Lokalni ratovi i

politike krize
Drugu polovinu dvadesetog stoljea
karakterie nekoliko ratova i politikih kriza
koje su svijet dovodile na ivicu izbijanja novog,
treeg svjetskog rata.
Stanje zetegnutih odnosa i neprijateljstva
izmeu velikih sila su produbile slijedee krize:
podjela Njemake, Korejski rat, Kubanski rat,
izraelsko-aprilski ratovi i Vijetnamski rat
DVIJE NJEMAKE DRAVE (BERLINSKI ZID)
Njemaka je podjeljena na etiri okupacijske zone:
ameriku, britansku, francusku i sovjetsku. Isto tako i
grad Berlin je bio podijeljen.

Bilo je predvieno da saveznici paze da Njemaka opet
ne izraste u agresorsku snagu i da postepeno poe ka
samostalnosti.
Odnosi su se zaotravali, SSSR je zatvorio cestovne i
eljeznike koridore do Berlina, a Amerikanci i Britanci
su uspostavili zrani koridor
Posljedica tih dogaaja je bila podjela Njemake na
dvije drave.
Od amerike, britanske i francuske zone 1949. je
osnovana Savezna Republika Njemaka (Zapadna
Njemaka). Glavni grad je bio Bon.
Od zone koja je bila pod kontrolom SSSR, iste godine
je osnovana Demokratska Republika Njemaka
(Istona Njemaka), glavni grad je bio Istoni Berlin.

Od 1945 do 1961 oko 3,3 miliona Njemaca se prebacilo
iz Istone u Njemaku krizu.
Da bi zaustavila prebjege vlada Istone Njemake je
sagradila zid, koji je okruio cijeli Zapadni Berlin. Ovaj
postupak je izazvao novu, berlinsku krizu.
KOREJSKI RAT
Ovaj rat je bio posljedica
zaostravanja sovjetsko-
amerikih odnosa.
1948. godine na sjeveru je
proglaena Narodna
Demokratska Republika
(Sjeverna Koreja) pod
sovjetskom kontrolom, a
na jugu Republika Koreja
(Juna Koreja) pod
amerikom kontrolom.
Granica je bila 38 paralela.
Potaknuta od SSSR-a, Sjeverna Koreja je napala Junu
Koreju. Napad je osuen od strane UN-a. Nakon
dugotrajnih borbi sukob je okonan 1953. godine
potpisivanjem primirja i supostavljanjem granice na 38
paraleli.
KUBANSKA KRIZA
Na Kubi su komunisti pod
vodstvom Fidela Kastra
1959. godine zbacili
tadanju vladu i prigrabili
vlast. Kastro je traio
pomo od SAD na ta oni
nisu pristali. Pored toga,
SAD je odluila uz pomo
Kastrovih protivnika,
svrgnuti novu vlast na
Kubi.
U Zaljevu maja 1961. godine iskrcalo se 1500 njegovih
protivnika. Kuba se okrenula novom savezniku, SSSR-u.
U to vrijeme obje sile su raspolagale raketnom
tehnologijom. Kriza je rijeena 1962. godine kada je
SSSR povukao svoje raketne projektile sa Kube.
VIJETNAMSKI RAT
Do poetka Drugog
svjetskog rata, Indokina je
bila pod francuskom
upravom. Zatim je u ratu
dola pod japansku upravu.
Nakon toga Frnacuzi su
nastojali da povrate vlast
nad ovim podrujem. Izbio
je rat i Francuzi su bili
poraeni. U Indokini su
1954. stvorene 4 drave:
Laos, Kamboda, Sjeverni
Vijetnam (komunistiki) i
Juni Vijetnam.
Naredne godine u Junom Vijetnamu su poele borbe
izmeu vladinih snaga i komunistikog pokreta koji se
nazivao Vietkong. Plaei se komunizma, SAD su se
umijeale u sukob. Otpoeo je rat (1965-1975) u kojem
su Amerikanci doivjeli poraz.
Kako je rat odmicao, Amerikanci su sve vie protestovali
protiv rata. Organizovane su antiratne demonstracije. U
isto vrijeme Ameriku su potresali mnogi unutranji
problemi: zahtjevi amerikih crnaca za graanskim
pravima, atentati predsjednika Kenedija i Martina
Lutera.
DETANT- poputanje napetosti
Poslije Kubanske krize,
SAD i SSSR su poele
traiti mogunosti za
poboljanje odnosa.
Postepeno je poeo proces
poputanja napetosti izmeu
velikih sila i uspostavljanje
saradnje. Jedan od znakova
poputanja napetosti bilo je i
odravanje Konferencije o
evropskoj sigurnosti i saradnji
1975. godine.