Predmet: Psihologija

Tema: Emocije i pamenje

(Kongnitivna psihologija)
http://www.besplatniseminarskiradovi.com
Kao to se raspoloenja i emocije manifestiraju u ponaanju, tako se njihov uticaj
odraava i na kognitivne procese, meu kojima je dugorono pam!enje dosad plenilo najve!u
p"nju istraivaa. #am!enje je vano ne samo kao fenomen po sebi, ve! kao komponenta
praktiki svih procesa miljenja: percepcija, socijalno prosuivanje, reavanje problema $ svi
%avise o do%ivu i koritenju pohranjenih informacija. &% toga sledi da ako emocije utiu na
kodiranje, konsolidaciju i/ili do%iv informacija i% pam!enja, te %aboravljanje, time utiu na
ogroman dijapa%on mentalnih procesa '(aviland$)ones i *ewis, +,,,-.
#ostoji mnogo naina na koje emocije mogu uticati na pam!enje, a najpo%natiji
fenomeni su:
a- ovisnost o emocionalnom stanju ili .state dependent memor/0 $ odnosi se na pojavu
da je dose!anje bolje kad se naemo u istom emocionalnom stanju kao i kad smo materijal
uili, s tim da pritom nije bitno o kojem se afektivnom svojstvu radi '1arevski, +,,+-.
2cros '34546 prema 7/senck i Keane, +,,,- je pregledao re%ultate 8, objavljenih
istraivanja ovog fenomena i poka%alo se da on nije jako i%raen, ve! da postoji umerena
tendencija boljeg pam!enja materijala kad se raspoloenje pri uenju poklapa s onim pri
dose!anju, i da su efekti uopte jai kad su ispitanici u po%itivnom raspoloenju i kad se ljudi
nastoje setiti linih dogaaja, %a ra%liku od materijala kojem nedostaje lini %naaj.
b- podudarnost raspoloenja ili .mood congruit/0$ dosje!anje je najuspenije kad se
emocionalna obojenost materijala koji se ui skladna sa raspoloenjem ispitanika u vreme
uenja.
9ipina eksperimentalna procedura sastoji se u indiciranju odreenog raspoloenja,
nakon ega sledi uenje liste rei ili itanje prie koja ima emocionalno obojen sadraj
'7/senck i Keane, +,,,-. :akon to se raspoloenje ispitanika vrati u normalu podvrgava se
testu se!anja rei s liste ili sadraja prie.
;ower i sur. '34536 prema 7/senck i Keane, +,,,- rabili su takav nacrt u istraivanju
podudarnosti raspoloenja. &spitanici su hipno%om inducirani u tuno ili sretno raspoloenje, a
%atim su itali priu o dva studenta, )acku i <ndreu. )ack je opisan kao vrlo depresivan i
be%voljan, %bog problema u akademskom ivotu, s djevojkom i u igranju tenisa, dok je <ndre
vrlo sretan , %ato to mu se ivot odvija po planu u svim navedenim podruima. &spitanici su
se vie identifikovali sa likom ije se raspoloenje podudaralo s vlastitim, pa su %apamtili vie
informacija ve%anih %a taj lik.
c- podudarnost miljenja ili .thought congruit/0 $ ova pojava se moe istraivati na
vie naina od kojih su dva naje!a. #rvi nain je da se ispitanicima pre%entira lista rijei
sastavljenja od prijatnih i neprijatnih rei, %atim prola%e kro% postupke indukcije raspoloenja,
a nakon toga se testira %a se!anje. #retpostavka je da !e se ispitanici uspenije se!ati prijatnih
rei ako su proli indukciju u po%itivno raspoloenje, i obrnuto = indukcija u negativno
raspoloenje re%ultat je boljim se!anjem neprijatnih rei.
>ruga metoda je da se ispitanike %atrai da se dosjete autobiografskih sje!anja nakon
to su proli postupak indukcije raspoloenja, s tim da se pretpostavlja da !e po%itivna
raspoloenja dovesti do ve!eg broja po%itivnih sje!anja, a negativna do ve!eg broja negativnih
sje!anja '7/senck i Keane, +,,,-.
?lark i 9easdale '345+6 prema 7/senck i Keane, +,,,- testirali su tom metodom
depresivne pacijente u dva navrata, od kojih je u jednom dubina depresije bila ve!a nego u
drugom, te je dobiveno vie nesretnih sje!anja u situaciji i%raenije depresije.
+
Koncept .strukture %nanja0 ili .ba%e %nanja0 %au%ima sredinje mjesto u
strukturalnom modelu pam!enja. 9ermin .ba%a %nanja0 odnosi se na sve informacije koje se
kro% ivotni vijek pohrane u pam!enje, tako da ovaj pojam naje!e podra%umijeva
semantiko dugorono pam!enje. Kognitivni psiholo%i su, istraivaju!i ba%u %nanja te njena
obiljeja i sadraj, ra%vili modele koji opisuju nain na koji se koncepti u njoj repre%entiraju i
organi%iraju kako i% semantikog tako i epi%odikog dugoronog pam!enja ';arr/ i sur.,
+,,@-.
Mreni modeli objanjavaju ba%u kao integriranu mreu koja nastaje na osnovu
asocijacija koje se uspostavljaju i%meu ra%nih koncepata i karakteristika 'koji se na%ivaju
.vorovi0, engl. .nodes0-. Avorovi repre%entiraju koncepte, dogaaje, ideje, odnose, a
.pam!enje0 se ostvaruje kad irenje aktivacije unutar mree u%rokuje da informacije sadrane
u vorovima postanu pobuene i svjesne ';ower, 345B6 prema ;arr/ i sur., +,,@-.
#rema tom ;owerovom modelu, neki vorovi u semantikoj mrei su .specifini
emocionalni vorovi0 koji imaju i%la%ne ve%e %a 'pored ostalog- dogaaje koji su se desili kad
je ta emocija bila osobito i%raena. :a taj nain, aktivacija emocionalnih vorova unutar
semantike mree moe se proiriti kro% cijeli sustav pam!enja, vre!i .priming0 %a odreene
vrste pam!enja. Clinim procesom, emocija se moe pobuditi ako se dogaaj asociran s
njenom pojavom aktivira u epi%odikom pam!enju.
Shematski modeli tj. sheme su cjelovitiji entiteti i prototipi koncepata koji
organi%iraju i pohranjuju prola iskustva vode!i i stvaraju!i referentni okvir %a perceptivne
procese i iskustva ';arr/ i sur., +,,@-. ;eckov klasini pristup objanjavanju depresije temelji
se upravo na shemama, tj. osobnim kognitivnim obrascima koji se ponaaju kao filteri
osobnih iskustava, interpretiraju!i %asebne setove situacija. Dvim konceptom nastoji se
objasniti %ato depresivni pacijenti odravaju bolne i samoporaavaju!e stavove unato
postojanju po%itivnih faktora u ivotnom iskustvu. >epresivne osobe konceptuali%iraju
specifine situacije na iskrivljen nain, nastoje!i ih uklopiti u .prepotentne0 disfunkcionalne
sheme stalno ponavljaju!ih negativnih misli i interpretacija. Kada takve idiosinkratske sheme
pove!aju svoju aktivnost, provocira ih sve iri raspon podraaja koji ne moraju biti logiki
pove%ani s njima. #acijent gubi voljnu kontrolu nad svojim miljenjem, %bog nemogu!nosti
da aktivira adekvatne sheme i time se %atvara depresivni circulus vitiosus ';eck, 34B4-.
Rehm i Naus '344,6 prema ;arr/ i sur., +,,@- opa%ili su nedostatak doka%a koji bi
doveli do opredijeljenja %a jedan od tih modela, pa su napravili svojevrsnu sinte%u oba
teorijska pristupa u svom .proirenom mrenom modelu0 gdje su sheme repre%entirane kao
klasteri vorova. Dvi klasteri se aktiviraju kao i individualni vorovi u ;owerovom mrenom
E
modelu u prisustvu potrebnih okolinskih uvjeta, tj.po%nati podraaj aktivira set vorova koji
%ajedno tvore shemu. >rugi istraivai su takoer, usporeujui mreni i shematski model,
%akljuili da iako meu njima postoje ra%like, u svojim predvianjima poka%uju i%vanrednu
konvergentost ';arr/ i sur., +,,@-.
Fano je spomenuti i motivacijske teorije emocija i pam!enja, u kojima se, kao to
sam na%iv govori, glavni naglasak stavlja na osobne motive i njihov utjecaj na vrstu materijala
kojeg se dosje!amo. 2 motivacijskim teorijama, sje!anja se promatraju kao aspekti dinamike
i promjenjive individue ili .persone0, umjesto kao statiki vorovi u mrenim asocijativnim
modelima. Cje!anja se mogu aktivno angairati u svrhu odravanja, mijenjanja ili pojaavanja
osobnog raspoloenja, ciljeva ili planova '(aviland$)ones i *ewis, +,,,-.
Gotivacijski pristup pam!enju esto koristi .narativnu perspektivu0 prema kojoj
osobe ra%umiju i organi%iraju svoje ivote kro% prie. Cinger sugerira kako ponavljanje
odreenih emocionalno nabijenih i osobno %naajnih sje!anja, na%vanih .self$definiraju!a
sje!anja0, stvara sr shva!anja vlastitog identiteta '.self0- oko kojeg se konstruiraju osobne
prie. :astojanje da se koncept selfa odri re%ultira dosje!anjem odgovaraju!ih emocionalnih
dogaaja, a takoer moe do!i i do represije bolnih i %a ego prijete!ih sje!anja te do traenja
samopotvruju!ih i samoopravdavaju!ih sje!anja '(aviland$)ones i *ewis, +,,,-.
&deju da je represija vaan faktor %aboravljanja 34E5. godine je uveo Hreud svojom
po%natom knjigom .#sihopatologija svakodnevnog ivota0 '1arevski, +,,+-. Hreud je u
svojoj teoriji nesvjesnog, pored ostalog, pretpostavio da su neka emocionalna iskustva i%
djetinjstva tako traumatina da bi njihovo osvijetavanje mnogo godina kasnije u%rokovalo
totalnu preplavljenost anksio%no!u. Iepresija %nai da se traumatska iskustva pohranjuju u
nesvjesnom, a na povrinu mogu isplivati samo ako se neki nain oive emocije pove%ane s
tim iskustvom. #okuaji labaratorijskih istraivanja ovog fenomena poka%ali su se
problematinim, jer da bi u%rokovali istinsku represiju, eksperimentatori bi trebali ispitaniku
prirediti neto ekstremno traumatino to bi oito bilo neetiki '<tkinson, +,,,-.
:ai%gled valjan doka% %a represiju je to to se slabije pamte rijei visokog
emocionalnog naboja poput .svae0 ili .silovanja0, nego emocionalno neutralne rijei.
Geutim ;addele/ '345+6 prema 1arevski, +,,+- istie da je po svoj prilici utjecaj
pobuenosti mo%ga, a ne represije, bitan %a pam!enje emocionalno obojenog sadraja. Fisoka
pobuenost proi%vodi loije neposredno, ali bolje odgoeno dosje!anje = jer se poka%alo da je
u% due periode retencije bolje pam!enje %a emocionalno obojene sadraje. ?hristianson
'344+6 prema 1arevski, +,,+- navodi kako se kod nekih rtava silovanja opaa gotovo
8
potpuna amne%ija %a traumatini dogaaj neposredno nakon njega, dok u kasnijem ispitivanju
dola%i do oporavka pam!enja %a taj dogaaj to je u skladu s ;addele/jevim pretpostavkama.
)edno od bitnih pitanja koje se postavlja pred istraivanje emocija je i: pove!avaju li
inten%ivne emocije tonost pam!enja ili ga smanjujuJ Dp!enito u%evi, nema doka%a o tome
da se ljudi mogu savreno prisje!ati dogaaja, kao da su bili pohranjeni u neku vrstu
video%apisa, jer iako je pam!enje obino dobro, ak i ljudi s najpreci%nijim pam!enjem rade
odreene greke. ;artlett je na osnovu svog po%natog istraivanja %akljuio da je dosje!anje:
.stvaralaka rekonstrukcija i%graena i% naeg emocionalnog stava prema itavoj aktivnoj
masi organi%iranih prolih reakcija ili iskustava i malih istaknutog detalja...Ctoga ono gotovo
nikada nije doista tono... i uop!e nije vano to bi to trebalo biti0 '34E+6 prema Datle/ i
)enkins, +,,E-.
*inton '345+6 prema Datle/ i )enkins, +,,E- je provela istraivanje na vlastitom
pam!enju nastoje!i dati odgovore na to da li su sje!anja emocionalno vanih dogaaja
vjerodostojna, usprkos tome to osje!aj uvjerenosti u takva sje!anja moe biti vrlo snaan i
nepokolebljiv.Dna je est godina svakodnevno %apisivala kratke opise dva %naajna dogaaja
na kartice na ijoj je poleini %apisivala i datum kada se to dogodilo. 2% to je dogaaje
procjenjivala na ljestvici emocionalne vanosti, a krajem svakog mjeseca i%abrala bi u%orak
parova dogaaja i% itavog skupa dotad prikupljenih sje!anja, kako bi vidjela moe li se
prisjetiti redoslijeda kojim su se dogaali i ponovno procijenila njihovu vanost.
*intonova je %akljuila da se emocionalni dogaaji koji ostaju u pam!enju kao
posebne epi%ode, moraju imati slijede!a obiljeja:
3. >ogaaj mora biti %naajan, i u vrijeme kad se odvija mora se percipirati kao
emocionalno vrlo vaan 'ili se ubr%o nakon toga mora .preraditi0 na takav nain-
+. Kasniji ivotni tijek mora tom dogaaju dati sredinje mjesto u dosje!anju6 mora
predstavljati prekretnicu, poetak neeg novog ili pak mora biti instrumentalan i
kljuan %a kasnije aktivnosti.
E. >ogaaj kao takav mora ostati u odreenoj mjeri jedinstven, te se njegova slika ne
smije %amagliti kasnijim pojavama slinih dogaaja 'Datle/ i )enkins, +,,E-.
7mocije mogu utjecati na pam!enje i u obliku blicpam!enja" ;lic$pam!enje je
vividan i relativno trajan %apis okolnosti u kojima je nauen emocionalno nabijen i %naajan
dogaaj. #ostoje mnogi povijesni i osobni primjeri takvih dogaaja, kao to su npr. ubojstvo
@
)ohna *ennona ili eksplo%ija atla .?hallenger0 345K. Gnogi ljudi se sje!aju svih pojedinosti
i okolnosti u trenutcima do%navanja o takvom specifinom dogaaju, poput toga gdje su se
nala%ili, to su u tom trenutku radili i sl., iako su to vrste detalja koje se inae br%o
%aboravljaju i ne moraju biti relevantne %a sam dogaaj '<tkinson, +,,,-.
#ostavilo se pitanje to u%rokuje takva iva sje!anjaJ #rema ;rown i Kulik '34BB6
prema <tkinson, +,,,- i%u%etno vani dogaaji dovode do okidanja posebnih mehani%ama
pam!enja koji prave trajan %apis svega to osoba doivi u tom trenutku, gotovo kao da je
.snimila0 fotografiju. &ako je ova ideja u neku ruku kontrover%na = kritiari napominju da je
blic$pam!enje postaje manje dostupno s prolaskom vremena, isto kao i informacije u
dugoronom pam!enju %bog slabljenja tragova pam!enja, postoje uvjerljivi doka%i dobiveni i%
recentne studije koja se bavila biolokom osnovom pam!enja '<tkinson, +,,,-.
Cmatra se da se pri pohrani emocionalnog materijala i%luuju hormoni adrenalin i
noradrenalin dok %a normalno pam!enje ne. &% toga slijedi, da ako se na neki nain blokiraju
biokemijski efekti ovih hormona, ljudi bi trebali imati poteko!a u pam!enju emocionalnog,
ali ne i neutralnog materijala. #otvrdu %a ove pretpostavke dobio je ?ahill i sur.'344@6 prema
<tkinson, +,,,- na osnovu re%ultata eksperimenta koji je ukljuivao upravo takav postupak,
te se moe %akljuiti da se emocionalni i neutralni materijal pohranjuju odvojenim i ra%liitim
mehani%mima '<tkinson, +,,,-.
Gnoga istraivanja utjecaja raspoloenja na panju i pam!enje fokusirala su se na
anksio#nost i depresiju. Dlakavaju!a okolnost je da se utjecaj anksio%nosti i depresije moe
istraivati i na klinikoj i normalnoj populaciji, meutim nije jednostavno usporeivati
njihove efekte budu!i da su visoko anksio%ne osobe esto i visoko depresivne i obrnuto
'7/senck i Keane, +,,,-.
Lilliams i sur. '34556 prema 7/senck i Keane, +,,,- je u pristupu ovim problemima
krenuo od ra%likovanja kognitivnih procesa .priminga0 i elaboracije. #riming je automatski
proces poluaktiviranja vorova %bog irenja aktivacije, to ih ini spremnijim i osjetljivijim %a
kasniju aktivaciju 'Gac*eod i Gatthews,34436 prema ;arr/ i sur., +,,@-. Dbjanjen u smislu
%adatka, priming se oituje kad se informacija prenosi i% prijanjih procesa uenja 'kodiranje-
na kasnija testiranja 'do%iv- be% svijesti o tome, to %nai da prethodno nesvjesno iskustvo
utjee na uspjeh u obavljanju nekog %adatka ';arr/ i sur., +,,@-. C druge strane, elaboracija
je naknadni proces obrade i ponovne aktivacije pove%ane mree pojmova ili shema.
#rema Lilliamsu i sur. anksio%ne osobe poka%uju inicijalni priming %a s prijetnjom
asocirane podraaje, pa demonstriraju pristranost panje %a prijete!e podraaje. >epresivne
K
osobe pak elaboriraju podraaje asocirane s prijetnjom i u skladu s tim poka%uju pristranost
pam!enja = lake se prisje!aju prijete!eg i negativnog nego neutralnog materijala '7/senck i
Keane, +,,,-.
Mlavna predvianja teorije Lilliamsa i sur. tiu se efekata depresije i anksio%nosti na
eksplicitno i implicitno pam!enje. 7ksplicitno pam!enje ukljuuje svjesno prisje!anje prolih
dogaaja i pohranjenih informacija i vjerojatno poiva na elaborativnim procesima. &mplicitno
pam!enje ne ukljuuje svjesno dosje!anje ve! se ba%ira na primingu i automatskim procesima.
&% toga slijedi da depresivne osobe poka%uju pristranost eksplicitnog pam!enja %a prijete!e i
neugodne doivljaje, dok su anksio%ne osobe pristrane u implicitnom pam!enju prijete!eg
materijala. ;udu!i da anksio%nost ima funkciju anticipiranja opasnosti, pove%ana je s
tendencijom davanja prioriteta obradi prijete!ih podraaja, ije je kodiranje dominantno
perceptivnog a ne konceptualnog karaktera '7/senck i Keane, +,,,-.
2nato dominantnoj pristranosti implicitnog pam!enja u anksio%nih osoba, postoje
doka%i o pristanosti eksplicitnog pam!enja, ija i%raenost varira ovisno o tipu anksio%nog
poreme!aja. 2oeno je da se pristranost eksplicitnog pam!enja %a prijete!i materijal javlja u
paninom poreme!aju 'naroito ako su informacije dubinski kodirane-, posttraumatskom
stresnom poreme!aju te opsesivno$kompul%ivnom poreme!aju, ali ne i kod socijalne fobije ili
generali%iranog anksio%nog poreme!aja '?oles i (eimberg, +,,+-.
&straivanja su poka%ala da depresivno raspoloenje minimalno ometa automatske
procese 'implicitnog- pam!enja, ali da vrlo nepovoljno djeluje na kognitivne procese koji
%ahtijevaju napor, to se oituje u tome da:
a- depresija %natno negativnije utjee na dosje!anje nego na prepo%navanje6
b- depresivne osobe slabije organi%iraju materijal i stvaraju manji broj klastera u
odnose na nedepresivne osobe6
c- negativni aspekti depresije jai su na dubljim ra%inama obrade nego na pli!im.
Aini se da depresija poput stresa smanjuje kapacitet panje potreban %a obavljanje %ahtjevnijih
kognitivnih procesa '1arevski, +,,+-.
1natno je manje istraivanja posve!eno pam!enju osoba u maninom raspoloenju,
odnosno pam!enju osoba u maninoj fa%i bipolarnog poreme!aja. Dsnovni ra%log %a to je to
ih je u takvom raspoloenju, odnosno stanju vrlo teko ispitivati na sustavan nain. :ala%e
naj%naajnijih istraivanja prika%uju )ohnson i Gagaro '345B6 prema 1arevski, +,,+-.
Ctrukturiranost oam!enja maninih osoba je .labilna0, idiosinkratina i .preukljuiva0. 2
takvom stanju se teko odravaju pojmovne granice, to onda dovodi do udaljenih asocijacija
i pretjeranog generali%iranja. #ritom je opaeno da to je i%raenija manina fa%a, asocijacije
B
su udaljenije i idiosinkratinije. ;udu!i da se uspjeno pretraivanje dugoronog pam!enja
uvelike osniva na vrstim, uobiajenim i loginim asocijacijama, oito je da u maniji dola%i
do o%biljnih problema pri upotrebi dugoronog pam!enja '1arevski, +,,+-.
#o mjerama uspjenosti koritenja kratkoronog pam!enja manini u odnosu na
normalne takoer poka%uju pad, ali se po tim mjerama ne ra%likuju od ve!ine drugih osoba u
psihotinim stanjima, 9akav se pad u prvom redu pripisuje pove!anoj distraktibilnosti panje.
1naajno je da se i%laskom i% akutne fa%e maninosti gube problemi u funkcioniranju i
kratkoronog i dugoronog pam!enja '1arevski, +,,+-.
Iastu!a literatura poela se baviti afektivnim posljedicama emocionalne regulacije.
Galo se, meutim, %na o posljedicama koje emocionalna regulacija ima po kognitivne
procese. 7mocionalna regulacija se odnosi na evokaciju ili do%iv misli i ponaanja koje utjeu
na emocije koje ljudi doivljavaju, kad ih doivljavaju i na koji nain se emocije i%raavaju i
ostvaruju u iskustvu. #rema modelu koji je predloio Mross '3445, 34446 prema Mross i
Iichards, +,,,- moemo ra%likovati dvije iroke kategorije emocionalne regulacije:
antecedento$usmjerenu emocionalnu regulaciju koja se aktivira vrlo rano u procesu
generiranja emocije i reakciono$usmjerenu emocionalnu regulaciju koja se aktivira nakon to
je emocionalna reakcija ve! pobuena.
#roces revi%ije ili revidiranja 'engl. .reappraisal0- emocionalne relevantnosti situacije,
na nain da se ona uini manje inten%ivnom, est je oblik antecedentno$usmjerene regulacije
koji sprjeava ra%buktavanje emocionalne pobuenosti. 7kspresivna supresija ili potiskivanje
'engl. .eNpressive supression0- dovodi do inhibicije emocionalno$impul%ivnog ponaanja, a
oblik je reakciono$usmjerene regulacije, koji se aktivira nakon to se procijenio emocionalni
%naaj situacije 'Mross i Iichards, +,,,-.
Mross i Iichards '+,,,- su i% re%ultata svojih studija %akljuili da ekspresivna
supresija dovodi do slabijeg pam!enja detalja emocionalnih dogaaja u kojima se ostvaruje,
dok revi%ija nema takav efekt. 9akvi re%ultati u skladu su s ego$okupiraju!im modelom 'engl.
.ego$depletion0 model- ;aumeistera i sur., prema kojem bilo koji oblik samoregulacije troi
mentalne resurse. Ctrategijsko evaluiranje i modifikacija vlastitih misli, emocija ili ponaanja
moe okupirati panju koja je potrebna %a druge %adatke te tako oslabiti kognitivno
funkcioniranje, a time i procese pam!enja 'Mross i Iichards, +,,,-.

&straivanja na podruju utjecaja emocija na pam!enje dovela su do miljenja o
postojanju vie memorijskih sustava sa ra%liitim pripadaju!im neurolokim korelatima koji
5
stoje u meusobnoj inerakciji. >va sustava u medijalnom temporalnom renju su, meutim,
uvijek bili u primarnom fokusu istraivaa, a to su amigdala i hipokampus '#helps, +,,8-.
:eurobihevioralna istraivanja indiciraju da je sloena mrea sastavljena od amigdale
i drugih struktura u medijalnom temporalnom renju ukljuena u procese negativnog
uvjetovanja tj. uenja aver%ivnih reakcija, dok je hipokampus neophodan %a formiranje
deklarativnog pam!enja te mu se pripisuje uloga u jednostavnim i sloenim oblicima uenja
uvjetovanjem '>avis, 344+, 344B6 *e>ouN, 344+, 344K6 prema Karcher, *e>ouN i sur., +,,3-.
>oka%i o neovisnosti tih neurolokih struktura koje predstavljaju ra%liite sisteme
pam!enja, dola%e od pacijenata sa fokalnim le%ijama tih podruja. 2 klasinoj
eksperimentalnoj paradigmi uvjetovanja straha, kad se pojava plavog kvadrata uparuje sa
elektrookom na %ape!u, pacijenti sa o%ljedom amigdale ne poka%uju tipinu fi%ioloku
reakciju straha na plavi kvadrat, iako %akljuuju da plavi kvadrat prethodi %adavanju oka.
Kod pacijenata s o%ljedama hipokampusa se manifestira obrnuti obra%ac reakcija6 dola%i do
fi%iolokog odgovora tipinog %a strah ali ne postoji mogu!nost dosje!anja da je plavi kvadrat
bio uparen sa okom '*a;ar, *e>ouN, Cpencer, #helps, 344@6 prema #helps, +,,8-.
2tjecajem amigdale na procese kodiranja i pohrane informacija, objanjava se bolje
pam!enje %a emocionalno nabijene dogaaje. <migdala je reciprono pove%ana s sen%ornim
podrujima korteksa i mnogim drugim dijelovima mo%ga, a na emocionalne podraaje reagira
br%o, prije svjesnosti o situaciji i op!enito u%evi, neovisno o fokusu panje to omogu!uje
procjenu emocionalne vanosti podraaja i uspjeno perceptivno kodiranje emocionalnih
dogaaja. #ostoje doka%i da amigdala utjee i na procese pohrane pam!enja ili konsolidacije
koji se odvijaju u stanicama hipokampusa, na nain da potie i%luivanje stresnih hormona.
<migdala nije nuna %a formiranje epi%odikog pam!enja emocionalnih ili neutralnih
dogaaja, ve! u oboga!ivanju hipokampalnog pam!enja emocijom '#helps, +,,8-.
&straivanje pove%anosti emocija i pam!enja vano je %a mnoga podruja primijenjene
psihologije od psihoterapije, sudskih postupaka i svjedoenja, neuropsiholoke procjene do
kolske psihologije, pa !e se istraivanja svih spomenutih fenomena nastaviti, omogu!avaju!i
ovjeku da bolje shvati osnove svog funkcioniranja.
*iteratura:
<tkinson, I.?., <tkinson, I.*., ;em, >.)., :olen$(oeksema, C.,Cmith, 7.7. '+,,,-.
Hilgard's Introduction to Psychology. (artcourt ?ollege #ublishers.
4
;arr/, 7.C., :aus, G.)., Iehm, *.#. '+,,@-. >epression, implicit memor/, and self: <
revised memor/ model of emotion.Clinical Psychology Review NN, NNN$NNN. 'article in
press-
;eck, <.9., 7mer/, M., Iush, <.)., Chaw, ;.H. '34B4-. Cognitive therapy of depression.
:ew Oork: 9he Muilford #ress.
?oles, G.7., (eimberg, I.M. '+,,+-. Gemor/ biases in the anNiet/ disorders: ?urrent
status. Clinical Psychology Review ++, @5B$K+B.
7/senck, G.L., Keane, G.9.'+,,,-. Cognitive psychology: A student's handbook.
#s/cholog/ #ress.
Mross, ).)., Iichards, ).G. '+,,,- 7motion Iegulation and Gemor/: 9he ?ognitive
?osts of Keeping DnePs ?ool. Journal of Personality and ocial Psychology B4, 83,$
8+8.
(aviland$)ones, ).G., *ewis, G. '+,,,-. Handbook of e!otions. *ondon6 :ew Oork:
9he Muilford #ress.
)enkins, ).G., Datle/, K. '+,,E-.Ra"u!i#evan#e e!oci#a. )astrebarsko: :aklada Clap.
Karcher, C., *e>ouN, ). 7., #eper, G., Ieinshagen, M., Lohlfarth, I. '+,,3-. <versive
learning in patients with unilateral lesions of the am/gdala and hippocampus$
%iological Psychology @5, 3$+E.
#helps, 7.<. '+,,8-. (uman emotion and memor/6 interactions of the am/gdala and
hippocampal compleN. Current &pinion in 'eurobiology 38, 345$+,+.
1arevski, #. '+,,+-. Psihologi#a pa!(en#a i u)en#a.)astrebarsko: :aklada Clap.
http://www.besplatniseminarskiradovi.com
3,