PRIJATELJSTVO*

FERNANDO NAVARRO
Centro Juvenil AMICS
C/ Sagunto 188
46009 Valencia, panjolska

Primljeno:
5. 12. 2009.
Struni
Rad
UDK 253-053.
6:177.63

Saetak

utor je svjestan da u adolescenciji i mladosti posebno vano mjesto imaju prija

telji. No kako se ivi prijateljstvo? Prijateljstvo je vano, a nije isto biti prijatelj ili
kolega. Rije je o prostoru slobode, ljubavi, komunikacije i identifikacije. To je prostor
u kojemu se mladi ovjek moe dokazivati, biti jednostavan i transcendirati. Nije li
moda upravo prijateljstvo prigoda za shvaanje i ivljenje evanelja? I Isus se pred
stavlja kao prijatelj.
Kljune rijei: prijateljstvo, prijatelj, pastoral mladih

Vjeran prijatelj pouzdana je zatita; i

tko ga je stekao, naao je blago (Sir 6,14).
To je sigurno jedna od onih izreka to bi
je nai mladi potpisali i zatvorenih oiju,
premda znaju da je rije o biblijskom tekstu.
Malo je onih koji se s njom ne bi sloili.
Ne treba ii previe daleko da bismo do
znali koliko su prijatelji vani za mlade.
Korisno je posluiti se i psiholokim i socio
lokim studijama kako bismo se uvjerili u
ono to svi oni koji se drue s mladima ve
jako dobro znaju: prijatelji su veoma vani.
Razne rasprave to potvruju: uz obitelj pri
jatelji se najvie cijene, iako u mladenakoj
dobi prijatelji postaju sve vaniji.
Poznato nam je i koliko je za mlade
vano ono to je neposredno i blisko. Mla
di nisu zainteresirani za mnotvo teorija
niti za velike utopije. elimo li ih pratiti i
sudjelovati u njihovu ivotu, trebamo na
stojati prouiti i upoznati ono to mladi
mogu dodirnuti i to je povezano s njiho
vim izravnim iskust vom.

1. KAKO MLADI DOIVLJAVAJU

PRIJATELJSTVO
Znajui da ne postoji samo jedna ka
tegorija mladih i da ih ne moemo svrstati
u samo jednu skupinu te da bismo mogli
nainiti toliko raznih podjela koliko ima
i mladih, ne elimo biti dogmatini. Ovdje
emo ukratko nabrojiti nekoliko obiljeja
koja e nam pomoi da otkrijemo kako
mladi ive prijateljstvo i to im je pritom
vano. To kasnije valja preispitati i provje
riti sa svak im konkretnim mladim ovje
kom ili skupinom mladih.
1.1. Prijateljstvo je nadasve vano

Nemati prijatelje za nae je adolescen

te i mlade jednako osudi. U mladosti su
vani oni trenuci i iskustva koji mlade obli
kuju kao odrasle osobe. Prijateljstvo je ne
sumnjivo jedno od takvih iskustava. Mla
* Naslov izvornika: Espacio Amigos, u: Mision Jven
49(2009)395, 2732.

133

Fernando Navarro, Prijateljstvo

Kateheza 32(2010)2, 133138

di su esto za prijatelje spremni uiniti ono

to inae ne bi uinili. U poetku, kako
bi zadobili povjerenje i naklonost onih za
koje ele da im budu prijatelji, odriu se
onoga to jesu. injenica je da su im pri
jatelji potrebni.
1.2. Jedno su prijatelji, a drugo kolege

To im je jasno. Postoje prijatelji i pri

jatelji. Ne moe se sa svima raditi sve.
Netko moe imati mnogo kolega s kojima
je uspostavio srdaan odnos, ali zapravo
malo istinskih prijatelja. Ne znai da svi
oni koji su na Tuentiu1 upisani kao neiji
prijatelji to doista i jesu. Kad netko eli
rei neto vano, slui se privatnim po
rukama, jer postoje teme o kojima se jav
no ne moe govoriti. Tuenti je za kolege,
za one koji su nekomu blisk i, za one s ko
jima se eli odravati kontakt. To je neto
poput kolskog dvorita gdje se odravaju
odnosi s veom skupinom, a ne samo s
prijateljima.
Prijatelji su vie od kolega. O ozbiljnim
se temama razgovara s malim brojem lju
di, jer su rijetk i oni s kojima se uspostav
ljaju povjerljivi odnosi kao s prijateljima.
1.3. Prostor slobode

Prijatelji su stvar neije osobne odluke.

Oni su zapravo meu prvima koji se oda
biru bez prisile. Ne odabiru ih ni obitelj
ni kola niti kolski kolege, nego je to stvar
vlastita izbora.
Ipak, o tome uvelike odluuje injenica
s kime se tko sastaje: oevi prijatelji, kol
ski ili sportski drugovi... oni na nek i nain
izabiru. Oni samostalno koriste svoju slo
bodu, ali ne ine to uvijek odgovorno.
Ta tema nadasve brine roditelje i od
gajatelje, ali se nerijetko malo toga uspijeva
uiniti ele li se pritom nametnuti vlastita
mjerila.
134

1.4. Prostor ljubavi

S obzirom na vlastito odgajateljsko is

kust vo, moemo rei da se u prijateljstvu
uspostavljaju istinske i duboke veze. One
se istinski prieljkuju. Prijateljski se odnos
doivljava vrlo uvstveno, iako to esto ni
je osobito izraeno. Srce namee pravila
uz pomo kojih mladi u prijateljstvu mo
gu nauiti biti autentini. Iako je injenica
da nae odluke ne moe isk ljuivo obilje
avati uvstvenost, danas se uoava po
manjkanje uvstvenosti i potovanja koje
skupina prijatelja moe ublaiti.
Prijateljstvo stoga moe postati prostor
za uenje iskrenih odnosa. Nije uvijek ta
ko, ali ako postoji neko mjesto gdje se osje
aju voljenima, prihvaenima, shvaenima
i, nadasve, neosuivanima, to je skupina
prijatelja. Tu mogu doivjeti prvo svjesno
iskust vo obostrane neuvjetovane ljubavi.
To iskust vo mladima ulijeva sigurnost za
kojom ude u trenutku koji upravo ive.
1.5. Prostor komunikacije

I odraslima je teko uspostaviti meu

sobnu komunikaciju, a mladima je to jo
tee. Valja se meutim prisjetiti da je upra
vo komunikacija temeljna sastavnica osob
noga ostvarenja i meusobnoga rasta. Mo
e biti da mladi mnogo vremena provode
zajedno i da mnogo razgovaraju, ali o e
mu? Nesumnjivo razgovaraju o onome to
im se dogaa, o vlastitim problemima, o
onome to osjeaju, o onome to im se ne
svia i to ih ini nervoznima. Ponekad
ne dou ni do kakvog zakljuka, ali je i
votna ovjekova potreba za komunikacijom
zadovoljena napredovanjem prijateljstva.
To je vano i stoga to mladi o tim istim
temama nigdje drugdje i ni s kim drugim
ne raspravljaju.
1

Tuenti, panjolska privatna drutvena mrea na

internetu (op. prev.). Usp. http://en.wikipedia.org/
wiki/Tuenti.com

Kateheza 32(2010)2, 133138

Fernando Navarro, Prijateljstvo

1.7. Prostor identifikacije

li bili zajedno i priali. U prijateljstvu mo

gu stei prvo iskust vo u kojem doivljava
ju da neto nije vano zato to je skupo ili
to ga je teko postii. Tu uviaju da im
srce udi za jednostavnim i potpunim isku
stvima, ponekad zbog dubine doivljenih
osjeaja i, u tom sluaju, zbog dubine do
koje su spremni ii.

Bliskost nudi vano mjerilo za odre

ivanje prijatelja. Bog ih stvara, oni se
povezuju, kae jedna uzreica. Ona nije
daleko od istine. Kad mladi otk riju neko
ga slinih ukusa, istih sklonosti i strahova,
uspostavlja se veza koju ele pretvoriti u
prijateljstvo. Mladima se u naelu ini te
ko biti prijateljem nekome tko se od njih
razlikuje po ukusu, sklonostima, vrstama
razonode i slino.
1.7. Prostor za dokazivanje

Povjerenje i sloboda koji se ive u sku

pini prijatelja osobito su vani. Tu mladi
meusobno ne doivljavaju da ih netko
prosuuje, ne ini im se da e im prijatelji
nauditi ili im dosaivati. U skupini prija
telja ne postoji mora, ili ih u najmanju
ruku prijatelji ne doivljavaju jednako ne
gativno kao to ih doivljavaju u obitelji,
koli ili u nekom drugom odreenijem okru
enju. Stoga nastoje biti s prijateljima i s
njima ele sve podijeliti.
U tom okruenju mogu osjetiti slobo
du i povjerenje, a jednako tako meu prija
teljima mogu pokuati i ono to ne bi poku
ali u nekom drugom okruenju. Ono to
ne rade ni u koli ni kod kue ni u nekoj
drugoj sredini, rade s prijateljima, jer znaju
da im se meu njima zbog toga nita nee
dogoditi. Drugim rijeima, nee me loe
gledati, nee me potjerati, nee mi rei
nita protiv. Tako mogu koristiti taj pro
stor kako bi pokuali utvrditi to e se do
goditi i tu mogu iskuati svoje vlastite spo
sobnosti, osjeaje, vjetinu komunikacije...
1.8. Prostor za jednostavnost

Bio sam s prijateljima je ljutit odgo

vor koji roditelji esto uju kad mlade pi
taju to su radili cijelu veer. Veinom je
to i istina. Jednostavno su bili s njima.
Najvjerojatnije nisu radili nita drugo do

1.9. Prostor za transcendenciju

Polazei od povjerenja koje zahtijeva

prijateljstvo, razgovor ili komentiranje otva
ra pojedinca za svijet drugoga i za mogu
nost empatijskog iskust va. To to izlazimo
iz sebe samih kako bismo uli u svijet dru
goga, to je stvojstveno i zaljubljivanju i
prvim iskustvima zaruka, donosi nam prvo
iskust vo transcendencije, koje je temeljno
za uvoenje u iskust vo susreta s Isusom.
2. NJIHOVA ISKUSTVA,
NAA PITANJA
Smatramo da je jedan od izazova nae
ga pastorala postignue da nai adolescen
ti i mladi pokuaju ivjeti svoj ivot sna
no, bez upljih fraza i naklapanja. Zbog
toga nas oni trebaju. Ne zbog onoga to
im elimo rei, nego zato to na ivot tre
ba biti svjedoanstvo te dubine. Mladi mo
gu nekoga promatrati s divljenjem i s oma
lovaavanjem, ali je to u mnogim sluaje
vima odreeni nain dranja jer ne mogu
pokazati iznenaenje, razoaranje ili du
binu svojih osjeaja. Vie postie onaj tko
je odvaniji, te je stoga vano praviti se
neosjetljivim. Meutim, oni to itek ako
osjeaju, posebice kad se susretnu s istin
skim svjedocima.
U razliitim prigodama koje nam se
pruaju da budemo s mladima moemo
im pomoi da napreduju u iskust vu prija
teljstva i dublje ga proivljavaju. Ako ih
povezuje prijateljstvo, s ogranienjima ko
ja su svojstvena njihovu kratkom ivotnom
135

Fernando Navarro, Prijateljstvo

Kateheza 32(2010)2, 133138

putu, moemo im pomoi da se nadaju

kako to ipak moe biti najljepe iskust vo.
Svima nam je iz vlastitoga iskust va po
znato da se prijateljstvo nikad ne prestaje
razvijati, da lako zapoinje, ali i zavrava
ako se ne odrava. Rije je o neprek idnom
izazovu. Stoga, kao i u drugim vidovima
ivota, nije toliko vano gdje su nego jesu
li spremni rasti, jesu li na putu.
Vano je to tako promatrati. Odgaja
telji ne trebaju propisivati koji i kakvi su
neiji prijatelji. Mladi su odgovorni za iz
bor svojih prijatelja. Meutim, zamiljaj
prijateljstva kao neprekidnog izazova omo
guuje nam postavljanje odreenih pitanja
koja mladima pomau da razjasne prija
teljstvo i da u njemu rastu.
Jednom zgodom nek i je mladi rekao
da je otkrio kako ga njegovi prijatelji vie
ne zanimaju. Nema mu smisla vie biti s
njima. Bio mu je dovoljan jedan razuman
pogled. U tom je sluaju bilo vano to to
su ga zadirk ivali, smatrao je da ga ne po
tuju, te ih je odluio napustiti. Bio je a
lostan. Kad je poeo o tome govoriti, za
kljuci su se pojavili sami od sebe. Previe
ih je volio i zato su ga takvi stavovi ras
tuili. Sam se k njima vratio spreman da
to razjasni.
Taj je mladi na svome putu, poput
mnogih drugih, susreo nekoga tko ga je
bio spreman sluati i s njime razgovarati.
to se dogaa s onim tko na svome putu
ne susretne nikoga?
Odgajatelj treba nastojati biti ondje gdje
ga mladi mogu nai. Isus nam prua pri
mjer: izlazio je na puteve da bi se susreo s
ljudima. inilo se da to radi bez ikak va
plana, ali je njegova ideja bila vrlo jasna. I
dananji pastoralni radnici i odgajatelji tre
baju nastojati izai i biti svjedoci auten
tinog i intenzivnog ivota ivljenog u ra
dosti i nadi. Valja ivjeti i predstavljati se
mladima kao osobe koje ih trae i sprem
136

ne su poi s njima taj dio puta. To valja

uiniti bez ikak va manipuliranja, potu
jui njihovu slobodu, ali jasno teei pre
ma unutarnjemu, ne obraajui panju na
njihov vanjski izgled nego vrednujui ono
to oni stvarno jesu. Bilo koji pokazatelj
ikakva prikrivanja zatvorit e odgajatelji
ma pristup k mladima.
U tim etapama zajednikoga puta mo
gu se javiti neka pitanja, kao to su npr.:
2.1. Zato si nekomu prijatelj?

Planirati prijateljstvo i razloge za nj je

veoma dobro. Ne zato da bi se osudilo pri
jateljstvo, kao to smo ve spomenuli, ne
go zato da bi ga se osnailo. to trai?
Koga susree? Zbog ega eli biti neiji
prijatelj? Postavljanje sebi takvih pitanja
moe pomoi da se razjasne neke injenice
i da prijateljstvo postane istinskije iskustvo.
2.2. Jesi li to bio ti?

Ponekad je lako izgubiti vlastiti iden

titet kako bi se bio popularniji u skupini
prijatelja. Poznato nam je da to nije prija
teljstvo, ali prijatelji to na poetku ne mora
ju tako shvatiti. Klju za pravo prijateljstvo
je razgovor o bezuvjetnom prihvaanju i o
osobnoj autentinosti. Ako su prijatelji is
tinski prijatelji, ne samo da nas trebaju pri
hvatiti takve kakvi jesmo, nego nam trebaju
pomoi da i mi sami budemo autentini.
2.3. Doputa li drugomu da bude

ono to jest?
Poznato nam je da su meusobni od
nosi esto vrlo sloeni. Ponekad se mogu
stvoriti, esto i nesvjesne situacije prevlasti
i posvajanja, pri emu se pojedinoj osobi
ne doputa da se izrazi onakva kakva jest.

2.4. Koliko nekoga trai?

Mladi nerijetko ne pokazuju svoje osje

aje. esto ne razmiljaju ni o dobrohotno

Kateheza 32(2010)2, 133138

sti koju iskazuju drugima i koju primaju

od drugih. Prijateljstvo je prigoda da im
se pomogne da razmiljaju o uvstvenom
svijetu. Pokazivanje osjeaja, stvaranje in
timnog okruenja, otvaranje prostora za
povjerenje i dobrohotnost izmeu prijate
lja pomoi e im da snanije doivljavaju
dobrohotnost.
esto e biti primjerenije postaviti ne
ka pitanja u tekim trenucima prijateljstva.
Tu e se vidjeti koliko je to prijateljstvo
iskreno i jako. to si spreman uiniti za
prijatelja? U naelu bilo to, u to nema
sumnje. Meutim, ljubav koju se osjea i
izraava treba postati konk retno djelo. To
je dragocjena prigoda da se osjeti poteko
a koju predanje ukljuuje. To je ujedno i
prigoda da se osobno zaloimo za ono u
to vjerujemo i to si elimo. Naravno, to
je i prigoda za strpljivost.
2.5. to vi mislite?

Ve smo rekli da mladi vie komuni

ciraju s prijateljima nego bilo s kim dru
gim. Meutim, ponekad se ne odvajaju od
jednih te istih tema ili, to je jo gore, na
kraju si i ne kau nita, jer jedni drugima
nemaju to rei. Ponukati ih da u sebi pro
dube poznavanje samoga sebe i obrazlau
svoje postupke, da dublje upoznaju vlasti
te emocije, osjeaje, motivacije, potrebe
itd., dat e im ivotni materijal koji e mo
i povjeriti onima u koje se pouzdaju.
2.6. Nastavlja li biti prijatelj?

Openito govorei, ini se da mladi, ili

barem adolescenti, vjeruju u vjeno prijatelj
stvo. Odanost i vjernost su rijei koje znaju
povezivati kad je prijateljstvo iskreno. Ako
su prijatelji, onda su stvarno prijatelji.
Problem se javlja kad se misli da netko
vie nije neiji prijatelj jer mu vie nije je
dini prijatelj. Kako bi bilo autentino, pri
jateljstvo treba svakoga trenutka biti slo

Fernando Navarro, Prijateljstvo

bodno. Ne moe biti isk ljuivo. Ljubo

morni ne vjeruju u prijateljstvo.
2.7. Novi prijatelj u tvome ivotu?

esto se je teko otvoriti novim prija

teljima. Za njih je bliskost toliko vana da
ako je ne osjeaju onda je i ne uspostavlja
ju. Ako netko nekomu nije blizak, vrlo mu
je teko otvarati se prema toj osobi. Nije
lako graditi mostove za susret s drugim
osobama. Boje se da e biti prikolica.
Drugim rijeima, boje se da e biti s lju
dima koji ne ele biti s njima, premda im
to izravno ne kau.
To ne znai da im je teko imati razne
prijatelje. ele vjerovati da prijateljstvo nije
neto isk ljuivo, premda im je to kojiput
teko. Svatko moe pripadati raznim skupi
nama prijatelja, ali to nije isto to i pokazati
odreenu otvorenost prema drugomu, koje
ga se ne promatra kao buduega dobrog pri
jatelja. Kad netko ima prijatelja koji je ui
nio prvi korak, koliko li smo mu zahvalni!
3. PRIJATELJSTVO:
PREDOKUS EVANEOSKOGA
Graditi polazei od drugih i polaziti
od drugih sastavni je dio naega puta. To
znai kroiti velik im, esto neprohodnim
razdaljinama, ali znamo da je to put koji
treba prijei. Prisila pritom ne donosi naj
bolji rezultat.
Vjera je, poput prijateljstva, pitanje srca,
jer ukljuuje povjerenje. Nije li napokon
prijateljstvo osobito prikladna prigoda za
mlade da razumiju i ive evanelje?
Vee ljubavi nitko nema od ove: da
tko ivot svoj poloi za svoje prijatelje (Iv
15,13). Zar to nije Isus? Kad razmiljamo
o Isusovoj posljednjoj veeri, prisjeamo
li se da je upravo to istinska, intimna i
iskrena prijateljska veera?
Biblijsko nam iskust vo kae da je Bo
ja ljubav prijateljska ljubav. Tak vo je bilo
137

Fernando Navarro, Prijateljstvo

Kateheza 32(2010)2, 133138

iskust vo Abrahama koji izaziva i propitu

je na odnos s Bogom. Moemo iskoristi
ti iskust vo prijateljstva kako bismo mladi
ma pomogli da shvate svoj odnos s Bogom
na ivotniji, a ne toliko teoretski nain.
Rije je o tome da se Bogu dodijeli njego
vo mjesto u meusobnom odnosu i da ga
se potiva kao to se potiva prijatelj i kao
to Bog potiva nas.
Isus se takoer predstavlja kao prijatelj,
a njegova je ljubav takoer uzor prijatelj
stva. Isusovo predanje, rtva i stil ivota
mogu se bolje shvatiti ako njega predsta
vimo kao nekoga tko u svojoj nutrini ivi
ljubav kao ljubav prijatelja prema prijate
lju. Isus u potpunosti otvara svoje srce i
nudi se svakomu koga susree na svome
putu.
4. MI S NJIMA, PRIJATELJI?
Biti uz mlade i adolescente nije lako.
Teko je doprijeti do njih, posebice kada

138

dob poinje biti uzrokom udaljenosti. Me

utim, oni kojima je poziv da budu s mla
dima znaju koliko je vana dragovoljna
prisutnost odrasloga meu mladima. Nije
rije o nametanju, o nastojanju da se doe
k svima, nego o preutnoj ponudi onoga
to jesmo.
Uinimo li prvi korak u odgojnom od
nosu, moe se dogoditi da mladi prisut
nost odraslih odgajatelja doive kao prija
teljstvo. To nas ne bi trebalo zauditi jer
je srdano prisust vo, u povjerenju i obo
stranom potivanju, zajednika sastavnica
tih odnosa. Nadajmo se da e prisutnost
odraslih odgajatelja i pastoralnih djelatni
ka mladima pomoi u planiranju ivljenja
prijateljstva. Pritom je vano ne zastraniti,
jer odnos odgajatelja s mladima ukljuuje
odgojnu svrhu koja se ne smije zanemariti.
Bit e dobar znak bude li se iskust vo
odnosa s onima koji su u poetku odgajani
ci s vremenom pretvorilo u prijateljstvo.