Drvee na teritoriji R.

Srbije i bliskog okruenja

Kolona "Poreklo" oznaava da li je vrsta domaa, autohtona - prirodno raste na naznaenim teritorijama ( ),
ili je unesena od strane oveka ( ).
Uneeno drvee menja hemijski sastav zemljita, moe se iriti invaziono u sadanjim ili u buduim klimatskim uslovima! Uneeno drvee nije hrana
i stanite domaim vrstama. NE savetuje se sadnja drvea koje ne pripada naem podneblju.
Pored obilja materijala ovo je samo lista jer smo tehniki ogranieni sa memorijskim prostorom hosting prezentacije na

Materijali su preuzeti iz nekadanjih knjiga na umarskom fakultetu. Novije su oskudnije.
www.well.org.rs
Nadamo se da e u skoroj budunosti ova lista biti dopunjena izuzetnim podacima koje posedujemo za svaku vrstu, o izgledu, osobinama i zahtevima vrsta.

Latinski naziv Domae ime Poreklo Fotografija Opis
Porodica Cycadaceae
Rod Cycas

Cycas revoluta L. Cikas
J uni J apan.
Podsea na palmu.
Gaji se u primorju, a
u Srbiji samo kao
sobna biljka.
Porodica Ginkgoaceae
Rod Ginkgo

Ginkgo biloba L. Ginko
Kina.
Drvo koje postoji
najdue od svih
dananjih vrsta.
Pitanje je ima li ga
jo u umama Kine,
ili samo kao gajeno.
Njegovom
preivljavanju
najvie su pomogli
japanski budisti koji
su ga sadili oko
svojih hramova.
Porodica Pinaceae
Rod Abies

Abies alba Mill. J ela
Planinske ume Evrope.
Predivno gorsko
drvo. Naalost, ne
podnosi zagaen
vazduh, pa ga malo
ima u gradovima.
Abies cephalonica Loudon Grka jela
Grka, Makedonija.

Abies concolor (Gord.)
Engelm.
Dugoigliava jela
Zapadna Severna Amerika.
Lepog izgleda.
esto gajena.
Abies grandis Lindl. Kalifornijska jela
Kalifornija.

Abies koreana Wils. Korejska jela
Koreja.

Abies nordmanniana
(Stev.) Spach.
Kavkaska jela
Kavkaz.
esto gajena.
Abies numidica Carr. Alirska jela
Severna Afrika.

Abies pinsapo Boiss. panska jela
panija, Maroko.
Vrlo ukrasna vrsta.
Abies veitchii Lindl.
J apan.

Rod Cedrus
Kedar
Cedrus atlantica Man. Atlaski kedar
Planine Atlas i Rif na severozapadu
Afrika.
Vrsta kojoj nai
uslovi odgovaraju,
pa raste brzo, gradi
pravo deblo i brzo
dobija na sirini.
Cedrus deodara (D. Don)
G. Don
Himalajski kedar
Himalaji.

Cedrus libani Loud. Libanski kedar
Planine Libana i Male Azije.
Kod nas gajen ree
od atlaskog kedra
(C. atlantica).
Rod Larix
Ari
Larix decidua Mill. Evropski ari
Alpi i Karpati.
Slabo podnosi
gradske uslove.
Slabo uspeva kao
parkovska vrsta u
Srbiji.
Larix leptolepis (S. & Z.)
Gord.
J apanski ari
J apan.
Eksperimentalni
zasadi u Srbiji su
pokazali dobre
rezultate, i za
poumljavanje i za
ukrasne upotrebe.
Larix sibirica Ledeb. Sibirski ari
Sibir.

Rod Picea
Smra, smreka
Picea abies (L.) Karst. Smra, smreka
Evropa, Sibir.
Vrsta pravilne
kronje, dobro
uspeva i u
gradovima.
Picea breweriana S. Wats. alosna smra
Zapadna Severna Amerika.
Vrlo dekorativna.
Picea engelmannii (Parry)
Engelm.
Engelmanova smra
Zapadna Severna Amerika.
Slina bodljivoj
smri (P. pungens).
Ree gajena.
Picea glauca (Moench)
Voss.
Bela smra
Severna Amerika.

Picea jezoensis (S. & Z.)
Carr.
Ajanska smra
Istona Azija.

Picea obovata Ledeb. Sibirska smra
Severna Azija.
Slina naoj obinoj
smri (P. abies).
Picea omorika (Pani)
Purk.
Omorika
Srednji tok Drine.
Dobro uspeva
svuda, ali najlepe
izgleda u svojoj
prirodnoj okolini.
To je sada vrlo mala
teritorija, iako je
nekad rasla u celoj
Evropi.
Picea orientalis (L.) Link. Kavkaska smra
Kavkaz.
Ima kratke etine.
Picea pungens Engelm. Bodljiva smra
Zapadna Severna Amerika.
Retko napravi
pravilno stablo, ali
ipak ume da bude
vrlo ukrasna.
Picea sitchensis (Bong.)
Carr.
Sitkanska smra
Zapadna Severna Amerika.

Rod Pinus
Bor
Pinus banksiana Lamb. Banksov bor
Severna Amerika.

Pinus cembroides Zucc. Meksiki pinjol
Severni Meksiko, jugozapadne
SAD.

Pinus contorta Dougl. Usukani bor
Zapadna Severna Amerika.

Pinus heldreichii Christ. Munika
Balkansko poluostrvo, Italija.
Predivan u svom
prirodnom stanitu,
na nepristupanim
liticama. Gajen i u
parkovima.
Pinus jeffreyi Grev. &
Balf.
Defrijev bor
J ugozapadne SAD.

Pinus mugo Turra Planinski bor, krivulj,
klekovina
Visoke planine srednje i june
Evrope.
Raste samo na
visokim planinama.
esto i gajen kao
ukrasna vrsta.
Pinus nigra Arn. Crni bor
J una Evropa, Mala Azija.
Na esto gajen bor,
pa ipak vrlo lep
prizor.
Pinus palustris Mill. Dugoigliavi bor
Jugoistone SAD.

Pinus peuce Griseb. Molika
Balkansko poluostrvo.
Elegantnog izgleda.
Pinus pinaster Ait. Primorski bor
Zapadno Sredozemlje.
Gaji se u primorju.
Ima ga na Avali.
Pinus ponderosa Laws. uti bor, zlatni bor
Zapadna Severna Amerika.
Dekorativan.
Zasaen u
Deliblatskoj peari
1909. godine.
Pinus silvestris L. Beli bor
Evropa, Sibir.
Naa umska i
ukrasna vrsta
kratkih iglica i
narandaste boje
kore.
Pinus strobus L. Borovac, Vajmutov
bor, ameriki beli bor
Istona Severna Amerika.
Kod nas esto gajen,
lep i pravilnih grana
grupisanih u
prljenovima. esto
ga napadaju insekti.
Pinus taeda L. Teda bor
Jugoistone SAD.

Pinus wallichiana A. B.
J acks.
Himalajski borovac
Himalaji.
Elegantnog izgleda,
nalik na moliku, sa
duim iglicama.
Rod Pseudotsuga
Pseudotsuga, duglazija
Pseudotsuga menziesii
(Mirbel) Franco
Pseudotsuga, duglazija
Zapadna Severna Amerika.
Predivno drvo, po
izgledu izmeu nae
jele i smre, koje
moe da naraste do
neverovatnih 100m
na svom prirodnom
stanitu. Kod nas
dobro uspeva.
Rod Tsuga
Tsuga
Tsuga canadensis (L.)
Carr.
Kanadska tsuga, istona
tsuga
Severna Amerika.

Tsuga heterophylla (Raf.)
Sarg.
Zapadna tsuga
Zapadna Severna Amerika.

Porodica Cupressaceae
Rod Chamaecyparis
Paempres
Chamaecyparis
lawsoniana (Murr.) Parl.
Losonov paempres
Severna Amerika.
esta ukrasna vrsta
kod nas.
Chamaecyparis
nootkatensis (Don.) Sudw.
Nutkanski paempres
Zapadna Severna Amerika.

Chamaecyparis obtusa (S.
& Z.) Endl.
Paempres
J apan.

Chamaecyparis pisifera
(S. & Z.) Endl.
Pegavi paempres
J apan.
Gajena po
parkovima.
Rod Cupressocyparis
Hibridni paempres
Cupressocyparis leylandii
Dall.
Hibridni paempres
Hibrid nastao ukrtanjem Cupressus
macrocarpa i Chamaecyparis
nootkatensis.

Rod Cupressus
empres
Cupressus arizonica
Greene
Arizonski empres
Zapadna Severna Amerika.

Cupressus sempervirens
L.
empres
Sredozemlje.
Vrsta Sredozemlja,
ponegde gajena
uspeva i u Srbiji.
Rod J uniperus
Kleka
Juniperus chinensis L. Kineska kleka
Istona Azija.
Gajena u
parkovima.
Juniperus communis L. Kleka, venja
Severna hemisfera.
Vrlo esta vrsta u
naim umama.
Juniperus excelsa M.
Bieb.
Divlja foja
Istono Sredozemlje.
Prirodno raste u
Makedoniji.
Juniperus foetidissima
Willd.
Pitoma foja
Jugoistona Evropa, zapadna Azija.
U Srbiji raste samo
oko Prizrena.
Juniperus horizontalis
Mnch.

Severna Amerika.
esto gajena u
parkovima.
Juniperus oxycedrus L. Crvena kleka
Sredozemlje, zapadna Azija.

Juniperus sabina L. Somina, smrdelika
Evropa, Sibir, zapadna Azija.

Juniperus sibirica Lodd. Patuljasta kleka, kleica
Evropa, Azija, Severna Amerika.
Nizak bun esto
gajen.
Juniperus squamata
Lamb.

Himalaji, Kina.
Ree gajena.
Juniperus virginiana L. Virdinijska kleka
Istona Severna Amerika.
Vrsta zanimljiva po
tome to na istom
stablu ima dva
razliita oblika lista.
Gaji se ponegde i
kod nas.
Rod Libocedrus

Libocedrus decurrens
Torr.
Kalifornijski libocedar
Zapadna Severna Amerika.
Ree gajena.
Rod Thuja
Tuja
Thuja occidentalis L. Amerika tuja, zapadna
tuja
Istona Severna Amerika.
esto gajena.
Thuja orientalis L. Kineska tuja, istona
tuja
Severna Kina.
Dosta gajena, esto
kao iva ograda.
Thuja plicata D. Don Dinovska tuja
Zapadna Severna Amerika.
Retko gajena.
Rod Thujopsis

Thujopsis dolabrata S. &
Z.
Tujopsis
J apan.
Retko gajena.
Porodica Taxodiaceae
Rod Cryptomeria

Cryptomeria japonica D. Kriptomerija
J apan.
Retko gajena kod
Don nas.
Rod Metasequoia

Metasequoia
glyptostroboides Hu &
Cheng
Metasekvoja
Kina.
J os uvek vrlo retko
gajena.
Rod Sequoia

Sequoia sempervirens (D.
Don) Endl.
Obalna sekvoja
Kalifornija, Oregon.
Vrlo retka kod nas.
Rod Sequoiadendron
Dinovska sekvoja
Sequoiadendron
giganteum (Lindl.) Buch.
Dinovska sekvoja
Kalifornija.
Gaji se dosta kod
nas.
Rod Taxodium
Taksodijum
Taxodium distichum (L.)
Rich.
Taksodijum
Jugoistone Sjedinjene Amerike
Drave.
Vrlo lepo drvo.
Ponegde gajena kod
nas.
Porodica Araucariaceae
Rod Araucaria

Araucaria excelsa (Lamb.)
R. Br.
Visoka araukarija,
sobna jela
Ostrvo Norfolk.
Gajena kao sobna
biljka.
Porodica Taxaceae
Rod Taxus

Taxus baccata L. Tisa
Evropa, Sredozemlje, Kavkaz.
Vrlo retka u prirodi.
esto gajena.
Porodica Cephalotaxaceae
Rod Cephalotaxus

Cephalotaxus drupacea S.
& Z.
Kotuniasta patisa,
cefalotaksus
Kina, J apan.
Retko gajena.
Cephalotaxus fortunei
Hook.
Kineska patisa
Kina.
Retko gajena.
Cephalotaxus
harringtonia K. Koch

Kina, J apan.
Retko gajena.
Porodica Magnoliaceae
Rod Liriodendron

Liriodendron tulipifera L. Liriodendron,
tulipanovac
Istona Severna Amerika.
Drvo vrlo lepih
cvetova. Gajena kod
nas u parkovima.
Rod Magnolia

Magnolia acuminata (L.)
L.
Zailjena magnolija
Istona Severna Amerika.
Listopadna.
Magnolia denudata Desr. Magnolija
Kina.
Listopadna.
Magnolia grandiflora L. Krupnocvetna
magnolija
Istona Severna Amerika.
Zimzelena. esto se
gaji u primorskim
krajevima, ponegde
i u unutranjosti.
Magnolia kobus D.C. J apanska magnolija
J apan, Koreja.
Listopadna. esto
gajena.
Magnolia liliflora Desr. Magnolija
Kina.
Listopadna. esto
gajena.
Magnolia soulangeana
Soul. Bod.
Magnolija
Hibrid nastao ukrtanjem M.
denudata i M. liliflora.
Listopadna. esto
gajena.
Magnolia stellata Maxim. Zvezdasta magnolija
J apan.
Listopadna.
Porodica Calycanthaceae
Rod Calycanthus

Calycanthus floridus L. Ananas
Jugoistona
Severna
Amerika.
Ovo nije ananas koji
jedemo (to je
Ananas comosus),
ve ukrasni bun.
Calycanthus occidentalis
H. & A.
Kalikantus
Zapadna Severna Amerika.

Rod Chimonanthus

Chimonanthus praecox
(L.) Link
Himonantus, zimski
cvet
Kina.

Porodica Lardizabalaceae
Rod Akebia

Akebia quinata (Houtt.)
Dcne.
Akebija
Kina, Koreja, J apan.
Lijana.
Akebia trifoliata (Thunb.)
Koidz.
Akebija
Kina, J apan.
Lijana.
Porodica Lauraceae
Rod Laurus

Laurus nobilis L. Lovor, lorber
Sredozemlje.
Gaji se kao zain, i
kao ukrasna biljka.
Rod Sassafras

Sassafras albidum (Nutt.)
Nees
Sasafras
Istona Severna Amerika.
Koristi se i kao
zain.
Porodica Ranunculaceae
Rod Clematis

Clematis alpina (L.) Mill.
Srednja i juna Evropa.
Lijana.
Clematis flammula L. Skrobut, mirisava vitina
Sredozemlje.
Lijana.
Clematis integrifolia L.
Evropa, Azija.
Polubun.
Clematis jackmanii Th.
Moore
Dekmenova pavit
Hibrid nastao ukrtanjem C. viticella
i C. lanuginosa.
Lijana. Vrlo
dekorativni cvetovi.
Clematis recta L. Beli lom, pavitac
Evroazija.
Lijana.
Clematis vitalba L. Pavit, bela loza
Evropa, Sredozemlje, Kavkaz.
Lijana. Vrlo esta u
naim svetlijim
umama.
Clematis viticella L. Haloina
J una Evropa, zapadna Azija.
Lijana.
Porodica Berberidaceae
Rod Berberis

Berberis gagnepainii
Schneid.
utika, imirika
Zapadna Kina.
Zimzelena.
Berberis thunbergii DC. utika, imirika
Kina, J apan.
Listopadna.
Berberis vulgaris L. utika, imirika
Evropa.
Gaji se i u
parkovima.
Berberis wilsoniae Hemsl.
& Wils.
utika, imirika
Zapadna Kina.
Poluzimzelena.
Napomena: Iz roda Berberis kod nas se gaji vie stranih ukrasnih vrsta.
Rod Mahonia

Mahonia aquifolium
(Pursh) Nutt.
Mahonija
Zapadna Severna Amerika.
esto gajen ukrasni
buni.
Porodica Cercidiphyllaceae
Rod Cercidiphyllum

Cercidiphyllum
japonicum S. & Z.
Katsura
J apan.
Lii na Judino drvo
(Cercis
siliquastrum), a
razlikuje se po
naspramnim i
nazubljenim
listovima, i po tome
to je mnogo ree
gajena.
Porodica Hamamelidaceae
Rod Fothergilla

Fothergilla gardeni Murr. Fotergila
Severna Amerika.

Fothergilla major Lodd. Fotergila
Severna Amerika.

Fothergilla monticola
Ashe.
Fotergila
Severna Amerika.

Rod Hamamelis
Hamamelis
Hamamelis japonica S. &
Z.
J apanski hamamelis
J apan.

Hamamelis virginiana L. Americki hamamelis
Severna Amerika.

Rod Liquidambar
Likvidambar
Liquidambar styraciflua
L.
Ambra, likvidambar
Severna Amerika.

Rod Parrotia
Parocija
Parrotia persica (DC.) C.
A. Mey.
Parocija, gvozdeno
drvo
Kavkaz.
Kod nas retko
gajena.
Porodica Pittosporaceae
Rod Pittosporum

Pittosporum tobira Ait. Pitosporum
Kina, J apan.
Gaji se kao sobna
ukrasna biljka, a u
primorju i na
otvorenom. U svojoj
domovini izraste i
do 9m.
Porodica Platanaceae
Rod Platanus

Platanus acerifolia (Ait.)
Willd.
J avorolisni platan
Hibrid nastao ukrtanjem P.
orientalis i P. occidentalis.
Vrlo esto gajen.
Razvija ogromnu
kronju to mu daje
moan izgled.
Naalost, u
gradovima ih obino
drastino potkresuju
svakih nekoliko
godina.
Platanus occidentalis L. Ameriki platan,
zapadni platan
Istona Severna Amerika.
Gajen mnogo ree
od P. acerifolia.
Platanus orientalis L. Istoni platan, inar
Jugoistona Evropa, zapadna Azija.
Gajen ree od P.
acerifolia, ee od
P. occidentalis.

Porodica Fagaceae
Rod Castanea

Castanea sativa Mill. Pitomi kesten
Mala Azija. Naturalizovan u junoj
Evropi, zapadnoj Aziji. Ima ga malo u
zapadnoj Srbiji i na Kosovu. Ponegde se
gaji kao ukrasna vrsta.

Rod Fagus

Fagus orientalis Lip. Kavkaska bukva
Kavkaz, obale Crnog Mora. Kod nas
retki primerci u istonoj Srbiji.

Fagus silvatica L. Bukva
Evropa. Pravo umsko drvo. Ovde
obuhvata i F. moesiaca.

Rod Quercus

Quercus cerris L. Cer, grm J una Evropa, zapadna Azija. Gaji se i kao ukrasna vrsta.
Quercus coccifera L. Prnar, otrikar
Sredozemlje. Primerak u Botanikoj
bati u Beogradu. Prirodno u primorju i
Makedoniji.

Quercus coccinea
Muench.
Grimizni hrast
Istona Severna Amerika.
Ree gajen kod nas.
Quercus dalechampii
Ten.
Balkanski kitnjak
Jugoistona Evropa.
Slian kitnjaku (Q. petraea).
Quercus farnetto Ten. Sladun, granica,
blagun
Jugoistona Evropa, Mala Azija.
Izuzetno lepi listovi. Gaji se i kao
ukrasna vrsta.
Quercus palustris
Muench.
amoliki hrast
Istona Severna Amerika.
Ree gajen kod nas.
Quercus
pedunculiflora K.
Koch
Sivi hrast
Jugoistono Balkansko poluostrvo,
Mala Azija, Krim, Kavkaz.
Slian kitnjaku (Q. petraea).
Quercus petraea Liebl. Kitnjak, gorun,
beljik
Evropa, zapadna Azija.
Sve vrste sline kitnjaku i granica (Q.
farnetto) su u naem narodu esto
smatrane jednom vrstom i nazivane
granicom.
Quercus polycarpa
Schur.
Transilvanski
kitnjak
Jugoistona Evropa, severna Mala
Azija.
Slian kitnjaku (Q. petraea).
Quercus pubescens
Willd.
Medunac, sitna
granica
J una Evropa, zapadna Azija.

Quercus robur L. Lunjak, dub
Evropa, zapadna Azija.
Mono drvo koje je nekad prekrivalo
ogromna prostranstva u ravnicama
Evrope.
Quercus rubra Du Roi Crveni hrast
Istona Severna Amerika.
esto gajen kod nas.
Quercus trojana
Webb.
Crni cer,
makedonski cer
Balkansko poluostrvo, jugoistona
Italija, Mala Azija.

Quercus virgiliana
Ten.
Krupnolisni
medunac
Jugoistona Evropa.
Slian meduncu (Q. pubescens).
Porodica Betulaceae
Rod Alnus

Alnus glutinosa (L.)
Gaertn.
Crna jova
Evropa, Azija, severna Afrika.
esta pored reka.
Alnus incana (L.)
Moench.
Bela jova
Evropa, Kavkaz, istona Severna
Amerika.

Alnus pubescens
Tausch.
J ova
Na podrujima gde rastu A. glutinosa i
A. incana zajedno.
Hibrid A. glutinosa i A. incana.
Alnus viridis (Chaix)
Lam. & DC.
Zelena jova
Srednja Evropa.

Rod Betula

Betula lutea uta breza
Istona Severna Amerika.
Kod nas retko gajena.
Betula papyrifera
Marschall
Bela breza,
papirasta breza
Severna Severna Amerika.
Kod nas retko gajena.
Betula pendula Roth. Breza
Evropa, Sibir.
I u prirodi i esto gajena.
Betula pubescens Ehrh. Tresavska breza,
maljava breza
Evropa, Sibir.
Mnogo rea od obine breze.
Rod Carpinus

Carpinus betulus L. Beli grab
Evropa, Kavkaz, Persija.
Gaji se i kao iva ograda.
Carpinus orientalis Belograbi
Jugoistona Evropa, Kavkaz, Persija.

Mill.
Rod Corylus
Leska
Corylus avellana L. Leska
Evropa, zapadna Azija.
Drvo mudrosti u naem narodu.
Corylus colurna L. Meja leska,
medvea leska,
divoleska
Jugoistona Evropa, Mala Azija,
Kavkaz.
Vrlo lepo umsko drvo. Gajena i kao
ukrasna vrsta.
Corylus maxima Mill. Carigradska leska,
crvenolisna leska
Jugoistona Evropa, Mala Azija
Gajena zbog veih plodova.
Rod Ostrya

Ostrya carpinifolia
Scop.
Crni grab,
hmeljasti grab
J una Evropa, Mala Azija.
Raste na toplijim terenima.
Porodica Moraceae
Rod Morus

Morus alba L. Beli dud
Kina. Kod nas naturalizovan.
Gajen zbog ploda i ranije zbog lista
kog jedu svilene bube.
Morus nigra L. Crni dud
Iran, Avganistan. Kod nas
naturalizovan.

Morus rubra L. Crveni dud
Istona Severna Amerika.

Rod Broussonetia
Dudovac
Broussonetia
papyrifera L'Herit.
Dudovac
Kina, J apan.
Na istom stablu ima listove razliitog
oblika.
Rod Maclura

Maclura aurantiaca
Nutt.
Maklura
Severna Amerika.
Gajena, esto kao iva ograda. Ima
zanimljiv teak plod oblika
pomorande.
Rod Ficus
Smokva
Ficus benjamina Bendamin, sobna
breza
Jugoistona Azija.
Gaji se kao sobna ukrasna biljka.
Ficus carica L. Smokva
Sredozemlje.

Ficus elastica Roxb. Fikus, indijska
Tropska Azija.
Gaji se kao sobna ukrasna biljka.
smokva, gumovaa
Ficus lyrata Warb. Fikus
Tropska Afrika.
Gaji se kao sobna ukrasna biljka.
Porodica Ulmaceae
Rod Celtis

Celtis australis L. Koprivi, koela
Sredozemlje, juna Evropa, zapadna
Azija.
esto se i gaji.
Celtis occidentalis L. Ameriki koprivi
Severna Amerika.

Rod Ulmus
Ulmus canescens
Melville
Dlakavi poljski
brest


Ulmus effusa Willd. Vez
Evropa.

Ulmus glabra Huds. Brdski brest
Evropa, Sredozemlje, zapadna Azija.

Ulmus minor Mill. Poljski brest
Evropa, Sredozemlje.

Ulmus pumila L. Sitnolisni brest,
niski brest
Istona Azija.

Rod Zelkova
Zelkova carpinifolia
(Pall.) K. Koch
Zelkova
Kavkaz, Persija.
Drvo karakteristine kronje - stablo
se nisko grana.
Porodica J uglandaceae
Rod Carya

Carya cordiformis K.
Koch
Gorka karija
Istona severna Amerika.
Retko gajena.
Carya illinoensis
(Wangh.) K. Koch
Karija, pekan
Istona severna Amerika.
Retko gajena. Plod je jestiv.
Carya ovata (Mill.) K.
Koch
Karija
Severna Amerika.
Retko gajena.
Rod J uglans

Juglans cinerea L. Sivi orah, maslovac
Istona severna Amerika.

Juglans nigra L. Crni orah
Severna Amerika.

Juglans regia L. Orah
Jugoistona Evropa, Azija.

Rod Pterocarya

Pterocarya pterocarpa
(Michx.) Kunth
Pterokarija
Kavkaz, Persija.

Porodica Polygonaceae
Rod Bilderdykia

Bilderdykia
baldschuanica Rgl.

Srednja Azija.
Dekorativna lijana.
Porodica Nyctaginaceae
Rod Bougainvillea

Bougainvillea
spectabilis Willd.
Bugenvila,
bogumila
Brazil.
Izuzetno dekorativna lijana. U Srbiji
kao sobna ukrasna biljka, ali najlepa
na otvorenom, recimo na crnogorskom
primorju.
Porodica Theaceae
Rod Camellia

Camellia japonica L. Kamelija
Kina, Koreja, J apan.
Gaji se u Srbiji kao sobna ukrasna
biljka.
Porodica Passifloraceae
Rod Passiflora

Passiflora caerulea L. Hristov venac,
muke Hristove
Brazil.
Zimzelena lijana. Gaji se u Srbiji kao
sobna ukrasna biljka. U primorju
napolju - uz zidove kua.
Porodica Hydrangeaceae
Rod Deutzia

Deutzia gracilis S. & Z. Dojcija
J apan.
Dekorativni bun.
Deutzia scabra Thunb. Dojcija
Kina, J apan.
Dekorativni bun.
Rod Hydrangea

Hydrangea
arborescens L.
Hortenzija
Istona severna Amerika.

Hydrangea
macrophylla (Thunb.)
Ser.
Hortenzija
Himalaji, Kina, J apan.
Dekorativni bun.
Rod Philadelphus

Philadelphus
coronarius L.
Pajasmin, jasmin
J ugozapadna Evropa.
Dekorativni bun.
Philadelphus lemoinei
Lemoine
Pajasmin
Hibrid. Hibrid P. coronarius i P.
microphyllus.

Porodica Grossulariaceae
Rod Ribes

Ribes alpinum L. Planinska ribizla
Evropa, zapadna Azija.

Ribes aureum Pursh. Zlatna ribizla
Zapadna Severna Amerika.
Dekorativna. J estiv plod.
Ribes grossularia L. Ogrozd
Evropa, Azija.
J estiv plod.
Ribes multiflorum Kit. Ribizla


Ribes nigrum L. Crna ribizla
Evropa, Azija.

Ribes petraeum Wulf. Ribizla kamenjarka
Evropa, zapadna Azija.

Ribes sanguineum
Pursh.
Krvavocrvena
ribizla
Zapadna Severna Amerika.

Ribes sativum Syme Ribizla
Zapadna Evropa.
J estiv plod.
Porodica Rosaceae
Rod Amelanchier

Amelanchier ovalis
Med.
Kruvica
J una i srednja Evropa.
J estiv plod.
Rod Chaenomeles

Chaenomeles japonica
(Thunb.) Lindl.
J apanska dunja
Kina.

Chaenomeles speciosa
(Sweet.) Nakai
J apanska dunja
Kina, J apan.

Chaenomeles superba
Hibrid. Hibrid nastao ukrtanjem C.

(Frahm) Rehd. speciosa i C. japonica.
Rod Cotoneaster

Cotoneaster
integerrima Med.
Dunjarica,
mumulica
Evropa, severna Azija.

Cotoneaster tomentosa
Lindl.
Dlakava dunjarica
Jugoistona Evropa, zapadna Azija.

Napomena: Iz roda Cotoneaster kod nas se gaji vie stranih ukrasnih vrsta.
Rod Crataegus

Crataegus calycina
Peterm.
aiasti glog
Evropa.

Crataegus coccinoides
Ashe

Severna Amerika.

Crataegus crus-galli L. Trnoviti glog
Severna Amerika.

Crataegus heldreichii
Boiss.
Heldrajhov glog
Balkansko poluostrvo.

Crataegus monogyna
J acq.
Beli glog
Evropa, zapadna Azija.

Crataegus nigra W. &
K.
Panonski crni glog
Jugoistona Evropa.

Crataegus orientalis
Pall.

Balkansko poluostrvo do Kavkaza.

Crataegus oxyacantha
L.
Crveni glog
Evropa.

Crataegus pentagyna
W. & K.
Crni glog
Jugoistona Evropa, zapadna Azija.

Rod Cydonia
Dunja
Cydonia oblonga Mill. Dunja
Srednja Azija.

Rod Dryas

Dryas octopetala L. Evropa, Azija, Severna Amerika.
Rod Kerria

Kerria japonica DC. Kerija
Kina, J apan.

Rod Malus

Malus atrosanguinea
(Spath) Schneid.

Hibrid. Hibrid M. halliana i M.
sieboldii. Ukrasna vrsta.

Malus baccata (L.)
Borkh.
Sibirska jabuka
Severoistona Azija.
Ukrasna vrsta.
Malus dasyphylla
Borkh.
Dlakavolisna
jabuka
Jugoistona Evropa, zapadna Azija.

Malus domestica
Borkh.
J abuka
Puno se gaji u Evropi i drugim
umerenim podrujima.

Malus florentina
(Zucc.) C. K. Schn.
Firentinska jabuka
Balkansko i Apeninsko poluostrvo.

Malus floribunda Van
Houtte
J apanska jabuka
Istona Azija? Prirodno rasprostranjenje
nije poznato.
Ukrasna vrsta.
Malus niedzwetzkyana
Dieck.
Nidzveckijeva
jabuka
Srednja Azija.
Ukrasna vrsta.
Malus purpurea
(Barbier) Rehd.

Hibrid. Hibrid M. atrosanguinea i M.
niedzwetzkyana. Ukrasna vrsta.

Malus silvestris (L.)
Mill.
Divlja jabuka
Evropa.

Rod Mespilus

Mespilus germanica L. Mumula
Zapadna Azija, Bugarska. Gaji se u
Evropi i Severnoj Americi.

Rod Physocarpus

Physocarpus
opulifolius Max.

Istona Severna Amerika.

Rod Potentilla

Potentilla fruticosa L. Grmasta petoprsta
Evropa, Azija, Severna Amerika.
Gaji se kao ukrasni bun.
Rod Prunus

Prunus amygdalus
Stok.
Badem
Azija.

Prunus armeniaca L. Kajsija
Centralna Azija.

Prunus avium L. Trenja
Evropa.

Prunus cerasifera
Ehrh.
Crvenolisna ljiva,
mirobalana
Jugoistona Evropa, zapadna Azija.
Gaji se kao ukrasna vrsta.
Prunus cerasus L. Vinja
Zapadna Azija.

Prunus cocomilia Ten.
Balkansko i Apeninsko polusotrvo.

Prunus domestica L. ljiva
Hibridnog porekla. Gaji se puno kod
nas.

Prunus fruticosa Pall. Stepska vinja,
divlja vinja
Evropa.

Prunus glandulosa
Thunb.
lezdasta trenjica
Kina, J apan.
Gaji se kao ukrasna vrsta.
Prunus laurocerasus
L.
Lovorvinja,
zelenie
Jugoistona Evropa, zapadna Azija.

Prunus mahaleb L. Raeljka, magriva
Sredozemlje, Azija.

Prunus padus L. Sremza
Evroazija. Prirodno u Hrvatskoj,
Bugarskoj, ...

Prunus persica (L.)
Batsch
Breskva
Azija.

Prunus serotina Ehrh. Kasna sremza
Severna Amerika.

Prunus serrulata
(Lind.) Sokolov
J apanska trenja
Kina, Koreja, J apan.
Gaji se kao ukrasna vrsta.
Prunus spinosa L. Trnjina, crni trn
Evropa, Sredozemlje, zapadna Azija.

Prunus tenella Batsch Divlja praskva,
patuljasti badem
Evropa, severna Azija.

Prunus tomentosa
Thunb.
J apanska dlakava
vinja
Istona Azija.
Gaji se kao ukrasna vrsta.
Prunus virginiana L. Virdinijska
Istona Severna Amerika.
Gaji se kao ukrasna vrsta.
sremza
Rod Pyracantha

Pyracantha coccinea
Roem.
Pirakanta, divlja
trnovina
Jugoistona Evropa, zapadna Azija.
Prirodno u Crnoj Gori, Hercegovini, Bosni,
Hrvatskoj, Makedoniji.
esto gajena.
Pyracantha crenulata
(Roxb.) Roem.
Pirakanta
Himalaji.

Rod Pyrus

Pyrus amygdaliformis
Vill
Slanopaa,
glogulja
J una Evropa, Sredozemlje, zapadna
Azija.

Pyrus communis L. Kruka
Hibridnog porekla. Gaji se u Evropi i
drugim umerenim podrujima.

Pyrus elaegrifolia
Pallas
Dafinolisna kruka
Jugoistona Evropa, zapadna Azija.

Pyrus nivalis J acq. Kasna kruka
Srednja i juna Evropa.

Pyrus pyraster Borkh. Divlja kruka
Evropa, zapadna Azija.

Pyrus salicifolia Pall. Vrbolisna kruka
Kavkaz.

Rod Rhodotypos

Rhodotypos kerrioides
S. & Z.
Rodotipos
Kina, J apan.

Rod Rosa

Rosa arvensis Huds. Poljska rua, divlja
rua
Evropa, Mala Azija.

Rosa canina L. Divlja rua, ipak
Evropa.

Rosa damascena Mill. Rua
Zapadna Azija.

Rosa dumetorum
Thuill.
Divlja rua


Rosa gallica L. Divlja rua
Evropa, zapadna Azija.

Rosa glauca Pourret Modrolisna rua,
Centralna i juna Evropa.

divlja rua
Rosa glutinosa Sibth.
& Sm.
Lepljiva rua,
divlja rua
J una Evropa, Sredozemlje.

Rosa pendulina L. Alpska rua, divlja
rua
Planine srednje i june Evrope.

Rosa rubiginosa L. Divlja rua
Evropa.

Rosa rugosa Thunb. J apanska rua,
japanski ipak
Kina, Koreja, J apan.

Rosa spinosissima L. Divlja rua
Evropa, zapadna Azija.

Rosa tomentosa Sm. Divlja rua
Evropa, zapadna Azija.

Napomena: Iz roda Rosa kod nas prirodno raste jo vrsta, a i gaji se vie stranih vrsta i hibrida.
Rod Rubus

Rubus caesius L. Ostruga
Evropa, Azija.
Vrlo esta u umama i kao korov na
njivama.
Rubus fruticosus L. Kupina
Evropa.
J estiv plod.
Rubus hirtus W. & K.
Evropa, zapadna Azija.

Rubus idaeus L. Malina
Evropa, Azija.
Dosta se i gaji zbog jestivog ploda.
Rubus saxatilis L. Kupina kamenjarka
Evropa, Sibir.
J estiv plod.
Rubus tomentosus
Borkh.

Evropa, zapadna Azija.

Napomena: Rod Rubus je jedan od najproblematinijih za sistematiku. Kod nas svakako raste jo vrsta
ovog roda.
Rod Sorbaria

Sorbaria aitchisonii
Hemsl.

Srednja Azija - Avganistan, Kamir.

Sorbaria arborea C.
Schn.

Kina.

Sorbaria sorbifolia (L.)
A. Br.
Sorbarija, bazilima
Istona i srednja Azija.

Rod Sorbus

Sorbus aria Cr. Mukinja
Evropa.
Gaji se i kao ukrasna vrsta.
Sorbus aucuparia L. J arebika
Evropa, zapadna Azija.
Gaji se i kao ukrasna vrsta.
Sorbus austriaca
Hedlund
Austrijska mukinja
Evropa.
Gaji se i kao ukrasna vrsta.
Sorbus
chamaemespilus Cr.
Mukinjica
Planine june i srednje Evrope.

Sorbus domestica L. Oskorua
Evropa, Sredozemlje, zapadna Afrika.
Ima jestiv plod.
Sorbus graeca (Spach)
Kotschy
Grka mukinja
J una Evropa.

Sorbus scandica Fries.
Skandinavija, obale Baltikog mora.

Sorbus torminalis (L.)
Cr.
Brekinja
Evropa, Sredozemlje, zapadna Azija.

Sorbus umbellata
(Desf.) Fritsch
titasta mukinja
Jugoistona Evropa.

Rod Spiraea

Spiraea billardii
Herinq.
Bilardova suruica
Hibrid nastao ukrtanjem S. douglasii i
S. salicifolia.
Vrlo dekorativan cvet.
Spiraea cana W. & K. Siva suruica
Jugoistona Evropa.

Spiraea
chamaedryfolia L.
Brestolisna
suruica
Jugoistona Evropa, Azija.

Spiraea crenata L. Suruica
Jugoistona Evropa, zapadna Azija.

Spiraea japonica L. Japanska suruica
Kina, J apan.
esto gajena kod nas.
Spiraea media Schmidt Srednja suruica
Jugoistona Evropa, Azija.
Gaji se i kao ukrasni bun.
Spiraea vanhouttei
(Briot.) Zbl.
Vanhoutteova
suruica
Hibrid nastao ukrtanjem S.
cantoniensis i S. trilobata.
esto gajen bun.
Napomena: Iz roda Spiraea kod nas se gaji vie stranih ukrasnih vrsta.
Rod Stephanandra
Stefanandra
Stephanandra incisa
J apan, Koreja.

(Thunb.) Zbl.
Stephanandra tanakae
(Franch. & Sav.)
Franch.
Stefanandra
J apan.

Latinski naziv Ime U. Rasprostranjenje Opis
Porodica Mimosaceae
Rod Acacia
Akacija
Acacia dealbata Link Srebrnasta
akacija, mimoza
Australija.
Gaji se u Srbiji kao sobna ukrasna
biljka.
Rod Albizzia
Albicija
Albizzia julibrissin
Durazz.
Svilasta albicija
Tropska Azija.
Vrlo dekorativno drvo.
Pojedinani primerci u Beogradu i
okolini.
Rod Mimosa
Mimoza
Mimosa pudica L. Mimoza
Brazil.
Gaji se u Srbiji kao sobna ukrasna
biljka.
Porodica Caesalpiniaceae
Rod Ceratonia
Roga
Ceratonia siliqua L. Roga
Sredozemlje.
J estiva biljka - mahuna.
Rod Cercis
J udino drvo
Cercis canadensis L. Kanadsko judino
drvo
Severna Amerika.

Cercis siliquastrum L. J udino drvo
Istono Sredozemlje.
Dosta se gaji kao ukrasno drvo.
Rod Gleditsia
Glediija, trnovac
Gleditsia triacanthos L. Glediija, trnovac
Istona Severna Amerika.
Gaji se kao ukrasno drvo i kao
iva ograda.
Rod Gymnocladus
Gimnokladus
Gymnocladus dioicus
(L.) K. Koch
Gimnokladus
Istona Severna Amerika.
Retko se gaji.
Porodica Fabaceae
Rod Amorpha
Bagrenac
Amorpha fruticosa L. Bagrenac,
bagremica,
ivitnjaa
Severna Amerika.
Odomaena u Panoniji. Gaji se i
kao parkovska vrsta.
Rod Caragana
Karagana
Caragana arborescens
Lam.
Sibirska karagana
Istona Azija.

Caragana frutex (L.) K.
Koch
Bugarska
karagana
Jugoistona Evropa,
zapadna Azija.

Caragana fruticosa
(Pall.) Steud.

Istona Azija.

Rod Chamaecytisus
Zanovet
Chamaecytisus
aggregatus (Schur)
Dikli
Zanovet
Jugoistona Evropa.

Chamaecytisus albus
(Hacq.) Rothm.
Zanovet
Srednja i istona Evropa.

Chamaecytisus
austriacus (L.) Link
Zanovet
Srednja Evropa do
Kavkaza.

Chamaecytisus
banaticus (Gris. &
Schenk) Rothm.
Zanovet
Jugoistona Evropa.

Chamaecytisus ciliatus
(Wahlenb.) Rothm.
Zanovet
Jugoistona Evropa.

Chamaecytisus
elongatus (W. & K.)
Link
Zanovet
Jugoistona Evropa.

Chamaecytisus
eriocarpus (Boiss.)
Rothm.
Zanovet
Balkansko poluostrvo.

Chamaecytisus heuffelii
(Wierzb.) Rothm.
Zanovet
Jugoistona Evropa.

Chamaecytisus hirsutus
(L.) Link
Dlakava zanovet,
runjavi zanovet
Evropa, Kavkaz.

Chamaecytisus jankae
(Vel.) Rothm.
Zanovet
Balkansko poluostrvo,
Mala Azija.

Chamaecytisus
leiocarpus (A. Kern.)
Rothm.
Zanovet
Jugoistona Evropa.

Chamaecytisus
polytrichus (M. Bieb.)
Rothm.
Zanovet
Jugoistona Evropa.

Chamaecytisus
purpureus (Scop.) Link
Crvena zanovet
Srednja i jugoistona
Evropa.

Chamaecytisus
pygmaeus (Willd.)
Rothm.
Zanovet
Balkansko poluostrvo.

Chamaecytisus
ratisbonensis (L.)
Rothm.
Zanovet
Istona Evropa.

Chamaecytisus rochelii
(Wierzb.) Rothm.
Zanovet
Jugoistona Evropa.

Chamaecytisus supinus
(L.) Link
Zanovet
J una Evropa.

Chamaecytisus
tommasinii (Vis.)
Rothm.
Tomazinijeva
zanovet
Zapadni deo Balkanskog
poluostrva.

Rod Chamaespartium
Prijetak
Chamaespartium
sagittale (L.) P. Gibbs
Prijetak
Srednja i juna Evropa.

Rod Cladrastis
Kladrastis
Cladrastis lutea
(Michx.) K. Koch
Kladrastis, uto
drvo
Jugoistone Sjedinjene
Amerike Drave.

Rod Colutea
Pucalina,
grohotua
Colutea arborescens L. Pucalina,
grohotua
Evropa, Sredozemlje,
zapadna Azija.

Rod Coronilla
ibika
Coronilla coronata L.
Srednja Evropa do
jugozapadne Azije.

Coronilla emerus L. Koutica, ibika
Srednja, zapadna i juna
Evropa.
Gaji se i kao ukrasna vrsta.
Rod Cytisus
Zanovet
Cytisus decumbens Sp.
J una Evropa.

Cytisus diffusus (Willd.)
Vis.

J una Evropa.

Cytisus nigricans L. Zanovet
Evropa.

Cytisus procumbens
Spr.
Polegla zanovet
Jugoistona Evropa.

Rod Genista
utilovka
Genista depressa M.
Bieb.

Balkansko poluostrvo.

Genista germanica L. Bodljikava
utilovka
Srednja i zapadna Evropa.

Genista hassertiana
(Bald.) Bald.

Zapadni deo Balkanskog
poluostrva.

Genista januensis Viv.
Balkansko poluostrvo,
Italija.

Genista lydia Boiss.
Jugoistona Evropa,
zapadna Azija.

Genista nissana Petrovi Nika utilovka
Balkansko poluostrvo.

Genista ovata W. & K. utilovka
J una i srednja Evropa.

Genista pilosa L. Dlakava
Evropa.

utilovka
Genista radiata (L.)
Scop.
Omelika, zrakasta
utilovka
Jugoistona Evropa.

Genista sericea Wulf.
Evropa.

Genista silvestris Scop.
Balkansko poluostrvo,
Italija.

Genista subcapitata
Pani

Balkansko poluostrvo.

Genista tinctoria L. utilovka
Evropa, zapadna Azija.

Rod Glycyrrhiza
Sladi
Glycyrrhiza glabra L. Sladi, slatki
koren
Sredozemlje, zapadna i
srednja Azija.

Rod Laburnum
Negnjil, zanovet,
tilovina

Laburnum alpinum
(Mill.) Presl.
Planinski negnjil
J una i srednja Evropa.

Laburnum anagyroides
Med.
Negnjil, zanovet,
tilovina
J una Evropa.
Retka vrsta u prirodi. esto
gajena.
Rod Ononis
Zeji trn
Ononis spinosa L. Zeji trn, gladi
Evropa, zapadna Azija,
severna Afrika.

Rod Petteria
Tilovina, negnjil
Petteria ramentacea
(Sieb.) Presl.
Tilovina, negnjil
Dalmacija, Hercegovina,
Crna Gora, Srbija, Albanija.
Raste na toplijim stanitima, ali
uspeva kao ukrasna vrsta i u
Beogradu.
Rod Podocytisus
Zajika
Podocytisus
caramanicus Boiss. &
Heldr.
Zajika
J uni deo Balkanskog
poluostrva, Mala Azija.

Rod Robinia
Bagrem
Robinia hispida L. Ruiasti bagrem
Istona Severna Amerika.

Robinia pseudoacacia
L.
Bagrem
Istona Severna Amerika.
Iako je ovde odomaen i vrlo
poznat, bagrem je iz Severne
Amerike. Prenesen je u Evropu u
XVII veku. Daje najlepi med.
Robinia viscosa Vent.
Alabama.

Rod Sarothamnus
Zejak
Sarothamnus scoparius
(L.) Wimm.
Zejak
Zapadna i jugozapadna
Evropa.
Odavno unesena u nae podruje.
Gaji se i kao ukrasna vrsta.
Rod Sophora
Sofora
Sophora japonica L. Sofora
Kina, Koreja.

Rod Spartium
uka, brnistra
Spartium junceum L. uka, brnistra
Sredozemlje.
esta u primorju, vrlo retka u
unutranjosti.
Rod Wisteria
Visterija, glicinija
Wisteria floribunda
(Willd.) DC.
J apanska visterija
J apan.
Lijana.
Wisteria sinensis
(Sims.) Sweet
Visterija, glicinija
Kina.
Vrlo dekorativna lijana.
Porodica Lythraceae
Rod Lagerstroemia
Lagerstremia
Lagerstroemia indica L. Lagerstremia
Istona i jugoistona
Azija, severna Australija.

Porodica Punicaceae
Rod Punica
Mogranj, nar
Punica granatum L. Mogranj, nar
Istono Sredozemlje do
srednje Azije.
Gaji se u Srbiji kao ukrasna vrsta.
Porodica Elaeagnaceae
Rod Elaeagnus
Dafina
Elaeagnus angustifolia
L.
Dafina
Sredozemlje do srednje
Azije. Raste prirodno u
Makedoniji. Gaji se kao
ukrasna vrsta.

Elaeagnus commutata
Bernh.

Severna Severna
Amerika.

Elaeagnus macrophylla
Thunb.

J apan, Koreja.

Elaeagnus multiflora
Thunb.

Kina, J apan.
Ima jestiv plod.
Elaeagnus umbellata
Thunb.
titasta dafina
Kina, J apan.

Rod Hippophae
Vuji trn
Hippophae rhamnoides
L.
Vuji trn
Evroazija.
Gaji se i kao dekorativna vrsta, a i
kao iva ograda.
Porodica Rutaceae
Rod Citrus
Limun,
pomoranda, ...

Citrus limon (L.) Burm. Limun
Eritreja.
Gaji se kao sobna ukrasna biljka.
Citrus sinensis (L.)
Osbeck
Pomoranda,
naranda
Istona Azija.
Gaji se kao sobna ukrasna biljka.
Rod Evodia
Evodija
Evodia daniellii Korejska evodija
Kina, Koreja.
Medonosna vrsta.
Rod Phellodendron
Felodendron
Phellodendron
amurense Rupr.
Felodendron
Istona Azija.

Rod Ptelea
Ptelea
Ptelea trifoliata L. Ptelea
Istone Sjedinjene
Amerike Drave, Meksiko.

Porodica Anacardiaceae
Rod Cotinus
Ruj
Cotinus coggygria Scop. Ruj
Evroazija, Severna
Amerika.
Dekorativni listovi u jesen.
Rod Pistacia
Trlja
Pistacia terebinthus L. Smrdljika,
terpentin-drvo
Sredozemlje.
Ima je u junoj Srbiji.
Rod Rhus
Ruj
Rhus coriaria L. Grozdasti ruj,
sumak
Sredozemlje, zapadna
Azija.
Ima jestiv plod.
Rhus toxicodendron L. Otrovni ruj
Istona Severna Amerika.
Retko gajena kod nas.
Rhus typhina L. Kiseli ruj
Istona Severna Amerika.
esto gajena vrsta kod nas.
Porodica Simarubaceae
Rod Ailantus
Kiselo drvo,
pajasen

Ailantus altissima
(Mill.) Sw.
Kiselo drvo,
pajasen
Severna Kina.
Kod nas esto gajena i podivljala
vrsta.
Porodica Aceraceae
Rod Acer
J avor
Acer californicum
Dietrich
Kalifornijski
negundo
Kalifornija.

Acer campestre L. Klen
Evropa, zapadna Azija.
Moe da se koristi i kao iva
ograda.
Acer ginnala Maxim.
Kina, J apan.

Acer helderichii Orph. Planinski javor
Balkansko poluostrvo.
Gaji se i kao ukrasna vrsta.
Acer intermedium
Pancic
Tvrdak,
smrdoklen,
prelazni maklen
Balkansko poluostrvo.

Acer laetum C. A. Mey Kolhidski javor
Zapadna Azija.

Acer marsicum
Gussone.

Istono Sredozemlje.

Acer monspessulanum
L.
Maklen
Sredozemlje, zapadna
Azija.

Acer negundo L. Negundo,
pajavac,
jasenolisni javor
Severna Amerika.
Vrlo esto gajena vrsta kod nas.
Acer obtusatum W. &
K.
Javor gluha,
javorac
Zapadni deo Balkanskog
poluostrva, juna Italija.
Gaji se i kao ukrasna vrsta.
Acer palmatum Thunb.
Kina, Koreja, J apan.

Acer platanoides L. Mle
Evropa.
esto i gajen kao ukrasna vrsta.
Acer pseudoplatanus L. J avor, beli javor,
gorski javor
Evropa.
esto i gajen kao ukrasna vrsta.
Acer rubrum L. Crveni javor
Istona Severna Amerika.

Acer saccharinum L. Srebrnolisni javor
Severna Amerika.
esto gajena vrsta kod nas.
Acer saccharum Marsh. eerni javor
Istona Severna Amerika.

Acer tataricum L. elja
Istona i jugoistona
Evropa, zapadna Azija.

Porodica Hippocastanaceae
Rod Aesculus
Divlji kesten
Aesculus carnea Hayne Divlji kesten
Hibrid nastao ukrtanjem
A. hippocastanum i A. pavia.

Aesculus
hippocastanum L.
Divlji kesten
J uni deo Balkanskog
poluostrva.
Vrlo esto gajena vrsta kod nas.
Aesculus octandra
Marsh.
uti divlji kesten
Istone Sjedinjene
Amerike Drave.

Aesculus parviflora
Walt.
Grmasti divlji
kesten
Jugoistone Sjedinjene
Amerike Drave.

Aesculus pavia L. Crveni divlji
kesten
J une Sjedinjene
Amerike Drave.

Porodica Staphyleaceae
Rod Staphylea
Klokoika
Staphylea colchica Stev.
Kavkaz.

Staphylea pinnata L. Klokoika
Srednja i juna Evropa.

Porodica Sapindaceae
Rod Koelreuteria
Kelreuterija
Koelreuteria paniculata
Laxm.
Kelreuterija
Kina, Koreja, J apan.
esto se gaji kod nas.
Porodica Aquifoliaceae
Rod Ilex
Boikovina
Ilex aquifolium L. Boikovina,
zelenika
Evropa, Sredozemlje.
Rea prirodno, esto gajena.
Ilex opaca Amerika
zelenika
Severna Amerika.

Porodica Celastraceae
Rod Evonymus
Kurika
Evonymus bungeanus
Maxim.
Bungeova kurika
Azija.

Evonymus europaeus L. Kurika
Evropa, zapadna Azija.
Gaji se i kao ukrasna vrsta.
Evonymus japonicus
Thunb.
J apanska kurika
Kina, Koreja, J apan.

Evonymus latifolius (L.)
Mill.
irokolisna
kurika
J una Evropa,
Sredozemlje.

Evonymus verrucosus
Scop.
Bradaviava
kurika
J una Evropa, zapadna
Azija.

Porodica Rhamnaceae
Rod Frangula
Kruina, krkavina
Frangula alnus Mill. Truljika
Evropa, zapadna Azija,
severna Afrika.

Frangula rupestris Truljika
Jugoistona Evropa.

(Scop.) Schur kamenjarka
Rod Oreoherzogia
Ljigovina
Oreoherzogia pumila
(Turra) Vent.
Patuljasta
ljigovina
Evropa, severna Afrika.

Rod Paliurus
Dra, alija,
vukodrica

Paliurus aculeatus Lam. Dra, alija,
vukodrica
Sredozemlje, zapadna
Azija.

Rod Rhamnus
Pasdren
Rhamnus cathartica L. Pasdren, krkavina
Evropa, zapadna Azija.

Rhamnus fallax Boiss. Ilirska ljigovina,
smrdljika
Jugoistona Evropa.

Rhamnus orbiculata
Bornm.
Okruglolisni
pasdren
Zapadni deo Balkanskog
poluostrva.

Rhamnus saxatilis J acq. Krkavina
kamenjarka
J una i srednja Evropa.

Rhamnus tinctoria W.
& K.
Bojadisarski
pasdren
J una Evropa.
Ova biljka se koristi za dobijanje
ute boje.
Rod Ziziphus
iulja
Ziziphus jujuba Mill. iulja
Jugoistona Evropa,
zapadna Azija.
Uspeva i u Beogradu. Ima jestiv
plod.
Porodica Vitaceae
Rod Parthenocissus
Partenocisus
Parthenocissus
quinquefolia (L.)
Planch.
Loza
Severna Amerika.
Lijana. esto gajena uz zidove.
Parthenocissus
tricuspidata (S. & Z.)
Planch.
Loza
Kina, Koreja, J apan.
Lijana. esto gajena uz zidove.
Rod Vitis
Vinova loza
Vitis berlandieri Planch.
Severna Amerika.
Gaji se kao podloga za
kalemljenje.
Vitis rupestris Schelle
Severna Amerika.
Gaji se kao podloga za
kalemljenje.
Vitis silvestris Gmel. Divlja loza, divlja
vinjaga
Evropa, Sredozemlje.

Vitis vinifera L. Vinova loza
J edna od najdue gajenih
biljaka. Poreklo nepoznato.
Lijana. U Srbiji se gaji preko 50
sorti.
Vitis vulpina L. Zimska loza,
miriljava loza
Severna Amerika.
Gaji se kao dekorativna i kao
podloga za kalemljenje.
Porodica Buxaceae
Rod Buxus
imir
Buxus sempervirens L. imir
J una Evropa,
Sredozemlje.
esto korien za ive ograde.
Porodica Loranthaceae
Rod Arceuthobium
Imelica
Arceuthobium oxycedri
M. Bieb.
Imelica
J una Evropa, zapadna
Azija.
Poluparazit - raste na nekim
vrstama kleke (npr. J uniperus
oxycedus), koristei vodu iz njih.
Rod Loranthus
Listopadna imela
Loranthus europaeus
J ack.
uta imela,
listopadna imela
Srednja i juna Evropa.
Poluparazit - raste na drveu,
najee na hrastovima ili
pitomom kestenu, koristei vodu iz
njih.
Rod Viscum
Imela
Viscum album L. Bela imela,
zimzelena imela
Evroazija.
Poluparazit - raste na drveu,
najee na vrbama, topolama,
vokama i drugim, ali i na nekim
etinarima.
Porodica Cornaceae
Rod Aucuba
Aukuba
Aucuba japonica
Thunb.
Aukuba
J apan.
Gaji se kao sobna ukrasna vrsta.
Rod Cornus
Dren
Cornus alba L. Beli dren, sibirski
dren
Sibir.

Cornus australis C. A.
Mey
J uni svib
Jugoistona Evropa,
zapadna Azija.

Cornus florida L. Cvetni dren
Istone Sjedinjene
Amerike Drave.

Cornus kousa (Buerg.)
Hance
Kineski dren
Kina, Koreja, J apan.

Cornus mas L. Dren
Evropa, Kavkaz.
Gaji se i kao ukrasna vrsta.
Cornus sanguinea L. Svib
Evropa.

Porodica Araliaceae
Rod Aralia
Aralija
Aralia spinosa L. Aralija
Jugoistone Sjedinjene
Amerike Drave.

Rod Fatsia
Fatsia
Fatsia japonica Fatsia, japanska
aralija
J apan.
Gaji se u Srbiji kao sobna ukrasna
biljka, a u primorju i na
otvorenom, gde moe da poraste
do 5 m.
Rod Hedera
Brljan
Hedera helix L. Brljan
Evropa, Sredozemlje,
zapadna Azija.
Lijana. Gaji se i kao ukrasna vrsta.
Latinski naziv Ime U. Rasprostranjenje Opis
Porodica Tamaricaceae
Rod Myricaria
Mirikarija
Myricaria
ernesti-mayerii
Majerova vresina
Balkansko poluostrvo.

Lakui
Myricaria
germanica (L.)
Desv.
Mirikarija, ibukovica
Evropa, zapadna Azija.

Rod Tamarix
Tamariks
Tamarix africana
Poir.
Afriki tamariks
Sredozemlje.

Tamarix gallica
L.
Tamariks
Sredozemlje.

Tamarix
parviflora DC.
Sitnolisni tamariks
Balkansko poluostrvo, Mala
Azija.

Tamarix
pentandra Pall.
Tamariks
Jugoistona Evropa do
srednje Azije.
Vrlo dekorativna vrsta.
Tamarix
tetrandra Pall.
Tamariks
Jugoistona Evropa, zapadna
Azija.

Porodica Salicaceae
Rod Populus
Topola
Populus alba L. Bela topola
Evroazija.

Populus
balsamifera L.
Miriljava topola
Severna Amerika.

Populus
berolinensis
Dippel
Berlinska topola
Hibrid nastao ukrtanjem P.
laurifolia i P. nigra 'Italica'.

Populus
canescens (Ait.)
Smith
Siva topola Hibrid nastao ukrtanjem P.
alba i P. tremula. J avlja se u
Evropi i zapadnoj Aziji.

Populus deltoides
Marshall
Amerika crna topola
Istona Severna Amerika.

Populus
euramericana
(Dode) Guinier
Evroamerika crna
topola, kanadska
topola
Hibridi amerikih i
evropskih crnih topola.
Ovo je opti naziv za sve hibride
amerikih i evropskih crnih
topola. Puno se gaje.
Populus jackii Srebrnasta topola,
ontarijska topola
Severna Amerika.
Hibrid P. deltoides i P.
balsamifera.
Populus nigra L. Crna topola, jagnjed
Evroazija.
Podvrsta crne topole je jablan ili
janj - P. nigra cv 'Italica'.
Populus simonii
Carriere
Kineska topola,
Simonijeva topola
Kina, Koreja.

Populus tremula
L.
J asika, trepetljika
Evroazija, Sredozemlje.

Rod Salix
Vrba
Salix alba L. Bela vrba
Evroazija, severna Afrika.

Salix
appendiculata
Vill.
Krupnolisna vrba
Evropa.

Salix aurita L. Uvasta vrba
Evropa, zapadna Azija.

Salix babylonica
L.
alosna vrba
Istona i srednja Azija. Gaji
se u umerenim oblastima.

Salix caprea L. Iva
Evroazija.

Salix cinerea L. Barska iva
Evroazija, severna Afrika.

Salix daphnoides
Vill.
Pepeljkasta vrba
Evroazija.

Salix dasyclados
Wimmer

Hibrid. Hibrid S. caprea x
cinerea x viminalis.

Salix elaeagnos
Scop.
Siva vrba
Evropa, Mala Azija.

Salix fragilis L. Krta vrba
Evropa, zapadna Azija.

Salix lapponum
L.
Laplandska vrba
Severna Evropa, Sibir,
planine june Evrope.

Salix matsudana
Koidz.

Kina, Koreja.

Salix pentrandra Lovor vrba, praljika
Evropa, Mala Azija.

L.
Salix purpurea L. Rakita
Evroazija, severna Afrika.

Salix reticulata L. Mreasta vrba
Visoke planine Evroazije i
Severna Amerike.

Salix retusa L. Tupolisna vrba, vrba
peinarka
Srednja i juna Evropa.

Salix
rosmarinifolia L.
Ruzmarinolisna vrba
Evroazija.

Salix silesiaca
Willd.
leska vrba
Srednja Evropa.

Salix triandra L. Bademasta vrba
Evroazija, severna Afrika.

Salix viminalis L. Koaraka vrba
Evroazija.

Salix
waldsteiniana
Willd.

Planine Evrope.

Porodica Malvaceae
Rod Hibiscus
Hibiskus
Hibiscus rosa-
sinensis L.
Hibiskus
Kina.
Gaji se kao sobna ukrasna biljka.
Hibiscus syriacus
L.
Hibiskus, sirijska rua
Azija.
esto se gaji.
Porodica Tiliaceae
Rod Tilia
Lipa
Tilia americana
L.
Amerika lipa
Istona Severna Amerika.

Tilia caucasica
Rupr.
Kavkaska lipa
Jugoistona Evropa, zapadna
Azija.

Tilia cordata Mill. Sitnolisna lipa, kasna
lipa
Evroazija.
Gajena ali ree od krupnolisne
lipe (T. platyphyllos).
Tilia euchlora K. Krimska lipa, zelena
Kavkaz, Krim.

Koch lipa
Tilia petiolaris
DC.

Balkansko poluostrvo.

Tilia platyphyllos
Scop.
Krupnolisna lipa, rana
lipa
Evropa, Mala Azija.
Vrlo esto gajena.
Tilia tomentosa
Mnch.
Srebrna lipa, bela lipa
Jugoistona Evropa, zapadna
Azija.

Porodica Thymelaeaceae
Rod Daphne
Likovac
Daphne alpina L. Alpski likovac
Planine june Evrope i
Sredozemlja.

Daphne
blagayana Frey.
Jeremiak, borika,
blagajev likovac
Balkansko poluostrvo,
Rumunija.
Gaji se i kao ukrasna vrsta.
Daphne cneorum
L.
Likovac
Visoke planine june
Evrope.

Daphne laureola
L.
Lovorolisni likovac,
lovorica
J una Evropa, zapadna
Azija.

Daphne
mezereum L.
Likovac, hajduka
oputa
Evroazija.
Gaji se i kao ukrasna vrsta.
Daphne oleoides
Schreb.
Likovac
Planine Sredozemlja.

Porodica Ericaceae
Rod
Arctostaphylos
Medvee groe
Arctostaphylos
uva-ursi Spreng.
Medvee groe,
gornik
Planine Evroazije.

Rod
Bruckenthalia
Brukentalija
Bruckenthalia
spiculifolia
(Salisb.) Rchb.
Brukentalija
J una Evropa, Mala Azija.

Rod Calluna
Vres
Calluna vulgaris
(L.) Hull.
Vres, vrit
Evrope, Azija, severna
Afrika.

Rod Erica
Crnjua
Erica carnea L. Crnjua, zimocvet
Srednja i jugoistona
Evropa.

Rod
Rhododendron
Rododendron, sle
Rhododendron
ferrugineum L.
Sle, rododendron
Planine june Evrope.

Rhododendron
kotschyi Simonkai

Karpati, Balkansko
poluostrvo.

Napomena: Iz roda Rhododendron kod nas se gaji vie stranih vrsta.
Rod Vaccinium
Borovnica
Vaccinium
myrtillus L.
Borovnica
Evroazija, Severna Amerika.

Vaccinium
uliginosum L.
Tresavska borovnica
Evroazija, Severna Amerika.

Vaccinium vitis-
idaea L.
Brusnica
Evroazija, Severna Amerika.

Porodica Empetraceae
Rod Empetrum
Mahunica
Empetrum
hermaphroditum
(Lang.) Hagerup.
Mahunica
Evropa.

Empetrum
nigrum L.
Mahunica
Visoke planine severne
hemisfere. U Srbiji samo na
Prokletijama.
Ima jestiv plod.
Porodica Ebenaceae
Rod Diospyros
Diospiros, dragun
Diospyros kaki L. Dragun
Kina.
J estiv plod.
Diospyros lotus L. Dragun
Azija.
J estiv plod.
Diospyros
virginiana L.
Virdinijski dragun
Istona Severna Amerika.
J estiv plod.
Porodica Styracaceae
Rod Halesia
Halezija
Halesia tetraptera
Ellis
Halezija
Jugoistone Sjedinjene
Amerike Drave.

Porodica Loganiaceae
Rod Buddleja
Budleja
Buddleja davidii
Franch.
Budleja
Istona Azija.

Porodica Apocynaceae
Rod Nerium
Oleander, lijander
Nerium oleander
L.
Lijander, oleander
Sredozemlje.
U Srbiji esto gajena kao sobna
ukrasna biljka, a ponekad i
napolju.
Rod Vinca
Zimzelen, pavenka
Vinca major L. Zimzelen
Sredozemlje.
esto gajena.
Vinca minor L. Zimzelen
Evropa, Mala Azija.
esto gajena.
Porodica Caprifoliaceae
Rod Diervilla
Diervila
Diervilla
sessilifolia Buckl.
Diervila
Jugoistona Severna
Amerika.

Rod Kolkwitzia
Kolkvicija
Kolkwitzia
amabilis Graebn.
Kolkvicija
Kina.

Rod Lonicera
Pasje groe
Lonicera alpigena Alpsko pasje groe
Srednja i juna Evropa.

L.
Lonicera
caprifolium L.
Orlovi nokti
J una Evropa, zapadna
Azija.
Listopadna lijana. Vrlo
dekorativni cvetovi.
Lonicera
formanekiana
Halacsy
Formanekovo pasje
groe
J uni deo Balkanskog
poluostrva.

Lonicera japonica
Thunb.

Istona Azija.
Poluzimzelena lijana.
Lonicera maackii
(Rupr.) Maxim.
Makijeva kozokrvina
Istona Azija.

Lonicera nigra L. Crno pasje groe
Srednja i juna Evropa.

Lonicera
periclymenum L.
umska kozja krv
Evropa, Mala Azija, severna
Afrika.
Listopadna lijana.
Lonicera tatarica
L.
Tatarska kozokrvina
Istona Evropa, Azija.
esto gajena.
Lonicera
xylosteum L.
Crveno pasje groe
Evroazija.
Gaji se i kao ukrasna vrsta.
Napomena: Iz roda Lonicera kod nas se gaji vie stranih vrsta.
Rod Sambucus
Zova
Sambucus nigra
L.
Crna zova, bazga
Evroazija.

Sambucus
racemosa L.
Crvena zova
Evropa.

Rod
Symphoricarpos
Biserak
Symphoricarpos
albus (L.) Blake
Biserak
Severna Amerika.
esto gajena.
Symphoricarpos
chenaultii Rehd.
Biserak
Hibrid.
Hibrid S. orbiculatus i S.
microphyllus.
Symphoricarpos
orbiculatus Mnch.
Crveni biserak
Istona Severna Amerika.
Ree gajena od belog biserka (S.
albus).
Rod Viburnum
Udika
Viburnum
carlesii Hemsl.
Karlezova udika
Koreja.

Viburnum
lantana L.
Crna udika, kartop,
sibikovina
J una Evropa, zapadna
Azija.

Viburnum opulus
L.
Crvena udika,
bekovina
Evroazija, severna Afrika.
esto se i gaji kao ukrasna vrsta.
Viburnum
prunifolium L.

Severna Amerika.

Viburnum
rhytidophyllum
Hemsl.

Kina.

Rod Weigela
Vajgela
Weigela florida
DC.
Vajgela
Kina, Koreja.

Weigela hybrida
J aeg.
Hibridna vajgela
Hibrid.

Porodica Oleaceae
Rod Fontanesia
Fontanezija
Fontanesia
fortunei Carr.
Fontanezija
Kina.

Rod Forsythia
Forsitija
Forsythia
europaea Deg. &
Bald.
Balkanska forsitija
Balkansko poluostrvo.
Ponekad se i gaji kao ukrasni
bun.
Forsythia
intermedia Zab.
Forsitija
Hibrid nastao ukrtanjem F.
suspensa i F. viridissima.
Vrlo esto gajena. Sve forsitije
cvetaju rano i vrlo su dekorativne
sa svojim utim cvetovima.
Forsythia
suspensa (Thunb.)
Vahl
Kineska forsitija,
visea forsitija
Kina.

Forsythia
viridissima Lindl.
Zelena forsitija
Kina.

Rod Fraxinus
J asen
Fraxinus
americana L.
Ameriki jasen
Istona Severna Amerika.
Retko gajen.
Fraxinus
angustifolia Vahl
Poljski jasen, luki
jasen
J una Evropa, Sredozemlje.
Ponekad i gajen.
Fraxinus
excelsior L.
Beli jasen
Evropa.
Drvo monog izgleda. esto i
gajen.
Fraxinus
lanceolata Borkh.
Zeleni jasen, lancetasti
jasen
Istona Severna Amerika.

Fraxinus ornus L. Crni jasen
J una Evropa, Mala Azija.
esto i gajen.
Fraxinus
oxycarpa Willd.
Poljski jasen, luki
jasen
Jugoistona Evropa, Mala
Azija, Krim, Kavkaz. Prirodno
samo u istonoj Srbiji.
Ponekad i gajen. esto smatran
podvrstom vrste F. angustifolia.
Fraxinus pallisae
Willmott
Dlakavi poljski jasen
J ugoistona Evropa. U Srbiji
raste samo oko Negotina, na
povrini od nekoliko hektara.

Fraxinus
pennsylvanica
Marsh
Pensilvanijski jasen,
pensilvanski dlakavi
jasen
Istona Severna Amerika.

Rod J asminum
J asmin
Jasminum
fruticans L.
bunasti jasmin
Istono Sredozemlje,
zapadna Azija. Prirodno u
Makedoniji.

Jasminum
nudiflorum Lindl.
Kineski jasmin
Severna Kina.

Jasminum
officinale L.
J asmin
Srednja Azija.
Uspeva i u Beogradu.
Rod Ligustrum
Kalina
Ligustrum
Kina.

lucidum Ait.
Ligustrum
ovalifolium
Hassk.
Ligistrum, japanska
kalina
J apan.
Vrlo esta iva ograda.
Ligustrum
sinensis Lour.
Kineska kalina
Kina.

Ligustrum
vulgare L.
Kalina, zimolez
Evropa, Sredozemlje.
Koristi se i za ivu ogradu.
Rod Phillyrea
Zelenika
Phillyrea latifolia
L.
irokolisna zelenika
J una Evropa, zapadna
Azija.

Rod Syringa
J orgovan
Syringa chinensis
Willd.
J orgovan
Hibrid nastao ukrtanjem S.
vulgaris i S. persica.

Syringa josikaea
J acq.
Karpatski jorgovan
Karpati, Transilvanija.

Syringa persica L. Persijski jorgovan
Srednja Azija.

Syringa vulgaris
L.
J orgovan
Jugoistona Evropa, Mala
Azija.
Vrlo esto i gajen.
Porodica Solanaceae
Rod Lycium
Vuac
Lycium
europaeum L.
Trnasti vuac
Sredozemlje.

Lycium
halimifolium Mill.
Vuac
Jugoistona Evropa, Mala
Azija.

Porodica Scrophulariaceae
Rod Paulownia
Paulovnija
Paulownia
tomentosa
(Thunb.) Steud.
Paulovnija
Kina, Koreja, J apan.

Porodica Bignoniaceae
Rod Catalpa
Katalpa
Catalpa
bignonioides
Walt.
Katalpa
Jugoistona Severna
Amerika.
esto gajena.
Catalpa ovata G.
Don
Kineska katalpa
Istona Azija.

Catalpa speciosa
Warder

Severna Amerika.

Rod Tecoma
Tekoma
Tecoma radicans
A. L. J uss.
Tekoma, kampsis
Istona Severna Amerika.
Vrlo dekorativna lijana.
Tecoma
taglibuana

Hibrid. Hibrid T. radicans i
T. grandiflora.

Porodica Lamiaceae
Rod Rosmarinus
Ruzmarin
Rosmarinus
officinalis L.
Ruzmarin
Sredozemlje.
Koristi se i kao zain.
Porodica Verbenaceae
Rod
Clerodendron
Klerodendron
Clerodendron
bungei Steud.
Klerodendron
Severna Kina.

Rod Vitex
Konopljika
Vitex agnus-
castus L.
Konopljika, rakita
Sredozemlje, zapadna Azija.
Prirodno raste u primorju. U
Srbiji vrlo retko gajena.

Porodica Agavaceae
Rod Yucca
J uka
Yucca
filamentosa L.
Konasta juka
Jugoistone Sjedinjene

Amerike Drave.
Yucca glauca
Nutt.

Zapadne Sjedinjene
Amerike Drave, Meksiko.

Yucca gloriosa L. Velianstvena juka
Jugoistone Sjedinjene
Amerike Drave, Meksiko,
Srednja Amerika.

Yucca
recurvifolia
Salisb.

Jugoistone Sjedinjene
Amerike Drave.

Yucca smalliana
Fern.

Jugoistone Sjedinjene
Amerike Drave.

Porodica Asparagaceae
Rod Asparagus

Asparagus
acutifolius L.
Sparoina, belu
Sredozemlje.
Zimzelena lijana.
Rod Ruscus

Ruscus aculeatus L. Kostrika, jeevina, veprina
Evropa, Sredozemlje.
Vrlo lep zimzeleni buni,
posebno sa zrelim crvenim
plodovima. Naalost, brzo ga
unitavaju - koristi se za izradu
venaca.
Ruscus hypoglossum L. Mekolisna kostrika,
jeziasta kostrika


Porodica Arecaceae
Napomena: U Srbiji se u zatvorenim prostorima gaji i nekoliko vrsta palmi (npr. vrste roda
Phoenix) kao sobne ukrasne biljke.


Porodica Pinaceae
Rod Abies

Abies borisii-regis Mattf. Makedonska jela
Bugarska, Makedonija, Grka.
Verovatno hibrid A. alba i A.
cephalonica.
Rod Pinus

Pinus brutia Ten. Brucijski bor
J una Italija, juno Balkansko
poluostrvo, Mala Azija.
Gaji se u primorju.
Pinus halepensis Mill. Alepski bor
Istono Sredozemlje. Rasprostranjen u
celom Sredozemlju od strane oveka.
Gaji se u primorju.
Pinus pinea L. Pinjol
Zapadno Sredozemlje. Smatra se da
raste prirodno na ostrvu Mljet.
Gaji se u primorju.
Porodica Cupressaceae
Rod Cupressus

Cupressus torulosa D.
Don.
Himalajski
empres
Himalaji, Kina.
Gaji se u primorju.
Rod J uniperus
Kleka
Juniperus macrocarpa
Sibth. & Sm.
Pukinja
Sredozemlje. Ima je u primorju.

Juniperus phoenicea L. Primorska somina
Sredozemlje. Ima je u primorju.

Porodica Taxodiaceae
Rod Cunninghamia
Kuningamija
Cunninghamia lanceolata
(Lamb.) Hook.
Kuningamija
Kina.
Retko gajena (Hrvatska).
Rod Sciadopitys
Sciadopitis
Sciadopitys verticillata
(Thunb.) S. & Z.
Sciadopitis
J apan.
Retko gajena (Slovenija,
Hrvatska).
Porodica Araucariaceae
Rod Araucaria
Araukarija
Araucaria bidwilli Hook. Bidvilova
araukarija
Australija.
Retko gajena u primorju.
Porodica Ephedraceae
Rod Ephedra

Ephedra fragilis Efedra, vlasak
Balkansko poluostrvo. Ima je u

primorju.
Ephedra macedonica Kos. Efedra, vlasak
Balkansko poluostrvo. Ima je u
Makedoniji.

Ephedra major Host. Uspravna
kositernica
Sredozemlje. Ima je u primorju i
Makedoniji.

Porodica Lauraceae
Rod Cinnamomum

Cinnamomum camphora
(L.) Nees & Eberm.
Kamforovac
Kina, Koreja, J apan.
Gaji se u primorju.
Rod Persea
Avokado
Persea americana Mill. Avokado
Tropska Amerika.
Gaji se u primorju. J estiv plod.
Porodica Casuarinaceae
Rod Casuarina

Casuarina equisetifolia L. Kazuarina
Australija, Okeanija.
Gaji se u primorju.
Porodica Fagaceae
Rod Quercus

Quercus ilex L. esmina, crnika
Sredozemlje. Ima ga u primorju.

Quercus macrolepis
Kotschy

Zemlje oko Egejskog mora.

Quercus pseudosuber Santi Suplutnjak
Zapadno Sredozemlje. Ima ga u
primorju.

Quercus suber L. Plutnjak
Zapadno Sredozemlje.
Gaji se u primorju.
Porodica Ulmaceae
Rod Celtis

Celtis tournefortii Lam. uti koprivi, uta
koela
Istono Sredozemlje. Ima je u primorju.

Porodica Cistaceae
Rod Cistus

Cistus monspeliensis L. Lepljivi buin
Sredozemlje. Ima ga u primorju.

Cistus salviaefolius L. Kaduljasti buin
Sredozemlje. Ima ga u primorju.

Cistus villosus L. Buin
Sredozemlje. Ima ga u primorju i
Makedoniji.

Porodica Capparidaceae
Rod Capparis

Capparis spinosa L. Kapara
Sredozemlje. Ima je u primorju.

Porodica Actinidiaceae
Rod Actinidia

Actinidia argusta (S. & Z.)
Planch.
Aktinidija
J apan, Koreja.
Listopadna lijana. Gaji se u
primorju i Makedoniji.
Porodica Ericaceae
Rod Arbutus

Arbutus andrachne L. Grka planika
Istono Sredozemlje. Ima je u primorju
i Makedoniji.
J estiv plod.
Arbutus unedo L. Planika, jagodnjak
Sredozemlje. Ima je u primorju.
J estiv plod.
Rod Arctous

Arctous alpina (L.)
Niedenzu
Planinski mlivnjak
Severna hemisfera. Ima je u Crnoj
Gori, Bosni, Hercegovini, Hrvatskoj,
Sloveniji.

Rod Erica

Erica arborea L. Veliki vres
Sredozemlje, Kavkaz, Afrika.

Porodica Styracaceae
Rod Styrax

Styrax officinalis L. Diviza
Istono Sredozemlje. Ima je u primorju.

Porodica Sterculiaceae
Rod Firmiana

Firmiana simplex W. F. Firmiana
Kina, J apan.
Gaji se u primorju.
Wight.
Porodica Euphorbiaceae
Rod Euphorbia

Euphorbia dendroides L. Drvenasta mleika
Sredozemlje Ima je u primorju..

Porodica Rosaceae
Rod Eriobotrya

Eriobotrya japonica
(Thunb.) Lindl.
J apanska mumula
Kina.
Gaji se u primorju. J estiv plod.
Rod Photinia
Fotinija
Photinia serrulata Lindl. Fotinija
Azija.
Gaji se u primorju.
Rod Prunus

Prunus webbi Spach. Diviot badem
Istono Sredozemlje. Ima ga u
Hercegovini i Makedoniji.

Rod Sibiraea
Sibirea
Sibiraea croatica Deg. Sibirea
Zapadni primorski deo Balkanskog
poluostrva.

Porodica Mimosaceae
Rod Acacia

Acacia decurrens Willd. Akacija, 'mimoza'
Australija.
Gaji se u primorju.
Acacia longifolia Willd. Akacija
Australija.
Gaji se u primorju.
Porodica Caesalpiniaceae
Rod Poinciana

Poinciana gilliesii Hook. Poincijana
J una Amerika.
Gaji se u primorju.
Porodica Fabaceae
Rod Pueraria

Pueraria thunbergiana
Benth.
Puerarija, kudzu
Kina, J apan.
Gaji se u primorju.
Porodica Myrtaceae
Rod Callistemon

Callistemon citrinus (Curt.)
Stapf
Kalistemon
Australija.
Gaji se u primorju.
Rod Eucalyptus

Eucalyptus globulus Labill. Eukaliptus
Australija.
Gaji se u primorju.
Eucalyptus rostrata Schl. Crveni eukaliptus
Australija.
Gaji se u primorju.
Rod Myrtus

Myrtus communis L. Mirta
Sredozemlje. Ima je u primorju.

Rod Feijoa

Feijoa sellowiana Berg. Feidoa
J una Amerika.
Gaji se u primorju.
Porodica Anacardiaceae
Rod Pistacia

Pistacia lentiscus L. Trlja
Sredozemlje. Ima je u primorju.

Porodica Meliaceae
Rod Melia

Melia azedarach L. Oenaica
Himalaji.
Gaji se u primorju.
Porodica Rhamnaceae
Rod Rhamnus

Rhamnus alaternus L. Trljika, monjen
Sredozemlje. Ima je u primorju.

Rhamnus intermedia St. &
Hochst
Primorski pasdren
Sredozemlje. Ima je u primorju.

Rhamnus rhodopaea Vel.
Jugoistoni deo Balkanskog poluostrva.
Ima je u Makedoniji, Bugarskoj.

Porodica Asclepiadaceae
Rod Periploca

Periploca graeca L. Brkva, lustrika
Istono Sredozemlje. Ima je u primorju
i Makedoniji.
Listopadna lijana.
Porodica Caprifoliaceae
Rod Lonicera

Lonicera etrusca Santi Zapletina
Sredozemlje. Ima je u primorju i
Makedoniji.
Lijana.
Lonicera glutinosa Vis. Lepljivo pasje
groe
Zapadni primorski deo Balkanskog
poluostrva..

Lonicera implexa Ait. Boje drvce
Sredozemlje. Ima je u primorju.
Zimzelena lijana.
Rod Viburnum
Udika
Viburnum tinus L. Lemprika
Sredozemlje. Ima je u primorju, a i gaji
se.

Porodica Oleaceae
Rod Ligustrum

Ligustrum japonicum
Thunb.

J apan, Koreja.
Gaji se u primorju.
Rod Olea
Maslina
Olea europaea L. Maslina
Istono Sredozemlje
. Gaji se u primorju.
Rod Phillyrea

Phillyrea angustifolia L. Uskolisna zelenika
Sredozemlje. Ima je u primorju.

Phillyrea media L. Zelenika, gripa
Sredozemlje. Ima je u primorju i
Makedoniji.

Porodica Verbenaceae
Rod Clerodendron

Clerodendron
trichotomum
Klerodendron
Kina, J apan.
Gaji se u primorju (Hrvatska).
Porodica Liliaceae
Rod Smilax

Smilax aspera L. Tetivika
Sredozemlje. Ima je u primorju.
Zimzelena lijana.
Porodica Arecaceae
Napomena: U primorju se gaji vie vrsta palmi (npr. vrste roda Chamaerops, Phoenix,
Trachycarpus, Washingtonia).