P

o
d
s
j
e
t
n
i
k
16
S
P 2011.
2
Nastala kao knjinica Franjevake bogoslovije, prve visokokolske ustanove u Hercegovini
MOSTARSKA FRANJEVAKA KNJINICA OUVALA
JE MNOGE TAJNE O PATNJAMA I MUENITVU
HERCEGOVAKIH FRANJEVACA
U svim opasnostma franjevci su je nastojali zattt i ouvat
Pie: fra Ante Mari
Franjevaka knjinica Mostar stara je kao i sam sa-
mostan sv. Petra i Pavla, a njemu je na sv. Josipa 19.
oujka 1890. temeljni kamen poloio te blagoslovio po-
etak radova biskup fra Pakal Buconji. Knjinica svoj
uzrast i posebnu brigu zajednice biljei osnutkom Franje-
vake bogoslovije u mostarskom samostanu u jesenskom
semestru 1895. Iz godine u godinu bogoslovija je rasla,
bogatila se, a Provincija je uvijek u tabulama odreivala
pojedinog fratra koji e se brinuti o njezinu ureivanju i
voenju. Knjinica je preivjela tri rata: Prvi i Drugi svjet-
ski te Domovinski rat. Svaki joj je prijetio unitenjem, a
na osobit nain Domovinski. No, za-
hvaljujui upravo samostanu i svojoj
Provinciji, imala je u portvovnim fra-
trima svoje uvare i spasitelje, posebno
u vrijeme Drugog svjetskog rata kad
su crkva i samostan bombardirani te
u Domovinskom ratu kad je 9. svibnja
1992. pred sam rat posve obnovljena
crkva sv. Petra i Pavla (1866.) spaljena
i sravnjena sa zemljom. Od buktinje
zapaljene crkve poar je prijetio cijelom samostanu. Za-
hvaljujui gvardijanu i fratrima koji su ostali u samosta-
nu i vjernim braniteljima HVO-a, poar se nije proirio
na samostan i tako progutao i samu knjinicu. Na sve su
njezine prozore bile stavljene metalne ploe, a iza njih
vree s pijeskom. Svaku su no, pria ondanji gvardi-
jan fra Ivan evo, pregledavali jesu li najprije JNA i srp-
ska paravojska, a poslije vojnici Armije BiH, granatama
i zapaljivim metcima probili pijesak i otetili knjinicu.
U tijeku obnove ouvane su neke knjige koje su hitci i
geleri otetili, a u nekim su knjigama ostali i geleri te e
u konanom postavu knjinice biti i predstavljene.
Sve vrijedno knjiko blago fratri su nosili u knjinicu.
Prema planu samostana, koji je izradio Milo Komadina,
knjinica je bila smjetena u podrumskom dijelu isto-
nog krila. Tu je bila do 1940. Tada je samostan pretrpio
poplavu pri kojoj je knjinica jako oteena. Iza Drugog
svjetskog rata ostaje u prizemlju istog samostanskog kri-
la. ezdesetih je godina prolog stoljea na drugom katu
sjevernog krila samostana izbio poar i proirio se na prvi
kat. Prouzroili su ga aci i djelatnici kole uenika u
privredi, koji su bili u veem dijelu samostana od 1945.,
te je knjinica opet bila ugroena. No, Bojom voljom
i trudom fratara koji su sve te godine bili u samostanu,
ostala je u ivotu.
Knjinica je nakon Domovinskog
rata strpljivo ekala da na red doe
njezina obnova. Nakon to je na ka-
pitulu donesena odluka o njezinoj
obnovi, s radovima se zapoelo u dru-
goj polovici 2005. Aproksimativni
projekt obnove Franjevake knjinice
Mostar nainila je Katedra za knji-
niarstvo (dananji odjel informatolo-
gije) Filozofskog fakulteta Sveuilita
S temeljitom obnovom knjinice
zapoelo se 2005.
Tada su pronaeni i razni,
dobro skriveni predmet
koji su pripadali ubijenim
hercegovakim franjevcima.
Oteenja na Franjevakoj knjinici iz Domovinskog
rata i poetak obnove
P
o
d
s
j
e
t
n
i
k
17
S
P 2011.
2
u Osijeku. Za poetak su iz starog prostora knjinice sve
knjige premjetene da bi se pristupilo obnovi tog prosto-
ra te knjinica smjestila u podrum i prizemlje istonoga
krila. Za tu je prigodu nabavljen i raunalni program
Biblionet, a provincija je uz fratra knjiniara zaposlila
profesionalnu knjiniarku. Tijekom obnove na praksu u
Franjevaku knjinicu Mostar dolaze studenti iz Osijeka.
Fratri su dobro znali da svaka starija knjinica krije
mnoge tajne. Tako i Franjevaka knjinica Mostar. Po-
sebno je Provinciju zanimao rtvoslov ubijenih fratara.
Komunisti-partizani su, naime, bez suenja nakon Dru-
gog svjetskog rata ubili 66 hercegovakih franjevaca.
Upravo su iz prostora budue itaonice 14. veljae 1945.
uhitili ondanjeg provincijala fra Lea Petrovia i gvardi-
jana fra Grgu Vasilja te jo petoricu fratara. Muili su ih,
a onda ubili i bacili u rijeku Neretvu. U dugim desetlje-
ima komunistike represije fratri su vie od dva stoljea
robijali po komunistikim kazamatima. Je li u Franjeva-
koj knjinici sauvano ita o tim dogaanjima?!
Pisana graa
Iznosei knjige iz prostora knjinice, pomno je na
stranu ostavljan svaki pisani trag, a razabirui i obra-
ujui knjige, izuzimani su svi pisani papiri i drugo to
bi se u njima nalo. Tako je pronaeno mnotvo pisane
grae, neke za koju se mislilo da uope vie ne postoji.
Posebno treba naglasiti pisanu grau o orlovskoj orga-
nizaciji po naoj Provinciji, potom dosta pisanih tragova
oko raspaavanja Kranske obitelji. Knjinica je sauvala
613 primjeraka 11. broja Kranske obitelji iz 1944. Ratna
zbivanja nisu dopustila njezino raspaavanje.
U Knjinici su pronaeni mnogi pisani tragovi o
ubijenim fratrima. Tako su pronaene razliite knjige s
njihovim (ex libris) potpisom i nadnevkom kad su ih ima-
li. Moda e od mnogih ubijenih fratara to biti i jedini
predmet koji je njima pripadao. Pronaene su i sliice
kao uspomene s mlade sv. mise ubijenih fratara te neki
rukopisi onoga to su pisali. Takoer su pronaeni ruko-
pisi fratara i ubijenih, onoga to su objavljivali u nekim
asopisima. Takoer, sauvani su dijelovi arhivske grae
pojedinih provincijskih kua ili samostana te asoslovi
nekih od ubijenih fratara.
Predmet koje je knjinica sauvala
Utensilia pro sacro libato in carcere 1946 55
(Predmeti potrebni za slavljenje sv. mise u tamnici
1946. 1955.)
To je omanja kartonska kutija s poklopcem na kojem
je plavom tintom na latinskom jeziku naveden njezin sa-
draj. Kutija je bila povezana konopom. Unutra se na-
lazila obina staklena vinska aa (kale), mala boica s
epom od srike (za vino), metalna kutijica s poklopcem
za hostije (kutijica je vjerojatno od lijekova), laneni rupi
s navezenim inicijalima S. Z. (vjerojatno fra Smiljan Zvo-
nar) i drugi o. B. R. (Vjerojatno fra Bonicije Rupi, osu-
en u Mostaru 3. lipnja 1950. na osam godina tamnice.
Iste inicijale imena i prezimena ima i fra Bruno Raspudi
koji je bio u istranoj tamnici u Mariboru i Zagrebu od
polovice svibnja do poetka srpnja 1945.). U kutiji su
se nalazila jo dva komada lana: vei komad oltarnik
i malo manji tjelesnik. Kutija je bila dobro skrivena u
polici iza sloenih knjiga.
Nemoj bacati
Pribor za sv. misu kojim su se sluili
+ fr. S. Zvonar i ostali
U bijeli pakpapir umotana je kutija s poklopcem, ne-
to vea od spomenute. Na papiru je kemijskom olov-
kom i tiskanim slovima napisano upozorenje da se ne
baca. Na poklopcu kutije te na njezinoj duoj okomitoj
strani ispisan je isti tekst: Pribor za sv. misu kojim su se
sluili + fr. Smiljan Z. i ostali. U kutiji se nalazio slian
sadraj: dvije staklene ae za vino (kale), mala vrsta
kutija s poklopcem za hostije, vie lanenih rupia (puri-
fikatorij), ovea lanena krpa (oltarnik) i dvije neto manje
(tjelesnici). I ta je kutija bila dobro sakrivena, ali ne na
istom mjestu gdje i prva.
Ne diraj!
araf + fra Andrije Topi
Koerin
asoslov irokobrijekog gvardijana fra Andrije Jelia
P
o
d
s
j
e
t
n
i
k
18
S
P 2011.
2
Iza knjiga u bijelom pakpapiru bio je oko 50 cm dug
zamotuljak, mek pod rukom i savitljiv. Nakon to se
razmota prvi papirni omota, dolazi drugi na kojemu je
ispisan sadraj. U zamotuljku je bila lanena plahta veli-
ka, kvalitetna i ve pomalo poutjela. Na sredini plahte
(po irini, a po duini neto prema jednom kraju) nalazila
se krvava mrlja. Bila je to fra Andrijina krv. Gledano po
mjestu gdje se nalazila na plahti, moe se zakljuiti da je
nastala u visini prsita.
I taj je zamotuljak bio dobro skriven iza knjiga.
Reliquiae + o. fr. B. Pandi
Na maloj kartonskoj kutiji umotanoj u bijeli pakpa-
pir, uvezanoj konopom suhom je olovkom bilo napisano:
Reliquiae + o. fra. B. Pandi. U kutiji su se nalazile tri
nagorjele knjige, jedan notes, iskaznica za eljeznice s fra
Borislavovom slikom i potpisom fra Radoslava Vukia,
ravnatelja (gimnazije) za godinu 1944.
Bilo je tu i 14. izdanje Molitvenika fra Anela Nuia. U
njemu je napisano:
Fra (dalje neitko jer je izgorjelo)
. Brieg
26. XII 44.
Toma Kempenjac
Nasljeduj Krista
Priredio
Sve. Dr. Ivo Blaevi
Hrvatska tiskara
Split + 1939
o. fra Borislav Pandi (napisano nalivperom)
Obje korice i svi listovi s vrha su izgorjeli.
Promptuarium seraphicum
Continens preces, benedictiones
Ritus in administrandis sacramentis
Aliaque plura
Quae in unum collegit
Ad usum quotidianum sacerdotum
praesertim ordinis fratrum minorum
P. Isidorus Trienekens O. F. M.
Prov. Germaniae inferioris filius
Editio quinta penitus recognita
Ad Claras Aquas
Ex Typ. Collegii S. Bonaventurae
1936.
o. fra Borislav Pandi, prefekt
iroki Brijeg, 1942.
Izgorio donji desni kut knjige.
Notes konih korica.
U njemu je fra Borislavov rukopis i s poetka i s kraja
notesa. Knjiga nije nagorjela.
Iskaznica za eljeznice.
U njoj je fra Borislavova slika iz 1944.
Na drugoj se stranici u rubrici potpisao ravnatelj gi-
mnazije fra Radoslav Vuki za godinu 1944.
Iskaznica je neoteena. U njoj ima neto hrvatskih
kuna iz tog vremena.
Slobodno se moe predmnijevati da je fra Borislav tog
7. veljae 1945. te stvari imao u svojoj ruci. Onoliko ko-
liko je ruka vrsto drala knjige, i tako ih titila, toliko
nisu izgorjele. Fra Borislav je izgorio, ali njegove su ruke
ouvale zapis o tim stranim trenutcima.
Knjiga Nasljeduj Krista pripadala je fra Borislavu
Pandiu i gorjela zajedno s njim
Pribor kojim su hercegovaki franjevci slavili sv. misu u
tamnici