GUBLJENJE KULTURNOG IDENTITETA SA GLOBALNIM

INTEGRACIJAMA
Jovana Pui, Vaso Jegdi, 2010.
Rezime: U radu je obraeno pitanje gubljenja ili opstajanja kulturnog identiteta u
globalnim integraijama, posebno u nastupajuoj evropskoj integraiji. !a"matra se
pitanje koliko se najra"vijenije "emlje #vrope "ala$u "a optu evropsku integraiju
%globali"aiju& da bi se uspjenije oduprle amerikani"aiji. 'olika je opasnost gubljenja
kulturnog identiteta mali(, nera"vijeni( "emalja, poput )rbije i *rne +ore, asimilaionim
proesom od strane ra"vijeniji( i moniji(.
,ko evropski %globalni& integraioni proes, pored objedinjavanja ekonomski( i
politi-ki( s.era, ujedno podra"umjeva i "atitu evropske kulture od ameri-kog /kulturnog
imperijali"ma0, posebno od di.u"ije masovne i potroa-ke kulture, onda taj proes u
ovom dijelu ima svoje opravdanje. Proes -ak ima opravdanje u pogledu mogunosti
otre$njenja ameri-ke savremene ivili"aije u smislu rea.irmaije u samoj vrijednosti
evropske kulture, ina-e kolijevi ameri-ke kulture.
Kljune rijei: kulturni identitet, globali"aija, integraija, akulturaija
POJAM KULTURNOG IDENTITETA
Pojam kulturnog identiteta nije opo"iionalan pojmu kulturne ra"novrsnosti, ali
ipak jeste neto to i"ra$ava posebnost, spei.i-nost i time ra"liku od drugog %jedan
identitet naspram drugog identiteta&. )vaki identitet sadr$i ra"likovnost i to ne samo
prema spolja nego i unutar samog sebe. Pod pojmom identitet %latinski identitas od idem&
podra"umjeva se istovjetnost, po -emu je neko bie, svojstvo, jednako samom sebi.
Prema tome, koliko god kulturni identitet u sebi sadr$i neke ra"li-ite stvari, opet je
poseban u odnosu na neke druge identitete. )vaki pripadnik odreenog, "ajedni-kog,
1
kolektivnog identiteta gradi svoju li-nost %ja& u odnosu na ono to je "ajedni-ko %mi&.
1dentitet je takoe, koliko god odr$ivo trajan, opet podlo$an promjenama, posebno u
savremenom svijetu.
'ultura se ne mo$e de.inisati kao dato %mu"ejsko& stanje, nego samo kao
sposobnost "a stvarala-ke promjene, pri -emu svakako da i ove promjene moraju da se
dr$e na vjerovatnoj granii identiteta, odnosno moraju i"virati i" "ajedni-ke osnove
kon.iguraije ili generativne matrie. 'ultura je identitet u promjeni, ili obrnuto. 'ultura
je stalno djelujui kreativitet.
'ulturni identitet je samosvjest pripadnika jedne grupe koja istorijski nastaje i
ra"vija se u "avisnosti od kriterijuma koji ta grupa uspostavlja u odnosima sa drugim
drutvenim grupama %2. )tojkovi, 1334&.
'ulturni identitet uklju-uje5 svijest o vlastitoj kulturi i istoriji, uva$avanje
tradiije drutva i etnosa kojima se pripada, prepo"navanje i vrednovanje sopstveni(
tvorevina i postignua, kao to su je"ik, obi-aji, vjerovanje, na-in $ivota, i" -ega posebno
proi"ila"i odnos prema novinama, ra"vojnim promjenama unutar svoje kulture, kao i
odnos prema drugim kulturama na spoljanjem planu.
6a"iv /kultura0 ima brojne sastavnie. 7a bi se "aklju-ilo na ta se osjeaj
evropskog identiteta nee odnositi, nu$no je ra"likovati kulturne elemente po kojima se
#vropljani ra"likuju i koji e i( dijeliti u budunosti. 8bilje$je #vrope je kulturna i
tradiionalna ra"novrsnost. )toga je diskutabilno (oe li integraija #vrope imati "a ilj
i"jedna-avanje ovi( ra"lika. 1ntegraija e uglavnom biti najva$niji element u ujedinjenju
evropski( "emalja. 6o u nekim slu-ajevima nove e se .unkije vjerovatno pripisati
ra"likama. )vaka kultura se, naime u jelosti treba s(vatiti kao komunikaija kro" prostor
%aktuelna kulturna svakidanjia& i kro" vrijeme %istorija, kulturna tradiija&. 9u se
"apravo radi o akulturaiji. ,kulturaija je, be" sumnje, jedan od najva$niji( dinamiki(
proesa u kulturi, a u" nju se, istovremeno ili naknadno, deava i ni" drugi( kulturni(
proesa5 kulturna di.u"ija, asimilaija, i"olaija, adaptaija, kulturna selekija %i"bor&,
kulturna prerada %reinterpretaija&, kulturna re"istenija %otpor&, te odbijanje kulturni(
utiaja.
9akoe, treba upamtiti da integraija i globali"aija, ba kao svi drutveni proesi,
pobuuju otpor neki( naroda i .rakija, to pridonosi produbljivanju ra"lika. U 1sto-noj
2
#vropi, slom stari( struktura real:soijali"ma temelj je drutveni( sukoba. 9o vodi
o$ivljavanju etni-ki( elemenata i naionalisti-ki( stanovita. ;ak se i u <apadnoj #vropi
mogu primijetiti odreene deentrali"irajue tendenije i"meu grupa koje su nekada bile
bliske %npr., u =vajarskoj ili 2elgiji&. 9e se tendenije i"ra$avaju u obliku nevoljnosti
slu$enja je"ikom svoji( susjeda.
VRSTE KULTURNOG IDENTITETA
'ulturni identitet je tako struktuiran da mo$emo govoriti o individualnom, pa
grupnom, drutvenom ili naionalnom, sve do najglobalnijeg kao transdr$avnog, pa -ak i
kontinentalnog identiteta. 'ada je rije- o globalnom identitetu, onda mo$emo govoriti o
evropskom i jo ire "apadnja-kom ili vesterni"aijskom identitetu. 9ako npr. evropski
kulturni identitet ra"likuje se od a"ijskog, ameri-kog ili a.ri-kog, iako u sebi sadr$i svu
ra"li-itost posebni( identiteta.
U evropskoj kulturi nisu "na-ajne samo vladajue ideje %(rianstvo, (umani"am,
um i nauka&, nego te ideje "ajedno sa nji(ovim suprotnostima. U $ivotu i nastajanju
evropske kulture "na-ajan je susret koji oploava ra"novrsnost, antagoni"me, takmi-enja,
dopunjavanja, jednom rije-ju : njena dijalogika. 7ijalogika je u sreditu evropskog
kulturnog identiteta.
Jan )u( ra"likuje -etiri vrste integraije5 regionalnu, naionalnu, evropsku i
svjetsku.
1. Regionalna - %koja obu(vata lokalne regije, kao i evroregije&. 'oordinaija ekonomije i
%mo$da& kulture unutar odreene regije %ili evroregije& odvija se na ovom nivou>
2. Nacionalna - %naj-ee uklju-uje dr$ave naionalnog karaktera& na kojoj se integriu
ekonomija i kultura odreene naije %ili vienaionalne dr$ave&>
4. Evropska - kakvu predstavlja #vropska unija,
?. Svjetska ili drugim rije-ima globalni nivo %u punom smislu rije-i globalna&.
7osad su najvii nivo postigle naionalna i regionalna integraija %no nisu
obu(vaene sve evroregije&, dok se evropska i svjetska integraija mogu posmatrati
jedino programski, a ne -injeni-no. 8sim toga, ne predstavljaju sve vrste integraije
problem identiteta. Problem identiteta javlja se na nacionalnom i evrop!om nivou.
4
6,*186,@61 1 #V!8P)'1 17#6919#9
6aionalni identiteti su predmet stalni( promjena, naro-ito u #vropi gdje
dominiraju proesi integraije i globali"aije. 7anas se novi identiteti evropski( dr$ava
raaju i" /vertikalnog sukobljavanja0 %s identitetom /viega reda0&, a ne vie i"
/(ori"ontalni( odnosa0 s drugim naijama. 'ultura je vrlo bitna "a ra"voj "ajedni-kog
evropskog identiteta. 6ovi evropski identitet nee odvojiti #vropu od ostatka svijeta.
#vropska je integraija "apravo tek jedan korak do globalne integraije, a evropski se
identitet kree prema posti"anju -etvrte vrste identiteta. 6aionalni identitet nastao je
tokom ra"voja naionalnosti, a kasnije i naije, odnosno tokom proesa dugog istorijskog
ra"voja "ajednia %naj-ee vierasni(& koje su -esto boravile na "ajedni-koj teritoriji,
govorile istim je"ikom i sa-injavale "ajedni-ku kulturu. 1dentiteti naija uspostavljeni su
naspram identiteta drugi(, naj-ee susjedni( naija, a odigrali su va$nu ulogu u istoriji
nastajui( naija. 9ako se, na primjer, identitet Poljaka iskristali"ovao kao re"ultat
osjeaja nepripadnosti 6jemima i !usima koji su bili dva najva$nija %potenijalna i
stvarna& neprijatelja, a kasnije i osvaja-a. =to se ti-e identiteta 6jemaa, osim utiaja
susjedni( "emalja, u nji(ovom je oblikovanju silan utiaj i"vrio odnos s !usijom, "bog
uloge koju je !usija odigrala u evropskoj, a posebno njema-koj istoriji. 9renutno su
naionalni identiteti %koji nikad nisu bili nepromjenljivi& predmet stalni( promjena. U
#vropi, proesi integraije i globali"aije "a(tijevaju novu orijentaiju, kad su posrijedi
naija i dr$ava. 6ovi identiteti evropski( dr$ava raaju se ne i" /(ori"ontalnog odnosa0 s
identitetima drugi( naija, nego i" /vertikalnog sukobljavanja0 s identitetom /vieg reda0
%tj. sveevropskog&.
6ema sumnje da osim o-itog problema identi.ikaije sadr$aja evropskog
identiteta postoji i problem prepo"navanja novi( %mijenjajui(& identiteta naroda koji -ine
#vropsku uniju ili joj $ele pristupiti. Jasno je da integraija #vrope ne "na-i likvidaiju
naija ili dr$ava. Aada neke .unkije dr$ava ili postaju "astarjele, ili ograni-ene %drugim
rije-ima, preu"imaju i( globalne ekonomske korporaije ili organi"aije nadnaionalnog
karaktera&, svejedno je dr$ava i dalje nosila brojni( .unkija %a tako e biti i ubudue&.
!a"voj evropskog identiteta ne bi bio mogu be" veliki( promjena u naionalnoj svijesti
#vropljana. U ovome je dolo do odreenog /osiromaenja0. 9ako bi se moglo tvrditi da
naionalni identitet gubi va$nost, to se uglavnom odnosi na elemente svijesti u ve"i s
?
autonomijom i suverenitetom dr$ave:naije. Postoji uvjerenje da premda dr$ava:naija
dobrovoljno prebauje neke svoje .unkije i ovlaenja na instituije Unije ili druge
nadnaionalne instituije, ona ne prestaje biti %potpuno& suverena dr$ava, ve se samo
odri-e odreeno( i"vrni( ovlaenja koja pripadaju suverenim dr$avama. 2ilo bi
druga-ije kad dr$ave ne bi ustupale svoja ovlaenja i .unkije ra"nim instituijama, ve
organi"aiji koja bi poprimila oblik nadnaije. ;ak i kad odreene instituije preu"imaju
.unkije dr$ave, uloga dr$ave je u velikoj mjeri ograni-ena, a nje"ina autonomija prili-no
smanjena.
6aravno, djelimi-ni gubitak autonomije naionalne dr$ave teko je pri(vatljiv, s
ob"irom na tradiije evropski( naija, -esto naionalisti-ki obojeni(. 6o, ekonomski
.aktori objanjavaju takvo djelimi-no $rtvovanje autonomije. Pa ipak, ekonomska
raionalnost ne bi trebala biti najvia vrijednost prema kojoj se ljudi upravljaju. 6o ona je
ipak va$nija u poreenju sa politi-kim neusklaenostima meu ljudima %naijama i
dr$avama&. #konomska raionalnost sad prela"i granie naija i dr$ava. ) jedne strane, ta
je raionalnost na evropskom nivou, a s druge ona obu(vata ekonomske sisteme gotovo
ijelog svijeta i postaje raionalnost na globalnom nivou. #konomska su pitanja sad
va$nija od politike. 9o je srena podudarnost, jer se "na da /politika dijeli, a ekonomija
ujedinjuje0. U ovom kontekstu je o-ito da bi be" integraijske .unkije ekonomije,
#vropa %uklju-ujui i "apadnu& jo bila vojno i politi-ki podijeljena. 2udui preokreti u
naionalnoj svijesti evropski( naroda sigurno e biti u -vrstoj korelaiji s proesima koji
oblikuju evropsku svijest.
;ak i danas se mo$e predvidjeti koje e s.ere drutvenog $ivota biti obu(vaene
evropskim identitetom, a koje to nikad nee biti. #vropska kultura %kao i ivili"aija&
postoji ve dugo. )toga nije sporno da evropski identitet uklju-uje i kulturni. Aoglo bi se
-ak i rei da ovaj poslednji predstavlja /ki-mu0 evropskog identiteta. Po"itivno je da
evropski identitet obu(vata ekonomsku s.eru, koja je pokreta-ka sila evropske %i svjetske&
integraije i globali"aije. #konomska integraija %ako je dovoljno napredovala& i"iskuje i
politi-ku i vojnu integraiju. )toga se -ini da -etiri s.ere odreuju sastavnie evropskog
identiteta5 ekonomska, kulturna, politi-ka i vojna. 9ri posljednje s.ere %i"ostavljajui
ekonomsku& uka"uju na mnoge probleme koji e se najvjerovatnije pojaviti poslije
ujedinjenja -itave #vrope %uklju-ujui sve postsovjetske dr$ave #vrope&. #konomsko
B
ujedinjenje s postsovjetskim dr$avama samo je pitanje vremena, dok kulturno, politi-ko i
vojno ujedinjavanje s nekim od ti( "emalja %naro-ito !usijom& prela"i granie
imaginaije #vropljana.
Utiaj politi-ke i vojne integraije na ja-anje osjeaja evropskog identiteta vodi
ja-em osjeaju sigurnosti %kao i veoj sigurnosti& evropski( stanovnika. 8no to bi moglo
pobuditi sumnje jeste -injenia da se evropska kultura %a i ivili"aija& proglaava evro:
ameri-kom kulturom. 6o ne bi se smijelo unaprijed "arei da evropski identitet mo$e biti
unekoliko sli-an ili sjevernoameri-kom ili nekomu drugom identitetu.
6a ovom podru-ju, naionalna raionalnost proiruje se na raionalnost na
kontinentalnom nivou.
KULTURNI IDENTITET U PROMJENI
2alkan je kolijevka i nekad je predstavljao vr( evropske kulture. 8n se danas,
ipak, po svom kulturnom identitetu ra"likuje i i"dvaja i" evropskog identiteta. 2alkan je
tokom istorije peripiran kao most i"meu 1stoka i <apada. 7iskurs o 2alkanu
istovremeno je diskurs o istom i ra"li-itom, smatra 'etrin Cleming %2001&. 1stovremena
udaljenost od #vrope, ali i bliskost, stvara utisak Dunutranjeg strana/, neku vrstu
intimnog otuenja %Jovanovi, 200E&. 6jegov multietni-ki i multikon.esionalni karakter,
koji se iska"uje kro" oseaj pomeanosti, nedovrenosti, dvosmislenosti, amor.nosti i
rasne (ibridi"aije %Fivkovi, 2001&, predstavlja poseban i"a"ov "a turisti-ke poslenike
kod promovisanja i pre"entaije njegove kulturne batine u turi"mu.
#vropa je sinonim "a napredak, red, blagostanje, radikalne ideje, dakle ideal kao
vremenska kategorija.
'ulturom ljudsko stvaranje dobija prominentnost, kako u -ovjekovom
individualnom stvarala-kom ispoljavanju i ispunjavanju, tako i u do$ivljavanju
stvaralatva drugi(. Aasovna kultura je jedna od oni( oblika ispoljavanja ivili"aije koji
"aobila"i istinsku kulturu, pa i onda kada se i"vjesni masovni i"a"ovi koriste u
propagandi vrijedni( dijela kulture.
'omuniiranje se kro" istoriju obavljalo ra"nim komunikaionim kanalima i
proesima, kao to su trgovina, saobraaj, velike migraije naroda, .olklor, a veoma esto
G
i ratni sukobi. Putem nji( dogaale su se brojne i korenite akulturaione promene. )vaka
vrsta optenja i ra"mjene podra"umjevala je prenos in.ormaija i di.u"iju kulturni(
elemenata, kao to su ideologije, ideje, i"umi i inovaije. Primarni komunikaioni
posrednik, a ujedno najbolji do danas je je"ik. 6au-no:te(noloka revoluija, kao
ivili"aijski i"um, isturila je u prvi plan te(nologiju kao novu ideologiju, tj. mono
sredstvo vladanja ljudima, -ime spontanost i autonomnost kulture sve vie vraa u davnu
prolost. , to namee gubljenje kulturnog identiteta. Usaglaenom modelu kulturne
politike u drutvu, suprostavljaju se /novi projekti kulture0 kro" ra"ne potkulturne,
kontrakulturne pojave i alternativne pokrete. 1sprei"irana kompjuteri"aija, internet H
umre$avanje, o(laena mobil:tele.onska ekspres komunikaija, oslobaaju -ovjeka od
napora miljenja, ru-nog ra-unanja, neposrednog dru$enja i sl. ;ovjek sa radou lijenog
du(a to -esto prima kao veliku olakiu i darodavnu uslugu, ne uo-avajui i drugu stranu
medalje H drutvenu upotrebu njega samog. 9e(ni"ovana i raionali"ovana svijest namee
u drutvu model obra"ovanja sa isklju-ivim e.ektima koristi. *ivili"aija, sa mnogim
svojim re"ultatima kon.ormira i postvaruje -ovjeka, i to sve vie ukoliko pretvara
moguu stvarala-ku praksu u rutinski jednodimen"ionalni rad %2o$ovi, 1331&.
U dananje vrijeme se kulturni identitet nala"i pod pritiskom tendenija suprotni(
smjerova, jednog spoljanjeg kosmopolitanskog karaktera i drugog i"nutra proi"vedenog,
gdje se u okviru etni-ko:kulturnog konteksta javlja, po svaku ijenu, posebna
isklju-ivost. 7akle, na djelu je gubljenje jednog otvorenog kulturnog identiteta koji se
oslobodjeno ra"vija i stupa u kontakte, dodire, u"ajamno dejstvo, sa drugim sli-nim ili
ra"li-itim kulturama. 9aj spoljanji .aktor poti-e od strane moni( industrijski( sila,
posebno od ),7:a, koji te$e da neposredno ili posredno ekspan"ijom masovne i
potroa-ke kulture uni.iiraju vrijednosti ne samo unutar svoji( kultura nego uopte
(araju svjestskom senom.
'ulturna ra"novrsnost je oduvjek bila odlika mnogi( drutava. 'ulturni identitet
podra"umjeva svoje utemeljenje u odreenom sistemu vrijednosti na koji se naslanja
proes kulturnog ra"voja i ujedno sti-e samosvjest pripadnika tog identiteta u smislu
samora"umjevanja svoje kulture i u njoj sopstvenog samopotvrdjivanja. 1" tako
o.ormljenog identiteta svaka "ajednia uspostavlja odnose sa drugim "ajedniama sa
druga-ijim identitetom.
I
'oliko god ra"ne kulture nastoje da sa-uvaju svoj integritet i identitet i time odr$e
svoju autonomnost i autenti-nost, opet akulturaionim proesima, spontano i
organi"ovano, one stupaju u odreene dodire, interakije. 9ime one prenose svoje
vrijednosti drugim kulturama kao to isto tako pri(vataju ili preu"imaju vrijednosti od ti(
drugi( kultura. 7rugo je pitanje koliko su kulture u meusobnim inter.erenijama
spremna da se meusobno integriu. 8vo pogotovo ako integraijom gube od svoje
samobitnosti, i to obave"no vie nego one druge kulture sa kojima se integriu.
Posledie akulturaije "a potisnutu kulturu mogu biti vrlo bolne, naroito ako je
rije o dodiru pripadnika dvije bitno ra"liite kultura. 9ada govorimo o t"v. kulturnom
oku. 'ale navodi primjer upada #vropljana u ,meriku kada se stanovnitvo u arstvu
1nka smanjilo "a vie od 30J, a u srednjoj ,merii "a oko I0J. Pri tom je veina
stanovnika stradala od kulturnog oka, a manjina od sami( ratova. 'ulturni ok se
najee mani.estuje kro" nerad, samoubistva, te odavanje alko(olu, drogama i
prostituiji. U sluaju migraija i ratni( stra(ota, akulturaija mo$e dovesti do "naajni(
tegoba psi(ijatrijske prirode kod ljudi, kao to su povuenost, agresivnost i
karakteropatija.
Ao$emo se "apitati kako to da mone sile "apadnog svijeta na svojim prostorima
tako jednostavno di.u"no nameu masovnu kulturu i potroa-ki stil $ivota i time gue
svoju elitnu i o"biljnu kulturu, a da to ne -ine na tuim prostorima nera"vijenog isto-nog
svijetaK <apad dominira svijetom be" ob"ira na to to je vlast vladara opala. 1pak, ona na
odreeni na-in postaje jo ja-a u odnosu na raniju vlast, naro-ito na kulturnom planu. U
globali"ovanom svijetu jasno postoji pretnja originalnim kulturama. Jedina mogunost
koja nije na raspolaganju jeste "austavljanje globali"aije trgovine i ekonomije, poto se
silama ekonomske promjene i podjele rada teko mo$e oduprijeti u svijetu konkurenije
kome energiju daju masivna te(noloka evoluija koja pru$a modernoj te(nologiji
ekonomsko konkurentnu otriu.
Veoma je bitno "a "emlje jugoistoka #vrope da u integraionom susretu sa
"apadnom #vropom usvoje jedan selektivno:vrijednosni prinip koji bi se
operaionali"ovao kao regulativno:kontrolni kriterijum u smislu pri(vatanja istinski(
vrijednosti "apadno:evropske kulture. 9o bi bio obostrani vrijednosni dobitak, kako
"emljama jo uvijek evropske peri.erije, tako i "emljama ra"vijene #vrope. Vrijeme je da
E
se #vropa vrati #vropi sa a.irmaijom svi( njeni( kulturni( spei.i-nosti, kulturni(
identiteta, pa i "ajedni-kog %evropskog& identiteta. 9ime e se svojom kulturom na
najbolji na-in oduprijeti naje"di amerikani"aije koja je naro-ito inte"ivna od druge
polovine 20:og vijeka. 9o opet ne "na-i otepljenje od ,merike kao da u njoj ne stanuje
#vropa, ali ipak "na-i vraanje #vrope samoj sebi.
RA"LIKOVNI ELEMENTI EVROPSKE KULTURE
Prvi i najva$niji ra"likovni element je reli#i$a. 8vo je ambivalentan -inila.
Prosje-ni #vropljanin je (rianin, to "na-i da (rianske vrijednosti predstavljaju
najva$niju dimen"iju (rianske .ilo"o.ije i mogu se smatrati bitnom sastavniom
evropskog identiteta. 1" ovog ra"loga, evropska ivili"aija se smatra (rianskom. )
druge strane, podjela (rianske #vrope u tri jasno odijeljene vjeroispovijesti :
rimokatoli-ku, protestantsku i pravoslavnu, predstavlja sna$an -inila de"integraije. U
nekim djelovima #vrope brojni oru$ani sukobi vjerskog karaktera doka" su religio"ne
de"integraije. <atim su tu inovjeri %posebno judeisti-ke i muslimanske vjere&, -lanovi
ra"li-iti( sekti te, na kraju, agnostii i nevjernii %ateisti&.
E%i!a je druga va$na sastavnia kulture koju treba pomenuti. 2liske ve"e s
religijom uka"uju na -injeniu da se etika mo$e smatrati sastavniom evropskog
identiteta, naro-ito kad se evropska etika posmatra u svjetlu (umani"ma i ljudski( prava.
Humanizam i liberalizam u ve"i s ljudskim pravima mogu predstavljati i va$ne kulturne
elemente evropskog identiteta, a takoe su prisutni u identitetu stanovnika )jeverne
,merike.
Demokratija i ekonomski liberalizam %doktrina ekonomije slobodnog tr$ita&
takoe su pove"ane konepije. 6o ove su s.ere ve"ane u" politiku i ekonomiju, na
kojima bi se evropski identitet trebao temeljiti.
Vratimo se podru-ju kulture. 9reba pomenuti da su nauka, knji$evnost i
umjetnost, takoe va$ni -inioi u integraiji ljudi i odigrae bitnu ulogu u proesu
oblikovanja evropskog identiteta.
3
!asprava o evropskom identitetu ne mo$e i"ostaviti jedno va$no podru-je, a to je
$e&i!. U ra"nim evropskim "emljama 4B0 miliona ljudi govori dvadeset i jedan slu$beni
je"ik5 tri /kongresna0 je"ika %engleski, .ranuski i njema-ki& i dva /polukongresna0
%panski i ruski&. Aada je engleski be" sumnje dominantan je"ik, uvjerenje da e u
budunosti svi #vropljani govoriti jednim je"ikom %npr. engleskim& je utopija. Je"i-ka
%kao i kulturna& konkurenija, borba je "a budui karakter evropskog identiteta, (oe li
imati engleski, .ranuski ili njema-ki /pri"vuk0. 6o /#vropska Vavilonska kula0 stoji na
putu du(u evropskog identiteta.
9akoe, treba upamtiti da kulturna ra"novrsnost i bogatstvo kulture i je"ika
predstavljaju va$nu vrijednost odreene naije i i" tog ra"loga nije preporu-ljivo odrei i(
se. Velika je vjerovatnoa da e jedan od etni-ki( je"ika %npr. engleski& u$ivati rang
jedinog /kongresnog0 je"ika, dok e ostali je"ii .unkionisati kao sredstvo komunikaije
i omoguavati daljnji ra"voj naionalni( kultura.
MULTIKULTURNI I"A"OV' GLOBALI"ACIJA I O(UVANJE
IDENTITETA
!ije- globali"aija koja, kao bauk novog doba, kru$i svijetom "a-inje se od
pedeseti( godina LL vjeka da bi od osamdeseti( sve vie dobijala na aktuelnosti. 'ao
ideja, globali"aija ili ujedinjavanje -ove-anstva je mnogo starija i sree se u nekim
davnim radovima strani( i nai( soiologa. +lobali"aija ima i svoje terminoloke
alternative, poput oni(5 Mglobalni proesiM, Mglobalni problemiM, Mglobalni sistemM,
Mglobalna odgovornostM, Mglobalna saradnjaM. U naui i publiistii ove sintagme
upotrebljavaju se umjesto termina MmeunarodniM.
)a aspekta globalne meu"avisnosti, globali"aija predstavlja ujedinjavanje
oveanstva u svjetsko drutvo. Pod tim se podra"umjeva univer"ali"aija ljudski( prava
i sloboda i "atita integriteta ovjeka. +lobali"aija se, oito, odvija u svim
instituionalnim domenima drutva. 6aj"naajniji je svakako ekonomski nivo koji "nai
pove"ivanje naionalni( privreda u svijetsku privredu, preko svetskog tr$ita. ,ko se u
ovom sluaju radi o ostvarivanju ekonomski( proesa univer"ali"aije svijeta onda,
soioloki gledano, savremeni drutveni proesi dobijaju sveobu(vatni, svijetski karakter
10
i odvijaju se mimo svi( geogra.ski(, naionalni(, rasni(, religio"ni( i blokovski(
barijera. 'arakter globali"aije odreuje se u odnosu na nain ujedinjavanja
oveanstva.
8tvoreni protivnii globali"aije poteniraju samo njene slabosti ne bi li je prika"ali
apokaliptino, kao svijetsko "lo. 6ije teko "apa"iti da su antiglobalisti i svi protivnii
multikulturali"ma i mondijali"ma neprijatelji meunaionalne i interkulturalne saradnje i
koeg"istenije ljudi svi( rasa, vjera i naionalnog porijekla. Aeu njima su MlijeviM i
MdesniM radikali, komunisti i .aisti, anar(isti i de"integralisti, separatisti, rasisti, ovinisti,
klerikalisti i ostali. Jednom rijeju5 svi "aljubljenii sku-enog prostora i "arobljenii
"atvorenog uma.
Istina je da globalizacija ne rui lokalne kulture nego ih samo oslobaa od
ideolokih stega nacionalizma. Propagiranje kulturnog identiteta od strane politiara nije
nita drugo do ugro$avanje prava na i"bor i slobodu.
)a kulturolokog stanovitva va$no je utvrditi da li globali"aija, kao proes
objedinjavanja pojedini( drutava u novo, t"v. svetsko drutvo, dovodi u pitanje
posebnost datog drutva. 7a li vie ra"liiti( kultura mo$e $iveti pod krovom istoga
drutvaK 8vim pitanjima ula"i se u problematiku multikulturnog drutva.
Aultukulturali"am %kao ideja i praksa& nije (omogena i jednovalentna pojava. U ,merii
se danas, reimo, vode $estoke borbe pluralisti-kog sa partikularisti-kim
multikulturali"mom. 7ok se "agovornii prvog "ala$u "a bogatiju "ajedniku kulturu,
dotle drugi insistiraju da nikakva "ajednika kultura nije mogua niti po$eljna, to jest da
rasne i etnike manjine nikako ne treba da budu deo amerike kulture. 6a dijelu je te"a o
MeuroentrinostiM i bijeloj obojenosti amerike kulture. Partikulturali"am je "asnovan na
ideologiji etnike podvojenosti i na pokretu rni( naionalista, a pluralisti istiu devi"u5
M,merika kultura pripada svima namaM.
1ako se multikulturali"am temelji na jednakosti, pri"nanju ra"li-itosti i toleraniji, ra"li-iti
autori ra"li-ito s(vataju -emu multikulturali"am treba te$iti. 7ok jedni smatraju da je to
kulturni dijalog, drugi ba"iraju svoje promiljanje na ideji Dprava na kulturu/, a neki opet
smatraju da je to i"bjegavanje okrutnosti, potreba pojedinaa "a pri"nanjem autenti-ni(
identiteta, preduslov individualne autonomije, ili ideja toleranije. Pri(vatanjem nekog
11
oblika multikulturalnosti, dr$ave osiguravaju stabilnost i ra"voj drutva u jelini, a na
osnovu jednakosti i toleranije osiguravaju jednak tretman svi( graana.
U poslednje vreme, politi-ki predstavnii tri vodee evropske naije jasno su dali do
"nanja da multikulturali"am vie nee biti osnovna doktrina evropskog kontintenta pri
rjeavanju imigraijski( pitanja. DPrinip multikulturali"ma, koji ka$e da bismo svi
trebali da $ivimo jedni pored drugi(, potpuno je propaoM, i"javila je ,. Aerkel u svom
govoru u oktobru 2010. DPod maskom multikulturali"ma smo o(rabrili ra"li-ite kulture
da $ive odvojenim $ivotima, ne"avisno jedni od drugi( i ne"avisno od mainstreama.
6ismo uspjeli da stvorimo vi"iju drutva u kome oni osjeaju da bi trebalo da se
prilagodeM, rekao je 'ameron u .ebruaru 2011. DAultikulturali"am je neuspje(. 1stina je
da smo u naim demokratskim drutvima previe brinuli o identitetu imigranata, a
"aboravili smo na identitet dr$ave u kojoj oni $iveM, i"javio je 6ikolas )arko"i "a
.ranusku televi"iju. 2e" ob"ira to su ovo trenutne reakije politi-ara na aktuelne
probleme imigraije u #U, one svakako nee ostati be" odra"a na konept
mulikulturali"ma u evropskom kontekstu, koji je ovim stavovima prili-no u"drman.

"AKLJU(AK
8sjeaj evropskog identiteta ne mo$e biti -inila koji e odvojiti #vropu od
ostatka svijeta. , to ne mogu biti ni ekonomska globali"aija svijeta ili br"i ra"voj
globalni( in.ormati-ki( sistema %meu kojima je 1nternet najglobalniji&. ;ini se da
ekonomija i in.ormati-ke nauke takoe doprinose ra"voju -etvrtog nivoa identiteta,
univer"alnom identitetu. U ovom kontekstu, evropska je integraija tek jedan korak do
globalne integraije, a evropski identitet bli"u posti"anja nivoa globalnog identiteta.
6e mo$emo biti sigurni mo$e li globalni identitet sa"rijeti be" dodira s drugim
ivili"aijama.
Poka"ujui da i #vropa prima sna$ne utiaje amerike kulture, Aoren i"vlai
sledei "akljuak5 M,merika se evropei"ira istim tempom kao to se #vropa
amerikani"ira, i ini se da se ra"lika postepeno smanjujeM. 8vaj "akljuak potvruje
12
naunu te"u da je akulturaija u"ajaman, dvosmeran i reiproan proes u kome ni jedna
od kultura u akiji ne ostaje nepromenjena. Aeutim, i ovom prilikom se poka"alo da
kulture nisu satkane od mekog voska kako bi "dravo "a gotovo i nekritiki pri(vatale sve
utiaje koji dola"e i"vana.
Prvi i najvei i"a"ov savremene #vrope predstavlja traganje "a identitetom
evropske kulture. ,ko bi se on prei"no identi.ikovao, onda prelivanja amerike %i ma
koje druge& kulture ne bi bila pogubna po #vropu.
)trani kulturni utiaji na 2alkanu vjekovima su prisutni budui da je ovaj prostor
bio poprite mnogi( akulturaioni( "bivanja. 9u je presudan bio stiaj mnogi( istorijski(,
geogra.ski(, politiki( i kulturni( okolnosti. 'ada je o )rbiji rije, ona je, kao kljuna
taka brojni( interesa, stajala na pravoj vetrometini kulturni( ra.ala sa svi( strana.
6ekada, ali i danas. U" nesumnjive prednosti )rbije da uvijek bude meu prvim
balkanskim dr$avama u dodiru sa modernim evropskim i svetskim kulturnim trendovima,
tu su i mnoge nedae koje je spreavaju da uvijek i na vrijeme bude MinM. Po pravilu se
uvijek isprijei onaj uveni du( palanke, status ni sela ni grada, tvrdi bedem
tradiionalnog i kon"ervativnog. 1" te kulturne matrie proviri onaj raspolueni pro.il
Mmodernog )rbinaM. )rbiju oekuje neumitno i potpuno ukljuivanje u #vropu, a kako
evropska integraija u savremenoj epo(i predstavlja i svetsku integraiju, to se mo$e rei
da je i )rbiju "apljusnuo talas globali"aije. 'ao i drugdje, kada je rije o malim
"emljama, i ovdje su prisutni ra"ni stra(ovi i otpori koji su uslovljeni ekonomskim, ali
nerijetko i politiko:ideolokim ra"lo"ima. Proesom globali"aije "apoinje, u stvari,
nova akulturaija koju odlikuju mirna demokratska pro$imanja kultura, multukulturalnost
i interkulturna saradnja. Aale "emlje, poput )rbije, mogle bi demokratski voenom
kulturnom politikom da iskoriste sve prednosti koje donosi globali"aija, a da pri tom ne
i"gube nita od onog to i( ini ra"liitim od drugi(.
Jedno smo sigurni, otkrie van"emaljske ivili"aije bi poja-alo i ubr"alo proes
ra"voja identiteta ljudi svi( rasa i kultura koje $ive na naoj planeti.
LITERATURA'
1. 2enjemin, N. , Eseji., 2eograd, 13I?.
14
2. 2o$ovi, !.!., Kultura potreba, 2eograd, 1331.
4. 2o$ilovi, 6., lobalizacija kao nova akulturacija, 6i, 2000.
?. ;i-ova-ki, P., Svijet u kojem zajedno !ivimo, "ilozo#ska ukr$tenica, 6iki, 2002.
B. 7elantO, +., %dkr&'anie Europ&. (dea, tozsamo$), rzecz&'isto$). Prev. !. Nlodek,
Varava:'rakov, 1333.
G. Cleming, '.#. %2001&. 8rijentali"am, 2alkan i balkanska istoriogra.ija. "ilozo#ija i
dru$tvo, 2001%1E&, str. 11:42.
I. +olka, A., *&'ilizacja. Europa. lobalizacja., Po"nan, 1333.
E. +Pia"da, ,., NO"Pania globali"aji H "agro"enia dla politOki panstP narodoPO(,
+rzeglad politologiczn&, br. 4H?, 133E.
3. Qaleki, 8., Historia Europ& , jej granice i podzial&. Prev. J. A. 'lo"oPski, @ublin,
133?.
10. Jovanovi, 7. %200E&. 1dentitet na prodaju H kreiranje naionalnog identiteta "a
potrebe turi"ma. Univer"itet u Utre(tu, .akultet "a (umanisti-ke nauke, Qolandija.
11. Aorin, Kako misliti Evropu, )arajevo, 13E3.
12. Popovi, A., -ota, 2eograd, 13E1.
14. )en, ,., Ravoj kao sloboda, 2eograd, 2002.
1?. )tojkovi, 2., Evropski kulturni identitet, 6i, 1334.
1B. 9o..ler, ,. R Q., .o&na i ant&'o&na. -ak przetr'a) na pragu //( 'ieku. Prev. 2. R
@. 2udreki, Varava, 133I.
1G. <orska, ,., Ku globalizacji0 +rzemian& ' korporacjac1 transnarodo'&c1 i '
gospodarce s'iato'ej, Varava, 133E.
1I. Fivkovi, A. %2001&. 6eto i"meu5 simboli-ka geogra.ija. Cilo"o.ija i drutvo,
LV111, str. I4:112.
1?