1 1

Mr. sc. Eda Ribari Aidone,

pred.
RAUNOVODSTVENE KNJIGE RAUNOVODSTVENE KNJIGE
poela evidencije pomou kojih se
kronoloki i sustavno obuhvaaju nastale
poslovne promjene utemeljene na
vjerodostojnim knjigovodstvenim
ispravama, a koji se odnose na promjene
2 2
ispravama, a koji se odnose na promjene
imovine, glavnice, dugova, rashoda i
prihoda;
imaju obiljeje javne isprave i slue kao
dokazno sredstvo u sudskim postupcima
- u njih se nita ne smije proknjiiti bez
vjerodostojne knjigovodstvene isprave.
mogu biti razliitog oblika i sadraja-
ppodjela odjela raunovodstvenih (poslovnih) raunovodstvenih (poslovnih)
knjiga knjiga s obzirom na sadraj i nain
knjienja nastalih poslovnih promjena:
RAUNOVODSTVENE KNJIGE
3 3
prema ZOR-u (l.10.st.3) dnevnik i glavnu knjigu
treba uvati 1 11 1 godina godina, a pomone knjige 7 7 godina godina
TEMELJNE
POMONE
Dnevnik Glavna knjiga
Analitike
evidencije
Druge pomone
knjige
pposlovne knjige oslovne knjige:
dnevnik kronoloka evidencija svih nastalih poslovnih
promjena
glavna knjiga evidencija nastalih poslovnih promjena
sustavno poredanih po predmetu knjienja grupiranih s
aspekta bilance i rauna dobiti i gubitka
pomone knjige - analitike evidencije imovine i obveza, te
druge pomone knjige koje nadopunjuju podatke u glavnoj
knjizi
4 4
DNEVNIK DNEVNIK
raunovodstvena raunovodstvena (poslovna (poslovna knjiga knjiga) ) u u koju koju se se poslovne poslovne
promjene promjene unose unose slijedom slijedom tijeka tijeka vremenskog vremenskog nastanka nastanka
kronoloki kronoloki;
kao jedinstvena raunovodstvena knjiga ili
kao vie specijaliziranih knjiga za biljeenje promjena
5 5
kao vie specijaliziranih knjiga za biljeenje promjena
(jedan opi dnevnik - sve poslovne promjene poduzea,
i vie analitikih za odreene vrste poslovnih promjena
- npr.: dnevnici knjigovodstva dugotrajne imovine,
materijalnog knjigovodstva, knjigovodstva kupaca,
knjigovodstva dobavljaa, knjigovodstva gotovih
proizvoda, blagajniki dnevnik, itd.);
Analitiki Analitiki dnevnici dnevnici olakavaju usklaivanje analitikih
evidencija sa sintetikom evidencijom (glavnom
knjigom) jer promet dnevnika odgovarajue analitike
evidencije mora biti jednak prometu odgovarajueg
sintetikog rauna;
Uobiajeno se upisuju upisuju sljedei sljedei podaci podaci: datum, opis
poslovne promjene, poziv na temeljnicu, dugovna i
6 6
poslovne promjene, poziv na temeljnicu, dugovna i
potrana svota, konto i eventualno tekui broj
knjigovodstvene stavke - mora biti usuglaen s
glavnom knjigom, to znai da dnevnik i glavna knjiga
najee imaju iste stupce.
kontrolna uloga
duguje potrauje
023 - Poslovna
zgrada
300.000,00
031 - Oprema 60.000,00
100 - iro-raun 20.000,00
120 - Potraivanja
od kupaca
10.000,00
220 - Obveze
prema dobavljaima
26.000,00
252 - Obveze za
iznos
datum
knjigovodstvena
isprava
opis konto
DNEVNIK
PS 1.1.20xy.
7 7
252 - Obveze za
dugorone kredite
90.000,00
310 - Zalihe
materijala
20.000,00
900 - Vlasniki
kapital
240.000,00
940 - Zadrani
dobitak
54.000,00
UKUPNO 410.000,00 410.000,00
100 - iro-raun 4.000,00
120 - Potraivanja
od kupaca
4.000,00
UKUPNO 4.000,00 4.000,00
primljena doznaka
kupca
IZV-1 2.1.20xy.
dnevnik
220 - Obveze
prema dobavljaima
1.000,00
100 - iro-raun 1.000,00
UKUPNO 1.000,00 1.000,00
plaena obveza
dobavljau
4.1.20xy. IZV-2
8
120 - Potraivanja
od kupaca
3.750,00
240 - Obveza za
PDV - 25%
750,00
750 - Prihod od
prodaje proizvoda
3.000,00
UKUPNO 3.750,00 3.750,00
418.750,00 418.750,00
IR-1
prodani proizvodi
kupcu
SVEUKUPNO
5.1.20xy.
GLAVNA KNJIGA GLAVNA KNJIGA
sustavna sustavna knjigovodstvena knjigovodstvena evidencija evidencija u koju se
unose iste knjigovodstvene knjigovodstvene promjene promjene zabiljeene
u dnevniku, razvrstane razvrstane po odreenim
segmentima (po predmetu knjienja) grupiranim
ss aspekta aspekta:
bilance bilance:: imovina, glavnica, dugovi
rauna rauna dobiti dobiti i i gubitka gubitka:: rashodi, prihodi, rezultat
9 9
rauna rauna dobiti dobiti i i gubitka gubitka:: rashodi, prihodi, rezultat
poslovanja.
sadri konta (raune) - onoliko ralanjenih
konta koliko je potrebno da se udovolji
zahtjevima iz propisane sheme bilance i rauna
dobiti i gubitka, kao i vlasnika glavnice za
raunovodstvenim informacijama;
poetno stanje se upisuje temeljem poetne
bilance i svih knjigovodstvenih promjena nastalih
tijekom bilannog, tj. obraunskog razdoblja;
najvanija raunovodstvena knjiga dvojnog najvanija raunovodstvena knjiga dvojnog
sustava knjigovodstva sustava knjigovodstva
budui da sve poslovne promjene moraju
kronoloki biti zabiljeene u dnevniku i sustavno
10 10
kronoloki biti zabiljeene u dnevniku i sustavno
na raunima glavne knjige, mora postojati
suglasnost proknjienih svota u dnevniku i u suglasnost proknjienih svota u dnevniku i u
glavnoj knjizi glavnoj knjizi
023 - Poslovna zgrada
1.1.20xy. PS 300.000,00 300.000,00
031 - Oprema
1.1.20xy. PS 60.000,00 60.000,00
100 - iro-raun
SALDO
datum
knjigovodstvena
isprava
opis SALDO
duguje potrauje datum
knjigovodstvena
isprava
opis
knjigovodstvena
GLAVNA KNJIGA - kartice
duguje potrauje
11 11
1.1.20xy. PS 20.000,00 20.000,00
2.1.20xy. IZV-1 primljena doznaka kupca 4.000,00 24.000,00
4.1.20XY. IZV-2 plaena obveza dobavljau 1.000,00 23.000,00
120 - Potraivanja od kupaca
1.1.20xy. PS 10.000,00 10.000,00
2.1.20xy. IZV-1 primljena doznaka kupca 4.000,00 6.000,00
5.1.20XY. IR-1 prodani proizvodi kupcu 3.750,00 9.750,00
SALDO
datum
knjigovodstvena
isprava
opis SALDO
datum
knjigovodstvena
isprava
opis duguje potrauje
duguje potrauje
220 - Obveze prema dobavljaima
1.1.20xy. PS 26.000,00 26.000,00
4.1.20xy. IZV-2 plaena obveza dobavljau 1.000,00 25.000,00
240 - Obveza za PDV
5.1.20xy. IR-1 prodani proizvodi kupcu 750,00 750,00
252 - Obveze za dugorone kredite
knjigovodstvena
isprava
opis SALDO
datum
knjigovodstvena
isprava
opis SALDO potrauje
datum duguje potrauje
duguje
12
252 - Obveze za dugorone kredite
1.1.20xy. PS 90.000,00 90.000,00
310 - Zalihe materijala
1.1.20xy. PS 20.000,00 20.000,00
datum
knjigovodstvena
isprava
opis SALDO
datum
knjigovodstvena
isprava
opis SALDO
duguje potrauje
duguje potrauje
750 - Prihod od prodaje proizvoda
5.1.20xy. IR-1 prodani proizvodi kupcu 3.000,00 3.000,00
900 - Vlasniki kapital
1.1.20xy. PS 240.000,00 240.000,00
duguje potrauje
duguje potrauje
datum
knjigovodstvena
isprava
opis SALDO
datum
knjigovodstvena
isprava
opis SALDO
13
940 - Zadrani dobitak
1.1.20xy. PS 54.000,00 54.000,00
SVEUKUPNO 418.750,00 418.750,00
datum
knjigovodstvena
isprava
opis duguje potrauje SALDO
Zbroj dugovnih i potranih strana
dnevnika mora biti jednak zbroju svih
svota zabiljeenih na dugovnim i
potranim stranama rauna glavne
knjige (u primjeru iznos SVEUKUPNO
- temelj za formalnu
14 14
knjige (u primjeru iznos SVEUKUPNO
418.750,00) - temelj za formalnu
kontrolu ispravnosti provedenih
knjienja u glavnoj knjizi
raspored konta u glavnoj knjizi temelji se
na unaprijed pripremljenom kontnom planu
ime se omoguava jednostavno
snalaenje u poslovnim knjigama, odnosno
detaljniji uvid u strukturu imovine,
kapitala, obveza, prihoda, rashoda i
rezultata poslovanja;
razradu kontnog plana sainjava svaki razradu kontnog plana sainjava svaki
15 15
razradu kontnog plana sainjava svaki razradu kontnog plana sainjava svaki
poslovni subjekt prema svojim potrebama poslovni subjekt prema svojim potrebama
pri emu mora osigurati podatke za pri emu mora osigurati podatke za
pozicije svih obveznih financijskih pozicije svih obveznih financijskih
izvjea propisanih Zakonom o izvjea propisanih Zakonom o
raunovodstvu raunovodstvu;
POMONE KNJIGE POMONE KNJIGE
vode se da bi se dobili podrobniji podaci o
imovini, glavnici, dugovima, rashodima,
prihodima i financijskom rezultatu potrebni za
donoenje poslovnih odluka
mogu se voditi kao:
rauni i pomoni dnevnici
16 16
rauni i pomoni dnevnici
samo rauni
samo dnevnici
prema namjeni:
analitika evidencija analitika evidencija
druge pomone knjige druge pomone knjige
Analitike evidencije Analitike evidencije - pomone knjige u
kojima su ralanjeni sintetiki rauni
kako bi se do potrebnih podataka bre
dolo nego to je to mogue temeljem
evidencije u glavnoj knjizi
17 17
evidencije u glavnoj knjizi
druge druge pomone pomone knjige knjige::
knjiga inventara
knjiga ulaznih rauna
knjiga izlaznih rauna
knjiga blagajne
18 18
knjiga blagajne
knjiga izdanih mjenica
knjiga dioniara
ostale knjige
Povezanost evidentiranja poslovnih promjena u
pomonim knjigama, analitikim evidencijama i
glavnoj knjizi (na primjeru evidencije poslovanja s
kupcima i dobavljaima):
POSLOVANJE S
KUPCIMA
POSLOVANJE S
DOBAVLJAIMA
raunovodstveni informacijski sustavi 19
- knjiga izlaznih
rauna
- analitiko
knjigovodstvo
kupaca
- glavna knjiga
- knjiga ulaznih
rauna
- analitiko
knjigovodstvo
dobavljaa
- glavna knjiga
knjigovodstveni raun koji se koristi za knjigovodstveni raun koji se koristi za
prikazivanje stanja i promjena odreene prikazivanje stanja i promjena odreene
pozicije pozicije imovine, izvora imovine, trokova,
rashoda, prihoda i rezultata poslovanja
ralanjeni dijelovi bilance, te rauna
KONTO KONTO
20 20
ralanjeni dijelovi bilance, te rauna
dobitka i gubitka, koji slue za skraeno slue za skraeno
biljeenje i sustavno obuhvaanje stanovitih biljeenje i sustavno obuhvaanje stanovitih
ekonomskih promjena u poslovnim ekonomskih promjena u poslovnim
procesima, procesima, a mogu se vrijednosno izraziti
temeljna jedinica glavne knjige temeljna jedinica glavne knjige
Kontni (raunski) plan Kontni (raunski) plan
popis konta koja se koriste u
raunovodstvu odreenog poduzea;
sistematizirani popis naziva i ifri konta sistematizirani popis naziva i ifri konta
koji omoguavaju lako i jednostavno koji omoguavaju lako i jednostavno
21 21
koji omoguavaju lako i jednostavno koji omoguavaju lako i jednostavno
snalaenje u poslovnim knjigama snalaenje u poslovnim knjigama
brojem i nazivom oznaena konta za prikaz
imovine, kapitala, obveza, prihoda, rashoda
i rezultata poslovanja;
suvremeno dvojno knjigovodstvo polazi
od definiranja:
klasa (razreda) klasa (razreda) kontnoga plana ->
dijele se na skupine ->
osnovne (sintetike) raune -> osnovne (sintetike) raune ->
na analitike itd.
svakom kontu pridruuje se odreeni
broj (ifra) sukladno usvojenim pravilima
sastavljanja kontnog plana
raunovodstveni informacijski sustavi 22
Pri oblikovanju kontnoga plana prvo utvrditi
formalni okvir, a potom materijalni sadraj;
Formalni izgled Formalni izgled - ovisi o odabranom sustavu
ralanjivanja:
dekadski (desetini)
abecedni i
kombinirani sustav;
Dekadski (desetini) sustav podrazumijeva
23 23
Dekadski (desetini) sustav podrazumijeva
ifriranje klasa (razreda), skupina, sintetikih
(osnovnih) i analitikih konta desetinom razradom,
tj. oznaavanjem brojevima od 0 do 9;

Klasa (razred)
0 do 9
Skupina konta
Sintetika konta
Analitika konta
00 do 99
000 do 999
0000 do 9999
RAUNSKI (KONTNI) RAZRED
SKUPINA RAUNA (KONTA)
OSNOVNI RAUN (KONTO)
Srodne
skupine
rauna
Srodne
skupine
rauna
Srodni
osnovni
rauni
Srodni
osnovni
rauni
raunovodstveni informacijski sustavi 24
ANALITIKI RAUN
(KONTO)
ANALITIKI RAUN
(KONTO)
Materijalni sadraj Materijalni sadraj - definiran uporabom jednog
od sljedeih naela rasporeda pozicija:
bilanno naelo
funkcijsko naelo i
kombinirano naelo;
Bilanno naelo - uvoenje pozicija u kontni plan u
skladu s redoslijedom pozicija u bilanci te raunu
dobiti i gubitka - u kontni se plan unose i manjim
brojevima ifriraju pozicije aktive i pasive, a nakon
25 25
brojevima ifriraju pozicije aktive i pasive, a nakon
toga slijede pozicije rashoda, prihoda i rezultata
poslovanja;
Funkcijsko naelo - redoslijed razreda u kontnom
planu takav da slijed unoenja pozicija prati
poslovni proces;
Raspored kontnih razreda prema funkcijskom naelu
opeprihvaeni je princip u RH (RRiF-ov kontni plan)
RAZRED Opis
0 Potraivanja za upisani kapital i dugotrajna imovina
1
Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkotrajna potraivanja,
te plaeni trokovi budueg razdoblja i obraunani prihodi
2
Kratkorone i dugorone obveze, dugorona rezerviranja,
odgoena plaanja i prihodi budueg rezdoblja
3 Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnoga inventara
26 26
4 Trokovi po vrstama, financijski i ostali rashodi
5 Mjesta i nositelji trokova
6
Proizvodnja, gotovi proizvodi, roba i dugotrajna imovina
namijenjena prodaji
7 Pokrie rashoda i prihodi razdoblja
8 Financijski rezultat poslovanja i ostali sveobuhvatni dobitak
9 Kapital, priuve te izvanbilanni zapisi
Osnovni elementi konta:
naziv konta, odnosno naziv pozicije (stavke);
broj konta;
datum nastanka poslovne promjene;
oznaka isprave knjigovodstvene isprave temeljem koje
se promjena knjii na kontu;
kratak opis poslovne promjene;
novano iskazana vrijednost promjene (duguje ili
IZGLED KONTA IZGLED KONTA
27
novano iskazana vrijednost promjene (duguje ili
potrauje) te
stanje (saldo) konta;
Osnovni oblik knjigovodstvenog konta

IFRA KONTA_________________
NAZIV KONTA_________________
DUGUJE POTRAUJE SALDO
IZNOS
DATUM DOKUMENT OPIS
T konto

iznos iznos
Broj konta - Naziv konta
DUGUJE POTRAUJE
28 28


duguje duguje - oznaava knjienje na lijevoj strani
konta,
potrauje potrauje - oznaava knjienje na desnoj
strani konta;
duguje duguje - oznaava knjienje na lijevoj strani
konta,
potrauje potrauje - oznaava knjienje na desnoj strani
konta;
PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH
DOGAAJA DOGAAJA metoda dvojnoga knjigovodstva metoda dvojnoga knjigovodstva
(potpuni i cjeloviti sustav evidentiranja poslovnih promjena):
osnovno obiljeje - dvostrano promatranje ekonomskih
29 29
osnovno obiljeje - dvostrano promatranje ekonomskih
kategorija (imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda i
rezultata poslovanja);
svaka se poslovna promjena knjii usporedno na dva
razliita konta (pozicije) na kojima uzrokuje promjene
suprotne prirode na jednom kontu pozitivna, a na
drugom negativna;
VRSTE KONTA: VRSTE KONTA:
Konta se dijeli na:
1) konta po sadraju
2) konta po obliku
raunovodstveni informacijski sustavi 30
2) konta po obliku
1) KONTA PO SADRAJU 1) KONTA PO SADRAJU KOJI KOJI
OBUHVAAJU OBUHVAAJU
mogu se klasificirati ovisno o:
a. a. karakteru karakteru i i funkciji funkciji salda salda koji koji
iskazuju iskazuju
b. b. stupnju stupnju samostalnosti samostalnosti b. b. stupnju stupnju samostalnosti samostalnosti
c. c. ssloenosti loenosti poslovnih poslovnih promjena promjena
d. d. poloaju poloaju u u bilanci bilanci
raunovodstveni informacijski sustavi 31
Konta stanja
Konta uspjeha
Mjeovita konta
a. a. Konta prema Konta prema karakteru i funkciji karakteru i funkciji
salda koji iskazuju salda koji iskazuju
Mjeovita konta
raunovodstveni informacijski sustavi 32
KONTA STANJA KONTA STANJA - statiki definirane
ekonomske kategorije (imovina, kapital i
obveze);
konta aktive - sva imovina kojom poduzee
raspolae, bez obzira u kojem obliku, odnosno
kojoj funkcionalnoj skupini pripada; poetni saldo
iz bilance i sva uveanja imovine biljee se na na
dugovnu stranu dugovnu stranu, dok se smanjenja biljee na na
potranu potranu stranu;
Raunovodstvo 33
potranu potranu stranu;
konta pasive - sve poslovne promjene na kapitalu
i obvezama, bez obzira na njihov pojavni oblik i
funkcionalnu skupinu; poetni saldo iz bilance i
sva poveanja biljee se na potranu potranu stranu, sva
smanjenja na dugovnu dugovnu stranu;
dio konta stanja, koja po svom karakteru pripadaju
kontima aktive ili pasive, a mogu mijenjati karakter
salda svrstavaju se u aktivno-pasivna
(potraivanja), odnosno pasivno-aktivna (obveze)
konta.
Raunovodstvo 34
KONTA USPJEHA KONTA USPJEHA obuhvaaju dinamiki
odreene poslovne promjene
promjene na ovim kontima tumae se kroz utjecaj
pojedine poslovne promjene na smanjenje ili poveanje
konta kapitala;
konta rashoda - poveavaju se knjienjem na
dugovnoj strani (rashodi dovode do smanjenja
kapitala);
onta prihoda
Raunovodstvo 35
konta prihoda - poveavaju se knjienjem na
potranoj strani (prihodi dovode do poveanja
kapitala);
salda ovih konta ulaze u raun dobitka i gubitka i
razlika izmeu njih predstavlja dobitak ili gubitak razlika izmeu njih predstavlja dobitak ili gubitak
MJEOVITA KONTA MJEOVITA KONTA - omoguuju istodobno
obuhvaanje i stanja i uspjeha - znai da
salda ovih konta obuhvaaju elemente
vrijednosti imovine i potencijalni rezultat;
ne osiguravaju elemente kontrole i ne
zadovoljavaju kriterij statikog naela dvojnog
Raunovodstvo 36
zadovoljavaju kriterij statikog naela dvojnog
knjigovodstva, pa su iskljuena iz uporabe.
samostalna ili potpuna konta
konta korekcije (konta ispravka
vrijednosti i konta odstupanja)
ostali oblici vezanih konta
b. Konta b. Konta prema stupnju samostalnosti prema stupnju samostalnosti
ostali oblici vezanih konta
polukonta (prijelazna konta, konta
vremenskih razgranienja)
raunovodstveni informacijski sustavi 37
SAMOSTALNA SAMOSTALNA KONTA KONTA
daju potpunu informaciju o pojedinoj stavci aktive, pasive,
rashoda ili prihoda
ne ovise o drugim kontima
saldo se ne mora povezivati s drugim kontima da bi se
dobila slika o odreenoj ekonomskoj kategoriji (npr. konta
blagajne, ekova, mjenica, kredita, kapitala itd.)
Raunovodstvo 38
D Konto blagajne P
PS 50.000 30.000 smanjenje
20.000 ZS
KONTA KONTA KOREKCIJE KOREKCIJE
nesamostalna konta ija je zadaa ispraviti vrijednost
obuhvaenu nekim drugim kontom
potpuna informacija o odreenom stanju ili uspjehu
moe se dobiti samo sagledavanjem osnovnog konta
zajedno s njegovim kontom korekcije
Raunovodstvo 39
zajedno s njegovim kontom korekcije
dvije su skupine konta korekcije:
konta ispravka vrijednosti
konta odstupanja
Konta ispravka vrijednosti
konto ispravka vrijednosti materijalnih oblika
stalne imovine, spornih potraivanja, sitnog
inventara u uporabi i sl.
imaju u pravilu potrani saldo
omoguuju indirektno smanjenje aktive, jer
se aktiva smanjuje na potranoj strani
Raunovodstvo 40
se aktiva smanjuje na potranoj strani
D Konto opreme P
PS 100.000 Smanjenje vrijedn.
20.000 (1)
D Konto ispravka vrijednosti P
D Konto rashoda procesa P
Poveanje rashoda
(1) 20.000
Konta odstupanja
razlike izmeu stvarnih i standardnih (planskih) nabavnih
cijena
pozitivno odstupanje
ako je stvarna nabavna vrijednost manja od
stadndardne
Raunovodstvo 41
stadndardne
ekonominost u nabavi
negativno odstupanje
ako je stvarna nabavna cijena vea od planske
neekonominost u nabavi
VEZANA VEZANA KONTA KONTA ((polukonta polukonta)
skupine konta koja se meusobno upotpunjuju i mogu
dati potpunu informaciju o nekoj ekonomskoj kategoriji
samo ako se promatraju kao cjelina
tu se ubrajaju:
konta vremenskih razgranienja

Raunovodstvo 42
konta aktivnih vremenskih razgranienja (plaeni
trokovi budueg razdoblja i obraunani prihodi
skupina 19) i
pasivnih vremenskih razgranienja (odgoeno
plaanje trokova i prihod budueg razdoblja
skupina 29) te
prijelazna konta (prijelazni konto iro-rauna)
SINTETIKA SINTETIKA KONTA KONTA
zbrojni podaci vezani za stanje i kretanje imovine, kapitala,
rashoda i prihoda
moe se sagledati opa situacija u poduzeu, ali nisu dovoljni za
upravljanje pojedinim podrujima poslovanja ili pojedinim radnim
procesima - potrebna su ralanjivanja
sva sintetika konta kao sintetika evidencija ine glavnu knjigu
cc.. Konta Konta prema prema sloenosti sloenosti poslovnih poslovnih
promjena promjena
sva sintetika konta kao sintetika evidencija ine glavnu knjigu
salda im se iskazuju u bilanci i raunu dobitka i gubitka
ANALITIKA KONTA ANALITIKA KONTA
ralanjeni dijelovi sintetikih konta
pojedinana evidencija o pojedinim vrstama i oblicima stanja ili
uspjeha
vode se i po koliini i po vrijednosti to osigurava pruanje to
veeg broja podataka
raunovodstveni informacijski sustavi 43
KONTA KONTA BILANNE EVIDENCIJE BILANNE EVIDENCIJE
biljee se poslovne promjene koje imaju izravan utjecaj
na stanje i uspjeh poslovanja
predstavljaju bilanne pozicije
KONTA IZVANBILANNE EVIDENCIJE KONTA IZVANBILANNE EVIDENCIJE
d. d. Konta prema poloaju u bilanci Konta prema poloaju u bilanci
KONTA IZVANBILANNE EVIDENCIJE KONTA IZVANBILANNE EVIDENCIJE
obuhvaaju one poslovne dogaaje koji u trenutku
nastanka nemaju izravan utjecaj promjene na bilo kojoj
poziciji iskazanoj u bilanci
unose se u poslovne knjige jer pruaju informacije
potrebne za kontrolu nekih poslovnih procesa,
ostvarivanja sigurnosti ulaganja u druga poduzea, kao i
za ocjenjivanje poslovne sposobnosti
predstavljaju izvanbilanne pozicije (aktivna 990-994,
pasivna 995-999)
raunovodstveni informacijski sustavi 44
a) a) konta po konta po foliju foliju
b) b) konta konta po po pagini pagini
c) c) stupnjeviti stupnjeviti ili stepenasti ( ili stepenasti (tafelarni tafelarni) oblik konta ) oblik konta
d) d) tabelarni tabelarni (ameriki) oblik konta (ameriki) oblik konta
1) KONTA PO OBLIKU 1) KONTA PO OBLIKU
Raunovodstvo 45
d) d) tabelarni tabelarni (ameriki) oblik konta (ameriki) oblik konta
e) e) kombinirani kombinirani oblik konta oblik konta -- laiko prikazivanje laiko prikazivanje
poslovnih promjena kao neformalni oblik konta poslovnih promjena kao neformalni oblik konta
f) f) ostali ostali oblici konta (osobito ona koja se javljaju u oblici konta (osobito ona koja se javljaju u
uvjetima primjene raunala) uvjetima primjene raunala)
a) a) Konta po foliju Konta po foliju
tal. foglio = list
oblik dvostranog rauna koji ima i bilanca
odvojeno knjienje datuma, opisa i iznosa dugovnog te
datuma, opisa i iznosa potranog prometa
prednost - preglednost poslovnih promjena
nedostatak - neracionalna upotreba prostora
Raunovodstvo 46
nedostatak - neracionalna upotreba prostora
Datum Opis Iznos Datum Opis Iznos
DUGUJE POTRAUJE
b) b) Konta po Konta po pagini pagini
tal. pagina = stranica
omoguuju knjienje svih poslovnih promjena na jednoj strani konta
jednostrani oblik
ispravlja se nedostatak konta po foliju u smislu neracionalnog koritenja
prostora
meutim, raste mogunost pogreaka, jer su strane duguje
potrauje jedna pored druge, pa lako doe do zamjene iznosa
nekada se smatralo nedostatkom to to ne omoguuje uvid u saldo,
ali primjenom raunala to rijeeno
Raunovodstvo 47
ali primjenom raunala to rijeeno
Duguje Potrauje
Iznos
Datum Opis
c) c) Stupnjeviti oblik Stupnjeviti oblik ( (tafelarni tafelarni) )
- ua verzija konta po pagini - zadrao isti oblik, ali
za iskazivanje iznosa predvien samo jedan
stupac, pa se iznosi biljee jedan ispod drugog i iza
svakog se izraunava saldo.
Raunovodstvo 48
Duguje Potrauje Znak + ili - Iznos
d) d) Tabelarni oblik Tabelarni oblik
- omoguuje istodobno kronoloko i sustavno
biljeenje poslovnih promjena; oblik tablice u koju se, u
prvom dijelu kronoloki unose sve poslovne promjene,
a u drugom dijelu sustavno , prema zajednikom
obiljeju.
Raunovodstvo 49
obiljeju.
Duguje Potrauje Duguje Potrauje Duguje Potrauje
Raun Raun itd.
Datum Opis
e) e) Kombinirani oblik konta Kombinirani oblik konta
- predstavlja kombinaciju oblika konta po pagini i
stupnjevitog oblik. Zadrava preglednost, to je
prednost konta po pagini, a uz to omoguava i uvid u
saldo nakon evidentiranja svake poslovne promjene.
Raunovodstvo 50
Duguje Potrauje Duguje Potrauje
Promet Saldo
Datum Opis
f) f) Konta u uvjetima primjene Konta u uvjetima primjene
raunala raunala
Konta u uvjetima primjene raunala Konta u uvjetima primjene raunala - ne
predstavljaju neki njihov pojavni oblik, ve
opredjeljenje za odgovarajui klasini oblik
konta u okvirima mogunosti koje prua
Raunovodstvo 51
konta u okvirima mogunosti koje prua
odabrano softversko rjeenje.
T konto

Broj konta - Naziv konta
DUGUJE POTRAUJE
52 52
iznos iznos


duguje duguje - oznaava knjienje na lijevoj strani
konta,
potrauje potrauje - oznaava knjienje na desnoj strani
konta;
PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH PRAVILA EVIDENTIRANJA POSLOVNIH
DOGAAJA DOGAAJA metoda dvojnoga knjigovodstva metoda dvojnoga knjigovodstva
(potpuni i cjeloviti sustav evidentiranja poslovnih promjena):
osnovno obiljeje - dvostrano promatranje ekonomskih
53 53
osnovno obiljeje - dvostrano promatranje ekonomskih
kategorija (imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda i
rezultata poslovanja);
svaka se poslovna promjena knjii usporedno na dva
razliita konta (pozicije) na kojima uzrokuje promjene
suprotne prirode na jednom kontu pozitivna, a na
drugom negativna;
Jedno od vanijih naela dvojnog knjigovodstva
jest Naelo bilanne ravnotee Naelo bilanne ravnotee - ukupni iznos
prikazane imovine po vrsti mora u svakom
trenutku odgovarati iznosu obveza i vlasnikog
kapitala -> aktiva = pasivi;
uz njega se vee naelo permanentnog naelo permanentnog
bilanciranja bilanciranja - svi iznosi proknjieni na dugovnoj
strani konta moraju biti proknjieni i na
potranoj strani odgovarajueg konta
(jednadba knjigovodstvenog stava promjena
54 54
(jednadba knjigovodstvenog stava promjena
jedne ekonomske kategorije neminovno se
odraava na promjenu druge - jer se svako
kretanje imovine odvija u dva pravca
poveanjem jedne, a smanjenjem druge
pozicije)
omoguava automatsku kontrolu automatsku kontrolu
Nain knjienja po sistemu dvojnoga
knjigovodstva omoguava informacije o
tome:
to imamo (imovina ili aktiva),
odakle nam to (od dobavljaa), tj.
porijeklo imovine (izvor imovine ili
pasiva).
55 55
pasiva).
Uvijek se evidentira isti iznos koji jednom
zapisujemo kao duguje i jednom kao
potrauje:
DUGUJE = POTRAUJE
TEMELJNA BILANNA JEDNADBA:
AKTIVA = PASIVA
IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL (GLAVNICA)
STRUKTURA BILANCE: STRUKTURA BILANCE:
BILANCA
56 56
BILANCA
AKTIVA AKTIVA PASIVA PASIVA
Imovina
Vlastiti kapital
(glavnica)
Obveze
Knjigovodstveno prikazivanje promjena imovine, Knjigovodstveno prikazivanje promjena imovine,
dugova (obveza) i vlasnikog kapitala dugova (obveza) i vlasnikog kapitala
U sustavu dvojnoga knjigovodstva svako
poveanje aktive poveanje aktive knjii se na dugovnu na dugovnu
stranu stranu konta, a poveanje pasive na poveanje pasive na
potranu stranu potranu stranu konta;
57 57
potranu stranu potranu stranu konta;
ako aktiva ima dugovni saldo, jednakost
dugovne i potrane strane bit e mogua
jedino ako pasiva ima suprotni, potrani saldo;
IMOVINA IMOVINA
DUGOVI I VLASNIKI DUGOVI I VLASNIKI
KAPITAL KAPITAL
Poveanje se knjii na
dugovnu stranu
Poveanje se knjii na
potranu stranu
Pravila za knjienje promjena imovine, Pravila za knjienje promjena imovine,
dugova i vlasnikog kapitala: dugova i vlasnikog kapitala:
Pravila za knjienje promjena imovine, Pravila za knjienje promjena imovine,
dugova i vlasnikog kapitala: dugova i vlasnikog kapitala:
58 58
dugovnu stranu potranu stranu
Smanjenje se knjii na
potranu stranu
Smanjenje se knjii na
dugovnu stranu
Pojmovima duguje i potrauje uobiajeno se
pridruuju matematike oznake (+) i (-).
Dok pojmovi duguje i potrauje vrijede uvijek za
oznaavanje lijeve (D), odnosno desne strane (P)
svakoga konta, predznaci predznaci (+) (+) i i ( (--) ) mijenjaju mijenjaju strane strane
ovisno ovisno oo tome tome oo kojim kojim kontima kontima u u bilanci bilanci se se radi radi.
Na raunima aktive dugovna se strana oznaava
sa (+) i oznaava poveanja aktive, a potrana sa
59 59
sa (+) i oznaava poveanja aktive, a potrana sa
(-) i oznaava smanjenja aktive.
Na raunima pasive dugovna se strana oznaava
sa (-) i oznaava smanjenja pasive, a potrana
sa (+) i oznaava poveanja pasive.
KNJIENJA NA KONTIMA IMOVINE I IZVORA
IMOVINE:
AKTIVA (IMOVINA)
PASIVA
(IZVORI IMOVINE)
(+) (-) (+) (-)
poetno stanje poetno stanje
D D P P
60 60
poveanje poveanje smanjenje smanjenje
KNJIENJA NA KONTIMA PRIHODA I RASHODA:
PRIHODI RASHODI
(+) (+)
poveanje poveanje
KNJIENJA KNJIENJA NA NA KONTIMA KONTIMA REZULTATA REZULTATA POSLOVANJA POSLOVANJA:
P D
!! !!
61 61
KNJIENJA KNJIENJA NA NA KONTIMA KONTIMA REZULTATA REZULTATA POSLOVANJA POSLOVANJA:
DOBITAK GUBITAK
(+) (+)
poveanje poveanje
P D
Evidentiranje promjena vrijednosti imovine, vlasnikog Evidentiranje promjena vrijednosti imovine, vlasnikog
kapitala i obveza u financijskom knjigovodstvu kapitala i obveza u financijskom knjigovodstvu
Poduzetnik je uloio na iro-raun svog poduzea 15.000,00 kn
Analiza promjene:
Analiza promjene Pravilo knjienja Knjienje
Imovina na iro - raunu je
poveana
Vlasniki kapital je
Poveanje vlasnikog
kapitala knjii se na potranu
Poveanje iro - rauna knjii
se na dugovnu
stranu
Duguje: iro - raun
30.000,00 kn
Potrauje: Vlasniki kapital
15.000,00
62 62
Vlasniki kapital je
povean
kapitala knjii se na potranu
stranu
Potrauje: Vlasniki kapital
30.000,00 kn

Knjienje:
1) (1 30.000,00 30.000,00
iro - raun Vlasniki kapital
IMOVINA
VLASNIKI KAPITAL I
OBVEZE

15.000,00 15.000,00
15.000,00
Podignuto je 2.000,00 kn u gotovini sa iro-rauna u blagajnu za
podmirenje tekuih trokova
Analiza promjene Pravilo knjienja
Imovina u blagajni je
poveana
Imovina na iro -raunu je
smanjena
Poveanje blagajne
knjii se na dugovnu
stranu
Smanjenje iro - rauna knjii
se na potranu
stranu
Knjienje
Duguje: Blagajna
10.000,00 kn
Potrauje: iro - raun
10.000,00 kn


Knjienje:
2.000,00
2.000,00
63 63
Knjienje:
1)
S (1 xxxx 10.000,00
10.000,00
Blagajna
IMOVINA
VLASNIKI KAPITAL I
OBVEZE
iro-raun

2.000,00
2.000,00
- Prijelazni konto
Vlasnik poduzea povukao je dio uloenog kapitala iz poduzea u
iznosu od 20.000,00 kn
Analiza promjene
Vlasniki kapital je
smanjen
Imovina na iro - raunu je
smanjena
Potrauje: iro - raun
50.000,00 kn
Pravilo knjienja Knjienje
Smanjenje vlasnikog
kapitala knjii se na dugovnu
stranu
Smanjenje iro - rauna knjii
se na potranu
stranu
Duguje: Vlasniki kapital
50.000,00 kn

20.000,00
20.000,00
64 64
Knjienje:
S (1 1) S
iro-raun
IMOVINA
VLASNIKI KAPITAL I
OBVEZE
Vlasniki kapital
xxxx 50.000,00 xxxx 50.000,00

20.000,00 20.000,00
Dug prema dobavljau u iznosu od 25.000,00 kn plaen je iz
kredita dobivenog od banke
Obveza prema dobavljau
je smanjena
Smanjenje obveze prema
dobavljau knjii se na
dugovnu stranu
Duguje: Obveze prema
dobavljau
15.000,00 kn
Obveza prema banci je
poveana
Poveanje obveze prema
banci knjii se na potranu
stranu
Potrauje: Obveze po
kreditu prema banci
15.000,00 kn
Analiza promjene Pravilo knjienja Knjienje

Knjienje:
25.000,00
25.000,00
65 65
Knjienje:
1) 15.000,00 xxxx S
15.000,00 (1
IMOVINA
Obveze prema dobavljaima
VLASNIKI KAPITAL I
OBVEZE
Obveze prema banci

25.000,00
25.000,00 (1
Sa iro-rauna poduzea podmiren je dug prema dobavljau u
iznosu od 5.000,00 kn
Dug prema dobavljau je
smanjen
Smanjenje duga prema
dobavljau knjii se na
dugovnu stranu
Duguje: Dobavljai
12.000,00 kn
Imovina na iro - raunu je
smanjena
Smanjenje imovine na
iro - raunu knjii se na
potranu stranu
Potrauje: iro -
raun 12.000,00
kn
Analiza promjene Pravilo knjienja Knjienje

5.000,00
5.000,00
iro-raun
Dobavljai
66 66
Knjienje:
S xxxx
VLASNIKI KAPITAL I OBVEZE IMOVINA
1) 12.000,00
iro - raun
12.000,00 (1
Dobavljai
xxxx S

5.000,00 5.000,00
Konta korekcije - konto ispravka vrijednosti
Nabava vrijednost uredske opreme iznosi 100.000,00 kn. Na kraju
obraunskoga razdoblja obraunana je amortizacija u iznosu od
20.000,00 kn
PS
(1
Smanjenje vrijednosti
opreme
20.000,00 100.000,00
Ispravak vrijednosti
opreme (akumulirana
amortizacija)
D
Nabavna vrijednost
opreme
P D Uredska oprema P
67 67
1)
opreme
D
Poveanje trokova
amortizacije
opreme
20.000,00
P
Amortizacija materijalne
imovine
evidentiraju se razlike izmeu stvarnih i standardnih nabavnih
cijena - ako je stvarna nabavna cijena via via od standardne,
odstupanje je negativno negativno (neekonominost u nabavi zaliha), a ako
je stvarna nabavna cijena nia nia od standardne, odstupanje je
pozitivno pozitivno (ekonominost u nabavi zaliha)
Nabavljeno je 1.000 kg materijala od dobavljaa A po cijeni od 110,00
kn/kg. Materijal je zaduen po standardnoj cijeni od 100,00 kn/kg
Konta korekcije Konta korekcije -- konto odstupanja konto odstupanja
68 68
kn/kg. Materijal je zaduen po standardnoj cijeni od 100,00 kn/kg

1) 1)
(1 110.000,00
P
Obveze prema
dobavljaima
P
D
D Zalihe materijala
Zaduenje po
standardnoj cijeni
Negativno
odstupanje od cijene
zaliha
P D
Odstupanje od cijene
zaliha
100.000,00 10.000,00
Nabavljeno je 1.000 kg materijala od dobavljaa B po cijeni od
90,00 kn/kg. Materijal je zaduen po standardnoj cijeni od 100,00
kn/kg

1) (1 10.000,00
Obveze prema
D Zalihe materijala
Zaduenje po
standardnoj cijeni
Pozitivno odstupanje
od cijene zaliha
P D
Odstupanje od cijene
zaliha
P
100.000,00
69 69
(1 90.000,00
P
Obveze prema
dobavljaima
D
OTVARANJE KONTA OTVARANJE KONTA
Postupak otvaranja konta predstavlja ralanjivanje bilance na
sastavne elemente.
Svaka pozicija aktive upisuje se kao poetno stanje na
dugovnoj strani odgovarajueg konta, a svaka pozicija
pasive na potranoj strani konta.
70 70
Za pozicije koje e se pojaviti tijekom poslovanja (rashodi
i prihodi) konta se otvaraju na temelju isprave o nastanku
prve takve poslovne promjene rashodi i prihodi nemaju
poetna stanja!
Konta se otvaraju na poetku poslovne godine ( 1. 1.,
odnosno na dan osnivanja poduzea) ili danom nastanka
prve poslovne promjene koja uzrokuje promjenu na nekoj
poziciji
podloga za otvaranje konta:
poetna bilanca (za pozicije koje postoje u bilanci),
knjigovodstvena isprava koja govori o nastanku prve takve poslovne
promjene.
elektronika obrada podataka - otvaranje i zatvaranje
konta provodi se programskim naredbama (prednosti:
71 71
elektronika obrada podataka - otvaranje i zatvaranje
konta provodi se programskim naredbama (prednosti:
brzina i tonost izvrenih naredbi)
nakon otvaranja konta slijedi biljeenje nastalih
promjena prema pravilima za evidenciju poslovnih
dogaaja.
BILANCA BILANCA
AKTIVA PASIVA
Zgrade 300.000,00 Kapital 240.000,00
Oprema 60.000,00 Zadrani
dobitak
54.000,00
Primjer otvaranja konta:
72 72
Zalihe
materijala
20.000,00 Krediti 90.000,00
Potraivanja 10.000,00 Dobavljai 26.000,00
Novac 20.000,00
Ukupno Ukupno
aktiva aktiva
410.000,00 410.000,00 Ukupno Ukupno
pasiva pasiva
410.000,00 410.000,00
Novac (iro-raun) Obveze prema dobavljaima
Potraivanja
Obveze po kreditima
S
o
20.000
S
o
10.000 S
o
90.000
S
o
26.000
73 73
Zalihe materijala Kapital i priuve
Oprema
S
o
20.000
S
o
60.000
S
o
294.000
Zgrade
S
o
300.000
ZAKLJUAK KONTA ZAKLJUAK KONTA
Zakljuak konta se provodi na kraju obraunskog razdoblja,
odnosno poslovne godine (uobiajeno obraunsko razdoblje je
kalendarska godina).
Zakljuni saldo na kraju godine je istodobno i poetni saldo na
poetku sljedee godine.
74 74
Cilj zakljuka konta - omoguiti sastavljanje obveznih
financijskih izvjetaja
prije njihova sastavljanja - inventura kojom se
knjigovodstveno stanje svodi na stvarno stanje
Zakljuivanje Zakljuivanje konta konta aktive aktive i i pasive pasive::
prvo se utvrdi dugovni i potrani promet konta,
nakon toga se utvrdi saldo izravnanja kao razlika izmeu
dugovne i potrane strane
saldo izravnanja ili tzv. zakljuni saldo upisuje se, iz
formalnih razloga, na stranu s manjim prometom (iako pripada
strani veeg prometa) jer se time izjednauje promet
dugovne i potrane strane konta (ime razlika dugovne i
potrane strane je jednaka nuli)
nakon tih radnji upisuje se izjednaeni promet dugovne i
potrane strane i podvlai se dvostrukom crtom kao znak
75 75
potrane strane i podvlai se dvostrukom crtom kao znak
zakljuka.
Novac ( 1. 1.-31.12.20xx.) Novac ( 1. 1.20xy.)
S
o
20.000
10.000
30.000
15.000
25.000
60.000
20.000
20.000
ZS
o
PS
o
60.000
Konta Konta prihoda prihoda i i rashoda rashoda zakljuuju zakljuuju se se meusobnim meusobnim
sueljavanjem sueljavanjem prilikom prilikom utvrivanja utvrivanja rezultata rezultata. .
Razlika prihoda i rashoda (dobit ili gubitak) korigira
vrijednost kapitala i unosi se u bilancu poduzea.
Upravo iz tih razloga konta prihoda i rashoda
nemaju poetni saldo u buduem razdoblju!
76 76
OSNOVNE TEHNIKE UPISIVANJA OSNOVNE TEHNIKE UPISIVANJA
POSLOVNIH PROMJENA NA POSLOVNIH PROMJENA NA
KNJIGOVODSTVENIM KONTIMA KNJIGOVODSTVENIM KONTIMA
Temeljno pravilo dvojnoga knjigovodstva jest da
svaka poslovna promjena mora biti proknjiena
istodobno pomou najmanje dvije stavke od kojih se
jedna knjii dugovno, a druga potrano.
77 77
Osnovni modeli knjienja su:
knjienje stavke i protustavke u istom
iznosu,
knjienje vie protustavki za jednu stavku,
knjienje negativne stavke.
Knjienje stavke i protustavke u istom iznosu
Knjii se poveanje na stavki imovine uz istodobno
poveanje obveza u iznosu 10.000,00 kn (npr.
odobrena sredstva iz kredita od banke).
imovina obveze
10.000,00 10.000,00
78 78
10.000,00 10.000,00
istodobno knjienje stavke i protustavke u istom
iznosu
Knjienje vie protustavki za jednu stavku
Knjii se, na primjer, faktura dobavljaa za
potroenu elektrinu energiju djelomino na
trokove proizvodnje, a djelomino na trokove
administracije. Faktura glasi na iznos od 40.000,00
kn plus 10.000,00 kn PDV (25%).
80% treba proknjiiti na trokove proizvodnje, a
79 79
80% treba proknjiiti na trokove proizvodnje, a
20% na trokove administracije.
Trokovi el. energije -
proizvodnja
Obveze prema dobavljaima
32.000,00 50.000,00
Trokovi el. energije -
administracija
8.000,00
80 80
Pretporez
10.000,00
Knjienje negativne stavke
Negativna stavka se knjii pomou tzv. storna storna..
Storno knjienja se najee koriste:
za prijenos nekog iznosa s jednog konta na
drugi,
za ispravljanje pogreaka,
za vraanje stanja u knjigovodstvu na stanje
81 81
za vraanje stanja u knjigovodstvu na stanje
koje je bilo prije;
Crveni storno koristio se kod runih knjienja i to
na nain da se negativan broj uokviri crvenom
bojom u pravokutnik. Danas se kod raunalne
obrade podataka ne koristi uokvirivanje nego se
jednostavno pie oznaka za negativan broj (-).
SALDA NA RAUNIMA SALDA NA RAUNIMA
Saldo na raunu predstavlja razliku razliku izmeu izmeu dugovne dugovne i i
potrane potrane strane strane istog istog rauna rauna. .
Ako je zbroj zbroj dugovne dugovne strane strane rauna rauna vei vei od zbroja
potrane strane, saldo toga rauna je dugovni.
Ako je zbroj zbroj potrane potrane strane strane rauna rauna vei vei od zbroja
82 82
Ako je zbroj zbroj potrane potrane strane strane rauna rauna vei vei od zbroja
dugovne strane, saldo toga rauna je potrani.
Ako je zbroj dugovne i potrane strane nekog
rauna jednak, onda taj raun raun nema nema salda salda ili se kae
da je saldo nula. Konta koja nemaju salda ne pojavljuju
se u bilanci.
Primjeri moguih salda na kontima:
120 Potraivanja od kupaca
6.000,00
500,00
8.000,00
10.000,00
14.500,00 10.000,00
S
o
4.500,00
2.000,00
7.000,00
10.000,00
5.500,00
4.500,00
9.000,00 20.000,00
11.000,00 S
o
220 Obveze prema dobavlja.
83 83
310 Sirovine i materijal
20.000,00
3.000,00
5.000,00
8.000,00
10.000,00
23.000,00 23.000,00
S
o
= 0
SALDO IZRAVNANJA SALDO IZRAVNANJA
Saldo na raunu ne treba mijeati s knjienjem stavke
izravnanja izmeu dugovne i potrane strane prilikom
zakljuivanja konta na kraju godine radi prijenosa salda
u narednu godinu.
Saldo izravnanja (tzv. zakljuni saldo) predstavlja
stavku izravnanja lijeve i desne strane konta, a knjii se
84 84
Saldo izravnanja (tzv. zakljuni saldo) predstavlja
stavku izravnanja lijeve i desne strane konta, a knjii se
na suprotnoj strani od strane na kojoj je saldo na kontu.
Prijenos salda nekog konta knjii se kao saldo izravnanja
na kontu koji se zakljuuje na kraju godine i kao poetni
saldo na istom kontu ali naredne godine.
120 Potraivanja od kupaca
6.000,00
500,00
8.000,00
10.000,00
ZS
o
4.500,00
2.000,00
7.000,00
10.000,00
5.500,00
4.500,00
20.000,00 20.000,00
11.000,00
220 Obveze prema dobavlja.
14.500,00 14.500,00
ZS
o
20xx. godina
Saldo izravnanja 31.12.20xx.
85 85
4.500,00 11.000,00
120 Potraivanja od kupaca 220 Obveze prema dobavlja.
20xy. godina
PS
o
PS
o
Poetni saldo 01.01.20xy.
PREDZAKLJUNI I ZAKLJUNI PREDZAKLJUNI I ZAKLJUNI
RADOVI RADOVI
neophodni zbog pravilnog i tonog
iskazivanja podataka u financijskim
izvjetajima
obveza nastaje krajem svakog
obraunskog razdoblja;
86 86
obraunskog razdoblja;
neki se predzakljuni radovi mogu
provoditi i tijekom godine;
najuestaliji predzakljuni radovi jesu:
ispravci netonih knjienja (knjigovodstvene
pogreke);
popis imovine i obveza (inventura) i usklaivanje
knjigovodstvenoga sa stvarnim stanjem;
obraun prihoda i rashoda u alikvotnom dijelu
obraunskoga razdoblja (vremenska razgranienja);
konani obraun amortizacije;
87 87
konani obraun amortizacije;
konani obraun revalorizacije te
sastavljanje probnog rauna dobiti i gubitka.
Ispravci netonih knjienja Ispravci netonih knjienja
(knjigovodstvene pogreke) (knjigovodstvene pogreke)
pogreke formalne prirode pogreke formalne prirode
pogreke materijalne prirode pogreke materijalne prirode;
neophodno ispraviti:
formalne pogreke - prilikom izrade
88 88
formalne pogreke - prilikom izrade
mjesene bruto-bilance
materijalne pogreke - puno sloenije i tee
se otkrivaju
najkasnije se moraju ispraviti na kraju poslovne
godine, prilikom sastavljanja zakljunog
obrauna;
pogreke formalne prirode pogreke formalne prirode - otklanjaju se
automatskom kontrolom dvojnog knjigovodstva
nuno osigurati ravnoteu dugovne i potrane
strane
suvremeni nain knjienja primjenom raunala -
mala mogunost pogreaka formalne prirode
pogreke materijalne prirode pogreke materijalne prirode - najsigurniji i
najei nain pronalaenja
89 89
pogreke materijalne prirode pogreke materijalne prirode - najsigurniji i
najei nain pronalaenja
provoenje inventure te
sravnjivanje prometa pomonih knjiga i
analitikih evidencija;
Materijalne pogreke mogu nastati:
poslovni dogaaj nije uope proknjien,
djelomino je knjien ili je knjien dva ili
vie puta
iznos s knjigovodstvene isprave nekorektno
je prenesen u poslovne knjige
knjienje je izvreno na pogrenom kontu
konta su ispravna, ali strane konta nisu
(zamijenjene dugovna i potrana strana)
90 90
(zamijenjene dugovna i potrana strana)
o formalno e zbroj dugovnih i potranih strana
biti jednak, no bilanca i drugi izvjetaji nee
biti realni
metode ispravljanja knjigovodstvenih metode ispravljanja knjigovodstvenih
pogreaka pogreaka su:
metoda storna
metoda precrtavanja i
metoda dopunskog evidentiranja.
91 91
metoda dopunskog evidentiranja.
Metoda Metoda storna storna ("stornare" - ponititi, ukloniti) -
metoda ispravljanja, neutraliziranja pogrenog
knjienja biljeke na korespondirajuim kontima, pri
emu je i nadalje pogreno knjienje vidljivo;
metoda metoda obinog, obinog, crnog crnog ili ili knjigovodstvenog knjigovodstvenog storna storna -
pogreno knjienje ispravlja se suprotnim
knjienjem, da bi se nakon toga moglo evidentirati
ispravno knjienje;
metoda metoda crvenog crvenog storna storna - ispravak se ne provodi na
92 92
metoda metoda crvenog crvenog storna storna - ispravak se ne provodi na
suprotnoj strani konta, ve se stornacija obavlja na
istoj strani na mjestu gdje je pogreka nastala
Stornacija knjienja moe biti:
djelomina djelomina - ako je pogreno knjienje nastalo na
jednom kontu pa se ispravak pogrenog knjienja
provodi na istom tom kontu i u istom iznosu;
potpuna potpuna - ispravlja pogreke u cijelosti na dva konta;
Primjer ispravka metodom djelominog obinog storna Primjer ispravka metodom djelominog obinog storna
Sa iro-rauna je plaena obveza dobavljau B u iznosu od
7.000,00 kn. Knjigovodstvo je navedeni iznos pogreno
evidentiralo kao plaanje obveze dobavljau A.
Knjienje:
15.000,00 (2
iro - raun Dobavlja A
S xxxx 15.000,00 (1 1) 15.000,00 7.000,00
7.000,00 7.000,00
93 93
2) 15.000,00
Dobavlja B
xxxx S

Opis knjenja:
1) Pogreno proknjiena poslovna promjena
2) Ispravak pogrenog knjienja

7.000,00
7.000,00
7.000,00
Primjer ispravka metodom djelominog crvenog storna Primjer ispravka metodom djelominog crvenog storna
Sa iro - rauna je plaena obveza za otplatu kratkoronog zajma u
iznosu od 5.000,00 kn. Knjigovodstvo je poslovni dogaaj pogreno
evidentiralo kao da je obveza plaena dobavljau.
Knjienje:
1)
2)
iro - raun Dobavlja
S xxxx 8.000,00 (1 8.000,00
8.000,00
5.000,00 5.000,00
5.000,00
2)
94 94
2) 8.000,00
2) 8.000,00
Kratkoroni zajam
xxxx S

Opis knjienja:
1) Pogreno knjienje poslovne promjene
2) Ispravak pogrenog knjienja metodom crvenog storna

5.000,00
5.000,00
2)
Primjer ispravka metodom potpunog crvenog storna Primjer ispravka metodom potpunog crvenog storna
Od dobavljaa je primljen raun za nabavu materijala u
vrijednosti od 10.000,00 kn i materijal je uskladiten.
Knjigovodstvo je poslovni dogaaj pogreno evidentiralo kao
obvezu po kreditu i materijal dan u proizvodnju.
Knjienje:
(1 1)
(2 2)
Obveze po kratkoronom kreditu Trokovi sirovina i materijala
70.000,00
70.000,00
70.000,00
70.000,00
10.000,00 10.000,00
10.000,00 10.000,00
(1
(2
1)
2)
95 95
Dobavljai Zalihe materijala
3) 70.000,00 70.000,00 (3

Opis knjienja:
1) Pogreno proknjiena poslovna promjena
2) Ispravak pogrenog knjienja metodom crvenog storna
3) Ispravno evidentiranje
10.000,00 10.000,00
Metoda Metoda precrtavanja precrtavanja
ispravljanje pogreaka kod kopirne metode knjigovodstva
i runog naina knjienja (kod kompjuterskog naina
gotovo neprimjenjiva)
prijanje evidentiranje se precrta kako bi cijeli iznos
ostao vidljiv ispravljeni iznos najee se unosi iznad
pogreke
96 96
Primjer ispravka metodom precrtavanja Primjer ispravka metodom precrtavanja
Od dobavljaa je primljen raun za nabavu sitnog inventara u
vrijednosti od 44.000,00 kn. Knjigovodstvo je pogreno
evidentiralo sitni inventar na zalihama u iznosu od 40.000,00 kn.
Knjienje:
60.000,00 60.000,00
Zalihe sitnog inventara Dobavljai
44.000,00
44.000,00
97 97
1) 40.000,00
60.000,00 60.000,00
40.000,00 (1

Opis knjienja:
1) Pogreno knjienje i njegov ispravak metodom precrtavanja (ispravljeni iznos najee se
unosi iznad pogreke)


44.000,00
44.000,00
Metoda dopunskog evidentiranja Metoda dopunskog evidentiranja - kad je
na kontu jedanput ili vie puta upisan manji
iznos od stvarnog
dopisuje se razlika do stvarnog iznosa
temeljem interne knjigovodstvene isprave
98 98
Primjer ispravka metodom dopunskog evidentiranja Primjer ispravka metodom dopunskog evidentiranja
Kupac je na iro - raun doznaio iznos od 55.000,00 kn.
Knjigovodstvo je pogreno evidentiralo 50.000,00 kn.
Knjienje:
Kupci iro - raun
99 99
S xxxx 30.000,00 (1
2) 100.000,00
Kupci
100.000,00 (2
iro - raun
1) 30.000,00

Opis:
1) Pogreno upisana poslovna promjena
2) Dopunsko knjienje

2) 5.000,00 5.000,00 (2
1) 50.000,00 50.000,00 (1
Inventura (popis) Inventura (popis)
knjigovodstveno iskazana stanja knjigovodstveno iskazana stanja i promjene iskazivat
e stvarno stanje stvarno stanje pod sljedeim uvjetima:
da su u poslovnim knjigama, temeljem knjigovodstvenih
isprava, proknjiene sve poslovne promjene nastale proknjiene sve poslovne promjene nastale tijekom
obraunskog razdoblja
100 100
obraunskog razdoblja
da odraavaju stvarno nastale promjene odraavaju stvarno nastale promjene i
da prilikom evidentiranja nisu nastale knjigovodstvene nisu nastale knjigovodstvene
pogreke pogreke
Popis imovine i obveza (inventura) Popis imovine i obveza (inventura) - - instrument
usklaivanja knjigovodstveno iskazanih stanja
imovine i obveza sa stvarnim stanjem utvrenim
inventurom, odnosno fizikim popisom fizikim popisom;
Redoviti godinji popis - uobiajeno se provodi
krajem poslovne godine;
101 101
istodobno omoguava usklaivanje iskazanog stanja kapitala
u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem
Temeljna raunovodstvena jednadba:
Imovina = Kapital + Obveze
to znai da vrijedi:
Kapital = Imovina Obveze
102 102
Kapital = Imovina Obveze
Kapital se, dakle, ne popisuje, jer predstavlja
ostatak imovine nakon smanjenja za obveze.
Za obavljanje popisa osniva se jedno ili vie
povjerenstava povjerenstava, ovisno o opsegu poslovanja
trgovakog drutva;
Kod veih trgovakih drutava, gdje postoji vie
povjerenstava, sva povjerenstva dostavljaju
pojedinane izvjetaje sredinjem povjerenstvu,
koje ih objedinjava, sastavlja elaborat (izvjetaj) elaborat (izvjetaj)
o popisu o popisu i dostavlja ga upravi;
103 103
o popisu o popisu i dostavlja ga upravi;
Osim injeninih stanja utvrenih popisom,
elaborat sadrava obrazloenja uzroka popisnih
razlika, a isto tako i prijedloge za postupanje s
popisnim razlikama (manjkovima i vikovima).
Uprava Uprava, zakonski predstavnik ili drugo mjerodavno
tijelo, u nazonosti voditelja raunovodstvene
slube i lanova popisnih povjerenstava, razmatra
izvjetaj o popisu u roku utvrenom planom popisa
nakon toga donosi odluku o knjienju popisnih donosi odluku o knjienju popisnih
razlika razlika, odnosno rashodovanju dugotrajne imovine i
104 104
razlika razlika, odnosno rashodovanju dugotrajne imovine i
sitnog inventara, knjienju kala, kvara, rastepa i
loma, knjienju manjkova i vikova materijalnih
vrijednosti, otpisu potraivanja i obveza itd.
iskaz iskaz knjienja knjienja svih svih rauna rauna glavne glavne knjige knjige
sastavlja se potkraj svakog mjeseca zbog
utvrivanja formalne raunske tonosti
obavljenih knjienja
BRUTO BILANCA BRUTO BILANCA
105 105
obavljenih knjienja
moe biti:
Analitika Analitika (unose se i analitika i sintetika konta
glavne knjige)
Sintetika Sintetika (unose se samo sintetika konta)
sastoji se od:
PPrometne rometne bilance bilance - unose se analitiki i /ili
sintetiki rauni rauni glavne knjige koji koji na na dan dan
njezina sastavljanja sastavljanja iskazuju iskazuju promet promet
S Saldo aldo bilance bilance unose se samo oni rauni rauni koji koji
iskazuju iskazuju saldo saldo;; moe se i proireno proireno iskazati
106 106
iskazuju iskazuju saldo saldo;; moe se i proireno proireno iskazati
okomitom raspodjelom konta stanja (imovina,
dugovi i kapital) i konta uspjeha (rashodi i
prihodi) u posebne kolone, a tako se mogu
dobiti podaci za sastavljanje bilance i rauna
dobitka i gubitka;
izrauje se kad su provedena sva izrauje se kad su provedena sva
knjienja do utvrivanja neto knjienja do utvrivanja neto
financijskog rezultata, a prije zakljunih financijskog rezultata, a prije zakljunih
knjienja knjienja zatvaranja poslovnih knjiga;
f formalni ormalni oblik oblik bruto bilance nije
standardiziran, ali treba sadravati:
107 107
standardiziran, ali treba sadravati:
broj broj konta, konta, naziv naziv konta, konta, dugovni dugovni i i potrani potrani
promet promet konta konta od od poetka poetka do do kraja kraja razdoblja razdoblja
i i saldo saldo konta konta na na kraju kraju razdoblja razdoblja;;

Duguje Potrauje Duguje Potrauje
1. 0201 120.000,00 120.000,00
2. 0301 600.000,00 600.000,00
3. 0311 180.000,00 180.000,00
4. 0390 100.000,00 100.000,00
5. 0391 50.000,00 50.000,00
900.000,00 150.000,00 900.000,00 150.000,00
6. 1000 132.000,00 72.000,00 60.000,00
7. 120 68.000,00 48.000,00 20.000,00
200.000,00 120.000,00 80.000,00
8. 220 25.000,00 45.000,00 20.000,00
9. 2110 15.000,00 15.000,00
10. 230 110.000,00 140,000,00 30.000,00
135.000,00 200.000,00 65.000,00
11. 3100 80.000,00 60.000,00 20.000,00
12. 320 3.000,00 3.000,00
83.000,00 60.000,00 23.000,00
13. 400 60.000,00 60.000,00
14. 420 140.000,00 140.000,00
15. 431 150.000,00 150.000,00 Amortizacija materijalne imovine
Obveze prema zaposlenima
Zalihe sirovina i materijala
Rezervni dijelovi na zalihi
Ukupno razred 3
Izravni trokovi sirovina i materijala
Akumulirana amortizacija strojeva
iro - raun
Potraivanja od kupaca
Bruto plae i nadoknade
Ukupno razred 0
Ukupno razred 1
Redni
broj
Konto
Graevinsko zemljite
Tvornika zgrada
PROMET SALDO
Opis
Strojevi u pogonu
Obveze prema dobavljaima u zemlji
Obveze za izdane mjenice
Ukupno razred 2
Akumulirana amortizacija tvornike zgrade
108 raunovodstveni informacijski sustavi 108
15. 431 150.000,00 150.000,00
16. 490 300.000,00 300.000,00
17. 491 50.000,00 50.000,00
700.000,00 700.000,00
18. 630 300.000,00 200.000,00 100.000,00
300.000,00 200.000,00 100.000,00
19. 700 200.000,00 200.000,00
20. 702 50.000,00 50.000,00
21. 750 330.000,00 330.000,00
22. 790 250.000,00 330.000,00
830.000,00 830.000,00
23. 800 80.000,00 80.000,00
24. 803 16.000,00 16.000,00
25. 804 64.000,00 64.000,00
26. 833 64.000,00 64.000,00
224.000,00 224.000,00
27. 900 800.000,00 800.000,00
28. 940 24.000,00 24.000,00
29. 950 64.000,00 64.000,00
888.000,00 888.000,00
3,372.000,00 3,372.000,00 1,103.000,00 1,103.000,00
Zadrana dobit (iz prethodnih godina)
Dobit tekue godine
Ukupno razred 9
SVEUKUPNO (0 - 9)
Porez na dobit
Dobit poslije oporezivanja
Ukupno razred 8
Upisani temeljni kapital
Dobit financijske godine
Razlika prihoda i rashoda
Raspored trokova
Ukupno razred 7
Dobit prije oporezivanja
Gotovi proizvodi na skladitu
Ukupno razred 6
Troak zaliha prodanih proizvoda
Prihodi od prodaje proizvoda
Amortizacija materijalne imovine
Ukupno razred 4
Raspored trokova
Trokovi uprave, admin. i prodaje
BRUTO BILANCA KONANA BILANCA
Naziv konta (rauna) Prometna bilancSaldo bilanca BILANCA Raun dobiti i gubitka
DUGUJE POTRA. DUGUJE POTRA. AKTIVA PASIVA RASHODI PRIHODI
1 2 3 4 5 6 7 8
Stalna imovina - materijalni dio (strojevi) 300.000 300.000 300.000
iro-raun 110.000 90.000 20.000 20.000
Blagajna 5.000 2.000 3.000 3.000
Mjenice (primljene) 142.000 88.000 54.000 54.000
Potraivanja od kupaca 14.000 10.000 4.000 4.000
Obveze za PDV 9.000 9.000
Dobavljai 45.000 60.000 15.000 15.000
Sirovine i materijal 73.000 65.000 8.000 8.000
Proizvodnja u tijeku 84.000 72.000 12.000 12.000
109 109
Proizvodnja u tijeku 84.000 72.000 12.000 12.000
Gotovi proizvodi 120.000 103.000 17.000 17.000
Trokovi prodanih proizvoda 58.000 58.000 58.000
Drugi trokovi poslovanja 10.000 10.000 10.000
Prihodi od prodanih proizv. proizvoda 100.000 100.000 100.000
Ostali prihodi 8.000 8.000 8.000
Upisani kapital 350.000 350.000 350.000
Kratkoroni krediti (primljeni) 13.000 13.000 13.000
U K U P N O 970.000 970.000 486.000 486.000 418.000 378.000 68.000 108.000
POZITIVAN REZULTAT 40.000 40.000
UKUPAN IZNOS KONANE BILANCE 418.000 418.000 108.000 108.000
VJEBE VJEBE MODELI KNJIENJA MODELI KNJIENJA
dvojno knjigovodstvo dvojno knjigovodstvo
110 110
Kupac je uplatio na raun poduzea u poslovnoj
banci iznos od 5.000,00 kn.
Primjer knjienja jedne stavke i jedne protustavke Primjer knjienja jedne stavke i jedne protustavke
iro-raun Potraivanje od kupaca
111 111
PS xxxx PS xxxx
1) 5.000,00
5.000,00 (1
Primljen je raun dobavljaa za usluge
odravanja na iznos od 1.250,00 kn (PDV iznosi
250,00 kn; poduzetnik je u sustavu PDV-a
ostvaruje pravo na pretporez).
Primjer knjienja dvije stavke i jedne protustavke Primjer knjienja dvije stavke i jedne protustavke
Trokovi odravanja Dobavljai
112 112
Trokovi odravanja Dobavljai
Pretporez
1.250,00 (1 1) 1.000,00
1) 250,00
Ispostavljen je raun kupcu za prodane
proizvode na iznos od 1.250,00 kn (PDV iznosi
250,00 kn; poduzetnik je u sustavu PDV-a).
Primjer knjienja jedne stavke i dvije protustavke Primjer knjienja jedne stavke i dvije protustavke
Potraivanje od kupaca Prihod od prodaje proizvoda
113 113
Obveze za PDV
1) 1.250,00 1.000,00 (1
250,00 (1
Poduzetnik iz djelatnosti maloprodaje
cjelokupni promet, prodaju po maloprodajnim
cijenama u iznosu od 125.000,00 kn, u
mjesenom obraunskom razdoblju za
utvrivanje obveze za PDV, posebno iskazuje u
korist konta prihoda.
Potkraj mjeseca utvruje se iznos PDV-a
Primjer knjienja na jednoj strani konta pri emu je Primjer knjienja na jednoj strani konta pri emu je
jedna stavka pozitivna, a druga negativna jedna stavka pozitivna, a druga negativna
114 114
korist konta prihoda.
Potkraj mjeseca utvruje se iznos PDV-a
sadran u ukupnoj vrijednosti ostvarene
prodaje (25% uraunato u 125.000,00 kn) za
koji se prethodno iskazani prihod umanjuje
stornira, uz istodobno priznavanje obveze za
PDV. utvrditi iznos PDV-a prema preraunatoj
stopi!
Preraunata stopa -> [ % / (100+%)] * 100
Za stopu od 25% -> 25/125 * 100 = 20%
Blagajna
Prihod od prodaje robe (prodaja na
malo)
1) 125.000,00
125.000,00 (1
115 115
Za stopu od 25% -> 25/125 * 100 = 20%
Za stopu od 10% -> 10/110 * 100 = 9,0909%
125.000,00 * 25/125 = 25.000,00 kn
Obveze za PDV
25.000,00 (2
Blagajna
Prihod od prodaje robe (prodaja na
malo)
1) 125.000,00
125.000,00 (1
25.000,00 (2
116 116
VJEBE VJEBE ISPRAVKE NETONIH ISPRAVKE NETONIH
KNJIENJA (KNJIGOVODSTVENE KNJIENJA (KNJIGOVODSTVENE
POGREKE) POGREKE)
117 117
Primjer ispravka metodom Primjer ispravka metodom djelominog obinog storna djelominog obinog storna
Na iro-raun je stigla uplata kupca A u iznosu od 10.000,00 kn.
Knjigovodstvo je navedeni iznos pogreno evidentiralo kao
zatvaranje potraivanja od kupca B.
Proknjiite ispravno nastalu poslovnu promjenu.
iro-raun Potraivanje od kupca B
118 118
PS xxxx PS xxxx 10.000,00 (1
1) 10.000,00
iro-raun Potraivanje od kupca B
PS xxxx
Potraivanje od kupca A
10.000,00 (2
2) 10.000,00
Primjer ispravka metodom Primjer ispravka metodom djelominog crvenog storna djelominog crvenog storna
Na iro-raun je primljena uplata kupca u iznosu od 1.000,00 kn.
Knjigovodstvo je poslovni dogaaj pogreno evidentiralo kao da je
uplata primljena u blagajnu.
Proknjiite ispravno nastalu poslovnu promjenu.
PS xxxx PS xxxx 1.000,00 (1
Blagajna Potraivanje od kupca
119 119
PS xxxx PS xxxx 1.000,00 (1
1) 1.000,00
PS

xxxx
iro-raun
2) 1.000,00
2) 1.000,00
Primjer ispravka metodom Primjer ispravka metodom potpunog crvenog storna potpunog crvenog storna
Prodani su proizvodi kupcu za to je ispostavljen raun na iznos
od 2.000,00 kn. Knjigovodstvo je poslovni dogaaj pogreno
evidentiralo kao poveanje stanja na iro-raunu i smanjenje
zaliha materijala.
Proknjiite ispravno nastalu poslovnu promjenu.
PS xxxx PS xxxx 2.000,00 (1
iro-raun Materijal na zalihi
120 120
PS xxxx PS xxxx 2.000,00 (1
1) 2.000,00
Potraivanje od kupaca Prihod od prodaje proizvoda
2) 2.000,00
2.000,00 (2
3) 2.000,00
2.000,00 (3
xxxx PS PS xxxx
Dobavljai iro raun
Primjer ispravka Primjer ispravka metodom precrtavanja metodom precrtavanja
Za iro-rauna je dobavljau plaeno 10.000,00 kn.
Knjigovodstvo je pogreno evidentiralo plaanje u iznosu od
8.000,00 kn.
Proknjiite ispravno nastalu poslovnu promjenu.
10.000,00 10.000,00
xxxx PS PS xxxx
1) 8.000,00 8.000,00 (1
121 121
10.000,00 10.000,00
Primjer ispravka metodom Primjer ispravka metodom dopunskog evidentiranja dopunskog evidentiranja
Nabavljen je materijal od dobavljaa u iznosu od 15.000,00
kn. Knjigovodstvo je pogreno evidentiralo vrijednost
materijala 5.000,00 kn.
Proknjiite ispravno nastalu poslovnu promjenu.
Materijal na zalihi Dobavlja
122 122
1) 5.000,00 5.000,00 (1
Materijal na zalihi Dobavlja
2) 10.000,00
10.000,00 (2
VJEBE VJEBE BRUTO BRUTO- -BILANCA BILANCA
(vjeba za rjeavanje Domae zadae) (vjeba za rjeavanje Domae zadae)
123 123
Prema sljedeim podacima izradite bruto bilancu i konanu bilancu, te
provedite knjienja:
1.
2.
2a.
3.
3a.
4.
4a.
5.
5a.
6.
6a.
7.
Stalna imovina materijalni dio (strojevi)
iro-raun (uplata)
iro-raun (isplata)
Blagajna (uplata)
Blagajna (isplata)
Mjenice (primljene)
Mjenice (podmirene)
Potraivanja od kupaca
Kupac platio
Obveze za PDV (potrauje)
Podmirene obveze za PDV
Dobavljai
300.000
110.000
90.000
5.000
2.000
142.000
88.000
14.000
10.000
9.000
9.000
60.000
124 124
7.
7a.
8.
8a.
9.
9a.
10.
10a.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Dobavljai
Dobavljaima plaeno
Sirovine i materijal (zalihe)
Materijal izdan u proizvodnju
Proizvodnja u tijeku
Zavreni proizvodi
Gotovi proizvodi
Prodani gotovi proizvodi
Trokovi prodanih proizvoda
Ostali trokovi poslovanja
Prihodi od prodanih proizvoda
Ostali prihodi
Kapital
Kratkoroni krediti (primljeni)
60.000
45.000
73.000
65.000
84.000
72.000
120.000
103.000
58.000
10.000
100.000
8.000
350.000
13.000
D Strojevi P D iro-raun P D Blagajna P
(1) 300.000 (2) 110.000 90.000 (2a) (3) 5.000 2.000 (3a)
D Primljene mjenice P D Potra. od kupaca P D Obveze za PDV P
(4) 142.000 88.000 (4a) (5) 14.000 10.000 (5a) (6a) 9.000 9.000 (6)
D Dobavljai P D Sirovine i materijal P D Proizvodnja u tijeku P
(7a) 45.000 60.000 (7) (8) 73.000 65.000 (8a) (9) 84.000 72.000 (9a)
125 125
D Gotovi proizvodi P D Trokovi prod. proizv. P D Ost. trok. poslovanja P
(10) 120.000 103.000 (10a) (11) 58.000 (12) 10.000
D Prihodi od prodaje P D Ostali prihodi P D Kapital P
100.000 (13) 8.000 (14) 350.000 (15)
D Primljeni kratk. krediti P
13.000 (16)
DUGUJE POTRA. DUGUJE POTRA. AKTIVA PASIVA RASHODIPRIHODI
1 2 3 4 5 6 7 8
1. 300.000 300.000 300.000
2. 110.000 90.000 20.000 20.000
3. 5.000 2.000 3.000 3.000
4. 142.000 88.000 54.000 54.000
5. 14.000 10.000 4.000 4.000
6. 9.000 9.000
7. 45.000 60.000 15.000 15.000
8. 73.000 65.000 8.000 8.000
Red.
br.
Obveze za PDV
Dobavljai
Sirovine i materijal
iro-raun
Blagajna
Mjenice
Potraivanja od kupaca
BRUTO BILANCA KONANA BILANCA
Naziv konta (rauna)
Dugotrajna materijalna imovina
RDG Prometna bilanca Saldo bilanca BILANCA
126 126
9. 84.000 72.000 12.000 12.000
10. 120.000 103.000 17.000 17.000
11. 58.000 58.000 58.000
12. 10.000 10.000 10.000
13. 100.000 100.000 100.000
14. 8.000 8.000 8.000
15. 350.000 350.000 350.000
16. 13.000 13.000 13.000
U K U P N O 970.000 970.000 486.000 486.000 418.000 378.000 68.000 108.000
POZITIVAN REZULTAT 40.000 40.000
418.000 418.000 108.000 108.000
POZITIVAN REZULTAT
UKUPAN IZNOS KONANE BILANCE
Ostali prihodi
Upisani kapital
Kratkoroni krediti (primljeni)
UKUPNO
Gotovi proizvodi
Trokovi prodanih proizvoda
Drugi trokovi poslovanja
Prihodi od prodanih proizv.
Proizvodnja u tijeku
Prema sljedeim podacima o promjenama
stanja pojedinih pozicija (iskazati na t-
kontima) izradite bruto bilancu i konanu
bilancu
127 raunovodstveni informacijski sustavi 127
1.
2.

3.

4.

5.

6.

7.
Stalna imovina materijalni dio (strojevi)
iro-raun (PS+uplata)
iro-raun (isplata)
Blagajna (uplata)
Blagajna (isplata)
Potraivanja od kupaca (PS+poveanje potraivanja)
Kupac je platio zatvoreno potraivanje od kupca
Obveze za PDV
Podmirene obveze za PDV
Dobavljai
Dobavljaima plaeno
Sirovine i materijal (zalihe)
250.000
100.000
54.000
10.000
5.000
50.000
30.000
9.000
9.000
45.000
35.000
40.000
128 raunovodstveni informacijski sustavi 128

8.

9.

10.
11.
12.
13.
14.
15.
Materijal izdan u proizvodnju
Proizvodnja u tijeku
Zavreni proizvodi
Gotovi proizvodi
Prodani gotovi proizvodi
Trokovi prodanih proizvoda
Ostali trokovi poslovanja
Prihodi od prodanih proizvoda
Ostali prihodi
Kapital
Kratkoroni krediti (primljeni)
30.000
42.000
40.000
90.000
35.000
35.000
5.000
40.910
5.090
357.000
15.000

D Strojevi P D iro-raun P D Blagajna P
(1) 250.000 (2) 100.000 54.000 (2a) (3) 10.000 5.000 (3a)


D Potra. od kupaca P D Obveze za PDV P D Dobavljai P
(4) 50.000 30.000 (4a) (5a) 9.000 9.000 (5) (6a) 35.000 45.000 (6)


D Sirovine i materijal P D Proizvodnja u tijeku P D Gotovi proizvodi P
(7) 40.000 30.000 (7a) (8) 42.000 40.000 (8a) (9) 90.000 35.000 (9a)
129 129


D Trokovi prod. proizv. P D Ost. trok. poslovanja P D Prihodi od prodaje P
(10) 35.000 (11) 5.000 40.910 (12)


D Ostali prihodi P D Kapital P D Primljeni kratkor. krediti P
5.090 (13) 357.000 (14) 15.000 (15)

Duguje Potrauje Duguje Potrauje AKTIVA PASIVA RASHODI PRIHODI
1. 250.000,00 250.000,00 250.000,00
2. 100.000,00 54.000,00 46.000,00 46.000,00
3. 10.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00
4. 50.000,00 30.000,00 20.000,00 20.000,00
5. 9.000,00 9.000,00
6. 35.000,00 45.000,00 10.000,00 10.000,00
7. 40.000,00 30.000,00 10.000,00 10.000,00
8. 42.000,00 40.000,00 2.000,00 2.000,00
9. 90.000,00 35.000,00 55.000,00 55.000,00
10. 35.000,00 35.000,00 35.000,00
11. 5.000,00 5.000,00 5.000,00
BRUTO BILANCA
BILANCA RDiG
KONANA BILANCA
Gotovi proizvodi
Drugi trokovi poslovanja
Trokovi prodanih zaliha got.proizvoda
Red.
br.
Dugotrajna materijalna imovina
iro-raun
Proizvodnja u tijeku
PROMET SALDO
Opis
Potraivanja od kupaca
Blagajna
Obveze za PDV
Dobavljai
Sirovine i materijal
130 130
11. 5.000,00 5.000,00 5.000,00
12. 40.910,00 40.910,00 40.910,00
13. 5.090,00 5.090,00 5.090,00
14. 357.000,00 357.000,00 357.000,00
15. 15.000,00 15.000,00 15.000,00
666.000,00 666.000,00 428.000,00 428.000,00 388.000,00 382.000,00 40.000,00 46.000,00
6.000,00 6.000,00
388.000,00 388.000,00 46.000,00 46.000,00
UKUPNO
POZITIVAN REZULTAT - DOBITAK
UKUPAN IZNOS KONANE BILANCE
Drugi trokovi poslovanja
Prihodi od prodaje proizvoda
Ostali prihodi
Upisani kapital
Kratkoroni primljeni krediti