Etika i Mediji

- sa posebnim osvrtom na stavove o spolu, rasama,

etnolokom porijeklu i seksualnoj orijentaciji -
Dr L.G. Montgomery
Mr. Valentine Thomas
Etika zapoinje u otvorenosti koju osigurava sloboda
misao da bi stvari trebale biti drugaije nego to jesu i
pouzdanje da ta budunost bude konkretnija. Ali ta
otvorenost moe biti osigurana samo tim osmjehom i tom
neodlunou i sposobnou smijanju na ironiju da je
etinost moda najranjivija od svih ljudskih osobina.
Quote from Ethics: Key Concepts in Philosophy by Dwight
Furrow
Prouavanje i procjenjivanje ljudskog ponaanja
predvoenog moralnim principima koji mogu biti sagledani
ili kao standardno ponaanje koji su pojedinci razvili ili kao
oblik dunosti i obaveza koje drutvo zahtjeva od svojih
lanova
Etika
The Columbia Encyclopedia, Sixth Edition. 2001-05.
Da li je vae drutvo etino?
to mislite da je neetino u vaem drutvu?
U kojim podrujima smatrate vae drutvo
neetinim: obrazovanje, zdravstvo, ekonomija i
business, politika, mediji?
Kakav privatni ili drutveni utjecaj moete
ostvariti ako su sva ova podruja djelomino ili u
potpunosti korumpirana?
Pitanja za studente:
Etika
Prouavanje i procjenjivanje ljudskog ponaanja
predvoenog moralnim principima
koji mogu biti sagledani ili kao
standardno ponaanje koji su pojedinci
razvili ili kao oblik dunosti i obaveza
koje drutvo zahtjeva od svojih lanova.
Medijska etinost
istinoljubivost,
tonost,
objektivost,
nepristranost,
potenje,
javna odgovornost,
kompetentnost
Politika etinost
usklaenost,
kompromis,
razliitost,
prihvatljivost,
ivost,
odgovornost,
istinoljubivost,
kompetetnost
Zdravstvena etinost
pravda,
dostojanstvenost,
istinoljubivost,
iskrenost,
odgovornost,
kompetentnost
Poslovna etinost
odgovornost (obveza),
efikasnost,
transparentnost,
kvaliteta,
dobra volja,
Odravanje
nepristranosti
i fer poslovnih
performansi
Pravna etinost
neovisnost,
povjerenje,
osobni integritet
(potenje),
povjerljivost,
potivanje pravila
drugih komora i
pravnih oblika,
osobni publicitet,
interesi klijenata
The Interrelation of Ethics
Transparency International 2007 Corruption
Perceptions Index
2.7 Ukraine 118
2.8 Moldova 111
2.9 Albania 105
3.3 Montenegro 84
3.3 FYR Macedonia 84
3.3 Bosnia and Herzegovina 84
3.4 Serbia 79
3.4 Georgia 79
3.7 Romania 69
4.1 Turkey 64
4.1 Croatia 64
4.1 Bulgaria 64
4.6 Greece 56
4.9 Slovakia 49
5.2 Italy 41
5.2 Czech Republik 41
5.3 Hungary 39
6.1 Israel 30
6.6 Slovenia 27
2007 CPI
score
country country
rank
Table 9: Nacionalne institucije i sektori: korumpirani ili isti?
Extracted from: Report on the Transparency International
Global Corruption Barometer 2005
Release date: 9 December 2005
2.2
2.7
3.5
3.5
3.1
3.7
3.4
3.5
3.7
3.8
3.8
3.9
4.2
3.9
4.0
Russ
2.5
2.8
2.6
3.5
2.6
2.9
2.8
4.1
2.7
3.8
3.1
4.0
3.9
4.1
4.2
Pol
2.1
2.5
2.4
2.9
2.5
2.9
2.7
3.6
3.8
3.4
2.4
3.7
3.6
3.6
3.8
Rom
2.7
3.1
2.7
3.6
2.8
3.4
3.2
4.1
4.5
3.8
3.4
4.3
3.8
4.2
4.3
Bulg
2.2
2.3
2.6
2.4
2.2
2.5
2.7
2.9
3.4
3.1
2.7
3.4
3.7
3.3
3.7
Cz
2.2
2.4
2.4
3.5
2.6
2.6
3.3
3.5
2.9
3.5
3.5
3.2
2.5
3.6
4.2
It
2.2
2.6
2.4
2.8
2.8
3.7
3.0
3.9
4.2
3.5
3.4
4.3
3.5
4.0
4.1
Mac
2.3 2.6 2.6 2.8 1.7 Religious Bodies
3.4 2.3 2.5 3.0 2.0 NGOs
2.9 2.4 2.6 2.9 The Military
2.9 2.9 3.3 2.5 1.7 Registry and Permit services
2.9 2.5 3,0 3.0 2.8 Utilities
3.7 3.6 2,9 3.0 1.5 Education System
3.7 3.1 3.0 3.5 3.1 Media
4.0 3.9 3.5 3.1 1.9 Medical Services
4.2 3.9 3.3 3.0 2.0 Customs
3.8 3.8 3.6 3.2 3.1 Business Private Sector
3.2 3.5 3.3 3.4 1.8 Tax Revenue
4.1 4.1 3.9 3.5 2.3 Legal System/Judiciary
4.0 4.0 3.3 3.1 2.0 Police
3.8 4.2 3.8 3.5 2.6 Parliament/Legislature
4.2 4.5 4.0 3.9 3.3 Political Parties
SCG BHG Cro USA Ice Do koje mjere smatrate da su
sljedei sektori u vaoj zemlji
korumpirani?
(1: uope nisu, 5: izrazito
korumpirani)
(No data for Hungary and Slovakia)
Table 3: Gdje korupcija u velikoj mjeri utjee na
politiki ivot?
Costa Rica, Ethiopia, Georgia, Germany, Guatemala, Hong
Kong, Ireland, J apan, Kosovo, Kenya, Moldova, Nicaragua,
Pakistan, Romania, Senegal, Singapore, Togo, UK,
Ukraine, Uruguay, USA
31% - 50%
Argentina, Bulgaria, Canada, Cameroon, Chile, Colombia,
Croatia, Czech Republic, Dominican Republic, Ecuador,
France, Ghana, Indonesia, India, Italy, South Korea,
Lithuania, Macedonia, Mexico, Nigeria, Panama, Paraguay,
Poland, Portugal, South Africa, Russia, Serbia, Thailand,
Turkey
51% - 70%
Bosnia and Herzegovina, Bolivia, Greece, Israel, Peru,
Philippines, Taiwan
Vie od 70%
Extracted from: Report on the Transparency International
Global Corruption Barometer 2005
Release date: 9 December 2005
(No data for Hungary and Slovakia)
Karakteristike pojedinaca
Razlike pojedinaca
Spoznajne predrasude
Etiko donoenje odluka i ponaanje pojedinaca
Karakteristike organizacija
Grupni i organizacijski pritisak
Organizacijska kultura
2. Stav o moralu 3. Etiko ponaanje
1.Svijest o moralu
Proces donoenja etikih odluka
Kako emo donijeti etiku odluku, u bilo kojoj situaciji ili okolini?
Drutvo profesionalnih novinara
Etiki Kodeks
lanovi Drutva profesionalnih novinara
vjeruju da je prosvjetljivanje javnosti pretea
pravdi i temelju demokracije. Zadatak
novinara su dogaaji i problematike. Poteni
novinari iz svih medija i svih struka tee
sluiti javnosti detaljno i iskreno.
Profesionalni integritet je kamen temeljac
novinarske vjerodostojnosti. lanovi drutva
dijele privrenost etikom ponaanju i
prihvaaju Kodeks kako bi priopili principe
i standarde prakse svog Drutva.
Tragati za istinom i izvjetavati ju
Novinari bi trebali biti iskreni, poteni i hrabri u
skupljanju, izvjetavanju i interpretiranju informacija.
Novinari bi trebali:
Izbjegavati stereotipe rasa, spol, dob, religija,
etnoloko porijeklo, zemljopis, seksualna
orijentacija, invaliditet, fiziki izgled ili socijalni
status
Podravati otvorene stavove, ak i stavove koje oni
smatraju nepodnoljivima.
Minimizirati tetu
Etiki se novinari odnose prema svojim izvorima,
subjektima i kolegama kao ljudskim biima koji
zasluuju potovanje.
Novinari bi trebali:
Pokazati dobar ukus. Izbjegavati povlaivanje kako
bi izazvali radoznalost;
Biti oprezni pri identificiranju maloljetnih
osumnjienika ili rtava seksualnih zloina.
Djelovati neovisno
Novinari bi trebali biti osloboeni obveza koji ih veu za bilo koji
drugi interes osim prava javnosti na informacije.
Novinari bi trebali :
Odbiti poklone, usluge, naknade, besplatna putovanja i posebne
tretmane, izbjegavati sekundarno zaposlenje, politiku
pristranost, javne urede i usluge koje organizira lokalna
zajednica ukoliko kompromitiraju novinarsku vjerodostojnost;
Biti obazrivi i hrabri pri postavljanja pitanja odgovornosti
utjecajnih ljudi;
Odbiti privilegirane tretmane oglaivaa i njihovih posebnih
interesa i opirati se njihovim pritiscima da utjeu na naslovne
stranice.
Biti odgovoran (da se na njih moe raunati)
Novinari bi trebali :
Razotkriti neetiko ponaanje novinara i medija
(vijesti).
Principi po kojima bi se novinari
trebali ponaati
Tragati za istinom i izvjetavati ju to je
detaljnije mogue
Konstantno se informirati kako bi mogli
informirati, ukljuiti i educirati javnost o
odreenoj tematici na iskren i neodoljiv nain.
Biti iskreni, poteni i hrabri u skupljanju,
izvjetavanju i interpretiranju informacija
Dati pravo glasa onima koji to pravo inae
nemaju;
Pozvati utjecajne ljude na odgovornost.
Principi po kojima bi se novinari
trebali ponaati
Djelovati neovisno
Energino braniti svoju voditeljsku ulogu koju slobodni
mediji imaju u otvorenom drutvu
Tragati za stavovima bez utjecaja onih koji koriste
svoju mo ili poziciju suprotno od interesa javnosti
Ostati slobodan ne ukljuivati se u asocijacije ili
aktivnosti koje mogu kompromitirati vjerodostojnost ili
unititi kredibilitet
Prepoznati da dobre etike odluke zahtjevaju
odgovornost pojedinca uz zajednike napore
Principi po kojima bi se novinari trebali
ponaati
Minimizirati tetu
Biti suosjeajni s onima koji su povrijeeni
(pogoeni) vaim aktivnostima;
Odnositi se prema svojim izvorima, subjektima i
kolegama kao ljudskim biima koji zasluuju
potovanje, a ne kao prema sredstvu novinarskog cilja;
Prepoznati da prikupljanje i izvjetavanje informacija
moe uzrokovati tetu ili neugodnost, ali balansirati
negativnostima odluujui se na alternative koje
maksimiziraju cilj o iskrenosti
Postavite 10 pitanja kako bi donijeli dobru etilnu odluku
1. ta znam? ta bih trebao znati?
2. Koja je moja novinarska svrha?
3. Koji su moji etiki stavovi (etika pitanja od vanosti)?
4. Koje bi organizacijske politike i profesionalne smjernice trebao
uzeti u obzir?
5. Kako mogu ukljuiti druge ljude, s razliitim stavovima i
razliitim idejama u proces donoenja odluka?
6. Tko su moji stakeholderi na koga e sve utjecati moja odluka?
Koja je njihova motivacija? to je od toga legitimno?
7. ta da su uloge obrnute? Kako bih se ja osjeao da sam na
mjestu jednog od tih stakeholdera?
8. Koje su mogue posljedice moje aktivnosti? Kratkorono?
Dugorono?
9. Koje su moje alternative kako bih maksimizirao iskrenu
odgovornost i minimizirao tetu?
10. Mogu li isto i u potpunosti opravdati moje razmiljanje i moje
odluke? Mojim kolegama? Javnosti?
Svjedoci i privilegija bijelaca u medijima:
Uvod
Bijelci stvaraju dominantan imid u svijetu, a ne vide da
na taj nain stvaraju svijet u svojoj glavi
Richard Dyer
Rasprave o stereotipima medija se odnose na to da
stereotipima zapravo uvijek negativno pogoene
tradicionalno marginalizirane skupine poput ena,
homoseksualaca i etnikih manjina. No sve vie uenjaci
smatraju da stereotipi zapravo privilegiraju odreenu
skupinu ljudi.
Etika i vidljive manjine u medijima koji se
bave svijetom zabave (Canada)
Kada se Kanaane upitalo, u istraivanju iz 2002, da li
bi njihova vlada trebala braniti i poticati
multikulturizam njih 82% je reklo da.
Zato je onda, pita Lionel Lumb, s Carleton
novinarskog fakulteta veliki broj manjina koji su
vidljivi na naim ulicama i naim trgovakim
centrima, uredima i ambulantama tako nevidljiv na
televizijskim ekranima?
70% drama, serija i sitkoma koje Kanaani gledaju su
proizvedeni u SAD-u. Imidi manjina nedostaju na
njihovim ekranima pa ih tako nema ni na kanadskim.
White-Washing svijeta zabave
Jo 1993, American Screen Actors Guild (SAG) je poeo
sakupljati statistiku o broju etnikih i manjinskih glumaca
koji se pojavljuju na amerikoj televiziji i filmovima.
Rezultati su bili strani. Manjine su bile nereprezentativne u
svim sektorima izvjetavanja o svijetu zabave. Lice svijeta
zabave bilo je bijelo, veinom mukarci i mladi.
Kritiari i obrambene grupe poeli su pritiskati industriju da
bi trebala proizvoditi programe i filmove koje adekvatno
pokazuju rasnu i etiku razliitost koju moemo nai u naim
zajednicama dolo je do znaajnog pomaka. U svom
izvjetaju iz 2000 SAG je objavio porast od 7% u industriji i
zabiljeio porast broja uloga koju su dobivali obojeni, meu
kojima je od svih uloga na televiziji i filmu bilo 15%
Afroamerikanaca. Ipak, magazin People (NAACP) je
konstatirao da na etiri glavne mree u 26 glavnih emisija
za sezonu 2000. niti jedan obojeni pripadnik nije ima glavnu
ulogu
White-Washing svijeta zabave
Kanadska televizija i javna i privatna dobro je poznata
po stvaranju programa za djecu i mlade ljude koji se
odnose na nae mulitkulturalno drutvo. Ali kritiari
programa za odrasle alju zabrinute poruke u SAD.
U istraivanju iz 1994 Magali Dupont i Fo Niemi otkrili su
da su manjine u Quebec-temeljenim dramama izabrane za
sporedne uloge, najee kao loe plaeni zaposlenici ili u
nesigurnim kunim situacijama; obojenima su se davale
manje herojske i muevne uloge nego njihovim bijelim
kolegama.
Pogreno prikazivanje u video igrama
Iako je televizija ostvarila znatan pomak u respektiranju
manjina ini se da industrija video igara jo uvijek nije
shvatila poruku. U istraivanju iz 2001 amerika
organizacija Children Now, koji se zvao Potena igra
nasilje, spol i rasizam u video igrama istraila je neke od
najpopularnijih video igara kako bi ocijenila stupanj
stereotipa. Zakljuila je da:
Veina protagonista (86 %) su bili bijeli mukarci
Obojeni mukarci su prikazani na stereotipan nain
7/10 Azijaca bili su borci, a 8/10 Afroamerikanaca
sportski takmaci
Gotovo 9/10 Afroamerikanki su bile rtve nasilja
(duplo vie od bjeljkinja)
79 % Afroamerikanaca su prikazani kao verbalno ili
fiziki agresivni dok je takvim prikazano 57 %bjelaca.
Utjecaj gledatelja
Mediji u svijetu zabave puno govore svojim gledateljima o
tome na koga se obraa pozornost u drutvu. Profesor
George Gerbner sa Sveuilita Temple zabrinut je da
prikaz manjina u svijetu zabave utjee na nain na koji
djeca vide sebe i druge
Istraivanje organizacije Children Now iz 1998. pod
nazivom Drugaiji Svijet: Stavovi djece o rasama i
klasifikaciji u medijima podupire ovaj zakljuak. Njihovo
istraivanje je otkrilo da djeca povezuju karakterstike
bijelaca s razliitim karakteristikama: imati puno novaca;
biti odlino obrazovan, biti voa, biti dobar u koli i biti
inteligentan. Obratno, karakteristike manjina povezuju s
krenjem zakona, financijskim problemima, lijenosti i
budalastim ponaanjem
Utjecaj gledatelja
Gerbner smatra da ako se previe izlaete vidjeti ete
puno prilika, puno izbora. Ukoliko pak niste toliko
izloeni biti e suprotno. Mediji mogu dati legitimnost
ukljuujui ljude i odavajui im potovanje pa je
poteno i jednako predstavljanje ljudi u medijima
vaan dio u zdravom i tolerantnom multikulturalnom
drutvu.
Ljepota i stav o fizikom izgledu u medijima
(Kanada)
Ne treba nam afganistanski stil da bi nestali kao ena. Mi
nestajemo radei ba suprotno otkrivajui naa tijela
kako bi se doveli do eksterno nametnute vizije o enskoj
ljepoti.
Robin Gerber
Imid enske ljepote moemo pronai svugdje. ene i
dijelovi njihovog tijela prodaju sve od hrane do
automobila. Popularni filmovi i televizijske glumice
postaju sve mlae, vilje i mravije. Neke su ak i padale u
nesvijest na setu od gladi. enski asopisi su puni lanaka
koji nameu tezu da e, ako se samo rijee tih nekoliko
kilograma vika, imati sve savren brak, divnu djecu,
odlian seks i priznatu karijeru
Ljepota i stav o fizikom izgledu u medijima
(Kanada)
Zato se enama nameu odreeni standardi
ljepote i to onoj veini koja je toliko prirodnija i
zrelija nego sami modeli? Korijeni su, smatraju
neki analisti, ekonomske prirode. Prezentirajui
ideal koji se teko dostie i odrava industrije
kozmetikih i dijetetskih proizvoda zasigurno
rastu i profitiraju. I nije sluajno da se promovira
mladost i mravost kao glavni kriteriji ljepote.
Ako ve ne trebaju sve ene smraviti sve ene
stare kae Quebec Action Network for Women's
Health u svom izvjetaju. A prema ovoj industriji,
godine su katastrofa s kojom se treba suoiti.
Ljepota i stav o fizikom izgledu u medijima
(Kanada)
Ulozi su ogromni. U jednu ruku, ene koje su nesigurne zbog svog
tijela e najvjerojatnije i kupiti neki kozmetiki proizvod, novu
odjeu ili pomo za mravljenje. Procjenjeno je da sama dijetetska
industrija vrijedi 100 milijardi dolara godinje. S druge strane,
istraivai nagovjetavaju da je izloenost imidima mravih,
mladih istuiranih enskih tijela povezano s depresijom,
pomanjkanjem samopotovanja i razvoja nezdravih prehrambenih
navika kod ena i djevojaka.
Amerika istraivaka grupa Anorexia Nervosa & Related Eating
Disorders, Inc. kae da jedna od svake 4 ene (u studentskim
godinama) koristi nezdrave metode za kontroliranje teine kao
post, preskakanje obroka, pretjerana fizika aktivnost, pretjerano
koritenje tableta i povraanje koje same izazovu. A kanadski
Institut za Fitness i ivotni stil upozorava da su djevojice ve od 9
godina optereene kontrolom teine. Amerike statistike su sline.
U 2003. asopis Teen je izvjestio da je 35 % djevojaka od 6 do 12
godina bilo na barem jednoj dijeti i da oko 50 to 70 % djevojaka sa
normalnom teinom smatra da je predebelo.
Nedostina ljepota
Moda i najuznemirenija injenica da su imidi enske
ljepote koje nalazimo u medijima nedostine za sve osim
za mali broj ena. Istraivai su generirali imid djevojke s
proprocijama barbike i otkrili da njena lea ne bi izdrala
teinu gornjeg dijela, a njeno tijelo bi bilo toliko usko da bi
moglo imati samo jednu jetru i crijevo dugako svega
nekoliko centimetara. Prava bi ena graena na taj nain
bolovala od kronine dijareje i na kraju umrla od
pothranjenosti.
Samo-usavravanje ili samo-destrukcija?
Jean Kilbourne smatra da nadmona prisutnost imida
bolesno mrave ene znai da su tijela normalnih ena u
medijiima postala nevidljiva. Prava tragedija je, zakljuuje
ona, da mnoge ene prisvajaju ove stereotipe i sude o sebi
po strandardima koje im namee industrija ljepote. ene se
usporeuju s njima za muku panju. Ovaj fokus na ljepotu
i elju efektivno unitava bilo koju svijest i aktivnost koja
bi mogla pomoi da se promijeni ovakva klima.
Medijski prikazi mukaraca i muevnosti:
Uvod
Kada sam bio roen pogledali su me i rekli: kako dobar
deko, kako pametan deko, kako snani deko! A kada si
ti roena pogledali su te i rekli: kako dobra djevojica,
kako pametna djevojica, kako lijepa djevojica!
What a Good Boy, The Barenaked Ladies
Ve nekoiliko desetljea, kritiari medija i feministkinje
ispitivale su ulogu medija u stvaranju i nametanju
stereotipa ena i feminizma. Ali tek nedavno su proirili
svoja istraivanja o tome kako mediji stvaraju, informiraju
i nameu ideje o mukarcima i muevnosti.
Kako mediji definiraju muevnost
1999, Children Now, organizacija koja istrauje utjecaj
medija na djecu i mlade, smjetena u Kaliforniji pustila je
izvjee s naslovom Od djeaka do mukarca: poruka
medija o muevnosti: izvjetaj je govorio da prikaz medija
o mukarcima nastoji uvrstiti njihov poloaj u drutvu.
Izvjetaj je zapazio sljedee :
Veina mukaraca prikazanih u medijima su
heteroseksualci
Mukarce se najee spaja uz javnu sferu posla (a
manje privatnu), a tematika i problemi koji su vezani za
svijet su vaniji od osobnih problema
Obojeni mukarci u veoj mjeri su povezani sa osobnim
problemima i u veoj mjeri koriste fiziku agresivnost
ili nasilje kako bi rijeili te svoje probleme
Kako mediji definiraju muevnost
Iz toga djeca mogu zakljuiti da ovi dominantni trendovi u
medijskom prikazu naglaavaju i podravaju drutvene
stavove koje muevnost povezuju s moi, dominantnou i
kontrolom.
In Tough Guise: Violence, Media and the Crisis in
Masculinity - Jackson Katz and Jeremy Earp smatraju da
medij osigurava vanu perspektivu o drutvenim
stavovima i iako mediji nisu uzrok nasilnikog ponaanja
mladia i mukaraca oni prikazuju muko nasilje kao
normalan izraz muevnosti.
Prikaz i prihvaanje mukarca od strane medija kao
drutveno mone i fiziki nasilne osobe potiu
pretpostavke kako bi se mladii i mukarci trebali ponaati
u svom drutvu, kako bi se trebali ophoditi s ostalima kao i
to kako bi se trebali ponaati prema enama i djeci.
Homoseksualci u vijestima
Iako je napravljen odreeni pomak kada je rije o
opisu homoseksualaca na televiziji i na filomovima
kritiari smatraju da mediji jo uvijek ignoriraju i
iskrivljuju sliku o ivotima i iskustvima
homoseksualaca
U istraivanju iz 1998. Lisa Bennett je otkrila da
mediji nameu predrasude i diskriminaciju protiv
homoseksualaca. Otkrila je da su homoseksualci esto
povezani s devijantnim ili kriminalnim ponaanjem
bez dokaza koji mogu potkrijepiti ovakvu tvrdnju i da
mediji esto piu uvredljive i homofobine komentare.
Ona zakljuuje da ovakva praksa namee pretpostavke
sa su homoseksualci prirodno inferiorniji.
Homoseksualci u vijestima
Prije prihvaanja prava homoseksualaca 70tih godina,
homoseksualci nisu bili vana tema u sredinjim
vijestima. Ali sa nastankom SIDE kao zdravstvene
problematike 80tih ova tema je bila sve intenzivnija i
sve negativnija. Tijekom tog vremena mediji su
prikazivali mukarce homoseksualce kao ozbiljan rizik
za drutvo
Aktivisti i akademici poput Simona Watney, Douglasa
Crimpa and Jana Zita Grovera su smatrali da medijski
prijenosom o sidi konstantno naglaavaju negativan
stereotip o homosekualcima. Njihov stav je zapravo
uzrokovao strah drutva od homoseksualaca i odbojnost
drutva prema njihovoj zajednici a, muke su
homoseksulace zapravo krivili za nastanak side.
Homoseksualci u vijestima
Prikaz medija o sidi se poboljao tijekom 90ih
veinom kao rezultat napora aktivista koji su se
borili za prava homoseksualaca. Ali sredinje
vijesti su pokrivale novosti o homoseksualcima
samo kada se radilo o kriznim situacijama. Mnogi
smatraju da bi se, s obzirom da homoseksualci
ine od 2-5% ukupne populacije, njihov interes
morao spremnije zagovarati.
Sudionici okruglog stola za homoseksualce iz
2000. u Quebecu zakljuili su isto, smatrajui da
pomanjkanje vijesti o homoseksualcima i
smanjena pitanja koja se dotiu zajednice
homoseksualaca prikazuju prisustvo
homoseksualaca u medijima kao sluajno i
marginalno.
The Black Image in the White Mind: Mediji i rasizam
u Americi (University of Chicago Press, 2000)
I dok su crni glumci sve prisutniji u filmovima jo uvijek postoji
otvoreno pitanje na koji ih se nain predstavlja. U top filmovima
iz 1996:
Lik koji glumi crna glumica koristi vulgarni rjenik: 89%
Lik koji glumi bijela glumica koristi vulgarni rjenik : 17%
Crna glumica u filmu biva fiziki nasilna: 56%
Bijela glumica u filmu biva fiziki nasilna : 11%
Crna glumica u filmu suzdrana (ograniena uloga): 55%
Bijela glumica u filmu suzdrana (ograniena uloga): 6%
The Black Image in the White Mind: Mediji i rasizam
u Americi (University of Chicago Press, 2000)
Televizijski oglasi danas pokazuju mnoge crnce i izbjegavaju
stereotipe. Ipak, kada se napravi detaljnija analiza mogu se
vidjeti skriveni obrasci razliitosti i razdvojenosti. Npr, ne udi
da crnci u oglasima ne dodiruju bijelce ali (za razliku od
bijelaca) oni se rijetko i meusobno dodiruju, to prenosi
suptilnu poruku da je crnaka koa tabu. Hijerarhija rasnih
povlastica je ugraena unutar rasporeivanja reklama.
Razmotrite ove brojke:
Od 105 reklama za automobile ili kamione koje prikazuju samo
jednu rasu, postotak bijelaca: 100%
Od 74 reklame za parfeme koje prikazuju samo jednu rasu, postotak
bijelaca: 98%
Od 47 reklama za nakit ili kozmetiku koje pokazuju samo jednu rasu,
postotak bijelaca: 100%
The Black Image in the White Mind: Mediji i rasizam
u Americi (University of Chicago Press, 2000)
Preko 70% crnaca u visoko rangiranim zabavnim programima glume
osobe na profesionalnim ili managerskim pozicijama. No koliko god
s dobrom namjerom, ovaj utopijski preokret predstavlja formalnu
udaljenost izmeu crnih i bijelih glumaca, sputavajui susojeajnu
imaginaciju gledatelja. Nadzorne uloge crnaca zapravo izolira crnce
od bliskog odnosa sa kolegama. Meu ovim glumcima, 92%
interakcije s bijelcima su svedene na zadatke vezane samo uz posao.
The Black Image in the White Mind: Mediji i rasizam
u Americi (University of Chicago Press, 2000)
Medijske vijesti nastoje crnce stavljati u geto. Sve se vie
Afroamerikanci pojavljuju u kriminalistikim, sportskim ili
zabavnim priama. Rijetko ete vidjeti da neki crnac donosi
vanu odluku koja se odnosi na dobrobit cijele nacije.
Primjeri pokazuju:
Broj izjava na televiziji o vanjskoj politici koju su izrekli bijelci:
99; crnci: 1
Broj izjava na televiziji o ekonomskoj politici koju su izrekli
bijelci: 86; crnci: 1
Broj izjava na televiziji o izbornoj politici koju su izrekli bijelci:
79; crnci: 0
Broj izjava na televiziji o sportu i zabavi koji su izrekli bijelci:
35; crnci: 11
Broj izjava na televiziji o kriminalu koju su izrekli bijelci: 149;
crnci: 24
Zakljuak
Mediji imaju ogromnu etiku odgovornost. Netko bi
ak rekao i vie od bilo koje druge javne institucije jer
je njihov domet, u ovom stoljeu, uistinu globalan i
direktan.
Ono to vidimo, ujemo, absorbiramo svjesno i to je
jo vanije nesvjesno ima i mo i utjecaj na nas i iznad
nas
Konano, ukoliko mi ne preispitujemo stereotipe koje
su nam prezentirani ili ako ih mi ne prepoznajemo
onda smo samo lutke kojima drugi manipuliraju.