OSVRTI, PRIKAZI.

VIJESTI / VI A svezak 8- 10
Kristina NEZAKCIJ, Prapovijesni nalazi 1900 - 1953.
(NESACTIUM, Praehistoric finds 1900 - 1953), Arheoloki muzej Istre,
Monografije i katalozi, br. ll, Pula, 2001, str. 448.
Arheoloki muzej Istre u Puli, stotu obljetnicu postojanja, nastavlja s
plodonosnom Krajem 2001. tiskao je vrijedno djelo autorice
dr. sc. Kristine Nezakcij, Prapovijesni nalazi 1900 - 1953, kao plod njezina
dugogodinjeg rada na materijalu nekropole u Nezakciju. Ovo je
jedanaesta knjiga u seriji Monografije i katalozi Arheolokog muzeja Istre u Puli, vrlo
zanimljivo oblikovane vanjtine, gdje se bezbrojnim preciznim crteima predme-
ta otvara prozor u je sreditu kamena skulptura nage ene s djetetom, tzv. "boica
plodnosti". Originalno oblikovanje, fotografije i izradu fotolita potpisuje Alfio i
Sv. German, a knjiga je tiskana u tiskari KRATIS u Zagrebu.
Nakon Uvoda u kojemu autorica navodi poticaje i motive nastanka ovog rada,
kao i zahvale profesorima i kolegama koji su joj pomogli u radu, tekstualni dio knjige,
do 130. stranice, podijeljen je u nekoliko poglavlja: Povijest istraivanja Nezakcija, Opis
naselja, Nekropola, Kronologija, Gospodarstvo, Duhovni izraz i Nezakcija. Sli-
jedi popis literature i Katalog rekonstruiranih grobnih cjelina istraenih 1901, 1903. i
1904. godine, Katalog predmeta grupe Oggetti dispersi (I 901) i drugi nalazi do 1953. go-
dine kao i Novi grobni nalazi. Cjelokupni materijal iz grobova nacrtan je
arheolokom metodom i tiskan na tablama od rednog broja l do 141.
Rad poglavljem Povijest istraivanja Nezakcija (str. 9-14) u kojemu su
izneseni svi podaci vani za prvi spomen, i istraivanje nalazita. pisci
Kvint Enije i Plinije spominju Nezakcij uz ratove Histra s Rimljanima, a njegov prvi
zemljopisni poloaj odredio je Antun Gnirs na temelju Ptolomejevih podataka iz 2.
st. Prije ubikacije njegov se poloaj stavljao na vie mjesta u Istri, no 29. srpnja
1901. godine otkrivena je baza spomenika s uklesanim natpisom R(es) P(ublica) NES
(actiensium) datiranim u 3. st. Od tada do danas redaju se istraivanja ili manjeg
intenziteta koja su vodili eminentni znanstvenici, zaljubljenici, samostalno ili u sklopu
ustanova (Arheoloki muzej Istre) i drutava (Societa Istriana di Archeologia e Stori a
Patria - Istarsko drutvo za arheologiju i povijest).
U poglavlju Opis naselja (str. 14-27) je poloaj lokaliteta na nad do-
linom Budave na obali Istre. Na podrobnoj topografskoj karti prikazana je
mikroregija i ucrtana su sva poznata nalazita u neposrednoj blizini. Pored katastarskog
plana i svih dosad geodetskih snimaka, objavljene su i fotografije na
kojima se dobro vidi strateki poloaj na rtu iznad doline, dobro skriven od opasnosti
koja je mogla doprijeti s mora. Naselje je obrambenim zidinama koje su do-
kumentirane istraivanjima. Slijedi kronoloko nabrajanje svih i manjih radova
275
OSVRTI, PRIKAZI. VIJESTI! VIA svezak 8- 10
izvrenih u Nezakciju od kojih izdvajam ono Josipa Mladina kojim je odredio paralel-
ne zidove u sustavu obrane. Istraivanjima 30-ih godina sa zapadne strane definiran je
dvojni ulaz, tzv. Porta preistorica i Porta Polensis. Istraivanjem 1990. godine, koje je
provela autorica monografije, dobio se vrlo vaan podatak u dataciji zidina u
Prapovijesnih vrata. Naime, u njihovim je temeljima grob datiran ulI-lO.
st. pr. Kr. Na temelju materijala sakupljenog u utu unutranjeg zida auto-
rica predlae gradnju ovog dijela bedema u 3. st. pr. Kr. kao to se dogodilo i u drugim
protourbanim centrima du jadranske obale. Naalost, i pored intenziteta radova
i neprocjenjive vrijednosti nalaza, do danas nemamo podataka o dijelovima naselja po-
put nastambi i komunikacija, kao ni jasnu stratigrafiju, iako pratimo vrlo ranu i slojevi-
tu prisutnost na ovom mjestu.
Temeljni rad Kristine proizaao je iz obrade prostora i materijala dijela
nalazita na zapadnom rubu naselja gdje je kod prvih kampanja istraeno vie od
stotinu grobova (poglavlje Nekropola, str. 27-38). Zbog koncentracije nalaza
grobova prostor je nazvan prapovijesna nekropola, no grobova je bilo i na drugim mjesti-
ma, unutar i izvan naselja. Godine 1981. u sredinjem prostoru temelja srednjeg hrama
B istraena je jedna od najbogatijih grobnica je materijal obradila i objavila
Kristina (vidi: Kristina, Nezakcij - nalaz grobnice 1981. godine,
Arheoloki muzej Istre, Monografije i katalozi, br. 6, Pula, 1996). Nalaz grobova na
raznim dubinama i mjestima na preslojavanje naselja i mjesta pokopa, to je
bio i u velikim naseljima Italije. Iznimku spaljenim grobovima
jedan kosturni grob koji pored podjele na polja s
ili pak pokapanje uz bedeme, na dataciju.
se tradicijom smatra i prekrivanje dna groba ljunkom, a kamene s
utorima smatraju se ostacima grobnih komora. Glavnina saznanja vezanih uz oblik sa-
hrane iz podataka Alberta Puschia objavljenih 1905. godine u Atti e memorie '
della Societa Istriana di Archeologia e Storia patria, sv. 22 (La necropoli preromana di
Nesazio) Relazioni degli scavi eseguiti negli anni 1901) 1902 e 1903). U Nezakciju je do-
kumentirano nekoliko tipova grobova: od polaganja pepela i ostataka s u zemlju
i prekrivanja kamenom do najbrojnijeg tipa groba tzv. a cassettina, odnosno u
obliku Spaljivanje se po Puschiju vrilo na posebnom mjestu u nekropoli, a
kasniji radovi pokazali su da se vrilo i drugdje u nekropoli, kao i pored samoga groba.
Grobovi a pozzetto sadravali su urnu poloenu na kamenu prekrivenu ljun-
kom, a udubljenje je bilo prekriveno kamenom U nekropoli je zabiljeeno vie
niih suhozida to se izdvajanjem grupe grobova posebnih porodica ili kasti, a
zamrenost nalaza i njihovo dodatno nadopunjuju tragovi posebnih obreda
ili rtvovavnja) vezanih uz ceremoniju pokopa ili kulta mrtvih.
Sredinji dio knjige, odnosno sr sadraja predstavlja poglavlje Kronologija (str. 38-
106). kronolokom tablicom i usporedbom materijala Istre, odnosno Neza-
276
OSVRTI, PRI KAZI, VIJESTI! VIA svezak 8- 10
kcija S Liburnskom skupinom, Ljubljanskom skupinom, posebno materijalom iz Este,
te Notranjskom, Svetolucijskom i Dolenjskom skupinom. U prvom dijelu opirna tek-
sta autorica prikazuje kronoloke valorizacije pojedinih autora, poput Puschija, Sticot-
tija, Hoernesa i drugih, koji su materijal iz Nezakcija. njih dovodila
je u vezu nekropolu Nezakcija s nekropolama Picuga, Berma ili Pule, a su
materijali iz sjeverne Italije - Este i Alpskog prostora - Sv. Lucija. Zbog nalaza kamenih
spomenika ukraenih motivima spirala imeandara, Puschi je pretpostavio postojanje
ranije faze koja je prethodila predrimskoj nekropoli, a vrlo rano naseljavanje uzvisine
dokazano je nalazom ulomka ukraena impresso starijim neolitskim ukrasom. Redaju
se zatim nalazi (keramika sakupljena u Nezakciju 1900. i 1953.
godine bez dokumentacije) koji dokazuju vrlo slojevitu na platou Vi-
- naziv nalazita u lokalnog stanovnitva Valture i su ulom-
ci srednjoneolitske keramike, a iz razdoblja eneolitika iljak harpuna od roga.
Rano doba predstavljeno je nalazom ulomaka keramike ljubljanskog tipa. U
vrijeme kraja ranoga doba ulaze u uporabu oljenaste a kroz
drugo u modi su i s utiskom na sredini, kao i niz drugih pojava.
Autorica detaljno analizira mnotvo oblika kao i dijelova posuda para-
lele nalazi u mnogim radovima znanstvenika koji su nalazita od Panonije
do Sjeverne Italije. Zanimljivost predstavlja grupa predmeta vezanih uz ognjita, poput
masivnih dijelova s okruglim rupama, dijelovi tronoaca - pladnjeva,
kolutovi za oslanjanje posuda ili pak dijelovi prijeklada. Porijeklo tronoaca
ili pladnjeva dovodi se u vezu s njihovom pojavom na Sredozemlju, na Cipru
i na Kreti.
Slijedi analiza materijala iz arnih grobova, podijeljenog u est kronolokih faza od
kojih prve tri imaju podjelu na Fazu I a i Fazu I b, a odgovaraju Ha A2 i Ha Bl Reine-
ckeove srednjoeuropske kronologije. Grobne cjeline Faze I a - b Nezakcija izdvojene su
poput onih nekropole Gradine nad Limom i 11. i 10. st. pr. Kr. Osnovni
tipovi nakita ovoga najranijeg razdoblja jesu dvojni tordirani torquesi, narukvice presje-
ka dvoslivnog krova, narebrene manetaste narukvice, ogrlice od sitnih kotanih perli i
drugi. Pincete tipa Fontanella jesu jedan od tipova prijelaznog razdoblja 11-10.
st. pr. Kr. are imaju oblik alice s visokom ukraene kombinacijama
snopova utisnutih linija, valovnicama, utisnutim i bradavicama s
kanelurama. Rijedak primjer oruja u istarskim eljeznodobnim nekro-
polama predstavlja ulomak kratkog s trokutastom bazom i tri zakovice, kojega
autorica datira u Ha A fazu. U Fazi I b prisutne su i naunice - a tu je i
posuda tipa kothon koja je bila posebnom konstrukcijom. Zanimljivost pred-
stavlja ara s poklopcem ukraenim sitnim snopovima kanelura s posebnim sistemom
zatvaranja vrpce u su se unutranjosti nalazile narukvice dvo-
slivnog krova i trakaste narukvice. Ovi, najstariji grobovi, nalazili su se uz cijeli potez
277
OSVRTI. PRI KAZI. VIJESTI! VI A sv<zak 8- 10
unutarnjeg ruba naselja.
Faza II a - b vrijeme 9. i 8. st. pr. Kr., odnosno Ha B2 i Ha B3 po srednjoe-
uropskoj kronologiji. Najzanimljivija pojava ovog razdoblja jest prisutnost ara u obliku
trbuasti h tipa Wasserkrug ili Henkelkrug. Vanjske stijenke tijela posuda bogato
su ukraene utiskivanjem, urezivanjem i bijelom inkrustacijom kao i
aplikacijom metalnih Pored ara proizvodnje prvi put se javljaju impor-
tirane posude iz june Italije, daunska odnosno japigijska geometrijska keramika. Nai-
me, 8. st. intenzivna trgovina i s prosrorom, a isrovremeno
iz Bologne u Istru stie ezlo. U Istri su tijekom ove faze vrlo eljezne
igle s ukrasnom glavom, a kao karakteristika enskog ukopa prisutan je
privjesak u obliku koji ukazuje na vjetinu i predstavlja
picenski utjecaj.
arni grobovi Faze III a - b datirani su u razdoblje Ha e koje u Italiji
puni zamah stila (orientalizzante). Krajem 8. i tijekom 7. st. pr. Kr.
ova moda i Istru. Od predmeta, u prvoj polovici 7. st. pr. Kr.
prisutne su drke lepeza koje su najvjerojatnije dole u Istru iz Verucchia, jednog od
kneevskih sredita na zapadnoj obali Jadrana. Prisutne su i
mahaire - zakrivljeni noevi koji se koriste kao oruje se rasprostranjenost poklapa
s nalazima daunske keramike. Tu su i metalne posude: situle i s kri-
nim ataama. Osim utjecaja s juga, prati se import i iz alpskog prosrora (Sv. Lucija)
odakle tijekom 7. st. pr. Kr. dolazi keramika upoliranog ukrasa. Pored importne, postoji
i izrada posuda koje su jednostavnih oblika, s primjesom
kalcita, a su sporoga kola. U vrijeme prve polovice 7. st.
pr. Kr. u Istru stie srenjoitalski, i picenski import, dok tijekom
druge polovice istog u istarskim grobovima nalazimo raznoliki nakit nastao
izravnim vezama s estenskim i slovenskim prostorom. U kamenoj ari groba 1/12 nala-
zili su se luksuzni predmeti od kojih istaknuto mjesto zauzimaju kotana figura konja i
velika fibul a s kotanim perlama. Krajem ove faze pojavljuju se fibule tipova,
a sve je koncentracija raskonih predmeta poput situla.
Razdoblje 6. st. pr. Kr. je kao Faza IV arnih grobova u Nezakciju, ali i
istoimena Faza IV Istarske kulturne skupine. To je razdoblje nastavka prethodnog ra-
zdoblja s pojavom fibula, ali i situlskih spomenika. su zmi-
jolike fibule koje su brojne na prostoru dolenjske, svetolucijske, notranjske ivenetske
skupine. Pri sutni su i privjesci od tankoga lima, oblika trokutaste
trokutaste koje je Peron i nazvano circum-jadranskim proizvodom. Tu su i pri-
vj esci oblika ivotinje, a neke od njih smatraju se proizvodom japodskih
radionica. oblici predstavljeni su kao import iz june Daunije, a sredinom
6. st. pr. Kr. proizvode se predmeti ukraeni crvenom bojom. U grobu 1/12
je ara situlasta oblika ukraena horizontalnim crveno-crnim zonama. Ovo je
278
OSVRTI. PRIKAZI. Vlj EST Il VI A ,vezak 8- 10
razdoblje velikoga bogatstva, po se Nezakcij ostalim eljeznodobnim
nekropolama Istre. U 6. st. pr. Kr. datirana je i monumentalna kamena plastika
na prostoru nekropole, a zbog okolnosti nalaza datirana je na temelju
spomenika u Europi. Poput nalazita u Europi u ovom razdoblju i u Istri biljeimo ve-
liko bogatstvo predmeta situiske umjetnosti. ulomci limova
se kvalitetom izrade, ali i jedinstvenim prikazima.
Krajem 6. i tijekom S. st. pr. Kr. mijenja se vojno-strateki poloaj sjevernogjadrana,
a u materijalnoj kulturi Faze V Istarske grupe je prisutnost oruja,
odnosno pojava grobova: koji nastaju, vjerojatno kao reakcija prema keltskoj
opasnosti, na irem prostoru predalpskog polumjeseca. predstavljeno
je finim importom koji stie trgovaca. U ovu je fazu datiran crno-
figuraini oinochoe s prikazom kvadrige, a krajem 6. st. se s troli-
snim U grobovima je prisutno vie varijanti certoke fibule.
Faza VI predstavlja posljednje razdoblje prapovijesnog pokapanja u Nezakciju, a obu-
4. st. pr. Kr. U materijalnoj se kulturi prepoznaje utjecaj dolenjske, notranjske i
svetolucijske grupe. Javljaju se tipovi Certosa fibula, a prisutan je i nakit iz li-
burnskih radionica Jadrana. arama pojavljuje se finija keramika, gar-
niture za kao i crvenofiguralne posude gornjojadranskih, radionica
(keramika tipa Alto Adriatico). Helenizam donosi u Nezakcij keramiku tipa Gnathia
kao i reljefnu keramiku, koja je uz srebrni nakit dolazila iz Liburnije. nalazi
latenske robe dolazili su u Istru preko idrijske i notranjske grupe. Nakon 300. godine
pr. Kr. u nekropoli prestaje pokapanje, a nastavak kronolokog prikaza temelji se na
nalazima u naselju i izvan grobova.
se na prirodnim uvjetima u kojima je nastao i u okviru kojih se odvijao i-
vot u Nezakciju, kao i iz mnogobrojnih materijalnih ostataka je govoriti o Go-
spodarstvu (str. 109- 117). Ono se u prvom redu zasnivalo na zemljoradnji i
Analize ivotinjskih ostataka izvrene su za prvih istraivanja, a pokazale su zani-
mljive podatke: od ivotinja uzgajale su se prvenstveno ovce odnosno koze, ali
prisutno je i govedo, svinja i pas. Lovne ivotinje, prvenstveno jelen i
su bile dio jelovnika stanovnika Nezakcija. ivotinje su se koristile i za dobivanje vune
koja se prela i tkala u naselju. O obradi zemlje saznajemo s prikaza na situlama gdje je
dva puta prikazana scena oranja. Svakidanja aktivnost bila je i izrada
posuda, a specijalizirani majstori popravljali su Zbog velike
luksuzne importirane robe, najvie iz i junoitalskog svijeta, Nezakcij je
morao odigrati vanu ulogu u trgovini". Jedinstveni prikaz pomorske
bitke na situli 1981. godine pokazuje oblik broda serilje (serilie) kojega su
Histri koristili u kontroli sjevernogjadrana.
U zadnjem poglavlju Duhovni ivot i Nezakcija autorica donosi jasne za-
o nastanku, ivotu i kraju jednog od glavnih i kulturnih sredita
279
OSVRTI. PRIKAZI. VIJ ESTI! VIA svezak 8- 10
Histra. Histri, dolaskom u ll. st. pr. Kr. u naselje koje su ranije obitavali
dobni stanovnici, razvijaju, na temelju vlastite tradicije i utjecaja, prvenstveno kultura
Apeninskog poluotoka, Padske nizine i Predalpskog svoj vlastiti osebujni stil.
Najbogatiji ostaci su u prostoru pokapanja gdje su se nalazili i kameni spo-
menici kao vid duhovnog njihovih stvaralaca. Zbog zamrenosti njihova polo-
aja u samoj nekropoli (kameni blok s prikazom ene i djeteta je ispod groba
datiranog u 7. st. pr. Kr.), bilo je vie interpretacije i datacije spomenika. Ana-
logne pojave prisutne su i na suprotnoj, zapadnoj obali Jadrana, a utjecaji
proimaju se na kamenim spomenicima (novilarska stela) i situlskoj umjetnosti (prikaz
pomorske bitke). Na prosroru nekropole nalazila su se i svetita, najvjerojatnije heroizi-
ranih predaka (kamene skulpture u obliku mukih torza ili pak konjanici), ali i mjesta
tovanja ene i plodnosti (naga ena s djetetom) . U pojedinim grobovima je
gomilanje predmeta (fino garniture za predmeti), kao i prisu-
tnost predmeta koji duhovnu i drutvenu prevlast u zajednici.
Kraj Nezakcija poznat je iz opisa Drugog (183/182. g. pr. Kr.) i (178/177. g.
pr. Kr.) histarskog rata, a to je ujedno i trenutak romanizacije poluotoka. Ne-
zakcij kasnije nikad bogatstvo i slavu koju je imao u posljednjem
prije Krista. grad, sa svojim hramovima, forumom, tabetnama,
termana i javnoga i privatnog karakrera biti u sjeni Coloniae Polae. Nakon
faze i avaro-slavenskih upada ostati zaboravljen do ponovnog
i ubikacije 29. srpnja 1901. godine. Terenska istraivanja i publikacije pra-
povijesnih nalaza objavljene tijekom 20. kulminirale su upravo ovom knjigom
Kristine
Zbog potpuno vjerna prikaza nalazita i njegova neprocijenjiva materijalnog bogat-
stva, knjiga je sa 129 ilustracija - to topografskih karata, to fotografija
nalazita, crtea i fotografija predmeta.
I na kraju, tekst ovoga kapitalnog rada istarske arheologije tiskan je usporedo na hr-
vatskome i engleskom jeziku, to iroj i znanstvenoj javnosti olakava pristup
naem nalazitu, a smo i mi sastavni dio Europe i Svijeta kojem smo pripadali i u
vrijeme kad je u Nezakciju pulsirao ivot.
Klara
280