. Hodnu povrinu treba izvesti poploavanjem ili na
tradicionalan nain kao zemljani ili makadamski put.
(6) irinu i uzdune nagibe treba prilagoditi uvjetima na lokaciji, te na potrebnim potezima
predviati jednostavne zatitne ograde. Pjeake staze potrebno je oznaiti signalizacijom te po
potrebi opremiti urbanom opremom (koevi za smee, klupe za odmor, vidikovci i sl.).

lanak 64.
BICIKLISTIKE STAZE
(1) Sustav biciklistikog prometa treba temeljiti na studiji biciklistikog prometa grada. Biciklistike
staze i trake treba predvidjeti kao zasebne staze, te u pojasu ulica i du rijenih obala. Biciklistike
staze i trake mogu biti mjeovite - u razini s nogostupom. Vonenje takvih staza mora biti
neprekinuto od krianja do krianja.
(2) Biciklistike staze i trake mogu se graditi i urenivati odvojeno od ulica, kao zasebna povrina uz
nogostupe odnosno kao zasebna povrina u perivojnim i pejsanim povrinama. Obiljeavaju se
posebnom prometnom signalizacijom temeljem prometnog projekta.
(3) U koridoru ulice ili ceste mogua je gradnja i urenivanje biciklistikih staza sukladno odredbama
posebnih propisa i normativa.
(4) Gradnju i urenivanje biciklistikih traka mogue je izvesti u koridoru prometnice:
- odvojeno od kolnika u drugoj razini,
- kao fiziki odvojeni dio kolnika,
- izvan koridora prometnice.
(5) Minimalna irina biciklistike staze za dvosmjeran promet iznosi 1,6 metra, a za jedan smjer
iznosi 1,0 metar.

2.2.6. ZAKLJUAK

Predmetni zahvat rekonstrukcije dravne ceste u potpunosti je u skladu s odredbama nadlenih
prostornih planova svih razina u kojima se kao zajednika toka navodi potreba za intenziviranjem
ulaganja u odravanje cestovne infrastrukture kako bi se osigurao puni standard slunosti te
postupno rjeavanje kritinih dionica i objekata, prvenstveno na mrei dravnih cesta, te na
prilaznicama i obilaznicama veih gradova, uz odreene uvjete za projektiranje i provedbu
rekonstrukcije u planovima nieg reda.

4. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEENJA ZAHVATA

Predmetni zahvat nema varijantnih rjeenja jer se radi o rekonstrukciji postojee ceste. Kao
varijante pogodnih tehnikih rjeenja razmatraju se tek pojedini elementi ceste i vezanih objekata,
a njihova optimalna pogodnost i primjenjivost se utvruje u idejnom rjeenju i glavnom projektu
nakon provedenih tehnikih istranih radnji i mjerenja, a u svrhu zatite sigurnosti prometa,
imovine i okolia na predmetnoj dionici, po pravilima graevinske struke i zakonske regulative.

5. OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA

OKOLI I RAZMATRANIH MJERA ZATITE OKOLIA

U nastavku se donose saeti opisi moguih znaajnih utjecaja zahvata na okoli, kao i moebitno
razmatrane mjere zatite okolia. Openito se moe rei da se kod zahvata rekonstrukcije
postojeih prometnica zbog karakteristika zahvata, ne mogu oekivati trajni, negativni i dalekoseni
utjecaji na okoli i prirodu tijekom izvoenja zahvata, a utjecaji nakon zavretka zahvata (tijekom
koritenja) nee se bitno razlikovati u odnosu na utjecaj prometovanja u postojeem stanju, izuzev
bolje sigurnosti samog prometa. Prometnica na kojoj se zahvat provodi ve je smjetena u
prostoru, te se rekonstrukcijom ne mijenja trasa prometnice, niti se dodatno znaajno zadire u
okolni prostor. Nakon zavretka rekonstrukcije mogui su, s druge strane, pozitivni utjecaji koji se
oituju u poboljanom i sigurnijem odvijanju prometa te boljem funkcioniranju sustava odvodnje.

Najvaniji utjecaji koje je bitno razmotriti su oni koji do kojih dolazi tijekom same rekonstrukcije
prometnice, odnosno izvoenja graevinskih radova. Kako dionica dravne ceste D6 koja e se
rekonstruirati ovim zahvatom, najveim dijelom prolazi kroz naseljena mjesta, mogui su izraeni
negativni utjecaji na lokalno stanovnitvo koje se nalazi neposredno uz prometnicu. Meutim, ovi
su utjecaji samo privremenoga karaktera, te u potpunosti nestaju po zavretku rekonstrukcije
prometnice.

5.1. SAETI OPIS MOGUIH UTJECAJA ZAHVATA

5.1.1. UTJECAJI NA TLO

Tijekom graevinskih radova na rekonstrukciji predmetne dionice dravne ceste D6 mogu je
negativni utjecaj na tlo ukoliko doe do akcidentnih situacija. Nekontroliranim i nepredvienim
izlijevanjem pogonskoga goriva i maziva radnih i transportnih strojeva na povrinu gradilita ili
okolne povrine, moe doi do procjeivanja tetnih tvari u tlo i posljedinoga oneienja. Ovaj je
utjecaj malo vjerojatan ukoliko se pravilno primjenjuju svi propisi kojima se regulira sigurno
rukovanje i skladitenje tetnih i opasnih tvari na gradilitima.

Nakon zavretka rekonstrukcije prometnice, vrlo je vjerojatan pozitivni utjecaj na okolno tlo kao
posljedica boljeg sustava odvodnje vode na prometnici. Naime, u sadanjem stanju za vrijeme
jakih kia dolazi do pojave bujica koje se slijevaju niz kolnik. Osim to oteavaju promet, ove se
koliine vode slijevaju i u okolna dvorita, te sa sobom nose ispranu prainu zagaenu produktima
izgaranja fosilnih goriva i troenja guma. Na taj nain tetne tvari mogu procjeivanjem dospjeti u
tlo neposredno uz prometnicu, to djelomino ukljuuje i dvorita privatnih kua, vrtove, umske
sastojine.

Tijekom obavljanja radova obnove prometnice takoer treba voditi brigu o opasnom i neopasnom
otpadu koji uobiajeno nastaje u takim tipovima graevinskih zahvata. Nastali otpad ne smije se
nekontrolirano deponirati u blizini prometnice, jer se putem oborina iz takvoga otpada u tlo mogu
procjeivati tetne tvari i razliiti oneiivai. Pravilnim zbrinjavanje nastalog otpada sprjeava se
njegov negativni utjecaj na tlo.

Bujini tokovi do kojih dolazi za vrijeme jakih kia u sadanjem stanju takoer mogu s vremenom
utjecati na odnoenje povrinskoga sloja tla u pojasu uz prometnicu. Nakon pravilno izvedene
rekonstrukcije odvodnje na predmetnoj prometnici, biti e omogueno bolje upravljanje oborinskim
i drugim vodama koje dolaze na povrinu prometnice, te e se vjerojatno sprijeiti ispiranje tetnih
tvari u okoli prometnice.

5.1.2. UTJECAJI NA VODU

Uz trasu ceste nalazi se prvo vodocrpilite u Karlovcu koje je otvoreno 1914. godine i crpna stanica
Borlin kapaciteta 45 l/s (Slika 5.1-1., PRILOG 4.). Uz cestu se nalazi i vodosprema Borlin koja je
trenutano izvan upotrebe (Slika 5.1-2.). Povijesne zgrade ovoga vodocrpilita obnovljene su
tijekom 2013. godine. Prvi vodovod bio je izgraen od drvenih cijevi ukupne duljine 3.800 m. Do
danas je vodoopskrbna mrea narasla na est vodocrpilita, uz pratee vodospreme i precrpne
stanice, te vodovodnu mreu ukupne duljine 650 km.

Slika 5.1-1. Zgrada strojarnice prvog karlovakog vodocrpilita Borlin s lijeve strane dionice dravne ceste
D6 (Foto: R. pani)

Prema PPUG Karlovca (2011) zgrade vodocrpilita Borlin predstavljaju zatieno kulturno dobro, i
to u kategoriji civilnih graevina izvan zatienih cjelina.

Podruje izvorita Borlin uz predmetnu trasu dravne ceste D6, prema PPUG Karlovca (2011),
zatieno je zonama sanitarne zatite izvorita (Slika 5.1-3.). Sjeverni dio nalazi se u II. zoni (zona
strogog ogranienja), a juni dio uz prometnicu nalazi se u III. zoni (zona ogranienja i kontrole). II.
zona je odreena na temelju hidrogeolokih karakteristika vodonosnika, a obuhvaa podruje
izvan I. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadravanja u podzemlju od
50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt. III. zona obuhvaa podruje izvan granica II. zone, a
prostire se do granice izraunatoga podruja napajanja.

Na podruju zona sanitarne zatite izvorita nije dozvoljena izgradnja prometnica bez oborinske
odvodnje i odgovarajuega proiavanja prije isputanja u najblii vodotok na podrujima bez
izgraenoga sustava odvodnje. Zbog toga je kljuno da se u rekonstrukciji dijela prometnice koja
prolazi kroz zone sanitarne zatite izvorita Borlin na pravilni nain izvedu sustavi odvodnje. Time
se u velikoj mjeri moe izbjei potencijalni znaajni negativni utjecaj opisanoga zahvata na zalihe
vode izvorita Borlin nakon zavretka rekonstrukcije i tijekom koritenja rekonstruirane prometnice.


Slika 5.1-2. Zgrada vodospreme prvog karlovakog vodocrpilita Borlin neposredno uz desnu stranu
dravne ceste D6 (Foto: R. pani)

Unutar obuhvata opisanog zahvata ne nalaze se vodotoci niti druge otvorene vodene povrine.
Trasa prometnice predviene za rekonstrukciju u dijelu Marmontove aleje prolazi na najbliem
dijelu na oko 115 m od rijeke Kupe. Sustav odvodnje obnovljene prometnice trebao bi biti takav da
osigura da oborinske vode ne otjeu ne kontrolirano u rijeku Kupu. Meutim, ovaj je utjecaj
vjerojatno zanemariv, budue se radi o urbanoj sredini u kojoj ve postoji ureen sustav odvodnje.

Otpad koji e nastati tijekom graevinskih radova, kako opasni tako i neopasni, ni u kojem sluaju
se ne smije odlagati u okolinu prometnice, posebice u zonama sanitarne zatite izvorita Borlin.
Potencijalni negativni utjecaji u sluaju procjeivanja tetnih tvari iz nepropisno zbrinutog otpada
na podzemne vode mogu biti znaajni i dalekoseni. Zbog toga je kljuno da se tijekom izvoenja
graevinskih radova potuju svi propisi kojima se regulira rukovanje i zbrinjavanje svih vrsta
otpada koji nastaje u okviru ovoga tipa graevinskog zahvata.

Po zavretku rekonstrukcije predmetne prometnice oekuje se openito pozitivan utjecaj na
gospodarenje vodom na dijelu kojim prometnica prolazi, prvenstveno zbog obnovljenog i
unaprjeenog sustava odvodnje. Negativni utjecaji na zalihe vode u okolici zahvata tijekom
koritenja rekonstruirane prometnice mogu se oekivati samo u sluaju prometnih nesrea tijekom
kojih moe doi do izlijevanja goriva i maziva transportnih sredstava, te zbog uporabe sredstava za
posipanje kolnika u zimskom razdoblju. Meutim,u odnosu na sadanje stanje, rekonstruirana
prometnica s kvalitetno rijeenim sustavom odvodnje umanjit e ove potencijalno negativne
utjecaje na vodu.

Znaajni negativni utjecaji na vodu mogu se oekivati tijekom graevinskih radova u okviru obnove
dijela prometnice dravne ceste D6. U tome smislu, najvea opasnost za zalihe pitke vode,
posebice na podruju zona sanitarne zatite izvorita Borlin, prijeti u sluaju akcidentnih situacija u
kojima moe doi do nekontroliranog izlijevanja toksinih i tetnih tvari na povrinu gradilita.
Opasne tvari poput pogonskih goriva i maziva radnih i transportnih strojeva ukoliko se procijede
kroz tlo mogu oneistiti velike koliine potencijalno pitke podzemne vode ukoliko se izvoa radova
ne pridrava svih propisa za sigurno rukovanje i skladitenje opasnih tvari tijekom graevinskih

radova. Takoer na radilitu uvijek trebaju biti obuene osobe i odgovarajua sredstva i alati
kojima se u sluaju akcidentne situacije moe brzo reagirati i sprijeiti oneienje okolia u veoj
mjeri.

Slika 5.1-3. Grafiki prikaz zona sanitarne zatite izvorita Borlin uz trasu dravne ceste D6 (Izvor: PPUG
Karlovca, Kartografski prikaz 3B Podruja posebnih ogranienja u koritenju, 2011.)

5.1.3. UTJECAJI NA ZRAK

Potencijalni negativni utjecaji predloenoga zahvata na kakvou zraka mogu se svesti na dvije
osnovne komponente:
1. potencijalno oneienje zraka tijekom graevinskih radova na rekonstrukciji prometnice,
2. oneienje zraka kao rezultat koritenja obnovljene prometnice nakon zavretka zahvata.

Kod graevinskih radova kojima e se obnoviti dio dravne ceste D6 neminovno e doi do
poveane emisije praine u zrak kao posljedica graevinskih radova, kao i do emisije tetnih tvari
putem ispunih plinova graevinskih i transportnih strojeva. Koliina praine koja e se odizati s
povrine gradilita bit e promjenjiva i ovisit e o intenzitetu i vrsti radova, upotrijebljenim
strojevima, kao i meteorolokim prilikama u uem podruju gradilita. Ovaj je utjecaj na kakvou
zraka negativan, ali je usko prostorno ogranien na samo gradilite i zonu uz gradilite. Nakon
zavretka rekonstrukcije prometnice, ovaj negativni utjecaj u potpunosti prestaje.

Nakon obnove prometnice doi e do emisije tetnih ispunih plinova iz vozila koja e se kretati
prometnicom. Kako se ne oekuje znaajna promjena intenziteta prometa nakon obnove
prometnice, tako e i emisija tetnih tvari kao posljedica odvijanja prometa biti gotovo ista kao i
prije obnove prometnice. Moe se dakle rei, da predloeni zahvat nee dovesti do trajnog
pogoranja kvalitete zraka u odnosu na postojee stanje, pa se ovaj utjecaj openito moe smatrati
neznatnim.

5.1.4. UTJECAJI NA BILJNI I IVOTINJSKI SVIJET

Na Slici 5.1-4. prikazana je trasa ceste u odnosu na stanine tipove ireg podruja. Moe se vidjeti
da predmetna dionica dravne ceste D6 prolazi svojim najveim dijelom kroz naseljena mjesta,
urbanizirane zone, te industrijska i obrtnika podruja. Tek svojim manjim dijelom prometnica
prolazi kroz stanini tip E31 Mjeovite hrastovo-grabove i iste grabove ume. Postoji odreeni
stupanj neslaganja izmeu karte stanita i stvarnoga stanja na terenu, prvenstveno zbog grubog
mjerila karte stanita, tako da je duljina trase kroz umske sastojine u naravi puno manja od one
prikazane na Slici 5.1-4. Takoer je nepravilno na karti stanita prikazana vodena povrina rijeke
Kupe, to se lako moe vidjeti usporedbom karte stanita i npr. Slike 5.1-3. S obzrim na stupanj
antropogeniziranosti prostora u okolini predmetne dionice, evidentno je da nema rijetkih i
ugroenih stanita.

Slika 5.1-4. Karta stanita ireg podruja zahvata


Prema podacima na GIS pregledniku javnih podataka "Hrvatskih uma" d.o.o. (http://javni-podaci-
karta.hrsume.hr/) koji su prikazani na Slici 5.1-5., moe se vidjeti toniji raspored umskih
sastojina uz trasu prometnice, kao i njihova vlasnika struktura. U poetnome dijelu uz trasu
prevladavaju umske sastojine u privatnom vlasnitvu, dok se dalje nalaze i dravne ume. U
privatnim umama ovoga podruja obino prevladavaju grabove panjae. Ovaj tip umskih
sastojina pod velikim je antropogenim utjecajem pa postoji odreeni odmak od prirodi bliske
strukture sastojina, a samim time i kvaliteti stanita za drugi biljni i ivotinjski svijet.

S obzirom na prikazane stanine tipove, ovdje e se razmotriti mogue znaajne utjecaje na
umske sastojine koje se nalaze uz manji dio trase predmetne prometnice.

Slika 5.1-5. Karta umskih povrina u okolici zahvata prema GIS pregledniku javnih podataka "Hrvatskih
uma" d.o.o. (http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/), crveni poligoni predstavljaju sastojine u privatnome
vlasnitvu, a zeleni poligoni sastojine u dravnom vlasnitvu kojima gospodare "Hrvatske ume" d.o.o.

Utjecaji na umske sastojine uz trasu prometnice mogui su tijekom graevinskih radova u okviru
rekonstrukcije ceste.

Tijekom graevinskih radova dolazi do emisije praine koja se moe taloiti na liu vegetacije uz
prometnicu. Taloenje praine na fotosintetskim povrinama biljne vegetacije vodi ka smanjenoj
absorpciji Sunevoga svjetla i posljedino manjoj fotosintetskoj proizvodnji. Ovaj je utjecaj
privremen, izraen samo tijekom trajanja graevinskih radova, te u potpunosti prestaje sa
zavretkom rekonstrukcije. Prostorno se najvie oituje neposredno u uskom pojasu uz
prometnicu, ali se s obzirom na meteoroloke uvjete, jainu i smjer vjetra moe proiriti i na vee
podruje. S obzirom na urbaniziranost veeg dijela okoline predmetne dionice, kao i na privremeni
karakter utjecaja, moe se rei da je on neznatan.

Ukoliko prilikom graevinskih radova doe do akcidentnih situacija poput nekontroliranog
izlijevanja pogonskog goriva i maziva, ili drugih oneiivaa u okolinu, te ako se takva sredstva
dospiju procjeivanjem u tlo, mogu je znaajni negativni utjecaj na biljni i ivotinjski svijet u

neposrednoj okolici gradilita. No, ovakvi se negativni utjecaji u velikoj mjeri mogu sprijeiti
pravilnim radnim postupcima, kao i redovitim odravanjem radnih i transportnih strojeva. Takoer
je potrebno potivati sve vaee propise kojima se regulira pravilno i sigurno rukovanje, te
skladitenje tetnih i opasnih tvari.

Ne oekuju se trajni negativni utjecaji nakon zavretka rekonstrukcije. Naime, najvaniji trajni
negativni utjecaj nekoga zahvata predstavlja trajni gubitak nekog prirodnog stanita. U ovome
sluaju ne dolazi do znaajnog trajnog zaposjedanja novih povrina, jer je prometnica koja je
predmet rekonstrukcije ve postavljena u prostoru. Ovdje je to jo naglaenije jer se vei dio trase
ve nalazi u urbaniziranom podruju. Mogua su samo manja proirenja na odreenim dijelovima
prometnice na kojima je predviena izgradnja pjeake i biciklistie staze u svrhu poveanja
sigurnosti prometa. Budui se radi o rekonstrukciji postojee prometnice bez promjene njena
poloaja u prostoru i bez ograivanja, nee doi niti do poveanja fragmentacije stanita.

5.1.4.1. Zatieni i evidentirani dijelovi prirode uz trasu prometnica

Podruje zahvata se ne nalazi na zatienim podrujima prirode prema Zakonu o zatiti prirode
(NN 80/13).

Prema PPUG (kartografski prikaz 3A Podruja posebnih uvjeta koritenja) uz trasu dionice
dravne ceste D6 Stative - Borlin nalazi se nekoliko zatienih i evidentiranih dijelova prirode koji
su tablino prikazani u Tablici 5.1-1., a grafiki na Slici 5.1-6. Oznake u tablici odgovaraju
oznakama na grafikom prikazu. Od etiri navedena objekta zatiena je samo Marmontova aleja,
dok su ostala tri evidentirana i predviena za zatitu.

Tablica 5.1-1. Samoupravne i katastarske jedinice na kojima se nalazi zahvat
Oznaka Naziv Kategorija zatite Status zatite
F3 Borlin Posebni floristiki rezervat
Evidentirano podruje predloeno
za zatitu
PA1 Marmontova aleja
Spomenik parkovne
arhitekture
Zatien 1968. godine
PA3
Drvored divljih kestena uz
Kupu u Karlovcu
Spomenik parkovne
arhitekture
za zatitu
P1 Dubovac Park uma
za zatitu

Slika 5.1-6. Zatieni i evidentirani dijelovi prirode uz dionicu dravne ceste D6 (Izvor: PPUG Karlovca,
Kartografski prikaz 3A Podruja posebnih uvjeta koritenja, 2011.)


Najvei mogui utjecaj predloeni bi zahvat potencijalno mogao imati na stabla platana u
Marmontovoj aleji kroz koju cijelom njenog duljinom prolazi trasa ceste predviene za
rekonstrukciju. Takoer se mogu oekivati djelomini i ogranieni utjecaji na uski pojas
evidentiranog floristikog rezervata Borlin i evidentirane park ume Dubovac koji se nalaze uz
predmetnu prometnicu. Na drvored divljih kestena uz Kupu u Karlovcu ne oekuju se utjecaji zbog
obiljeja zahvata i prostorne udaljenosti objekata od trase dravne ceste.

Marmontova aleja

Marmontova aleja najstariji je hortikulturni objekt u Karlovcu koji je zadrao svoj izvorni izgled,
unato injenici da se broj stabala u aleji s vremenom smanjivao (Alegro i Radovinovi, 2012).
Aleju su izgradili i uredili Francuzi, u skladu sa svojom tradicijom obiljeavanja cesta, u vrijeme
Napoleonove okupacije.

Kao godina osnutka Marmontove aleje esto se navodi 1809., no to je prema Alegru i
Radovinoviu (2012) malo vjerojatno s obzirom na to da je francuska vojska u Karlovac ula u
studenom te godine to je svakako prekasno za sadnju drvea. Uzimajui u obzir da su Ilirske
provincije prestale postojati ve u kolovozu 1813. godine, moe se pretpostaviti da stabla
Marmontove aleje zasaena negdje unutar toga razdoblja.

Aleja je zasaena na poetku Lujzijanske ceste, ili tzv. Lujzijane, koja je spajala Karlovac i Rijeku.
Drvored platana takoer je zasaen i na drugom kraju Lujzijane, u Rijeci.

Aleju je zamiljena kao dvostruki drvored javorolisnih platana (Platanus x hispanica). Brojnost
stabala u aleji prema dostupnim podacima (Alegro i Radovinovi, 2012) 1910. godine bio je 110
stabala, 1983. 66 stabala, a 1991. godine jo jedno stablo manje. U oujku 1997. godine posaeno
je 25 novih stabala, a 2010. godine je donacija Karlovake pivovare omoguila sadnju jo 18 novih
stabala. 2012. godine u Marmontovoj aleji ima 102 stabla platane.

Aleja je danas duga oko 850 m, a u njoj se nalaze stabala platana razliite starosti, te razliitih
habitusa, odnosno prsnih promjera i irina kroanja. Najstarija stabla su impresivna zbog veliine
svojih kroanja i promjera debala.

Tijekom povijesti na podruju aleje bilo je mnogo graevinskih radova, izmeu stabala ureivana
su parkiralita, a i sama cesta je postala jedna od najprometnijih u Karlovcu. Kao posljedica,
platane su esto puta bile oteivane, orezivane, a ponekada i uklanjane.

Marmontova aleja zatiena 1968. godine, a nalazi se u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.
Ukupna zatiena povrina Marmontove aleje iznosi 0,59 ha (prema GIS bazi DZZP-a, Anon.,
2008). Zatitom Marmontove aleje kao spomenika parkovne arhitekture nastoji se postii osnovni
cilj zatite hortikulturne i kulturno-povijesne vrijednosti.

Ne oekuju se novi znaajni i negativni utjecaji na zatiene dijelove prirode nakon zavretka
obnove prometnice u odnosu na sadanje stanje. S obzirom da se ne oekuje porast prometa, ne
moe se niti predvidjeti poveanje opasnosti oteivanja stabala Marmontove aleje uslijed tetnih
tvari sadranih u ispunim plinovima prometala. Kako se u rekonstrukciji predvia ureenje
prometnice i nova prometna oprema i signalizacija, mogu je pozitivan utjecaj jer je vjerojatno da
e se zbog sigurnijega odvijanja prometa umanjiti rizik od prometnih nezgoda u kojima bi moglo
doi do oteivanja stabala.

Znaajni utjecaji mogu se oekivati tijekom graevinskih radova na rekonstrukciji prometnice, i to
posebice u dijelu Marmontove aleje gdje se stabla platana nalaze uz samu prometnicu. Najvea
opasnost platanama Marmontove aleje tijekom graevinskih radova prijeti od oteivanja debla i
naroito korijenja dijelovima radnih strojeva i transportnih sredstava.

Alegro i Stamenkovi (2103) analizirali su mogue utjecaje graevinskih radova zamjene

kanalizacije na platane u Nazorovoj ulici u Karlovcu, pri emu su posebno naglasili opasnost za
korijenove sustave starih stabala. Prema navedenim autorima najveu opasnost predstavlja grubo
kidanje, trganje i rezanje korijenja. Ukoliko se na taj nain oteeno korijenje zatrpa zemljom, moe
lako doi do naseljavanja patogenih gljiva, postupnog truljenja korijenja koje gubi svoju funkciju, te
dolazi do slabljenja vitalnosti stabala. Takoer se naruava i ukupna statika stabla zbog gubitka
stabilizacijske funkcije korijenja uslijed njegova propadanja i truljenja.

Kako bi se negativni utjecaji oteivanja debala, a naroito korijenja, sveli na najmanju moguu
mjeru, potrebno je uputiti rukovaoce radnim strojevima na oprezan rad u kojem e se posvetiti
najvea pozornost izbjegavanju oteivanja debala i korijenja platana u Marmontovoj aleji. Alegro i
Stamenkovi (2013) navode da zadiranje u tlo treba obaviti na udaljenosti to je mogue veoj od
okomite osi stabla, kako bi se zahvatio im manji dio korijenovoga sustava. U neposrednoj blizini
veega korijenja treba, ako je to mogue, iskop obaviti runo kako bi se izbjegao neselektivni
utjecaj mehanikoga iskopa graevinskim strojevima. Ukoliko doe do oteivanja korijenja,
posebice debljih korijenovih grana, iznimno je vano poravnati nastala oteenja tako da rezovi
budu okomiti na uzdunu os korijenove grane kako bi se izloila to manja povrina. Tu je povrinu
presjeka onda potrebno tretirati fungicidnom otopinom i zatvoriti voarskim voskom kako bi se
sprijeilo ulazak patogenih gljiva u korijenove sustave platana.

Osim mehanikih oteenja, mogui negativni utjecaj je i potencijalno oneienje tla opasnim i
tetnim tekuinama koje u tlo mogu dospjeti nekontroliranim izlijevanjem uslijed nepravilnog
skladitenja i rukovanja navedenim sredstvima, te u sluaju akcidentnih situacija. Ovaj se negativni
utjecaj moe izbjei potivanjem pravila o sigurnom rukovanju i propisnom skladitenju tetnih i
opasnih materijala. Takoer se nekontrolirano curenje goriva i maziva iz radnih i transportnih
strojeva moe u potpunosti sprijeiti pravilnim odravanjem tih strojeva. Na radilitu trebaju biti
uvijek dostupni materijali i obuene osobe koje bi u sluaju akcidentnih situacija mogle
pravovremeno reagirati i sprijeiti vee oneienje tla.

Uslijed graevinskih radova dolazit e i do odizanja malih koliina praine koja nee predstavljati
ugrozu za platane zbog velike visine njihovih kronji.

5.1.4.2. Utjecaj na podruja ekoloke mree

Predloeni zahvat prostorno ne zadire u podruja ekoloke mree prema Uredbi o ekolokoj mrei
(NN 124/13).

U iroj okolici predmetnog zahvata mogu se pronai etiri podruja ekoloke mree koja su
sumarno prikazana u Tablici 5.1-2. Podruja Kupa (HR2000642), Mrenica-Tounjica
(HR2000593) i Brajakovo bdro (HR2001390) su podruja ouvanja znaajna za vrste i stanita
(POVS), i grafiki su u odnosu na obuhvat zahvata prikazana na Slici 5.1-7. Podruje ekoloke
mree Pokupski bazen (HR1000001) je podruje znaajno za ptice (POP), a prostorno je u odnosu
na obuhvat zahvata prikazano na Slici 5.1-8..

Tablica 5.1-2. Udaljenost lokacije zahvata od podruja ekoloke mree
Podruje ekoloke mree
Naziv ifra Tip
Udaljenost najblie toke zahvata od
podruja ekoloke mree (m)
Kupa HR2000642 POVS ~ 115
Mrenica-Tounjica HR2000593 POVS 2.950
Brajakovo brdo HR2001390 POVS 4.300
Pokupski bazen HR1000001 POP 2.100

S obzirom na obiljeja zahvata i prostorne odnose zahvata i podruja ekoloke mree, odnosno
udaljenosti zahvata do pojedinih podruja, ne oekuju se utjecaji predloenog zahvata na podruja
Mrenica-Tounjica (udaljenost 2,95 km), Brajakovo brdo (udaljenost 4,3 km) i Pokupski bazen
(udaljenost 2,1 km).

Podruje ekoloke mree Kupa (HR2000642) na najbliem je dijelu samo 115 m udaljeno od trase
dravne ceste D6, i to u dijelu Marmontove aleje (Slika 5.1-9.).

Slika 5.1-7. Smjetaj planiranog zahvata u odnosu na podruja ouvanja znaajna za vrste i stanita
(POVS) u okviru ekoloke mree Natura 2000 u iroj okolici

Slika 5.1-8. Smjetaj planiranog zahvata u odnosu na podruja ouvanja znaajna za ptice (POP) u okviru
ekoloke mree Natura 2000 u iroj okolici

Rijeka Kupa izvire u Nacionalnom parku Risnjak kod mjesta Razloge u Gorskom kotaru, a utjee u
Savu kod Siska. Od izvora do ua, ukupna duljina Kupe iznosi 296 km. Sliv rijeke Kupe na
podruju RH obuhvaa 8.412 km
2
. Kod izvora je Kupa brza rijeka, a nakon nekoliko kilometara se
tok umiruje. U gornjem se toku probija kroz umoviti kanjon, a kod Ozlja ulazi u ravniarski tok.
Kupa u Karlovcu prima vode rijeka Dobre i Korane, a nakon Karlovca i Kupine, Gline, Petrinjice i
Odre. Ukupna povrina podruja ekoloke mree na rijeci Kupi iznosi 10.353,27 ha.

Popis vrsta - ciljeva ouvanja za podruje ekoloke mree POVS Kupa prikazan je u
Tablici 5.1-3., dok su tipovi stanita ciljevi ouvanja prikazani u Tablici 5.1-4..

Tablica 5.1-3. Vrste - ciljevi ouvanja ekoloke mree Natura 2000 u POVS Kupa (HR2000642)
Rb
Natura
2000
kod
Grupa
1
Vrsta Latinski naziv Populacija
2
1 1337 M dabar Castor fiber B
2 1355 M vidra Lutra lutra C
3 5291 F velika pliska
Alburnus sarmaticus
(= Chalcalburnus chalcoides)
A
4 1130 F bolen Aspius aspius B
5 5261 F potona mrena Barbus balcanicus A
6 2533 F veliki vijun Cobitis elongata A
7 1163 F pe Cottus gobio B
8 2485 F dunavska paklara Eudontomyzon vladykovi A
9 1105 F mladica Hucho hucho A
10 5339 F gavica Rhodeus amarus A
11 6143 F Keslerova krkua Romanogobio kesslerii A
12 6145 F tankorepa krkua Romanogobio uranoscopus A
13 5329 F bjeloperajna krkua Romanogobio vladykovi B
14 5345 F plotica Rutilus virgo A
15 5197 F zlatni vijun Sabanejewia balcanica A
16 1160 F mali vretenac Zingel streber B
17 1093 I potoni rak Austropotamobius torrentium C
18 6169 I mala svibanjska ria Euphydryas maturna B
19 6199 I danja medonjica Euplagia quadripunctaria B
20 1060 I kiseliin vatreni plavac Lycaena dispar C
21 1032 I obina lisanka Unio crassus B
1
Grupa: M = sisavci; F = ribe; I = beskraljenjaci
2
Populacija podruja u odnosu na nacionalnu pupulaciju: A: > 15%, B: 2-15%, C: < 2%

Tablica 5.1-4. Stanini tipovi - ciljevi ouvanja ekoloke mree Natura 2000 u POVS Kupa (HR2000642)
Rb.
Tip stanita i Natura
2000 kod
Opis cilja ouvanja i relativna povrina u odnosu na
nacionalnu povrinu
1. Karbonatne stijene sa
hazmofitskom
vegetacijom
Natura kod: 8210
Stanite obuhvaa karbonatne stijena s razvijenom stijenjarskom
vegetacijom od Kalnika do Istre, Gorskog kotara do junog primorja,
od obala mora do najviih vrhova (NKS stanini tipovi: B.1.3.1.1.,
B.1.3.2.1., B.1.3.2.2., B.1.3.3.1., B.1.3.3.2., B.1.4.1.1., B.1.4.1.4.,
B.1.4.2.1.-B.1.4.2.5., I.1.1.1.1.), a dodatno zajednicu alpskog jaglaca i
kalnike aike (Primulo auriculae-Seslerietum kalnikensis). Na
podruju ekoloke mree HR2000642 Kupa stanini tip zauzima do
2% od ukupne povrine ovog staninog tipa u Hrvatskoj.
2. Hidrofilni rubovi visokih
zeleni uz rijeke i ume
(Convolvulion sepii,
Filipendulion, Senecion
fluviatilis)
Natura kod: 6430
Stanini tip obuhvaa vlane i nitrofilne zajednice koje se razvijaju du
rijenih tokova i uz umske rubove, a pripadaju redovima
Glechometalia hederaceae i Convolvuletalia sepii. Za podruje
utjecaja zahvata du rijeke Save je potencijalno znaajna zajednica
bodljastog sladia (I.1.5.4.5. as. Glycyrrhizetum echinatae), koja se
razvija u hrvatskom dijelu Posavine u pojasu poplavnih uma ili ikara
vrba i topola, a naroito na njihovim sjeinama, na pjeskovitom ili
pjeskovito-ilovastom aluvijalnom tlu, koje je periodiki kratkotrajno
plavljeno. Stanite je osobito ugroeno prodorom stranih invazivnih
biljnih vrsta (osobito as. Echinocystetum lobatae, NKS I.1.5.4.4.).
Prema dostupnim podacima, na podruju ekoloke mree HR2000642
Kupa stanini tip zauzima do 2-15% od ukupne povrine ovog
staninog tipa u Hrvatskoj (25 ha).
3. Aluvijalne ume (Alno-
Padion, Alnion incanae,
Salicion albae)
Natura kod: 91E0*
Na nizinskom predjelu Karlovca uz Kupu dolaze priobalne ume
jasena Fraxinus excelsior i johe Alnus glutinosa - vrste ravnica i
brdskih slivova umjerenog pojasa u Europi (Alno-Padion) te galerije
visokih vrba Salix alba, S. fragilis i topola Populus nigra, (Salicion
albae). Ove se ume pojavljuju na tekim zemljitima (bogata s
aluvijalnim nanosima), periodino plavljenim podizanjem nivoa rijeka,
ali ipak dobro dreniranim i provjetrenim tijekom niskog vodostaja. Biljni
sloj ukljuuje vrste: Filipendula ulmaria, Angelica sylvestris,
Cardamine spp., Rumex sanguineus, Carex spp., Cirsium oleraceum i
brojne proljetne geofite, kao to su Ranunculus ficaria, Anemone
nemorosa, A. ranunculoides, Corydalis solida. Prema dostupnim
podacima, na podruju ekoloke mree HR2000642 Kupa stanini tip
zauzima do 2% od ukupne povrine ovog staninog tipa u Hrvatskoj
(146 ha).

4. Izvori uz koje se taloi
sedra (Cratoneurion)
tokaste ili vrpaste
formacije na kojima
dominiraju mahovine iz
sveze Cratoneurion
commutati
Natura kod: 7220*
Izvori tvrde vode s aktivnom tvorbom su obino male tokaste ili
vrpaste tvorevine u kojima prevladavaju mahovine (Cratoneurion
commutati). Mogu se nai unutar razliitih ekoustava, umskih i
otvorenih stanita, ili tvoriti komplekse s prijelaznim i bazofilnim
cretovima, vegetacijom stijena na hladnim i vlanim stanitima, te s
vritinama i suhim vapnenakim travnjacima. Poznati lokaliteti su
dolina Zrmanje i Kupe te na umberku. Stanite je ugroeno
promjenom vodnog reima, osobito u krkom podruju. Procjenjuje se
da na podruju HR2000642 Kupa stanini tip zauzima >15% od
ukupne povrine ovog staninog tipa u Hrvatskoj.
5. Vodni tokovi s
vegetacijom
Ranunculion fluitantis i
Callitricho-Batrachion
Natura kod: 3260
Stanini tip obuhvaa dijelove vodenih tokova od nizinskog do
brdskog podruja,gdje se razvija podvodna ili plivajua vegetacija
sveza Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion. Ova su stanita
rasprostranjena diljem Europe, a u Hrvatskoj nema nekih zajednica
koje bi bile svojstvene samo ovu prostoru. Glavni razlog ugroenosti je
regulacija vodotoka. Prema NKS-u obuhvaa stanine tipove
A.3.3.2.1. A.3.3.2.4., ukljuuje i sastojine mahovine Fontinalis
antipyretica. Procjenjuje se da na podruju HR2000642 Kupa stanini
tip zauzima 2-15% od ukupne povrine ovog staninog tipa u
Hrvatskoj.

Kod razmatranja utjecaja predloenog zahvata rekonstrukcije dravne ceste D6 u dijelu koji se
nalazi u blizini podruja ekoloke mree Kupa, u obzir je uzeto da se predmetni zahvat i podruje
ekoloke mree susreu u visoko urbaniziranoj sredini grada Karlovca. Dakle, rijeka Kupa je u
ovome svome dijelu ve izloena mnogobrojnim utjecajima koji se uobiajeno javljaju u veim
gradskim sredinama, tako da je u nekim segmentima ve samim time donekle umanjen stupanj
njezine prirodne izvornosti. Osim toga, treba naglasiti da se izmeu obuhvata zahvata i rijeke Kupe
nalazi pojas visoko urbanizirane povrine unutar kojega se nalaze prometnice, graevine,
infrastrukturni sustavi i sl. (Slika 5.1-9.).

Slika 5.1-9. Detaljni prikaz dijela zahvata u blizini podruja ekoloke mree Kupa (HR2000642) vanog za
vrste i stanita (POVS).

Mogui utjecaji na ciljeve ouvanja u POVS podruju Kupa do kojih bi moglo doi tijekom obnove
dionice dravne ceste D6 mogu se pojaviti gotovo iskljuivo tijekom graevinskih radova
predloenoga zahvata. Najvaniji bi ujtecaji mogli biti potencijalno oneienje rijeke Kupe
prainom koja e se s radilita dizati u zrak, te eventualno oneienje tetnim, opasnim i
toksinim tvarima ukoliko bi dolo do njihova izlijevanja na radilitu i transporta do rijeke Kupe koja
je udaljena 115 i vie metara od radilita.

Praina koja e nastajati u razdoblju rekonstrukcije prometnice odizati e se s radilita zbog
iskopa, nasipavanja graevnim materijalom, te kretanja transportnih vozila po gradilitu, kao i po
pristupnim cestama gradilitu zbog dovoza ili odvoza graevnog materijala i alata. Koliina praine
u zraku ovisit e o vrsti radova koji se obavljaju, upotrijebljenim graevinskim strojevima, te
meteorolokim uvjetima koji vladaju u vrijeme obavljanja radova. U sluaju oborina, koliina
praine e biti neznatna. Koncentracija praine u zraku takoer e imati dnevne varijacije, s
obzirom na radno vrijeme u kojem e se tijekom dana obavljati radovi. Udaljenost do koje e se
praina transportirati zranim strujanjima, kao i smjer njenog transporta ovisit e o jaini i smjeru
vjetra. Dio praine vrlo brzo e se zaustaviti na zgradama koje se nalaze neposredno uz
prometnicu, kao i na zgradama i povrinama urbanoga pojasa izmeu radilita i rijeke Kupe. Tako
da se moe rei da samo manji dio najsitnije praine potencijalno moe doi do rijeke Kupe, a
njegov utjecaj se smatra zanemarivim, izrazito privremenog karaktera, odnosno u potpunosti e
prestati nakon zavretka obnove prometnice.


tetne tvari poput pogonskog goriva, maziva, toksinih i tetnih tvari mogu tijekom graevinskih
radova dospjeti na povrinu radilita bilo zbog nestrunog i nesavjesnog rukovanja, ili u sluaju
akcidentnih situacija. Ukoliko takve tvari dospiju u tokove podzemnih voda, one potencijalno mogu
oneistiti rijeku Kupu, ukoliko doe do procjeivanja oneiene podzemne vode u rijeku Kupu.
Transport oneiivaa kroz podzemlje i komunikacija rijeke Kupe s podzemnim vodama zaobalja
ovisi o mnogim imbenicima. Ovaj potencijalno znaajni negativni utjecaj moe se relativno lako
ukloniti tako da se posebna panja posveti prevenciji, odnosno da se na najmanju moguu mjeru
svede mogunost istjecanja tetnih tvari u tlo i njihovo dospijevanje u podzemnu vodu.

Budui se kod predmetnog zahvata radi o rekonstrukciji postojee prometnice koja je ve
smjetena u prostoru, te s obzirom da nee biti izmjetanja trase niti gradnje novih dijelova
prometnice, zahvatom se nee utjecati na fragmentaciju stanita. Ovaj je utjecaj u potpunosti
mogue zanemariti pogotovo stoga to se predmetni zahvat nalazi izvan ekoloke mree i
najveim dijelom u urbaniziranim sredinama.

Utjecaj buke nee znaajno poveati razinu uznemiravanja ciljnih vrsta ouvanja ekoloke mree
Kupa jer se zahvat nalazi na udaljenosti preko 100 m te u urbanoj sredini u kojoj je stalno
poviena razina buke.

5.1.5. UTJECAJI NA LJUDE I LJUDSKO ZDRAVLJE

Potencijalni negativni utjecaji predloenog zahvata na ljude i ljudsko zdravlje oitovati e se
iskljuivo u razdobljlu graevinskih radova na obnovi predmetne dionice dravne ceste D6. Tada
e stanovnici koji se nalaze neposredno uz radilite biti izloeni poveanim emisijama ispunih
plinova graevinskih strojeva i transportnih vozila, poveanoj koncentraciji praine u zraku, te
poveanoj razini buke. No ovi su utjecaji privremenog karaktera, i nemogue ih je izbjei kod
zahvata ovoga tipa. Takoer treba napomenuti da e se u veernjim satima i tijekom noi kada ne
bude aktivnosti na gradilitu, razina praine i buke znaajno smanjiti ili nestati.

Osim tetnih utjecaja ispunih plinova, praine i buke, stanovnitvo uz prometnicu iskusit e i
potekoe u svakodnevnom obavljanju poslova zbog oteanoga prometovanja cestom u
rekonstrukciji. U odreenim sluajevima doi e i do oteanoga pristupa stanovnika
poljoprivrednim parcelama, privatnim umskim povrinama i drugim objektima. Ovaj je utjecaj
takoer nemogue izbjei, a ublait e se koritenjem postojeih zaobilaznica i mostova na Kupi.

Navedeni negativni utjecaji su privremenog karaktera, neophodni su za pravilnu obnovu
prometnice, te ih je nemogue izbjei. Uzimajui sve navedeno u obzir, ovi se utjecaji smatraju
umjerenima.

S druge strane, nakon zavretka obnove prometnice, pozitivni utjecaji novoobnovljene prometnice
na stanovnitvo e se oitovati u sigurnijem odvijanju prometa, manjem izlijevanju vode s povrine
prometnice zbog obnovljenog sustava odvodnje, manjoj mogunosti oneienja tla uz prometnicu
zbog odlijevanja vode s prometnice, te sigurnijem odvijanju svakodenvnog ivota uz prometnicu
zbog smanjene mogunosti prometnih nezgoda. Buka izazvana prometom po oteenjima na
sadanjem kolniku e nestati.

5.1.6. UTJECAJI NA MATERIJALNA DOBRA

Kao to je ve navedeno, dionica dravne ceste predviena za obnovu ovim zahvatom prolazi
veim dijelom kroz urbanizirano podruje. Uz trasu prometnice nalaze se obiteljske kue i dvorita.
Osim privatnih, uz cestu se nalazi i pogon Karlovake pivovare, te nedavno obnovljene izvorne
zgrade prvoga karlovakog vodocrpilita Borlin i pratei objekti prvog vodoopskrbnog sustava u
Karlovcu (Slika 5.1-10.). Na PRILOGU 5. vidljivi su pojedini povijesno znaajni objekti, civilni i

sakralni, u svezi kojih se gradnja odvija sukladno posebnim uvjetima graenja koje izdaje nadleni
konzervatorski odjel (PRILOG 14A i B).

Slika 5.1-10. Detalj objekata uz dionicu dravne ceste D6 (Foto: R. pani).

Tijekom graevinskih radova na obnovi predmetne dionice postoji opasnost da doe do fizikih
oteenja na zgradama i objektima neposredno uz prometnicu koja se obnavlja. Ovaj se negativni
utjecaj moe izbjei pravilnom organizacijom rada na radilitu, uporabom odgovarajuih alata i
graevinske mehanizacije, te opreznim upravljanjem krupnim graevinskim strojevima i
transportnim sredstvima.

5.1.7. UTJECAJI NA KRAJOLIK

Objekt zahvata koji se razmatra ovom studijom predstavlja dionica dravne prometnice koja je ve
smjetena u prostoru i u krajobrazu. Zahvat e biti ogranien iskljuivo na rekonstrukciju
prometnice i prateih prometnih sadraja (npr. autobusna stajalita). Zahvatom nije predvieno
uklanjanje graevina uz prometnicu, nije predvieno izmjetanje trase niti bilo kakvi drugi znaajni
zahvati kojima bi se moglo mijenjati krajobrazne znaajke prostora kojim prometnica prolazi. Stoga
se trajni i negativni utjecaji ovoga zahvata na krajolik mogu u potpunosti iskljuiti.

Negativan utjecaj na krajolik biti e vidljiv iskljuivo tijekom graevinskih radova obnove prometnice
kada e prisutnost graevinskih strojeva i zemljani radovi nepovoljno djelovati na vizualnu kvalitetu
prostora. Meutim, ovaj je utjecaj privremen, ogranien iskljuivo na trajanje graevinskih radova i
nakon zavretka radova u potpunosti i trajno prestaje. Stoga se ovaj utjecaj moe zanemariti.

S druge strane, obnovljena prometnica e nakon zavretka graevinskih radova i putanja u
promet, u odnosu na sadanje stanje zasigurno vizualno unaprijediti krajobrazne znaajke
prostora.

5.1.8. UTJECAJI NA KLIMU

Predvia se da zahvata obnove predmetne prometnice nee sam po sebi utjecati na promjenu
intenziteta prometa, odnosno ne predvia se znaajno poveanje broja vozila koja bi koristila
obnovljenu dionicu dravne ceste D6. Iz toga slijedi da zahvat nee doprinijeti poveanoj emisiji
ispunih plinova iz prometnih sredstava, te samim time nee negativno utjecati na klimu. Mogui
su manji, ali zanemarivi pozitivni utjecaji na klimu kao posljedica sigurnijeg i lakeg odvijanja
prometa nakon obnove istroenog i esto popravljanog kolnika, to bi moglo dovesti do neto
smanjene potronje pogonskoga goriva.

Tijekom graevinskih radova na obnovi prometnice doi e do emisije ispunih plinova radnih
strojeva i transportnih sredstava. Ove se emisije mogu razlikovati u odnosu na koliinu staklenikih
plinova koja se uobiajeno emitira tijekom redovitog odvijanja prometa na predmetnoj dionici. No,
ak i u sluaju poveanja emisije tetnih plinova, ovaj je utjecaj privremen, ogranien samo na
razdoblje tijekom kojega e se obaviti rekonstrukcija ceste, nakon ega u potpunosti prestaje.
Takoer zbog malog obuhvata zahvata u odnosu na globalnu klimu, ovaj se utjecaj moe
zanemariti.

5.1.9. UTJECAJ BUKE

Najvei dio trase dravne ceste koja je predviena za obnovu ovim zahvatom prolazi kroz urbana
podruja. Zbog uobiajenog odvijanja prometa i u sadanjem stanju je prisutna poviena razina
buke. Zbog graevinskih radova tijekom kojih e se upotrebljavati graevinska mehanizacija i
transportna vozila moe doi do daljnjeg povienja razine buke u odnosu na sadanje stanje. No,
zbog razine buke koja je i bez graevinskih radova u okruenju prometnice uvijek prisutna, lokalno
stanovnitvo i pogotovo ivotinjske vrste ve su se u odreenoj mjeri adaptirale na buku.

Utjecaj povienja razine buke privremenoga znaaja. Nakon zavretka obnove, i razina buke e se
vratiti na onu razinu na kojoj se nalazila i prije poetka radova na rekonstrukciji ove prometnice. Ne
oekuju se znaajne promjene u intenzitetu prometa niti u vrsti vozila koja e prolaziti obnovljenom
prometnicom, pa se ovaj utjecaj moe okarakterizirati kao mali do zanemariv.

5.2. VJEROJATNOST ZNAAJNIH PREKOGRANINIH UTJECAJA

U sluaju razmatranog zahvata s obzirom na njegov zemljopisni poloaj, osnovne znaajke i
prostorni obuhvat, nisu mogui znaajni prekogranini utjecaji na okoli.

Zahvat: Obnova dravne ceste D6 Stative-Borlin ... 45
5.3. OBILJEJA UTJECAJA

Vjerojatni i mogui utjecaji predmetnog zahvata navedeni su u Tablicama 5.3-1. i 5.3-2. Procjena znaaja utjecaja je kvantificirana za svaku
promatranu sastavnicu okolia.

5.3.1. Obiljeja utjecaja tijekom izgradnje

Tablica 5.3-1. Obiljeja utjecaja zahvata na sastavnice okolia tijekom izgradnje
UTJECAJ Sastavnica
okolia
Akcidentne situacije Emisija praine Emisije tetnih plinova Buka
Tlo -2, I -1, I, S 0 0
Voda -3, I -1, N 0 0
Zrak -1. I -2, I -2, I 0
Flora -2, I, N -1, I, N 0 0
Fauna -1, I, N -1, I, N, S -1, I -2, I
Ljudi i ljudsko
zdravlje
-1, N -1, I, N, S -1, I -2, I
Materijalna dobra -2, I -1, I 0 0
Krajobraz 0 -1, I 0 0
Klima 0 0 0 0
Tuma oznaka: I = IZRAVNI, N = NEIZRAVNI, S = SEKUNDARNI, K = KUMULATIVN
Uinak utjecaja Negativan (-) Neutralan (0) Pozitivan (+)
Znaaj utjecaja Izrazito jak Jak Umjeren Malen Zanemariv Nema utjecaja Zanemariv Malen Umjeren Jak Izrazito jak
Kvantitativna
oznaka
-5 -4 -3 -2 -1 0 +1 +2 +3 +4 +5

Zahvat: Obnova dravne ceste D6 Stative-Borlin ... 46

5.3.2. Obiljeja utjecaja nakon izgradnje

Tablica 5.3-2. Obiljeja utjecaja zahvata na sastavnice okolia nakon izgradnje
UTJECAJ Sastavnica
okolia
Akcidentne situacije Emisija praine Emisije tetnih plinova Buka Sigurnost prometa
Tlo -1, I 0 0 0 +1, N
Voda -1, I 0 0 0 +2, N
Zrak 0 -1, I -1, I 0 0
Flora -1, I -1, I, N 0 0 0
Fauna -1, I 0 -1, I -1, I 0
Ljudi i ljudsko
zdravlje
-5 / 0, I, N 0 -1, I -1, I +4, I, S
Materijalna dobra 0 0 0 0 0
Krajobraz 0 -1, I, S 0 0 +3, I
Klima 0 0 -1 0 0
Tuma oznaka: I = IZRAVNI, N = NEIZRAVNI, S = SEKUNDARNI, K = KUMULATIVN
Uinak utjecaja Negativan (-) Neutralan (0) Pozitivan (+)
Znaaj utjecaja Izrazito jak Jak Umjeren Malen Zanemariv Nema utjecaja Zanemariv Malen Umjeren Jak Izrazito jak
Kvantitativna
oznaka
-5 -4 -3 -2 -1 0 +1 +2 +3 +4 +5

47
5.3.3. Zakljuak o utjecaju zahvata na okoli

U ovome se elaboratu razmatra zahvat "Obnova dravne ceste D6 Stative-Borlin dionica 001 od
km 27+140 do km 30+710 duljine 3,57 km kojega su nositelj Hrvatske ceste d.o.o. za upravljanje,
graenje i odravanje dravnih cesta. Naime, prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoli
(NN 64/08 i 67/09), Prilog II Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja
zahvata na okoli, a za koje je nadleno Ministarstvo zatite okolia i prirode, predmetni zahvat je
sadran u toki 15. Gradnja dravnih cesta duljine 2.000 m i vie, PRILOGA I. Uredbe, a vezano
za toku 12. PRILOGA II. iste Uredbe izmjena zahvata iz PRILOGA I. ... koja bi mogla imati
znaajan negativni utjecaj na okoli. U skladu s tim, Ministarstvo zatite okolia i prirode je na
zahtjev izdalo miljenje (od 6. veljae 2014. godine) kojim se utvruje da nositelj zahvata mora
provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli.

Kolnik dionice dravne ceste D6 koju se planira obnoviti ovim zahvatom mnogostruko je asfaltiran,
popravljan i istroen. Povrina kolnika je neodgovarajue teksture, s pojavom kolotraga i mreastih
pukotina (na 35% povrine). Za vrijeme jakih kia dolazi do pojave bujica koje se slijevaju niz
kolnik te oteavaju promet i plave okolna dvorita. Ovo je posebno izraeno na dionici od km
27+140 do km 28+600. Na dionici postoje naznake klizita, to je primijeeno na stacionai km
28+500. Kako cesta veim dijelom prolazi kroz naseljeno mjesto (ulice), postoji velik broj
prikljuaka u dvorita i na okolne ulice, od kojih su neka loe rijeena.

Uzimajui sve navedeno u obzir, predmetni zahvat ima cilj omoguiti sigurno i udobno odvijanje
prometa na dionici dravne ceste D6, i to rekonstrukcijom prometnice u duljini od 3,57 km, od
stacionae km 27+140 do km 30+710. Prometnica e se u potpunosti obnoviti, uz primjenu
adekvatnih rjeenja prikljuaka i raskrija, temeljita obnova kolnika i objekata, ureenje odvodnje te
postavka odgovarajue opreme i prometne signalizacije. Projektom e se predvidjeti zahvati na
sanaciji potencijalnih klizita s potrebnom zatitom pokosa zasjeka, usjeka i nasipa te sanacijom
trupa ceste. Na trasi e se urediti autobusna stajalita koja e se opremiti nadstrenicama za
sklanjanje putnika i solarnom rasvjetom. Za sve projektirane zelene povrine napravit e se i
projekt hortikulturnog ureenja.

Predmetni zahvat rekonstrukcije dravne ceste u potpunosti je u skladu s odredbama nadlenih
prostornih planova svih razina u kojima se kao zajednika toka navodi potreba za intenziviranjem
ulaganja u odravanje cestovne infrastrukture kako bi se osigurao puni standard slunosti te
postupno rjeavanje kritinih dionica i objekata, prvenstveno na mrei dravnih cesta, te na
prilaznicama i obilaznicama veih gradova, uz odreene uvjete za projektiranje i provedbu
rekonstrukcije u planovima nieg reda.

Tijekom rekonstrukcije veeg dijela dionice mogui su zanemarivi negativni utjecaji na tlo i
vegetaciju izazvani radom graevinskih strojeva i akcidentnim situacijama. Ovi su utjecaji malo
vjerojatni ukoliko se pravilno primjenjuju propisi kojima se reguliraju poslovi gradnje. Meutim,
posebnu panju pri izvoenju radova treba posvetiti stablima platana u Marmontovoj aleji, te
sprjeavanju akcidentnih situacija na dijelu trase koja prolazi kroz II. i III. zonu sanitarne zatite
izvorita Borlin.

Tijekom radova pojavit e se i negativni utjecaji zahvata na ljude te okolnu floru i faunu, u vidu
poveanih emisija ispunih plinova graevinske i transportne mehanizacije, poveanoj
koncentraciji praine u zraku i poveanoj razini buke. Meutim, svi navedeni utjecaji su malog
intenziteta, privremenog karaktera i po zavretku rekonstrukcije u potpunosti nestaju.

Rekonstrukcijom postojee dravne ceste postii e se znatno bolji prometni uvjeti te se, uz
jednaki intenzitet prometa, ne oekuje poveanje negativnih uinaka na tlo, vodu i zrak tijekom
koritenja prometnice, kao ni poveanje razine buke u odnosu na sadanje stanje. Zbog
obnovljenog i poboljanog sustava odvodnje oekuje se i odreeni pozitivan utjecaj na tlo i
vodotoke. Rekonstruirana prometnica pruit e i znatno sigurnije prometne uvjete, ime se
smanjuje mogunost akcidentnih situacija uslijed kolizije ili izlijetanja vozila s kolnika. Zahvat
rekonstrukcije obuhvaa i cijeli niz pozitivnih utjecaja koji se odnose na poveanje kvalitete
48
ivljenja stanovnitva. Zahvat tijekom projektiranja obuhvaa izradu elaborata u vezi buke i
projekta hortikulturnog ureenja prostora.

Nadlene javne institucije i tvrtke koje gospodare prostorom i objektima u gradu Karlovcu izdale su
na zahtjev projektanta idejnog rjeenja posebne uvjete gradnje za predmetni zahvat. Preslike
izdanih uvjeta su u prilogu ovog zahtjeva (PRILOG 10. 20.).

Slijedom svega navedenog, i uz potivanje posebnih uvjeta graenja tijekom radova,
osobito u Marmontovoj aleji i na podruju izvorita Borlin, moe se konstatirati da za
predmetni zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoli, odnosno da
zahvat zadovoljava uvjete za izdavanje rjeenja o prihvatljivosti za okoli.

49
5.4. PRIJEDLOG RAZMATRANIH MJERA ZATITE OKOLIA

5.4.1. MJERE ZATITE TLA

Zbog zanemarivog ugroavanja okolnog tla od strane predmetnog zahvata te potivanjem izdanih
posebnih uvjeta graenja nema potrebe za posebnim mjerama zatite tla.

Posebne uvjete graenja u svrhu zatite tla u okolici zahvata izdalo je Ministarstvo poljoprivrede
(PRILOG 16 A, B i C).

Uvjete zatite prirode koji se odnose i na zatitu tla u okolici zahvata izdao je Upravni odjel za
prostorno ureenje, graenje i zatitu okolia Karlovake upanije (PRILOG 15 A i B).

5.4.2. MJERE ZATITE VODA

Tijekom izvoenja zahvata oekuje se sigurno rukovanje i skladitenje tetnih i opasnih tvari na
gradilitu u skladu s pravilima struke i pozitivnom zakonskom regulativom. Tijekom graevinskih
radova na podruju zone sanitarne zatite izvorita Borlin treba posvetiti ozbiljnu pozornost
sprjeavanju nastanka akcidentnih situacija kojima bi se moglo oneistiti izvorite. Uvjeti izgradnje
sustava odvodnje oborinskih voda bit e odreeni uvjetima Hrvatskih voda u vodopravnoj dozvoli.
Nakon zavretka zahvata nema potrebe za dodatnim mjerama zatite voda.

Posebne uvjete graenja u svrhu zatite voda izdale su Hrvatske vode (PRILOG 13 A, B i C).

5.4.3. MJERE ZATITE ZRAKA

Tijekom izvoenja zahvata nije mogue izbjei zanemarivo poveanje emisije praine i ispunih
plinova u zrak. Nakon zavretka zahvata nema potrebe za dodatnim mjerama zatite zraka.

5.4.4. MJERE ZATITE BILJNOG I IVOTINJSKOG SVIJETA

Openito na veem dijelu predmetne dionice flora i fauna te stanita nisu znaajno ugroeni
predmetnim zahvatom i ne zahtijevaju posebne mjere zatite pored uvjeta koje su pred projektante
postavile javne tvrtke koje gospodare pojedinom sastavnicom okolia i prirode kljunom za
ouvanje i zatitu stanita i divljih vrsta.

Uvjete zatite prirode koji se odnose na zatitu stanita u okolici zahvata izdao je Upravni odjel za
prostorno ureenje, graenje i zatitu okolia Karlovake upanije (PRILOG 15 A i B.).

Miljenje s posebnim uvjetima graenja u svrhu zatite zatienog podruja prirode Spomenik
parkovne arhitekture Marmontova aleja izdala je Javna ustanova za upravljanje zatienim
prirodnim vrijednostima Karlovake upanije (PRILOG 17.).

Posebne uvjete graenja u svrhu zatite uma izdale su Hrvatske ume d.o.o. (PRILOG 12 A i B).

Posebne uvjete graenja u vezi javnih povrina i izdalo je Zelenilo d.o.o. (PRILOG 20.).

5.4.5. MJERE ZATITE LJUDI I LJUDSKOG ZDRAVLJA

Zbog jednostavnih graevinskih radova malog obuhvata tijekom izvoenja zahvata ne oekuju se
znaajni utjecaji na sigurnost i zdravlje radnika i lokalnog stanovnitva te nema potrebe za
dodatnim mjerama zatite ljudi i ljudskog zdravlja. Tijekom koritenja zahvata kljuni utjecaj na
50
ljude su akcidentne situacije, odnosno prometne nesree. Za njih vrijede mjere sigurnosti u
prometu koje su definirane zakonski i primijenjene cestovnom signalizacijom.

U postupku izdavanja posebnih uvjeta graenja, Sluba upanijske sanitarne inspekcije izdala je
posebne sanitarno-tehnike uvjete i uvjete zatite od buke (PRILOG 21.).

Uvjete zatite prirode u okolici zahvata izdao je Upravni odjel za prostorno ureenje, graenje i
zatitu okolia Karlovake upanije (PRILOG 15 A i B). U tim uvjetima nalaze se i uvjeti zatite od
buke, poara, akcidentnih situacija i zbrinjavanja otpadnog materijala.

5.4.6. MJERE ZATITE MATERIJALNIH DOBARA

Tijekom izvoenja zahvata organizirat e se i voditi gradilite u skladu s pravilima struke i
pozitivnom zakonskom regulativom, s posebnim naglaskom na brigu o uvanju materijalnih
dobara. Naroito je to bitno tijekom graevinskih radova u blizini obnovljenih objekata prvog
karlovakog crpilita vode Borlin, koji prema PPUG Karlovca predstavljaju zatieno kulturno
dobro, i to u kategoriji civilnih graevina izvan zatienih cjelina. Uprava za zatitu kulturne batine
Ministarstva kulture - Konzervatorski odjel u Karlovcu izdao je posebne uvjete graenja u vezi
zatite kulturno-povijesne batine na lokaciji zahvata (PRILOG 14 A i B).

Posebne uvjete graenja u vezi elektroopskrbne infrastrukture izdala je Elektra Karlovac (PRILOG
10 A i B), a u svezi prijenosnih sustava uvjete je izdao Hrvatski operator prijenosnog sustava
d.o.o. (PRILOG 11.).

Posebne uvjete graenja u vezi infrastrukture za opskrbu plinom izdao je Montcogim-plinara d.o.o.
(PRILOG 18 A i B) dok je Gradska toplana d.o.o. potvrdila da na podruju zahvata nema
vrelovodnih instalacija.

Posebne uvjete graenja u vezi vodoopskrbe i odvodnje izdao je Vodovod i kanalizacija d.o.o.
(PRILOG 19.).

5.4.7. MJERE ZATITE KRAJOBRAZA

Zavrni dio zahvata obavit e se u skladu s projektom hortikulturnog ureenja prostora. Nakon
zavretka zahvata nema potrebe za dodatnim mjerama zatite jer krajobraz nije znaajno ugroen
predmetnim zahvatom.

5.4.8. MJERE ZATITE KLIME

Ne oekuje se znaajan utjecaj predmetnog zahvata na klimu pa nije potrebno propisivanje
dodatnih mjera zatite i ublaavanja utjecaja na klimu.

5.4.9. MJERE ZATITE OD BUKE

Tijekom izvoenja zahvata nije mogue izbjei poveanje razine buke. Zavrni dio zahvata treba
obaviti u skladu s projektom zatite od buke. Nakon zavretka zahvata nema potrebe za dodatnim
mjerama zatite od buke.

U postupku izdavanja posebnih uvjeta graenja, Sluba upanijske sanitarne inspekcije izdala je
posebne sanitarno-tehnike uvjete i uvjete zatite od buke (PRILOG 21.).

51

6. PRILOZI
52
PRILOG 1. Prikaz koritenja i namjene povrina na irem podruju zahvata prema Kartografu 1. (2. Izmjene i dopune PPUG Karlovac, Glasnik Grada Karlovca br. 6/11)
Zahvat poetak trase
Zahvat kraj trase
53

PRILOG 2. Prikaz infrastrukturnih sustava na irem podruju zahvata prema Kartografu 2.A.1. Promet shema prometa (2. Izmjene i dopune PPUG Karlovac, Glasnik Grada Karlovca br. 6/11)
Zahvat kraj trase
Zahvat poetak trase
54

PRILOG 3. Prikaz energetskih sustava i mrea na irem podruju zahvata prema Kartografu 2.B. (2. Izmjene i dopune PPUG Karlovac, Glasnik Grada Karlovca br. 6/11)
Zahvat kraj trase
Zahvat poetak trase
55

PRILOG 4. Prikaz vodnogospodarskog sustava na irem podruju zahvata prema Kartografu 2.C. (2. Izmjene i dopune PPUG Karlovac, Glasnik Grada Karlovca br. 6/11)
Zahvat kraj trase
Zahvat poetak trase
56
Zahvat kraj trase

PRILOG 5. Uvjeti koritenja i zatite prostora (Podruja posebnih uvjeta koritenja) na irem podruju zahvata prema Kartografu 3.A.1. (2. Izmjene i dopune PPUG Karlovac, Glasnik Karlovake upanije br. 6/11)
Zahvat poetak trase (izvan obuhvata kartografa 3.A.1.)
57
Zahvat kraj trase

PRILOG 6. Uvjeti koritenja i zatite prostora (Podruja posebnih uvjeta koritenja) na irem podruju zahvata prema Kartografu 3.A. (2. Izmjene i dopune PPUG Karlovac, Glasnik Karlovake upanije br. 6/11)
Zahvat poetak trase
58
Zahvat kraj trase

PRILOG 7. Uvjeti koritenja i zatite prostora (Podruja posebnih ogranienja u koritenju) na irem podruju zahvata prema Kartografu 3.B. (2. Izmjene i dopune PPUG Karlovac, Glasnik Karlovake upanije br. 6/11)
Zahvat poetak trase
59
Zahvat kraj trase

PRILOG 8. Uvjeti koritenja i zatite prostora (Podruja primjene posebnih mjera ureenja i zatite) na irem podruju zahvata prema Kartografu 3.C. (2. Izmjene i dopune PPUG Karlovac, Glasnik Karlovake upanije br. 6/11)

Zahvat poetak trase
60
Zahvat kraj trase

PRILOG 9. Prometna i komunalna infrastrukturna mrea - Cestovni i eljezniki promet - na podruju zahvata prema Kartografu 3.1. (Izmjene i dopune GUP-a Grada Karlovca, Glasnik Grada Karlovca br. 6/11)

Zahvat poetni dio trase izvan GUP-a
61
PRILOG 10A.

62
PRILOG 10B.

63
PRILOG 11.

64
PRILOG 12A.

65
PRILOG 12B.

66
PRILOG 13A.

67
PRILOG 13B.

68
PRILOG 13C.

69
PRILOG 14A.

70
PRILOG 14B.

71
PRILOG 15A.

72
PRILOG 15B.

73
PRILOG 16A.

74
PRILOG 16B.

75
PRILOG 16C.

76
PRILOG 17.

77
PRILOG 18A.

78
PRILOG 18B.

79
PRILOG 19.

80
PRILOG 20.

81
PRILOG 21.

Elaborat

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elaborat

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Nositelj

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

2.2. OPIS GLAVNIH OBILJEJA ZAHVATA

2.2.2. OPIS PLANIRANOG STANJA

2.2.2.3. Obnova kolnika

3. PODACI O LOKACIJI ZAHVATA

3.2. ANALIZA USKLAENOSTI ZAHVATA S DOKUMENTIMA

Intenziviranje ulaganja u odravanje cestovne infrastrukture kako bi se osigurao puni

3.2.4. PROSTORNI PLAN UREENJA GRADA KARLOVCA

3. PLAN PROSTORNOG UREENJA

U Odredbama za provoenje iz 2. Izmjena i dopuna PPUG Karlovac (Glasnik Karlovake

2.2.5. GENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA KARLOVCA

4. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEENJA ZAHVATA

5. OPIS MOGUIH ZNAAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA

5.1.2. UTJECAJI NA VODU

5.1.4. UTJECAJI NA BILJNI I IVOTINJSKI SVIJET

Alegro i Stamenkovi (2103) analizirali su mogue utjecaje graevinskih radova zamjene

5.1.8. UTJECAJI NA KLIMU

5.3. OBILJEJA UTJECAJA

5.3.3. Zakljuak o utjecaju zahvata na okoli

5.4. PRIJEDLOG RAZMATRANIH MJERA ZATITE OKOLIA

Zahvat kraj trase

Zahvat kraj trase

Zahvat kraj trase

Zahvat kraj trase

Zahvat kraj trase

You might also like