TAJNE PRIRODE

Prema
Jakobu Lorberu
1
TAJNE PRIRODE
Promjene u prirodi kao i duhovna osnova
za ova dogaanja prikazana kroz tekstove
JAKOBA LORBERA
Izbor i obrada tekstova:
VIKTOR MOHR
Preveo i pripremio:
ZVONIMIR PAJI
Izdavaka kua! Lorber"Ver#a$ " B%e&%$'e%m()*r&&
2
+adr,a-....................................................................................................................................+&ra/%0a
1VOD..................................................................................................................................................2
Ob-a3/-e/-e /a4&a/ka ,%vo&a ,%vo&%/-4ko$ 4v%-e&a............................................................................5
6%vo& drvea......................................................................................................................................77
Eva/8e#-e oko&a v%/ove #oze...........................................................................................................79
Na4&a/ak o#u-e..................................................................................................................................7:
B%e ;o&re4a.......................................................................................................................................72
+-ever/% % -u,/% ;o#............................................................................................................................7<
P#%ma % o4eka.....................................................................................................................................=>
O;o-/e ;are.......................................................................................................................................=9
M1HA...............................................................................................................................................=:
No$e mu'e.........................................................................................................................................=:
Mu'a kao re$u#a&or e#ek&r%0%&e&a zraka.........................................................................................=2
Mu'a kao 4;a4%#a0 ov-ea/4&va......................................................................................................=5
Mu'a kao $ara/0%-a %4&o$ zraka...................................................................................................=?
Mu'a kao kem%ar % re$u#a&or e#ek&r%0%&e&a.................................................................................=<
Mu'a kao &oka /a4&a/ka ,%vo&a.....................................................................................................=@
Mu'a % /a4&a/ak kome&a..................................................................................................................9>
1zro0% % b%e 4v-e&#o4&%.......................................................................................................................9=
B%e e&era % 4u/eve 4v-e&#o4&%...........................................................................................................99
Mu'a kao 4v-e&#o % kao 4aku;#-a ,%vo&a.........................................................................................9:
Mu'a kao 4%mbo# ;o/%z/o4&%...........................................................................................................95
AROBALOCKNER " Eva/8e#-e brda...........................................................................................9<
1vod...................................................................................................................................................9<
AroB$#o0k/er " o&a0 4v%' bre$ova...................................................................................................9@
Z/aa- /a4&a-a/-a #eda.....................................................................................................................:>
Brda kao re$u#a&or% 4&ru-a/-a zraka...............................................................................................:7
B%e % uzro0% 4v-e&#o4&% $#eera..........................................................................................................:7
Du'ov/o % ma&er%-a#/o.....................................................................................................................:=
Ra& du'ova u ;r%rod%........................................................................................................................::
Pu&ov% ;rema ;o/%z/o4&% ;r%rod/%' du'ova.................................................................................:2
Pu&ov% za ozdrav#-e/-e ;r%rod/%' du'ova.......................................................................................:<
Du'ov/% razbu8u-u% u&-e0a- ;e/-a/-a ;o ;#a/%/ama..................................................................:@
Bre$ov% kao ;ro;ov-ed/%0% #-ubav% % mudro4&%...............................................................................2>
Pora4& du'ov/o4&% u ;#a/%/4kom 4v%-e&u.........................................................................................27
Bre$ov% kao m-e4&a ob-av#-%va/-a Bo$a........................................................................................2=
Bre$ov% kao o$#eda#o /a3e u/u&ra3/-o4&%........................................................................................29
3
1VOD
Znanstvena istraivanja o prirodi u dananjem vremenu su kroz pronalaske i otkria u blizini
grani!e kona"nog uspjeha# to zna"i da e biti mogue uz moderna tehni"ka sredstva i ureaje
istraiti sve to se u prirodi dogaa$ Prodor u strukturu atoma i otkrivanje zakonitosti atomskih
"esti!a vodi ka bitnim promjenama u naoj spoznaji koje seu do svih oblasti ljudskog ivota$
Primjena atomskih i elektroni"kih tehnologija raa jednu potpuno novu !iviliza!iju i stavlja ljudima
na raspolaganje energije i snage "ija upotreba a posebno zloupotreba moe bitno promjeniti sudbinu
"ovje"anstva$ %odi li atomska &izika do novog pogleda na svaku prapovijesnu sastavnu stijenu koja
oslikava svojevrsnu vezu izmeu malog i velikog stvaralatva# tako da svaki postojei zahvat u
svemiru# koji je otkriven putem astronauta ili kroz dananju 'adar(astronomiju daje proirenu sliku
univerzuma koja rui dosadanje teorije i otvara novu monu svemirsku dimenziju$
Zadivljujue je u kolikoj mjeri su tuma"enja prirode )akoba *orbera bliska znanstvenim
stajalitima$ +ve "ee se potvruju njegova vienja i istinitost njegove predodbe o prirodi# koja se#
iako iznijeta prije vie od stotinu godina# broje u najdublje dananje spoznaje o prirodi
1
$ *orberova
literatura inspirirana ,unutarnjim glasom-# .oanskom rije"i koja se pojavila u njegovom duhu#
stvara u njegovim duhovnim tekstovima# kroz duhovnost i razum# zadovoljavajuu sintezu religije i
znanosti# sa "ime se i dananje "ovje"anstvo polako hvata u kota!$
/na nema zadatak da prezentira znanstvene istine o prirodi i otkriima te daje njihova religiozna
ili &ilozo&ska zna"enja# a koja ve sada polako zvone u uima dananjeg "ovje"anstva$
/na ne priprema zadae egzaktnoj znanosti o prirodi i ne objanjava religiozna ili &ilozo&ska
zna"enja pronalazaka nastalih na temelju istraivanja$ Pitanja koja se pojavljuju iz nas samih#
odnosno sva ova otkria prirodnih pojava i zakona zaokrueno zahtijevaju jasno objanjenje# koje
samo moe .oanski duh dati# budui je sve na duhovnoj razini# sve prirodno ivi# oivljava i sve se
objavljuje ljudima kao vidljiva oblikovana priroda$
Istovremeno s ovim pitanjem oblikuje se svako stvorenje prema smislu i svrsi svog stvaranja#
kao i prema !ilju prema kojem streme sva stvorenja$ 0jelovita djela )$ *orbera su sposobna da
odgovore na ova osnovna pitanja# i da ponude !jelovito duhovno i religiozno ivotno objanjenje od
postanka stvaralatva do njegovog savrenstva sa uvjerljivim odgovorima$
/snova ovoga u"enja o ivotu daje *orberovo jedanaesto knjije ,%eliko Ivanovo 1vanelje-# u
kojem su opisana sva nadahnua kao i u"enje o ivotu Isusa 2rista$ *orber je pripremio 3uz druga
velika djela duhovnog sadraja4 takoer i nekoliko pouka o duhovnoj strani prirode# koja su se
pojavljivala u manjim brourama i uglavnom su sva razgrabljena$ Pored novog izdanja knjige
,Zemlja i svijet- Izdavatvo *orber je pripremilo i tri ovakva manja teksta 3,+vjedo"anstvo
prirode-# 5ro6glo!kner 7 planinsko evanelje- kao i ,8uha-4 u saetom obliku i izdani su kao
jedinstvena knjiga$ Prirodno znanstvena objanjenja koja su dana u ovoj knjizi vode "itao!a prema
!jelovitoj duhovnoj sli!i svijeta kakva se u velikim djelima )$ *orbera u neis!rpnoj punoi
o!rtavaju$
Zbog toga je ovaj svezak mogue prikazati kao putokaz pripremljen za svakog inspiriranog
duhovnog traio!a koji e u skladu sa spoznajama i istinama "ovje"anstva u previranju# ljubav#
.oansku mudrost kao i "uda njegovog stvaranja jasno osvijetliti$
Viktor Mohr
Ob-a3/-e/-e /a4&a/ka ,%vo&a ,%vo&%/-4ko$ 4v%-e&a
9itko ne zna kada je svijet ivotinja zapo"eo svoj ivot$ Znanstveni!i pokazuju oblike ivota i
njihove prijelaze te kako se iz jednog oblika ivota dobiva drugi# i kako se kroz to oblikuju i njihove
1
Usporedi: Jakob Lorber i moderna slika svijeta (Svjedok znanosti.
:
duhovne razlike$ ; !jelokupnom stvaralatvu ne postoje dvije stvari za koje se moe rei da "ine
izuzetak iz ovog pravila$ Zbog toga znanost iritira kada objanjava da se stvari iz prirode prema
svom genetskom stablu# obliku i svojstvima prelijevaju jedna u drugu$
5dje stvarno po"inje ivotinjski svijet< %i pretpostavljate da je voda majka svih oblika ivota$
Ipak gdje god# kroz mikroskop# otkrijete u jednoj kapi vode oblike ivota tu ve stoji ivotinjski
svijet oblikovan u tisuu razvojnih koraka= Prva razina ivotinjskog svijeta su beskrajno mala bia
koja ive u Eteru$ oni u prostoru predstavljaju ono to vi zovete Atomi, i tako su mali da ih na
jednoj to"ki stane nekoliko trilijuna$ ;koliko elite ova bia vidjeti vlastitim o"ima# nuno je da ovu
to"ku poveate trilijun puta# a to vam ipak nee koristiti jer o"i smrtnika ne mogu vidjeti stvari u
pravoj istini# to mogu vidjeti samo duhovne o"i$
/ve atomske ivotinjice nastaju iz zajedni"kog utje!aja svjetla sun!a koje je prisutno svuda u
svim prostorima$ Pri tome je takoer razumljivo "emu slui sve ovo svjetlo koje dopire u sve prazne
prostore$ /blik ovih osnovnih ivotinja je kuglast# njihova povrina je glatka a njihova ishrana je
ekstrakt svjetlosti$
9jihov ivotni vijek je trilijunti dio sekunde#
2
pri "emu se trilijuni njih nakon svoje smrti
ujedinjuju i po"inju stvarati drugu razinu ivota$ >to se ti"e razlike u veli"ini ova razina nije puno
vea od prve# samo je njihov ivot neto kon!entriraniji i oni osjeaju potrebu za zasienjem zbog
toga jer su snabdjeveni jednim odgovarajuim organom za prijem$
/vu ivotinjsku razinu moemo zvati Monaden$
?ivotni prostor ove ivotinjske vrste je ona s&era gdje planete krue oko sun!a$ 9jihov ivotni vijek
iznosi tisuu(bilijunti dio sekunde$
3
;koliko vi sa svojim smislom za razlikovanje pokuavate nai
razliku izmeu ivotnog vijeka 1ter(atoma i 8onada to je uistinu nemogue# usporedba e pokazati
ogromnu razliku$ 9a ovakav na"in e nastupiti skoro isto oblikovanje jedne razine prema drugoj i
oslikavati e se u trajnom poten!iranom ivotnom vijeku$ Postupno je ivot ovih bia sve
razvijeniji# tako da dolazi do toga da se ovaj vid ivota moe vidjeti u gornjim slojevima atmos&ere
kao vidljiva plavkasta para$
?ivotni vijek trajanja ovih bia se postupno penje do milijarditog dijela sekunde$ @esto se
dogaa da se trilijuni ovih plavkasto svjetleih bia kroz svoju unutarnju potrebu ujedini i izgradi
neku viu savreniju vrstu$ )edan takav pro!es je vidljiv i o"ima# prilikom pro!esa gaenja zvijezde$
8nogostruki ivot ovih sitni bia time se ponovno ujedinjuje u jedan novi ivot koji se stvara iz
svojih svjetleih larvi$ /ni padaju iz svemira kao svijetli ili kao ve okamenjeni meteoriti na
zemlju$
Aako osloboena sitna bia 3iskri!e due4 skupljaju se na glatku prozirnu povrinu bijelih oblaka$
2od ovih bia primijeena je potreba za umnoavanjem istih$ ;koliko ovo umnoavanje raste do
jedne odgovarajue mase# tada ova bia ugibaju a njihove ljuture postaju sve tee i tonu ispod
povrine zra"ne mase$ Pri tome se ponovno dogaaju odreena ujedinjavanja njihovih masa koja se
u zraku o"ituju kao toplo svjetlo# "ija toplina se moe de&inirati kao takozvana ,elektri"na pojava-
odnosno kao 3zra"no 7 elektri"na vatra4$ Aime se takoer stvara jedna iva savrena nova vrsta i ona
ispunjava atmos&eru identi"no kao i zgusnute &orme oblaka$
2ada se tada periodi"ki 7 sukladno veem ili manjem intenzitetu zra"enja sun!a 7 ovi obla!i#
zahvaljujui njihovoj poten!iranoj reproduktivnoj sposobnosti poveaju u jednu veliku masu tada
2
Japanski fiziar Hedeki Yka!a je "#$%. &odine dobio 'obelov na&rad. (stakno se
znanosti na istra)ivanj atomske esti*e mezona+ iji je dokazani )ivotni vijek jedna trilijntnina
seknde,
3
"#$#. &odine radio je objavio vijesti o pronalask nove do tada nepoznate elementarne
esti*e koj je otkrio tim atomski- fiziara. .va elementarna atomska esti*a se dobije
razbijanjem protona (atomske esti*e/ i njezin )ivotni vijek iznosi milijarditi dio seknde. 'ova
esti*a je dobila ime 0. U. 'll. .stale elementarne esti*e 1e tako2er skoro biti otkrivene od
strane znanosti.
B
slijedi klasi"na promjena: po"inje se oslobaati ivot iz jo uvijek kuglastih larvi# koje su sada ve
porasle jako velike i mogu se vidjeti pod mikroskopom$ /vo nenadano velikom brzinom# kao
bljesak, vodi prema dolje ka zemlji a "esto se usmjerava ka vlanim zra"nim masama pomou
3munja4$ /blikovani dijelovi ovog ivota veinom se dijele i pretvaraju djelomi"no u materiju a
djelomi"no u biljnu vegeta!iju a jedna njegova ivotna s&era zavrava i u postojeem ivotinjskom
svijetu$
Iz osloboenih larvi# kod njihovog sjedinjenja# izlazi nakon ivota# takozvani vlani zrak koji
djeluje za ovako sjedinjene larve# kao kia na zemlji$ Aek sada uistinu po"inje jedan stvarni
zemaljski ivot ivotinja# koji po"inje u meuprostorima i sporama ispunjenim vodom$ Aada kada
osloboene prirodne due najnie razine biljaka 3a to zna"i da kroz vii razvoj postaju slobodne4
postanu stvarne# i na isti na"in nastaju iz njihovih "ahura# ujedinjujui se i stvarajui istovremeno
elektri"ne ivotinji!e u milionima i na taj na"in grade poznate infuzijske ivotinjice$ /ne vas u to
mogu same uvjeriti: Postavite bilo gdje biljku u vodu i ostavite ju da lei tako jedno due vrijeme$
Aada uzmite jednu kap ove vode i stavite pod mikroskop i otkrit ete na pojedinim mjestima veu
koli"inu ivotinji!a koje se gibaju u ovoj kapi$ Ao je prva vrsta ivotinja koja e se pojaviti u ovoj
materiji$
9akon dueg vremena e te u jednoj takvoj kaplji!i utvrditi da postoji tisuu vrsta ivota# koji se
zna"ajno razlikuju jedan od drugoga po obliku i po sadraju$ Aako nastaje jedna vrsta za drugom
kroz meusobna spajanja$ + uobi"ajenim instrumentima moete promatrati nastanak jedne vie vrste
te promatrati i otkrivati bezbrojne oblike niih vrsta# budui da slijedi dvostruko stvaranje# stvaranje
istovjetnih vrsta koje su ve nastale i stvaranje jedne vie vrste$ /vo se dogaa na slijedei na"in:
)edna via ivotinjska vrsta guta mnotvo niih vrsta: pri tome iz supstan!e nie vrste kao i iz
individualnog na"ina stvaranja vie vrste# nastaje via vrsta$ 8noge kasnije slobodno nastale
duhovne osobine tako nastale vie vrste nastaju 7 kroz nadopunjavanja do sve viih ivotinjskih
vrsta$ Aako se to postupno penje stupanj po stupanj navie# dok se u to ne uklju"i jedan krug od
tisuu vrsta$ Aada ponovno nastaje jedan vidljivi veli"anstveni pro!es koji se o"ituje kroz poja"ana
gibanja u vodi# pri "emu se prisutnost ovako nastalih# sada ve snanih prirodnih bia# osjea i u
gibanju zraka$ +ada pak nastaje dijeljenje u kome jedni nastaju kao vie vrsni zemaljski crvi a drugi
se pretvaraju u vodene !rve$ /vaj postupak daljnjeg nastajanja slijedi spremno kroz kretanje
vidljivih velikih "ahura 3jaja!a4 iz kojih nastaje ista vrsta nagomilavanjem vie vrsnih niih
ivotinjskih vrsta$
Ai !rvii najprije stvaraju manje vrste ljuskara a najprije se stvaraju ui!i i koljkice koje nastaju
istovremeno pri "emu enski dio !rva gradi koljkice$ ; ovim ivotinjskim vrstama slijedi nastanak
i kornja"a a to je rezultat istovrsne tisuu puta ponovljene progresije$ /d sada vie nije potrebno
da ovaj redosljed slijedimo i dalje i zato emo na jednom posebnom slu"aju programa ujedinjenja
ivota dati objanjenje$
;zmimo u obzir takozvane koljke biserni!e$ /ne stoje u prije opisanom redoslijedu na CCD
mjestu i stvorene su iz osnovnih koljki(biserni!a sa prije navedenim osnovnim koljkama(
puiima$ /vdje se ujedinjuje dvostruki ivot: jedan muki i jedan enski$ ?enski ivot o"ituje se u
vanjskom miru i u unutarnjoj glatkoj metalnoj bljetavoj dvostrukoj ovojni!i$ /na pri tome vegetira
jako dobro# hrani se !rviima a usisane larve koristi za izgradnju svoje ljuture$
;koliko takva jedna koljka biserni!a ugleda ensku koljku biserni!u ona se odmah povla"i u
svoju ljusku i na najtanjem dijelu koljke probui rupi!u$ ;koliko je ova vrsta ljubavnog kontakta
sa puem obavljena koljka po"inje sa zatvaranjem rupi!e i sa obljepljivanjem neprobavljivih
dijelova 3larvi4 na rupi!u kako bi se ista zatvorila$ +ada pu jo jednom sprije"ava ovo zatvaranje
rupi!e i ponovno prodire u nju te ostavlja svoj izmet unutra nakon "ega koljka sve obnavlja i
prevla"i sede&om oblikujui tako sve veu i veu kugli!u od toga# 3ovo je na"in nastanka bisera=4$
/va borba "esto traje vie godina$ 9akon toga koljka naputa svoje mjesto i kroz usta izba!uje
malu koljku napolje$ /na probada sa svojim al!em meso koljke$ 9a taj na"in ona otvara vrata
novom ivotu koljke i ujedinjuje se s tim ivotom pri "emu nastaje jedna via vrsta u obliku
#autilus$ui!a# "ija lijepa kui!a je vidljivi znak i oslikava jednu viu vrstu ivota$
E
Faljnji slu"aj bujanja ivota u ivotinjskom !arstvu biti e ovdje predstavljen na jednom drugom
primjeru$ ; rije"nim i morskim umovitim pojasevima obitava jedno posebno bie koje ljudi
nazivaju ,Polip-$ /va ivotinja se na jednom mjestu odraslog drveta ukorijeni 7 prihvati se sa
mnogim rilastim udovima kojima si pribavlja u velikim koli"inama !rvie i vodene insekte iz
okolia i njima se hrani$ Pri tome se sve dublje utiskuje u drvo u kome se sve vie iri a njeni
probavni organi postaju sve "vri# tada zapo"inje unitavanje i drveta domaina koje ivi jo samo
uz pomo svojih razgranati sisaljki dok ga nedostatak hrane potpuno ne ubije$
Pri tome se !ijelo njegovo neoblikovano bie raspadne u bezbroj malih sitnih !rvia a to je i
sudbina kojoj polip stremi$ Aada se njihov ivot pretvori u neto novo# u jednu vrstu ribe koja izae
na vidjelo$ /va riba je poznata pod imenom ,*ignja- i obitava u velikim dubinama mora$ 9jena
ishrana se sastoji od jedne vrste !rno smeih !rva$ Prilikom ishrane ova riba zamuti vodu
izlu"ivanjem !rnila koje djeluje omamljujui na male ivotinje$ Fugogodinjom prehranom lignja
pojede vie tisua ovih !rvia# umire a humus od tisuu probavljenih !rvia ujedinjuje se u jedno
novo bie$ /vo bie se zove letei sokol ili ,*etea riba-$
*etea riba se hrani djelomi"no morskim insektima a djelomi"no insektima koje lovi u brzom
letu preko vode$ Pri tome je ona graena djelomi"no kao riba a djelomi"no kao pti!a$ /va riba ima
u svojoj unutranjosti mjehur koji trenuta"no puni zrakom iz atmos&ere a po potrebi ga isto tako
brzo isputa$ ; ovaj mjehur riba povremeno kroz poseban kanal uputa nekoliko kapi vode$ 9a dnu
mjehura nalazi se tkivo koje ima metalni izgled i koje omoguuje da se temperatura u mjehuru
trenutno digne na preko GDH0$ ;koliko se u mjehuru nalazi voda ona se zbog visoke temperature
pretvara u paru i puni mjehur zrakom iz atmos&ere$ Aijekom ovog punjenja zrak se zbog unutarnjeg
elektri"nog pro!esa dijeli: tei slaniji dio zraka pada prema dolje ukapljuje se i kroz jedan drugi
kanal izlazi prema vam$ *agani plin struji u organe sastavljene od !ijevi koje proimaju !ijelo tijelo
i na taj na"in se u istom omjeru smanjuje teina ove ribe$ 'iba pomou krila# koje posjeduje kao i u
pti!e# se die uvis a sa svojom lenom perajom dri prava!$
9akon okon"anja svog ribljeg ivota dogaaju se slijedee podjele: enski dio njene duevne
supstan!e ide u jednu vrstu pti!e# koja je poznata kao ,8orski galeb-$ 8uki dio se pri tome
takoer ujedinjuje i tvori novi ivot ,5oluba-$
/vo je put jedne vrste polipa do pretvaranja u jednu vrstu pti!e$ Ipak kao i kod polipa tako dolazi
do tvorbe svake vrste ribe na odgovarajui na"in$ ovo su meu stupnjevi izmeu !rva i svih vrsta
riba# budui se kroz njih ivot !rva podie na jednu viu razinu$ 'ibe naravno stoje na jednoj razini
razvoja tako da one nakon svog posmrtnog sjedinjenja u drugi ivot postaju stanovni!i zraka$ I tako
skoro svaka vrsta ribe se pretvara u odgovarajuu vrstu u pti"jem svijetu$
; moru takoer postoji i jedna druga vrsta ivotinja "iji je razvoj tako oblikovao te ivotinje da
one mogu ivjeti djelomi"no u vodi a djelomi"no na zemlji i na zraku$ ; takve vrste morskih
ivotinja spadaju morske kornja"e# kao i sve druge kornja"e odnosno sve vrste aba$ ove ivotinje
su opremljene s pet sposobnosti koje posjeduje ivotinjski svijet$ 9adalje su takoer morske krave#
tuljani i morevi opremljeni kao i "etverono!i djelomi"no za vodu a djelomi"no za zemlju odnosno
za zrak i djeluju kao 3am&ibije4 i "ijim ujedinjenjem na zemlji nastaju odgovarajui "etverono!i$
>to se ti"e pti"jeg svijeta on predstavlja jednu visoku razinu na ljestvi!i ivih bia$ ;nutarnji
organi pti!a izgledaju sli"no kao ljudski# sr!e je sli"no sr!u "ovjeka# stomak je neto druga"iji kao i
sama utroba# iza toga slijede izduena plua i jetra$ /va utroba je u"vrena lakim kotanim
skeletom i omotana u meku prozirnu koi!u$ +r!e i plua imaju istu namjenu kao i kod svih
toplokrvnih bia$ Pri tome eluda! i jetra pokazuju zna"ajnije razlike$ 8eso i miii su izgraeni od
lakih vlakana i spojeni su &inim mreastim tkivom koje omoguuje velika istezanja i skupljanja kao
i miii drugih ivotinja$
5lava pti!a je opremljena izuzetno otrim osjetilima$ Pti!a sa svojim o"ima bolje vidi nego
"ovjek sa svojim dalekozorom# isto tako njezin sluh je puno bolji od ljudskog$ 9jezino "ulo mirisa
je otrije nego kod psa traga"a$ /rao moe osjetiti miris strvine udaljene dan leta a njegov istan"ani
okus je tako dobar da mu omoguuje pronai sol i u naj"vrim stijenama$
I
+li"no kao i sa standardnim osjetilima tako je pti!a dobro opremljena i s visoko u"inkovitim
osjetilima# posebno je mozak pti!e jako osjetljiv na podraaje i jako je aktivan$ 'a"una se da su
pti!e inteligentnije nego ostale ivotinje uklju"ujui i slonove$ Pti!e su najinteligentnije od svih
ivotinja a to potvruje i to da pojedine pti!e mogu nau"iti pjevati mnoge melodije kao i izgovarati
pojedine rije"i pa "ak i !ijele re"eni!e# a to drugim ivotinjama bez obzira na u"enje nije mogue$
Pri tome moemo zaklju"iti da je ova vrsta ivotinja jako sli"na drugim ivotinjama# a koje se
susreu sa mnogim potekoama u svom zemaljskom ivotu$ +ve ovo omoguuje njena unutarnja
graa organa$ Pti!a posjeduje veliku osjetljivost na utiske koji dolaze iz vanjskog svijeta kao i
mogunost da ove utiske spremi i obradi u svom mozgu kako bi mogla na njih reagirati$
Pti!e se razmnoavaju putem jaja$ ?enska jedinka ima sposobnost da u sebi stvara mala jaja!a$
/vo se dogaa u jajni!ima i to na slijedei na"in:
Iz sr!a izlaze svi vaniji organi i voeni su dalje pomou bijele tekuine$ Aamo gdje ova tekuina
istje"e dolazi do izgradnje mreastog tkiva$ 2ako bi ovo tkivo imalo ispravan oblik# i oblikovalo se
tako kao da su dva mala lijevka okrenuta jedan prema drugom# na toj kraljeni!i se oblikuju i
spajaju organi koji se samo(oblikuju$ 9akon toga se ovi organi otkidaju i okreu u ispravan poloaj#
spajaju se ulazni otvori kao i ljevkasti izlazi$ 9akon toga nastaju na isti na"in krvne ile koje izlaze
iz stomaka i koje su voene kroz jetru spajajui ulazne otvore sa izlaznim$ 2ada su sve krvne ile
od sr!a poloene tada se u svakoj ovoj krvnoj ili oblikuje nova veza koja takoer spaja svoj ulaz na
odgovarajui izlaz$
/vaj organizam se# u postojeem vremenu koje je priroda u odnosu na veli"inu pti!e predvidjela#
u potpunosti izgradi tako da iz elud"anih sokova najprije dolazi do izdvajanja jednog broja
kaplji!a# kod kojih su ulazni otvori siunog organa koji se nalazi u ovoj kapi okrenuti jedan prema
drugom$ 9akon toga dolazi do isisavanja prozirne vodenaste tekuine iz sr!a$ /vi sokovi tjeraju
kaplji!e koje potje"u iz stomaka kao mjehure od sapuni!e i pune ih# ve prema veli"ini i svojstvu
pti!e do veli"ine sjemenke konoplje# ljenjaka ili "ak do veli"ine jabuke$ +okovi koji dolaze iz krvi#
sada po"inju polako prodirati u ovaj bijeli smotak i graditi umanjak$
Aijekom ovog vremena dolazi kroz# spojno !rijevo# do razvoja &inijih kontaktnih organa$ Aako
koko 3kao pti!a enka4 ima dva odvodna kanala: jedan za odvod izmeta a drugi za odvod
oblikovanog jajeta$ Pred izlazom ovaj kanal za izmet se spaja sa kanalom koji dolazi iz !rijeva i
slui za jaja$ /ni grade jednu novu !ijev koja se grana prije jajnika u mnogo kanala u obliku lijevka$
2roz ovaj !jevasti organ se kod "ina parenja velikom brzinom uvodi u sredite umanjka jedan
&luidno(duhovni materijal$ /vaj materijal je onaj koji se ve prije izlu"io kod sjedinjenja prijanjih
ivotinjskih ivota iz vode odnosno iz zemlje 3duhovna supstan!a4$ Prema ovom programu se
oblikuje sredinji organ uz pomo izuzetno &inog tkiva u novo ivo bie# novi oblik je jedna jako
mala i gola pti"i!a$ Akivo se grana iz !entra u svim smjerovima u jajetu i time se osiguravaju putovi
za prehranu$ 9akon toga organ# koji potje"e iz stomaka# izlu"uje kvar!ne komadie kao i sluz
sastavljenu od kre"njaka# koja zbog unutarnje topline pti!e pretvara ovaj kvar! u "vrstu ljusku
jajeta$ +ada je jaje oblikovano$ Plod se lee kroz dranje jajeta na toplini$ 9akon toga sva hrana u
jajetu biva pojedena zbog izgradnje ploda# takoer ljuska jajeta biva probijena i na svijet dolazi
jedna !jelovita pti!a obdarena sa svim za nju potrebnim sposobnostima$
5olubovi se ubrajaju u klasu pti!a "ija je vrsta# sastavljena od sve tri prirodne vrste i koja je
sli"na# po ishrani# "ovjeku: hrani se zrnjevljem# travom# !rvima# insektima i "ak sitnim pijeskom$
+ukladno prethodno dobivenim stupnjevima unutarnjih dijelova due dijele se golubovi u toliko
razli"itih vrsta$ 9ajplemenitiji od svih vrsta su oni golubovi koje nazivamo ,kuni golubovi- i koje
je lako prepoznati zbog razli"ito obojenog perja$ ; ivotinjskom svijetu ovo slui kao vizualna
oznaka: koja pokazuje da je ova ivotinjska vrsta pripitomljena i pokazuje se kao jako bliska
ljudima$ .oja ovdje izraava unutarnje sposobnosti$ .ijela boja je najplemenitija budui da ona u
ivotinjskom svijetu odgovara biu bez mrlja na dui$
Aako je kuni golub# kao najplemenitija vrsta# u pti"jem svijetu "iji smisao ivota predo"ava sve
prethodne vrste kao i skoro sve druge bezbrojne vrste pernatih stanovnika neba$ Istovremeno su oni
ujedno i krvna ila za viu razinu ivota koji izlazi iz !arstva vrsta# ponekad "ak iz !arstva minerala$
G
9akon smrti se golub# sukladno ivotnim prin!ipima vrsta u prirodi# sjedinjuje i nastupa kao jedna
duhovno sjedinjena ivotna vrsta# izmeu ostalih# izgraujui tako ljudsku duu$ 9aravno da postoji
jo tisuu vrsta pti!a i "etveronoa!a na zemlji# putem kojih se ovaj prijelaz dogaa# ipak (
%osodin govori ovako: ,9itko ne pozna moje putove# ni ljudi a ni aneli na nebu# nego samo ja i
onaj kome se ja elim otvoriti$ /naj tko vjeruje# njemu su mnogi putovi otvoreni$ Ipak nevjernike
ne treba niti pomagati niti savjetovati$ .adava nevjernik sa svojim slijepim o"ima gleda u moju
veliku tvorni!u ivota$ ;istinu vam kaem: 9evjernik ne moe pronai nita drugo nego samo
ljuske smrti$ .udui je ivot duhovna pojava i nijedan mikroskop ne moe osvijetliti njegove s&ere
djelovanja# samo o"i due mogu vidjeti "udo ivota$-
6%vo& drvea
Za rast jednog drveta potrebno je da u sjeme biljke dospije jedna "ista duhovna iskra 3stvarala"ka
.oja misao4 duh koji poti"e vegeta!iju# nazvan jo kao &rirodna dua$ 3Ao je jedna organska
duhovna tvorevina pra(iskra koja potje"e od raspadnute pra(due *u!i&era i koja je prolaskom kroz
bezbrojne prirodne oblike dragovoljno usklaena i oblikovana i time je spremna i pozvana za
izgradnju viih oblika ivota4$ 7 /va prirodna dua posjeduje jednu jednostavnu inteligen!iju i
uspijeva prepoznati u zemlji prikladne tvari za svoju prehranu$ +ukladno uputama vode!e duhovne
iskre prvo se oblikuje korijen# koji odreuje mjesto biljke i koji je sastavljen od nebrojeno mnogo
korijenskih grana sa kojima biljka usisava u sebe sokove iz zemlje i koji dalje idu kroz uske
kanali!e i !jev"i!e do najvieg vrha kao i u sve grane doti"nog drveta$ 9aj&iniji sokovi odlaze u
grane koje postaju grublje u spoju sa stablom a ne"istoe se izlu"uju prema vani i tvore grubu
ronatu koru stabla$ 9a mjestu gdje grana raste iz drveta moe se u presjeku stabla vidjeti da ona u
&inoj strukturi prodire do sri stabla$ /vdje se uo"ava djelovanje inteligen!ija duha drveta koja tvori
tkivo drveta kao i !jev"i!e u granama skoro deset puta &inije nego osnovno stablo$ 2roz ove &ine
!jev"i!e mogu tei samo sokovi koji su jako eteri"ni$ +li"na situa!ija se dogaa i dalje u gran"i!ama
i na taj na"in su sokovi sve dalje mnogostruko &iniji a time i snaniji nego oni u osnovnom stablu ili
u glavnim granama$
/d grana se !jev"i!e dalje granaju na mnogo tisua mjesta na kojima su ove !jev"i!e jo ue i
ostaju otvorenim i do njih se vodi naj&iniji dio soka drveta$ /d ovoga soka uz pomo duhovne
inteligen!ije drveta kao i zbog volje "iste duhovne iskre dolazi na osobit na"in do izgradnje listova
ili iglica kod "etinara$ ?elite li shvatiti u potpunosti njihovu grau tada si moete zamisliti da su
kanali i organi koji vode iz grane do unutranjosti lista# sve vie i vie za"epljeni a samo jedna#
srednja# od tisuu !jev"i!a je prohodna i kroz nju se listu omoguuje potrebna prehrana$
9a kraju se ovaj kanal sam od sebe zatvori i zbog toga se list po"inje suiti i na kraju otpadne s
drveta$ 9a vanjskim izdan!ima grana nalaze se milijuni &inih organa veli"ine ivae igle koji su
ispunjeni vrstom ivota kakav imaju ivotinje$ 2ada sokovi stignu do njih nastaje jedna &ormalna
borba$ +ada ne"isti prirodni duh# koji je zatvoren u drvetu# po"inje svoju borbu za osloboenje$
Zbog toga se pojedini organi saviju tako jako da mu zaprije"e izlaz napolje$ Zbog njegove
inteligen!ije po"inje on shvaati razloge utamni"enja i prihvaa uto"ite za dodijeljenu mu
oniznost# "ime po"inje svoje duhovno bie pretvarati u ljubav$ 2roz toplinu od ove ljubavi po"inju
se ovi stisnuti organi smekavati i produavati i pri tome duh drveta postaje stvarno oivotvoren i
sli"an "istim ivotnim iskrama$ /vaj duh se tada uslijed djelovanja ljubavi postavi na vanjske izlaze
svakog kanala kao &lod biljke# najprije tako mali da ga jedva moemo vidjeti$
;koliko se to desi# slijedi novi pro!es stvaranja: Iz .oje milosti# kroz svjetlost sun!a# duh u
svakom organu ploda udahne jednu izuzetno malu iskri!u ivota$ /va iskri!a biva uhvaena i
briljivo zatvorena u malu "ahuri!u# na mnogo stotina mjesta na kojima je postojala elja za plodom
3usporedi sa sjemenom4$ Aek sada je u neku ruku obavljen ovaj brak od strane duha prirode i uskoro
se kao organ pojavi !vijet te kona"no i sam plod koji odgovara vrsti drveta i koji kroz toplinu i iskre
u sebi kona"no sazri$
@esto se dogaa da# kroz tromost due drveta neki izlazi# budi previeni$ Aada nakon kratkog
vremena duhovna iskri!a pobjegne i ponovno se vrati prema svom nastanku pri "emu se spremnik
ove gran"i!e automatski otvori tako da zametak ploda vie ne dobiva hranu$ 9akon nekog vremena
C
ovaj plod postaje slab umire i otpada sa stabla$ ; jednom savrenom plodu su ove ivotne iskre
pohranjene u &inim "ahuri!ama u sreditu sjemena$ I budui da je ova iskra od .oga# ona u sebi
sadri sve podatke o svom porijeklu i o svojoj vrsti$ Aako je mogue da iz samo jedne jedine koti!e
sjemena u tisuu godina nastane tako mnogo milijuna istih stabala i pri tome# ivot stabala postaje
sve bogatiji i bogatiji$
2akav duhovni program djeluje na rast stabala< 8ehanizmi u sjemenki uvla"e u sebe korisne
elemente iz zemlje a takoer ve spomenute iskre uvla"e u sebe duh prirode koji je spremljen u
materiji$ Pri tome taj duh u sebe prima prve ivotne podraaje kao i jednostavnu inteligen!iju svoga
bia$ .udui da je on u osnovi zao 3podrijetlom od *u!i&era4# on se odmah eli dokopati ovih
ivotnih iskri$ Ipak ove iskre uspijevaju umai svojim progoniteljima$ ;skoro ovaj duh prirode na
sebe privla"i sli"ne duhove 3duhovnu inteligen!iju4 koja je u zemlji i pri tome se poveava i
osnauje te postaje sve ja"i i ja"i# a to se vidi i na stablu koje raste sve vie uvis$ .udui da svaki
rast rezultira tenjom za ubijanjem# "esto nastrada jedna !ijela regimenta prirodnih duhova koji se
ujedinjuju s duhom stabla$ Fuhovne iskre ivota bjee sve vie i vie iz dometa svojih progonitelja
pri "emu svaki zli prirodni duh dospijeva u jo veu ljutnju$ Aime se milijuni ovakvih duhova
o"vruje u "vrstu materiju koja se objavljuje u prirodi kao drve!e ili kao mrtva kora drveta$
2roz takva uzaludna# "esto dugogodinja neprestana# stremljenja svaki duh kroz odreeno
vrijeme postaje ponizan i pritom dobiva potrebnu slobodu i kona"no postaje jedno s ivotnim
iskrama$ )edan takav duh koji se sljubi s plodom biljke# nakon potpunog zrenja# postaje duhovno
slobodan$ /n tada 3kao duhovna supstan!a4 odlazi u jedno vie i inteligentnije bie# i ovaj postupak
se ponavlja dok se ovaj duh kona"no ne sjedini s duom "ovjeka i priklju"uje se u ljudsku duu kao
duh prirode$ Fok se ne postigne jedan dovoljan broj osloboenih duhova iz drvea i drugih biljaka
kroz eljena sjedinjenja ovi duhovi dobivaju sve viu inteligen!iju i to boravkom u tijelima
ivotinja i time dospijeva na drugu razinu razvoja$ +jedinjujui se i dalje kroz ljubav ovaj duh ulazi
u jedno duhovno bie i tada je sposoban# kao ve viestruko objavljena prirodna inteligen!ija
u"estvovati u oblikovanju ljudske due$ /draslo stablo ipak na kraju odumire# truli i njegova
raspadnuta materija slui za ponovnu gradnju novih oblika u prirodi$
Eva/8e#-e oko&a v%/ove #oze
; plodovima nekih biljaka# posebno kod vinskih "okota nalaze se sjemenke sr!olikog oblika$ Iz
toga proizlazi jedna velika savrenost kojom se iskazuju sjemenke pojedine vrste biljaka$ Isto je kao
kod sr!a ivotinja# "im je sli"nije ljudskom sr!u time je savrenija i njihova priroda# a takva
situa!ija je i kod koti!a u biljnom !arstvu$ Zbog toga mogu ujedinjeni duhovi tako plemenite biljke
kod svoga pro!esa novog oblikovanja# presko"iti veliki broj ivotinjskih razina# "esta situa!ija je i u
duhovnim razinama kod ljudi$ /ni pri tome imaju jo jednu prednost a to je da njihove materijalne
ljuske# sastavljene od bezbroj ljuskina s visokim predispozi!ijama za ivotnu prehranu# za prehranu
tijela# mogu posluiti i za prehranu due$
?ito a i vie vrsta voa prvenstveno slue za prehranu tijela ali plodovi vinskih "okota u "istom i
umjerenom uivanju najvie slue za oivljavanje due$ Zrno groa je tako stvoreno da ono zrije
zajedno sa sjemenkom$ ; njemu kroz pripadnost sorti loze# u kao pau"ina &inim !jevastim lasima#
buja jedan eteri"ni ivotni sok s kojim su ispunjene unutranjosti "ahuri!a zrna$ 9akon toga se
svaka od !jevastih lasi otpetlja# od njih dalje nastaju bo"ni kanali koji okruuju i omotavaju "ahure
sa takozvanom uljasto eernom supstan!om# ivotnim sokom# koji je nastao iz plemenitih i iz
inteligentnih duhovnih supstan!i nastalih u prethodnom neplemenitom biljnom svijetu$
Istovremeno se od grubih vanjskih kanala loze stvaraju zabrtvljene "ahure 3"isto sjeme4$ ;koliko
ono posjeduje dovoljnu "vrstou raspukne ono jezgru oko plemenite ile i ulije slatki duhovni sok u
grubu "ahuru$ .udui da je napravljen iz te"ne trpkije sorte on time posjeduje odgovarajuu
"vrstou# tako da unutar zrna u po"etku zajedno dolaze dvije vrste soka: jedan trpkiji i jedan slai
zbog "ega nezrela sjemenka ima kiseo ukus$ +a zrelom sjemenkom ipak se trpkiji sok 3neplemeniti4
od vlastitog eera 3plemenitog4 kao ilava masa "ahure utiskuje u koru sjemenke "ime se preteno
gruba i istovremeno slaba kora ipak pretvara u dobru budui da je za klju"nu ivotnu ilu korisna
jedna takva biljna svetinja$
1D
.lagoslov vinskih "okota# njihov ljubavni srodnik eteri"ni materijal je nakon odvajanja mota
ono duhovno u vinu: ipak nita "isto ne izlazi iz soka# dokle god se iz njega ne odvoje sve ne"istoe
7 tada je to 1vanelje# a to isto vrijedi i za ljude
Na4&a/ak o#u-e
Aako govorae %osodin'
,8aterija nije nita drugo nego kola poniznosti oholog duha$ %oda je od njegovih duhovnih
sastavnih dijelova jedna plima milosti iz moje samilosne ljubavi# kao i to svjetlo sun!a odgovara
svjetlu moje milosti a njegova toplina proizlazi iz moje ljubavi=-
3/vo otkrie je klju" razumijevanja dubokog zna"enja svakog snanog djelovanja prirode u
kojima ljudi vide samo katastro&u i unitavanje$ *orber naprotiv isti"e ove dogaaje kao pro!ese
duhovnih oslobaanja nereda u dinami!i prirode:4
,Ponekad se dogaa 7 posebno u podru"jima sa mnogo vode 7 da tamo vidim veliku zrelu
poniznost kod duha materije$ Foputam da me putem moje volje# oblijeva jaka struja ivota$ /vo
omoguuje da nas slobodni pozitivni duh vode oblijeva i preko toga osjeamo da radost struji kroz
na zajedni"ki ivot$ Aada se oslobaamo svoje zajedni!e i zapo"injemo jednu radosnu igru sa
vodom tako da se njen tok u daljnjem kruenju pretvara u nemirno i valovito kretanje$ I to se vie
struja ivota 3kroz slobodni eteri"ni duh4 odozgo pribliava# tim vie nosi ona prema gore ovu
radosnu plimu$
2ako se kod ljudi# osobno# velika radost izraava u krunom oblikovanom kretanju 3unutarnje
bie plesa=4# na isti na"in se ujedinjuju duhovi vode "inei slijedee: voda sve nosi sa sobom u
jednom brzom ustalasanom krugu$ 2ada duhovno spoznate to da se va ivot u jednom vidljivo
oblikovanom obla"ku kao osloboena ruka protee daleko i da udvostru"uje ovaj radosni duh vode i
njeno kruno plutajue kretanje i da se sa povrine vode die visoko uvis$ )edno takvo kretanje
osjeti i bezbroj okolnih dua koje struje ispod vode u jedan suprotni !entar$
Istovremeno slijedi takvo djelovanje i sa povrine zemlje$ /vakvi duhovi "esto tada u kratko
vrijeme otputuju miljama daleko i unitavaju sve to se pred njima nije sklonilo: drvee# kue#
ivotinje i ljude 7 sve se to u svom bijesu ponesu sa sobom$ /vakva pojava koja se dogaa na
suhoj zemlji ima dva razli"ita karakteraJ
/naj koji u svojoj srdbi iskazuju doti"ni duhovi a tada se govori o kovitla!u ili o orkanskim
nogavi!ama$
/naj koji u svojoj radosti neukrotivi i usplamtio# a koji je u svojoj srdbi takav# da se moe
prepoznati kao vatrene nogavi!e ili vatreni kovitla!$ ;koliko se sada ovaj kovitla! sa svime to je
ponio sa sobom ujedini dogaa se da se kroz brzo kruenje razdvaja i usitnjava materija te da se na
mjestu najveeg oslobaanja materije oblikuje brdo od ove materije$
%i ne smijete misliti kako materija 3kamen# zemlja# biljke# drvee i drugo4 ima svoju samostalnu
duu$ 0ijela materija je samo njen zatvor koji ju kao osnovu ivota prolazno otkida od svakog od
nas$ Aako dugo dok je naa volja uklju"ena# njoj se prema njenom sazrijevanju# otvaraju vrata!a
kako bi se mogla malo po malo nakon smrti oslobaati a u skladu s unutarnjom slobodnom
inteligen!ijom volje koja je u svakom duhu$
B%e ;o&re4a
3to rade duhovi zemlje4
Postoji jo jako puno dogaanja u prirodi u velikom i u malom bez razjanjenju o kojima znanost
o prirodi jo tapka u mraku$ ; to spadaju na primjer magnetizam sjevernog pola# polarno svjetlo#
munja# stvaranje oblaka# komete i zvijezde repati!e$ 9adalje stvaranje kristala# uzro!i plime i oseke#
sila tea i mnoge druge pojave$
; to se ubrajaju i dogaanja u zemlji# ja"i potres i povremeni potresi# "ija snaga "esto u nekoliko
sekundi promjeni izgled naeg okolia$ ; velike promjene u prirodi takoer spada stvaranje novih
bregova# lavine zemlje i blata kao i "esto tonjenje !ijelih planina i otoka kao i izbijanje dima i vatre
iz zemljine unutranjosti kroz vulkane$
11
/vdje je potrebno poblie pojasniti samo bie potresa i njegove duhovne uzroke$ Potrebno je
najprije utvrditi da potres ne predstavlja neku svoju vlastitu pojavu nego je potres posljedi!a
nastalih sudara zemaljskih plo"a na nekoj to"ki zemljane lopte$ /va djelovanja se dogaaju na
slijedei na"in:
Fuboko u unutranjosti bia zemlje nalaze se stoma"ni organi od telura kao pra(organi$ Pri tome
se kroz sve dijelove zemlje tjera bezbrojna vojska jednom posrnulih duhova# kojima je dodijeljen
jedan odgovarajui rok za njihovo ponovno oivljavanje$ ;koliko je na zemlji jedna klasa ljudi koja
se previe vee za tjelesno i materijalno# njihovi duhovi nakon smrti bivaju protjerani nazad u
dubinu zemlje i tamo ostaju vezani dok ne steknu poniznost$ ;koliko to traje dugo tada se jedna
takva to"ka u unutranjosti zemlje neprestano prepunjava i ovi duhovi po"inju da se u svom zlu i
gramzljivosti potiskuju i pale$ Pri tome se dogaa da pojedini duhovi koji jo nisu bili roeni u
zemaljskom tijelu# po"inju takoer da se bude iz svoga mira$ /ni razbijaju svoje tamni!e i zbijaju se
u svojoj pomahnitalosti u jedan moni vatreni stup i napadaju na druge duhove kako bi ih unitili$
Pri tome se takoer jo vie pale i duhovi koji su ponovno vraeni nazad# budui da misle# jedna
ovakva vatra bi mogla biti paklena vatra i kazna .oja i raspiruju tada gnjev protiv svega
.oanskog kako bi to unitili$
; ovom poloaju biva poslan jedan u miru pripremljeni anel# koji otvara jednu od brana
spremnika podzemnih voda i usmjerava vodu na to"ke na kojima buja gnjev$ Folaenjem mirnih
dua vode na jedno takvo mjesto one istovremeno nastupaju razdraeno iz njihovih laganih "ahura#
pale se vatrom mira i nastupaju kontra !rvenog zla$ %oda se pri tome pretvara u paru i kroz visoki
tlak stvara snane udare$ +ve ono to se u tom momentu nalazi na tom mjestu biva dobro protreseno
i ba"eno jedno preko drugoga$
)edan takav poremeaj u zemlji ima duhovni uzrok$ Promjene u zemlji openito nazvane kao
,potres- nisu nita drugo nego djelovanja vode koja provaljuje kroz mali otvor na brani a
uzrokovane su manjim pomi!anjem slojeva zemlje$ Pri tome ponovno nastaju novi pro!jepi koji se
"esto proteu iz dubine zemljine jezgre do povrine zemlje$ ; ovim pukotinama se dobrohotni
duhovi ujedinjuju s duhovima vode i pripremaju se za daljnju duhovnu izobrazbu od strane anela$
Fuhovi koji ponovno padnu ostaju i vraaju se natrag u baru punu gliba$
>to se ti"e udara iz zemlje koji nastaju zbog takozvanih naknadnih potresa oni su posljedi!a
povratnog udara vodenog duha i njegovih pratio!a$
Zbog toga je zemlja i bila stvorena da nosi u svojoj unutranjosti jedan pali narataj duhova koji
e se ponovno podii u jedan slobodni i vje"ni ivot uz .oga=
(odatak'
;z prethodno napomenute pro!jepe i iroke naprsline u zemlji postoje takoer i usahline od
izvora# bunari kao i prostori sa kojih se povuklo more ili jezero$ K tada prije nego to nastane snani
potres svi duhovi se sakupe u velikom !rvenilu$ /vakvo skupljanje daje prirodnim osjeajima ljudi
slijedeu pojavu:
2roz spajanje minerala s vodom dolazi do kemijskog raspada# koje se ozna"ava kao previranje$
Pri tome se razvijaju razli"iti plinovi koji sebi trae izlaz$ ;koliko se oni po"nu skupljati u nekom
postojeem praznom prostoru# tada malo po malo u tom prostoru raste napetost# a pri tome na
povrini zemlje se pojavljuje krasta$ /va krasta po"inje dobivati pukotine koje se kod daljnjeg
dizanja pretvaraju u ras!jepe i ponore$
2ada se na ovaj na"in# u podzemlju skupljeni plinovi# probiju kroz male pukotine do veeg
spremnika podzemne vode# oni tada "esto razvla"e povrinu zemlje tako jako da uspostave kontakt
s vodenim tokovima na zemlji$ 9akon toga kraste na povrini zemlje nabubre jo vie pri "emu
mnogi izvori presue$ Aakoer se i more koje je spojeno s podzemnim vodama po"ne povla"iti sa
svojih obala kada se dogodi ovo odvajanje od izvora uslijed djelovanja visokog tlaka plinova$
2ada se ovo ujedno promatra naim o"ima kao prirodna pojava# ali u stvarnosti to se ne dogaa
tako$ .udui da je to jedno divlje tjeranje nakupljenih dua# koje bivaju jo dremljive istjerane iz
svog mira$ Aada jedan aneo mira# koji je poslan tamo# koji u unutranjosti zemlje otvara velike
12
rezervoare s vodom tako da voda te"e kanalima i nosi due koje se sjaje u svojoj smrtonosnoj
ljutini$ Fuhovi mira koji su skriveni u vodi trae jo samo ljutitu bandu za udruivanje$ 2ada ovako
uloeni trud mirnih duhova vode ostane bez rezultata# aneo snano probode i osujeti zlu nakanu
bijesnih duhova: ovo mjesto biva od njega sve vie i vie obuhvaeno i sa velikom snagom on ih
razbije u sitne dijelove u kojima zbijeni ive jo neroeni duhovi$
/vako osloboeni duhovi vatre pale miljama iroko sakupljene duhove mira# u prirodnom
pogledu a to zna"i stvaranje vodene pare$ ; tom trenutku se paljenje moe prepoznati kao jedan ja"i
potres$
Posljedi!e koje ovakvo paljenje ima su svakom poznate$ /ne se pri tome ne pojavljuju jako
"esto# ono do "ega moe jedno ovakvo potpuno razaranje zemlje dovesti su na zemlji postojea
ispusna mjesta jarosti koja su izgradili duhovi pakla# uz pomo trajne vodene pare koja izlazi na
ovim uarenim mjestima$ I kada doe do gomilanja plinova tada se oni odvode kao dim kroz jedan
dimnjak bez velikog unitavanja okolia$ Ao je svrha postojanja bia vulkana# to jest u duhovnom
odvoenju gnjevnih bjesova pakla u unutranjost tijela zemlje$
/vi vulkani imaju mnogo tisua kanala i drijela# i sli"ni su spletu korijena jednog velikog
drveta$ Aamo gdje ne stiu ovi vulkanski kanali naj"ee se dogaa ve spomenuto izdizanje zemlje
zbog skupljenih duhova$ 2ako bi se ipak sprije"ilo jako razaranje jedan drugi aneo napravi otvore
u nizinama# kao i u mnogim planinskim pukotinama$ 2roz ove otvore preko zemljine povrine
struje napolje nezapaljeni gasovi kao snani vjetrovi i oluje$
Aakva strujanje se dogaaju svakodnevno kod pada ili porasta barometarskog tlaka i mogu se
sveobuhvatno promatrati$ ;koliko tlak pada dolazi u nutrini zemlje do gomilanja pare# pri tome se
nakupine pare u zemlji podiu i ulaze u lake slojeve zraka$ .udui da istovremeno tlak zraka u
barometru pada ova para ulazi u zra"ne stupove koji postaju sve laki$ Aada si slobodni duhovi
3,plinovi-4 stvore odgovarajua izlazna vrata i po"nu sve vie i vie izlaziti napolje$ Pri tome dolazi
do smanjivanja nakupina u zemlji a zemljine kraste se vraaju u njihov prvobitni poloaj i
barometarski tlak se po"ne istom brzinom penjati jer stup!i zraka ponovno postaju tei$
/vakvi duhovi koji su postali slobodni iz zemljine unutranjosti spajaju se sa onim duhovima
koji dolaze iz slobodne s&ere iz etera$ /ni se meusobno privla"e i spajaju se na takozvani
elektromagnetni na"in ili jo bolje nazvan kao ,prirodno ljubavni na"in-$ /ni tada zajedno padaju
uobi"ajeno kao kia# tu"a ili snijeg na zemlju kako bi ju stvorili plodnom$ 2od tu"e uobi"ajeno
postoje jo uvijek zli ne preraeni duhovi koji razrjeuju slobodne duhove vode$ Pri tome oni ne
mogu a da ne unitavaju# oni se uz pomo duhova vode oblikuju kao zrn!a leda i kroz njihovu
ljutnju ohlade# te kao takva bivaju ba"eni na zemlju$ Zbog ovog uzroka je oluja s tu"om jedna od
najeih od svih postojeih oluja$ /vo takoer pokazuje da se od olujnih krunih i linijskih oblaka
koji se pod utje!ajem snanih slobodnih duhova skupljaju obla!i kao nakupine zla$ /vi zli duhovi
se ja"aju kroz jedno neeljeno glasanje i bukuJ kroz munje i gromove$ /ni koji stignu do zemlje
bivaju prihvaeni od smekane materije na tlu i ponovno se mirni duhovi odvajaju iz klupka u
kojima su bili "vrsto stegnuti$
Fokle god mirna vojska duhova prema .ojoj volji nije previe aktivna# ,nevrijeme i razaranje-
e se sve snanije paliti u svojoj slobodi i mogue je da uniti zemlju$ /ve prirodne pojave se u
budunosti ne trebate jako bojati# jer je sve to se pri tome dogaa usklaeno s .ojim redom
ljubavi i slui velikom djelu izbavljenja duhova iz materije$
+-ever/% % -u,/% ;o#
2ako se zemlja moe usporediti s jednim velikim organskim ivotinjskim tijelom# to zna"i da
ona mora radi svog budueg postojanja uzimati hranu$ Zbog toga su joj# kao kod svake ivotinje ili
kao kod svake biljke# potrebna usta ili vie surli za deranje ili usisavanje$ Isto tako svako
ivotinjsko kao i planetarno tijelo treba usisavati u sebe jednu koli"inu malih "esti!a# kako bi
elektri"ne i eteri"ne ivotne "esti!e usisala u sebe$ 2ao i sva bia# biljke i ivotinje koje
predstavljaju tipi"nu malu presliku tijela zemlje# lako je shvatiti da se i kod ovoga moe sresti
veliko obilje "esti!a$ Aime zemlja za svoje potrebe kroz odgovarajua glavna usta uzima najvei
13
dio hrane$ Pored ovih usta zemlja posjeduje veliku koli"inu manjih i veih surli kroz koje prihvaa i
usisava hranu# a za isputanje izlu"evina posjeduje jedan glavni kanal kao i vei broj manjih kanala$
)jeverni ol za tijelo zemlje predstavlja glavna usta a *uni ol predstavlja glavni kanal za
izlu"evine$ /va usta za prehranu su izuzetno velika: 9jihov promjer na najudaljenijem rubu iznosi
2D 7 3D milja# a prema unutranjosti se suavaju na 1LG milje$ 2roz drijelo ove irine ulazi hrana
prema elud!u zemlje relativno pravolinijski$ +tijenke drijela su prili"no neravne i imaju uzdune
pruge po kojima su izrasline# kao da je presvu"eno koom divovskog jea$
Istinski pravi okoli pola sastoji se od jednog kratera u obliku lijevka promjera oko 1GD milja i
okolia od razasutih strmih stijena i grebena stvorenih od leda$ /vaj krater nalikuje stranjem uu
jabuke kojoj je i"upana peteljka$ /d unutarnjeg ua kratera ( koji odgovara otvoru usta za
prehranu 7 prolazi ve spomenuti kanal za ishranu do sredita zemlje
:
$
+tomak zemlje lei negdje ispod sr!a u sredini tijela zemlje$ Ao je oko deset kvadratnih milja
okrugli prazni prostor# koji se pak popre"no iri# negdje u promjeru od oko 2DD hvata 3oko 3GD m4 i
razvu"en je u svim smjerovima te mjestimi"no poduprt stupovima$ +tomak i njegovi popre"ni
potpornji# koji izgledaju kao da imaju ovalna u"vrenja odnosno stupove# nisu izgraeni od "vrstog
materijala$ /n je izgraen kao jedna gumena vrea "ije su unutarnje stijenke postrani"no povezane
sa tijelom# pri tome se ove stijenke unato" velikoj sili izvana ne tiskaju meusobno$ /d stomaka
dalje vodi jedan zavojiti glavni kanal kroz !ijelo tijelo zemlje i izlazi na junom polu van$ 2anal je
od istog materijala kao i stomak# samo je on radi &unk!ije pranjenja od neto "vreg materijala$
Potrebno je jo napomenuti da osim glavnog stomaka zemlje i osim njenog glavnog kanala za
pranjenje postoje mnogobrojni kanali za hranjenje kao i kanali za istje!anje$
/d "ega se sastoji ishrana zemlje< 9a sjevernom polu i u okolini dogaaju se pojave koje se ne
pojavljuju nigdje na zemlji$ /vo je prije svega regija ispunjena hladnim zrakom koja u zimskom
vremenu pokazuje jednu veliku gustou$ +a ovim tekim i hladnim zrakom mijea se jedna gusta
para# koja je zbog bezbrojnih svjetlosnih e&ekata zgusnuta i povezana kao slina$ 9adalje tamo u tom
prostoru nastaje nagomilavanje snjenih kristala koji poveavaju velika brda leda ispod$ +ve ovo
kao hranu privla"e magnetna usta zemlje u sebe velikom snagom i to biva voeno dolje u stomak
zemlje# pri tome se na stjenkama stomaka i na popre"nim potpornjima se ovaj materijal kristalizira$
;koliko je eluda! napunjen# dogaa se da zbog topline sr!a zemlje zapo"ne vibriranje stijenke
elud!a a unutarnje miino tkivo# koje podupire stijenke# se stisne te nakon toga se proiri i tako
dalje nastavi$ Aime se ova hrana drobi i pri tome se dobiva jedan elektri"ni naboj koji u elud!u
razdvaja hranjive dijelove iz vode i alje ih dalje u brojne kanale za hranjenje$ 9akon toga
razdvojena negativna elektri"na struja obuhvaa neprobavljive ostatke i gura ih prema napolje
velikom snagom kroz zavojni ispusni kanal$ Pri tome ovaj izmet zbog snanog ribanja isputa i
posljednje# za zemlju# hranjive supstan!e$ Zbog ovoga je sjeverni dio mnogo kompaktniji nego
juni dio# budui da se na kraju isputaju samo preostale hranjive supstan!e$
>to se ti"e &unk!ije junog pola# on je oblikovan kao brdovito kopno# tako da je na mnogim
mjestima ispresije!an dubokom vodom$ /vaj krajolik nije uokviren strmim i otrim ledom kao
sjeverni pol# nego je u obliku &ormiranih polukugla# koje se sastoje djelomi"no od kre"njaka# i od
vje"nog leda$ ; sredini )unog pola nalazi se veliki krater koji je uokviren sa est manjih dodatnih
kratera$ Promjer svih kratera zajedno iznosi okruglo 13D njema"kih milja i slue za odvajanje
neiskoritenih dijelova u zemaljskoj ishrani a koji su odvajaju u plinsko(eteri"nom obliku$ Planine
)unog pola stre nekoliko milja iznad morske povrine$ 9a taj na"in Pol izgleda kao brdovito
zarubljeno gorje i sa zemlje izgleda vie kao kruka
B
nego kao jabuka$ /ve planine se ponaaju kao
:
/bjanjenje: /ve tvrdnje od *orbera su provjerene i iznenaujue potvrene kroz istraivanja
+jevernog pola podmorni!om od strane ;+K$ Podvodnim pregledima i mjerenjima je utvreno da
je dno mora ispod +jevernog pola okruglo i uplje# die se strmo ka ledu dok se nasuprot ledu vidi
grotlo sli"no krateru=
B
/vo otvaranje uzrokuje oblik kruke a to potvruju i znanost# i to je novi zaklju"ak istraivanja
ovih posljednjih geo&izi"kih godina= /vo otkrie je bilo omogueno putem egzagtnih mjernih
1:
uzvisine i njihova visina je jedva dvadeset milja# ne mnogo vie# ali ipak mnoge planine na zemlji
izgledaju kao patulj!i prema ovim brdima$ /va brda nisu otro odsje"ena nego se kontinuirano diu$
Zbog stvaranja zemaljskog otpada na junom polu dogaa se i djelovanje rota!ije zemlje oko
svoje osi# pri "emu plinovite materije bivaju izba"ene u zavojitoj spirali i udaraju u slobodnu
atmos&eru$ Aime zemlja dobiva jedan zamah okretanja# sli"no djelovanju rakete# sli"no zavojitom
okretanju kota"a 7 kao kada se upali motor i po"ne vonja# kod toga dolazi do toga da plinovi izlaze
kao izba"eni plin iz rakete i tako je jak da se vanjski zrak ne moe tako brzo izmaknuti$ Posljedi!a
je stvaranje jednog tla"nog stuba# koji omoguuje okretanje kota"a na koji kao da je pri"vrena
raketa i koji se zbog toga okree$ /vo je sli"no kao jedna raketa koja se penje uvis i koju tjera stup
zraka$ Iz ovog primjera je vidljivo otkuda potje"e svakodnevno okretanje zemaljske kugle# a koje se
dogaa kroz njen vlastiti mehanizam koji uvijek ravnomjerno djeluje$
P#%ma % o4eka
Fisanje je takoer jedna pojava "iji su uzro!i "isto duhovne prirode$ Program disanja se temelji
na dvostrukoj igri svake od dvaju osnovnih sila# koje su uklju"ene u svaki program stvaranja:
Istezanje i skupljanje# !entri&ugalna i !entripetalna sila$ +utinski kod toga vlada &enomen
elektromagnetizma# a to zna"i elektri!itet sa svojim pozitivnim i negativnim nabojem$ Zrak kao
eteri"ni &luid ispunjava !ijeli svjetski prostor i kroz svoje djelovanje omoguuje ivot svih ivih
bia na zemlji$ ; nastavku moete pro"itati nekoliko izvadaka iz *orberovih materijala na ovu
temu$ F$ Mg$
+ve to ivi# die na svoj vlastiti na"in$ ;koliko se disanje zaustavi tada e duh napustiti tijelo$
Aijelo tada pada natrag u stanje iner!ije# smiruje se i nastupa smrt$ +a posljednjim udahom sav
prirodni ivot dolazi kraju$ 5asi se tada i duhovni ivot u svom postojanju# i zavrava zajedno sa
prirodnim vegetativnim ivotom u svim tjelesnim organima$ >to je kod toga disanje i "emu slui<
+vako bie posjeduje pozitivni i negativni polaritet# ti polariteti imaju potrebu da se
suprotstavljaju jedan drugom$ Isto tako kako pozitivan ili negativan pol sam za sebe ne moe
postojati# nego se jedan ostvaruje kroz drugoga# isto tako se ponaa i ostali ivot u prirodi$ /n
postoji u negativnom naboju kao 3materija4 i oblikovan je prema pozitivnom polu a to je 3duh4$
;koliko se na primjer jedan kota" elekto(generatora stavi u stanje vrtnje# tada se kroz negativni
elektri!itet stvori pobuda koja se istovremeno u sebi razori$ Kli upravo kroz ovo razaranje po"inje
da se razvija potreba za zasienjem$ .udui da razoreni pol vie ne moe sam da postoji# stvara se
pozitivni pol koji osigurava potrebu za zasienjem negativnog elektri!iteta$ ;koliko se ovo provede#
tada se uskoro na rotoru maine vidi promjena# isti se po"inje sam okretati i nastupa vidljiva
promjena# on stupa u ivot$ Aako isto je i s disanjem# to je ono to ,oivljava(elektro generator- i
to ga stavlja u pogon# negativni polaritet podraava i zapo"inje glad za pozitivnim polaritetom$ +a
svakim udisajem dolazi do jednog trenja izmeu organa u tijelu$ 2od toga dolazi do podraaja
negativnog ivota i zapo"inje potreba za zasienjem$ /va potreba se iskazuje kroz svaki udisaj
3zadrite dah=4# pri "emu se duik kao negativni pol kisiku# s velikom eljom sam u sebe saima$
;koliko je ovaj udisaj posljednji# tada se negativni polaritet sam od sebe kida# a to naravno vodi
unitenju ivota$
.ez disanja nema ivota= 9e diu samo ljudi i ivotinje nego i biljke i mineralni svijet# naravno
da svako tijelo na svijetu die i prima u sebe vegetativni ivot od nama nadreenog sun!a$ Fakako
da zemlja nije ivotinja# ali i ona povremeno die# budui da je i ona u svojoj strukturi na
odgovarajui na"in organski tako ureena da je sposobna takoer i za disanje$
;disanje i izdisanje zemlje se dogaa kroz stalnu potrebu za svjeom ishranom 3elektro(eteri"ne
supstan!e4# kada se prethodni obrok potroi i time zemlja postane negativna$ Za vrijeme ovog
postupka dolaze organi zemlje 3kao kod ivotinja4 jedan blizu drugoga# do odgovarajueg stupnja#
da se po"inju ribati jedan o drugi 3osjeaj gladi=4$ Aada se dogaa jedno zasienje# pri "emu se
zemljini organi ponovno jako istegnu$ /va pojava je vidljiva u takozvanoj plimi i ose!i mora# pri
metoda posebnog radarskog sustava jednog umjetnog ;+K 7 satelita$
1B
"emu su plima i oseka prirodna posljedi!a udisanja i izdisanja tijela zemlje$ Program disanja zemlje
u pluima zemlje slijedi kroz promjenu pozitivno(elektri"nog pola u negativni$ /va promjena pola
djeluje tako da se svaka dua zatvara u svoju materiju 3takoer se i tijelo zemlje duhovno zatvara u
svoju materiju=4# "im ona primi ivotne supstan!e u svoja pluna krila i oslobodi se negativnog
polariteta 3duika i uglji"nog dioksida4$ /vi plinovi djeluju tako da se u sutini# kod udisanja#
pozitivni pol 3kisik4 mijenjaju i koristi kao negativni pol$
8nogostruko je disanje ivotinjskog svijeta$ +vaka ivotinja je na jedan na"in posebna# kao to
je osebujan njen rod i njena vrsta$ 9a druga"iji na"in die konj# druga"ije die bik# druga"ije pas
odnosno ma"ka# te openito svaka "etveronona ivotinja$ Zajedni"ko je samo udisanje i izdisanje
zraka# pri "emu svaka ivotinja za sebe apsorbira materije koje su joj potrebne za njen ivot# a ono
to joj ne treba izba!uje napolje$ Program je razli"it utoliko koliko je razli"it i sastav postojeeg
zraka# a neiskoriteno se ponovno razlau na sastojke i veu$ Aako diu i am&ibije# !rvi i insekti# sve
na isti na"in# ali koliko je razli"ito disanje ovih hladnokrvnih# odnosno beskrvnih# ivotinjskih
vrsta = Insekti na primjer posjeduju jedan na svoj na"in stvoreni sok# koji se neprestano nalazi u
gibanju tamo i ovamo# "ime ove ivotinje proizvode u svojim krvnim ilama potreban elektri!itet$
%isoko razvijene ivotinje 3a takoer i "ovjek4 ne udie samo kemijske pro!ese nego i ono gdje
mogu nai grublju hranu za sebe# onu koja je solidnija za njihovu prirodu$ Aako da eluda!# koji se
nalazi blizu plua# mora putem istezajueg kretanja u odreenoj mjeri masirati organe za disanje$
Pri tome se tvra hrana u elud!u tare jedna o drugu i kroz probavu proizvodi potrebnu elektri"nu
toplinu$ Ishrana koja kroz svoju negativnu prirodu ima premalo pozitivno punjenje# ne moe sama
od sebe proizvesti tako jako vrenje# budui da ovo nije nita drugo nego slobodni elektri!itet# koji je
kao u prin!ipu kod svakog organskog ivota vezan u stani!e tkiva kao u male bo!e$ ;koliko se
koli"ina elektri!iteta kroz vanjske okolnosti umnoi# tada se stani!e sa hranjivom materijom
razbijaju i dobiva se jedna nova zajedni"ka vitalna hranjiva materija u organskim elijama ivotinja$
9eto druga"ije je disanje biljnog svijeta$ 2od biljaka je dio u deblu biljke# dio u grani na kojoj
su listovi i druge grane i tu se moe otkriti veliki prazni prostor# koji je ispunjen s malim koli"inama
tekuine# a takoer veim dijelom sa zrakom$ /vaj zrak nije iste vrste kao zrak koji okruuje biljku#
nego odgovara toj vrsti biljke$ ;koliko biljka nije sposobna usisati zrak tada u njoj ostaje njezin
vlastiti zrak koji se o"ituje posebnim mirisom$ ;koliko u biljki nema zraka tada ona nee izgarati uz
!vr"anje i pitanje# nego e iz nje izlaziti samo zrak koji se u njoj stvorio$ .iljke diu preko svojih
pora i to na jedan jako ekonomi"an na"in$ 9jihovo disanje se obavlja samo dva puta u 2: sata# pri
"emu se pro!es udisanja obavlja danju a izdisanje nou$ Aijekom dana atmos&erski zrak# prema
potrebi# polako i trajno ulazi kroz odgovarajue komori!e u biljku$ Aijekom noi# kada je kemijski
pro!es zavren# i kada je svaka biljka s tekom apsorbirala dnevni zrak# dolazi do izba!ivanja dijela
zraka koji ne koristi biljki# a to je jedan program koji traje jako dugo isto kao i dnevni pro!es
udisanja$ 2oja je to sila koja je sposobna pokretati biljke# njene organe koje se proiruju i stiu i
tako se kao kod mijeha zrak usisava< @ovjek uzima u obzir samo bezbrojne male i velike hrapave
vrhove koje# ne samo da prekrivaju stablo nego prekrivaju i donju stranu lista= +vi oni slue za
usisavanje elektri!iteta i po !ijeli dan pohlepno preuzimaju postojei &luid# i "ine dodue pozitivni
dio ovog polariteta$ 2roz usisavanje pozitivnog polariteta# koji odgovara !entri&ugalnoj sili#
razvijaju se organi biljke# prostor postaje sve vei i vei a zrak ima sposobnost da nesputano prodire
u ove prostore$ Aijekom noi se mijenja elektri"ni polaritet# neiskoriteni dio struji preko ovih
vrhova natrag u atmos&eru# i rastereuje pore# "ime se organi suavaju i vraaju se u prijanji
poloaj$ ;glji"ni dioksid i duik koji se tim putem izlu"uju predstavljaju negativni dio ovog
elektri"nog polariteta$
.iljke i drvee koje preivljava zimu osim toga posjeduju jo jedno periodi"no disanje# pri tome
biljke odnosno drvee tijekom jedne godine jo jedanput udahne i jedanput izdahne$ 5lavni udisaj
dogaa se pri tome u ljetu i to na slijedei na"inJ Prilikom svakog ovakvog spe!ijalnog udisaja
stvara se u organizam drveta jedan takav pro!es# da dolazi do smanjenja prirodne potronje
udahnutog zraka 7 jer uvijek neto zraka ostaje unutra$ 2roz ovaj ostatak zraka unapreuje biljka
ljeti svoj rast u smislu poveanja obujma# tijekom zime ovaj nepotroeni ostatak kroz zajedni"ko
stiskanje organa 3stezanje zbog hladnoe4 biva istisnut napolje$ .udui da ovaj zrak zbog dugog
1E
boravljenja u biljki nije ostao sasvim "ist# potrebno da prije izlaska u atmos&eru svoju ne"istou
ostavi na stablu ili na kori biljke# zbog "ega ona postaje sve grublja i grublja$ Zbog ovih okolnosti
miruje takoer i razvoj mahovine na stablu$
;venue biljke slijedi ukoliko dolazi do gubitka pozitivnog elektri!iteta$ Pozitivni elektri!itet je
jo uvijek prisutan ukoliko biljka izgleda zelena i svjea$ ;koliko ipak jedan elektri"ni ion nestane
iz jedne stani!e biljke# tada se biljka po"ne meurati i venuti na tom mjestu$ Fokle god se stani!e
stiu u sebe# dogaa se da na isti na"in stisnuti elektri!itet isto tako izlazi iz stani!a$ /vo je
program nestajanja jednog od korena biljke koja pri tome gubi svoju elasti"nost i svjeinu$ Zbog
"ega se ovaj pro!es na biljki zaustavlja ukoliko se biljka zajedno sa stablom stavi u vodu< /vdje se
sprije"ava otje!anje elektri!iteta tako da elektri"ni &luid vode svakoj bilj!i ne samo da odrava
ravnoteu nego ju "ak za jedno vrijeme i prehranjuje$ Posebno elektri!itetom siromane biljke se
odravaju jo dugo vremena dok se ne izgubi njihova kvantitativna sposobnost vegetiranja 3rast4$
8ineralno bogatstvo je takoer nuno za ispravno disanje# jer se time zadravaju i minerali u
bilj!i$ 8aterija nije nita drugo nego izraz dvaju suprotstavljenih sila to jest !entripetalne i
!entri&ugalne sile$ 'ast i napredak se ne dogaa samo kroz stalno primanje koje podravaju okolne
istovrsne sile koje pomau# nego biljka mora pobijediti i tu protu djelujuu izbjegavajuu silu# pri
"emu se stvara materija iz bitka$ Pri tome je potreban i kamen# koji prema tipu uvijek iz okoline u
sebe usisava istovrsne dijelove iz zraka$ /n zadrava pri tome promijenjene i izmijenjene
iskoritene dijelove koji su se kroz meusobnu borbu obaju sila stvorili$ 9jemu suprotno stvara se
pomou !entri&ugalne sile sila koja djeluje prema vani# time je omogueno da se minerali zadre u
svom osnovnom obliku$ 2atkada se pojavi neki od bolesnih minerala# kada je zbog osebujnosti
3kroz nepanju vodeeg prirodnog duha=4 pojavi pre"esta odsutnost kod usisavanja$ Aada se mineral
razvije u strani oblik$ Aako se na primjer iskazuju# na primjer# prozirni kristali koji su katkada
zamueni s obojenim ili gibljivim "esti!ama# koje uglavnom ne potje"u od prirodnog minerala$
Aakoer i minerali diu na na"in kao i ivotinje kroz udisanje i izdisanje$ ;z pomo svoje grube
organske grae i svojstava minerali na sebe neprekidno privla"e u zraku rasprene "esti!e$ 2od
ivotinja se kemijsko razlaganje obavlja u tijelu ivotinje a kod minerala se to dogaa ve na
povrini$ /vo biva malo po malo prihvaeno od vanjske kori!e minerala# koji kod minerala vee
mase "esto oblikuje jedan poseban novi mineral ili ve prema odvojenim "esti!ama gradi# kao kod
biljki# jedan raznovrstan izdanak "udnog oblika$
Pored atmos&erskog disanja postoji jo jedno drugo disanje koje ima elektri"nu prirodu$ Ao je
preuzimanje magnetnog &luida u sebe# putem kojega se obje sile koje se neprestano bore# postaju
snanije u svojoj postojanosti$ /vo je izraz suprotstavljenog polariteta u materiji putem kojeg se
oblikuje sav prirodni ivot# koji tako dugo traje# kao i svaki polaritet i koji se uklapa u zakon o
postojanosti$ ;koliko se zbog vanjskih okolnosti pojave smetnje kod jednog od dva polariteta# tada
se materija raspada uslijed vremenskih nepogoda i na kraju se pretvori u prainu$ /vo se dogaa
tako dugo dokle god u njenim "esti!ama jo uvijek ima tragova i ukoliko djeluje polaritetna snaga$
;koliko je ipak eklekti"ni polaritet potreban# kako bi se krenulo drugim smjerom# materija brzo
prelazi u jedno drugo postojanje$ 3; jedno &ino materijalno eteri"no stanje# iz kojega je ona
zgunjavanjem i nastala4$
5ledajui duhovnim o"ima pozitivni pol je duhovnost a negativni pol je prirodno umjeren$
Pozitivni pol: je supstan!a# negativni pol: krvne ile koje sve prihvaaju$ Pozitivni je unutra a
negativni izvana$ Pozitivni pol je kao ljubav i mudrost a negativni je samilost i milost naeg
stvoritelja$ ;koliko nema negativnog tada ljubav i mudrost nemaju nita nego su otvoreni prema
samom sebi$ Pozitivno hranjeni polaritet je .oja ljubav$ +amilost iz ove ljubavi gradi bia koja
mogu primati ljubav .oju$ 9jegova ljubav hrani bie sve dalje i dalje i gradi prema svom vje"nom
redu jedno bie prema drugome# i upravo prema tom redoslijedu uvijek jedan !jeloviti potpuni
ivot# a time i !ijela beskona"nost ispunjava svoj savreni sadraj ispunjajui ga ivotom koji stvara
.og$
O;o-/e ;are
1I
+vaka para je jedna spiritualno spe!i&i"na te"nost dobivena kao produkt razaranja 3kemijski:
alkoholni oksid koji reagira s vodom# produkti destila!ije#4 i djeluje omamljujui na nervni sustav$
9a isti na"in vino# pivo# kao i veina sli"nih te"nosti# budui su ve prije duhovno spe!i&i!irani# ne
veu se samo s vodom nego i s drugim nevrijuim tekuinama$ ; "istoj pari su oni skoro potpuno
slobodni i mogu biti sa"uvani samo u zabrtvljenoj posudi$
;koliko takva para uspije# putem udisanja od strane ivog organizma doi u dodir s nervnim
sustavom i zavlada njime# tada e ona u kona"nom pohlepno koristiti udahnute pare za zasienje
nervnih komora u organizmu$ ;koliko ove komore budu iznenada obogaene# tada e se one naduti
kroz ovo obogaenje# u ovom stanju nisu sposobne za bilo kakve reak!ije a niti za primanje osjeaja
o vanjskim ozljedama# kao ni za opaanja koja idu putem duha$ 3prin!ip anestezije i narkoze=4$
2ada duh postaje nedjelotvoran na tijelo# i to je protuma"eno# budui se zbog iznenadnog
prezasienja nervnih komora dogodi prekid na spoju tijela i duha$ Pri tome je dua ponovno
slobodna budui da ona duh i nerve u tom stanju# prepunjenih nervnih komora# nije sposobna
povezati$ Aada je dua 3privremeno4 razdvojena od tijela i nalazi se u vremenu kratke nervne
obamrlosti i svjesnosti sebe i svake spore duhovnog svijeta# koja odgovara njegovom ljudskom sr!u
odnosno njegovoj naravi$ ; stanju obamrlosti# narkoze# dua ima unutarnji stupanj uvida# koji je
podeen prema njenim dobrim ili loim svojstvima$
.udui da su jo uvijek dua i nervi potpuno spojeni# kao kod prirodnog spavanja 3samo je dua
razdvojena od nervnih komora=4# mogue je da dua prenosi svoje uvide na nerve$ 9a taj na"in ona
se moe u potpunosti sjetiti onoga to je vidjela u duhovnom svijetu# s time da ne moe vidjeti ono
to se sa tijelom za to vrijeme desilo$ Iz jednog "istog stanja mjese"arenja 3danas je to
parapsiholoki nazvano ,Arans-4 a takoer iz jednog dubokog prirodnog traumati"nog ivota ne
donosi dua povratna sjeanja natrag u prirodno 3svjesno4 stanje# budui da kod uobi"ajenog stanja
nije povezana sa nervima$ ; normalnom stanju dua biva usko povezana s nervima# ina"e ne bi
uspijevala postii zasienje# bila bi slaba te bi bez veze s nervima uskoro zamrla i rastopila se# a to
bi tada imalo za posljedi!u i smrt tijela$
2od narkoze s plinom# plin je zamjena za nerve# isto kao kod prirodnog spavanja kod kojega
plinovi iz stomaka# iz hrane# preuzimaju ovu &unk!iju$ /vdje je mogue da nervi bez opasnosti
oslobode elud"ano zasienje nervnih komora$ .udui da nervi pri tome stoje u potpunosti u slubi
due# tada povratno sjeanje rezultira tako# da se oni sjeaju onoga to su vidjeli u s&eri duhovnog
svijeta$ 39apomena: /vo povratno sjeanje se odnosi na prijem vienog u duhovnom mozgu# pri
"emu jako rijetko dolazi do daljnjeg prijenosa ovih utisaka na psihi"ki dio mozga tako da nakon
toga mogu slijediti svjesna sjeanja te traume u ivotu$4
Pri tome postoji osnovna razlika izmeu ovog plinom omamljenog stanja duha i takozvanog
magnetnog sna 3trans# odnosno hipnoza$4# u kojem dua moe vidjeti svoje tijelo jer su nervi jo
uvijek povezani s njom# nasuprot narkozi kod koje nema nepovezanosti s tijelom$
Ponekad kod nekih ljudi nastupi odreeno naknadno djelovanje narkoze u obliku pojave gr"eva$
/ni predstavljaju jednu odreenu ,e za oskvrnuem- due iz njenih materijalnih veza te zahtijeva
da ste vi u njoj kroz stanje narkoze bili usaeni$
M1HA
" udo 4&vara#a3&va"
8uha u poretku stvari nije bezna"ajna i nije bez svrhe na ovom svijetu a kako se to vama "ini$
2ako bi ju sagledali u potpunosti# potrebno je da najprije uzmemo u razmatranje prirodne osobine
ove ivotinji!e$
2ako nastaju muhe< Zna se otprilike da muhe legu jednu vrstu jaja# koja su tako malena# da su
jedva vidljiva ljudskom oku$ /ne takoer imaju vrlo malu teinu# tako da mogu u zraku lebdjeti#
sli"no kao sun"ana praina$ 5dje muha lee svoja jaja!a< 5dje i kako se legu muhe< 8uhe legu
svoja jaja svuda okolo i vie o njima ne brinu$ 8ilijune muha je vjetar raznio i rasprostranio diljem
svijeta# milijuni njih odlaze u vodu$
1G
2ada sun!e ujutro obasja zemlju# po"inju ova jaja!a da rastu# dok ne postanu tako velika da ih
moe vidjeti i jedno srednje otro oko# jaja!a izgledaju kao bijelo siva praina$ Aada je vrijeme za
izlazak iz jaja i to se dogaa ovako: jaje odsko"i u zrak i njegov ivotni poten!ijal ga tada oblikuje u
jedva vidljivog bijelog !rva$ 0rv se hrani nekoliko dana sa vlagom iz zraka na mjestu na kojem se
izlegao$
)o uvijek nitko ne moe vidjeti mladu muhu i u tome lei "udo ovih ivotinji!a: 8uha je
odjednom ovdje# potpuno savreno oblikovana# nitko ne zna otkuda je dola$ 2ako se dogodilo ovo
"udo<
2ada !rvii dostignu jednu odgovarajuu zrelost i veli"inu# otprilike veli"inu kao jedan zarez#
srednje veli"ine# tada se !rv rastvori i unutra stvorena mui!a izae napolje$ Pri tome se rastegne
prijanja vanjska koa !rva kako bi mlada muha izala napolje# jako dobro opremljena sa svim
unutarnjim probavnim organima$ Prijanja unutranjost !rva stvara vanjske organe i udove mlade
muhe$ @im ova promjena zapo"ne# muha je u roku pet sekundi potpuno spremna za let$
No$e mu'e
%ae o"i ne mogu pratiti kako se muha sa svojih est nogu hitro kree po vertikalnoj ispoliranoj
plo"i kao i na horizontalno postavljenom stolu$ 2ako je to mogue# da su njene dvije male otre
kande na kraju noge prema vani tako glatke< Istraiva"i su pomou jako snanog mikroskopa# koji
jako poveava# otkrili da muha na svojim nogama ima# izmeu dvaju kandi jednu vrstu elasti"nog
zvona# koje slui# prema njihovom miljenju# kao mala zra"na pumpa koja razrjeuje upotrijebljeni
zrak$ /ni to objanjavaju ovako: 2ada muha jednom ili drugom nogom stane na vertikalno
postavljenu staklenu plo"u prozora# tada ona isisa brzo zrak koji se nalazi u zvonu# pri "emu se
zvono u kome nema zraka proiri i upotrijebljena noga biva od strane atmos&erskog tlaka "vrsto
pritisnuta na povrinu stakla$
/vo objanjenje je pogreno iako muha stvarno posjeduje ove zra"ne zvon"ie$ Kli ukoliko se
muha ne dri na vertikalnoj plohi sa zvon"iima# a kako to tvrde znanstveni!i# kako onda ona to
"ini< ;koliko jednom paljivo promotrite muhu# morate primijetiti# da ona svugdje po tijelu ima
sitne dla"i!e a opremljena je i jednom vrstom roga na svojoj glavi$ @ak i kada se par muha pojavi na
vanjskom rubu moe se vidjeti da na sebi imaju bezbroj isturenih vrhova u obliku opruge$
/ve dla"i!e na svojim vrhovima usisavaju elektri!itet$ Preko njih muha u sebe usisava
elektri!itet koji u njoj struju prema njenom negativnom polu# koji je istodobno i privla"ni pol# i koji
ne poputa na nogama odnosno zvon"iima# pri "emu je tada ovaj dio jako privla"an pozitivnom
elektri!itetu$ .udui da se one skupljaju i naj"ee se iz zraka sputaju na polirane povrine# sasvim
je prirodno# da je muha na poliranoj povrini zbog mogunosti boljeg prianjanja kod hodanja# jer se
suprotni polovi privla"e$
Mu'a kao re$u#a&or e#ek&r%0%&e&a zraka
)edno jo vee "udo vezano uz ovu ivotinju je u njenom odreenju i u vrsti kojoj pripada$
9igdje u !ijelom stvaralatvu ne postoji stvar koja ima vie od dva polariteta# pozitivni i negativni
polaritet$ Aako shvaamo da postoji jedan gornji i jedan donji polaritet i da su u suprotnosti jedan sa
drugim$ Izmeu njih u sredini ne postoji nita nego samo spoj ova dva polariteta$ /sim ovih postoje
i drugi polaritetiJ vanjski i unutarnji# materijalni i duhovni# dobar i lo kao i istinski i lani polaritet$
2ada prema tome u svrhu opstanka Njedno bie koje govori moe si ova dva polariteta rastegnuti na
jedan$ I tako nam dopuste da moemo vidjeti "emu sve muhe u smislu ovoga slue=
;zmimo najprije negativni pol$ 8ora nam upasti u o"i# zato zimi rijetko vidimo ove ivotinji!e
dok za vrijeme toplog ljetnog vremena vidimo da svugdje vrvi od ovih malih leteih stanovnika$
Isto tako emo moi ponovno otkriti jo jedno "udo na ovoj ivotinji!i$ Zato je muha potpuno
obrasla dla"i!ama i otrim vrhovima# to emo ve uskoro razjasniti$ Ipak to nije jedini uzrok$ 8uha#
kroz upijanje elektri!iteta na poznati na"in postaje tako lagana# jer je privla"na sila zemljine tee
minimalna# i zbog toga muha moe bez puno napora letjeti zrakom svuda okolo$ Zbog "ega muha
moe letjeti bre okolo ukoliko je toplije<
1C
8ilijunima muha je odreeno da mogu od sun!a !rpiti takozvanu sun"evu elektri"nu vatru koja
obilno od sun!a struji prema nama# i na taj na"in# primajui na sebe preoptereenje kojeg se ne
mogu osloboditi one slabe ovu elektri"nu vatru koja bi ina"e mogla unititi !ijeli svijet= /vaj
pozitivno nabijeni elektri"ni &luid je svugdje jaka elektri"na vatra$ Aako dugo dok zemljin negativni
elektri!itet stoji u ravnotei s pozitivnim# proizvedeno sun"evo zra"enje nije u mogunosti da
prouzro"i osloboenje od pozitivnog elektri!iteta$ 2ada ipak kona"no samo jedna tisuinka
negativnog elektri!iteta prevagne# biva omogueno oslobaanje od okova kojeg pozitivni
elektri!itet vie ne moe sprije"iti$ 2ako se moe jedna takva katastro&a sprije"iti<
Pogledajmo ove nae ivotinji!e kako marljivo lete u svim smjerovima# tamo(ovamo# i kroz svoj
brzi let preuzimaju na sebe veinu pozitivnog elektri!iteta# a tada se odmah njihov vlastiti polaritet
preokrene$ Aada ove ivotinji!e potroe pozitivni elektri!itet te se tu odmah pojavi kisik$ 9egativni
dio se tada ponovno izdie# budui da ljudi izdiu atmos&erski zrak# "im plua preuzmu u krv kisik
koji je nuan za prehranu$ Aako svaka pojedina muha obavlja svoje zadatke tijekom jednog vrueg
ljetnog dana: preuzima koliko god je vie mogue pozitivnog elektri!iteta na sebe# kako bi ga
skupila# kao u jednu posudu toliko mnogo# dovoljno da u jednom trenutku smrvi u prah veliki
kameni brijeg$
%ama e ovo vjerojatno li"iti na pri"u# za to imamo zahvaliti jednom normalnom prirodnom
dogaaju to jest jednom velikom potresu koji se prije nekog vremena osjetio na !ijeloj zemljanoj
polutki$ %idite# uzrok ovom potresu lei u tisuama kubi"nih jardi komprimiranog zraka# koji se
zbog vanjskih okolnosti upalio i ekspandirao= Ao vas ne mora "uditi# to se sve zbiva zbog
elektri!iteta# koji jedna muha moe dnevno preokrenuti$ 2ada jedna muha moe toliko toga
napraviti# a to onda mogu milijuni muha napraviti<
/vo je ipak jedna sporedna svrha ove ivotinji!e i ovo ba i nije neko veliko "udo$
Mu'a kao 4;a4%#a0 ov-ea/4&va
?elimo prije prelaska na jedan drugi vani dio zadataka ovih ivotinji!a upoznati jo nekoliko
sporednih zaduenja$
Fogaa se "esto ljeti da one postanu dosadne# kada vam u sobi okolo zuji mnogo muha i kada
postanu nametljive$ Kli upravo u takvim danima one obavljaju jednu vanu zadai i koriste ljudima
isto toliko kao i ostale kune ivotinje$
; jednom takvom vruem ljetnom danu 7 posebno kada barometar stoji jako nisko( nakotilo se
milijarde i milijarde sitnih ivotinji!a# veli"ine atoma# iz nisko dreeg etera i ulo je u atmos&erski
zrak$ Zbog toga se nerijetko dogaa da zrak postane plavi"ast i gust# da vam postane jako teko
primijetiti i svoju malo udaljeniju okolinu$ 2ada ga udahnemo# u njemu se tom prilikom vrte
trilijuni ivih organizama$ .udui da su ove ivotinji!e tako male da tisuu milijuna njih na hrpi se
ne moe primijetiti# ipak bez obzira na to suma od vie de!iliona# koje "ovjek uglavnom udahne
tijekom jednog dana ipak ima zna"ajnog utje!aja$ 8ogue je da ove ivotinji!e "iji je tjelesni ivot
jako riskantan i potpuno dovoljan da "ovjeku iznenada oduzme njegov prirodni ivot$ .udui da je
osobina ovih bia ne inertna jako brzo moe dovesti do smrti zbog pojave !ijanovodi"ne kiseline$
/naj dio ovog ,atomskog bogatstva etera-# koje ljudi udiu nije ono najopasnije za ljude# budui
da ih oni ionako pohlepno usisavaju u krv koja je osiromaena kisikom$ Kli sasvim druga"ija
situa!ija je sa onim dijelom koji se hvata na vanjsku kou ljudi# naro"ito na mjestima# gdje su pore
otvorene$ 2ada ove ivotinji!e prodru kroz otvorene pore u tijelo one preuzimaju na sebe od krvi
pozitivan karakter$ Fokle god ovaj vanjski utje!aj ne prevagne nad unutarnjem utje!aju# nema
opasnosti# a to je na primjer vidljivo iz jedne srednje temperature tijela$ ;koliko vanjski utje!aj#
vanjski pol# prevagne nad unutarnjim samo za jednu milijuntninu# tada se za ivot pojavi velika
opasnost$ .udui da kod ovog stanja moe u ljudima nastupiti zamjena polariteta# a to ova zamjena
prouzro"i# to je kao da je netko izboden s iglom koja je prije bila umo"ena u !ijanovodi"nu kiselinu$
;koliko ipak vanjski pozitivni pol iznenada prevagne nad negativnim polom za jednu stotinku#
iznenadno se dogaa jedno vidljivo pranjenje# kroz koje "ovjek za kratko vrijeme trenutno mora
unititi punu aku zlom ispunjenog pepela$ >to se prvog slu"aja ti"e# posljedi!e su iste kao kod
2D
nastupa kuge: posljedi!e su isto takve$ >to se ti"e drugog dijela ovaj dakako rijetko dolazi# ali nisu
potpuno nepoznata takozvana ,samo zapaljenja-# naro"ito u junim zemljama$
+ada ponovno ba!imo pogled na naeg malog kunog radnika# i pogledajmo to on upravo sada
"ini= 9aa muha ima na glavi jedan par o"iju# koje su tako velike da iznose skoro jednu sedminu
njezinog ukupnog bia= +vako oko se ponovno sastoji od tisuu malih o"iju$ /ni su tako postavljeni
jedno do drugoga kao elije p"elinjeg sa"a i mogu se pokretati svako za sebe# jer su u obliku sto!a i
zailjeni# i sve zajedno usmjerene prema nekoj zajedni"koj vanoj to"ki$ /"i muhi slue na ovaj
na"in kao jedan jaki mikroskop# s velikim poveanjem# uz "iju pomo muha moe vidjeti svako
pojedino ve prije spomenuto bie veli"ine atoma$ Pri tome je njen stomak graen da su upravo ova
mala bia njena glavna prehrana$ 2ada muha na ljudskoj koi primijeti jato ovih atomskih bia# tada
ona odleti tamo i ne mi"e se dok ne pojede sve ove ivotinji!e$ 8uha takoer posjeduje i jedan par
malih prislunih uiju# kojima takoer osjea i koje slue i kao nos$ .udui da ona o"i moe koristiti
samo na kratkim razdaljinama# ove osjeajne ui joj slue za skupljanje in&orma!ija sa velikih
udaljenosti$ Postoje pojedine vrste muha koje mogu sa ovim osjeajnim uima osjetiti neku
primamljivu i satima udaljenu hranu$ 2ada na jednom takovom mjestu# posebno u ljetno vrijeme#
po"nu ove ivotinji!e iznenada nestajati# tada je to siguran znak da tamo postoji jedna kvalitetna
muholovka ili muhotep$
9a sli"an na"in obavljaju ove ivotinji!e jo mnogo korisnih zadataka$ +ve to postoji nije
namijenjeno# samo za jednu# nego za vie namjena$
Mu'a kao $ara/0%-a %4&o$ zraka
%jerojatno ste ve doivjeli da ste u ljetnom danu# posebno u vrijeme ljetne sparine# poslijepodne
umorni i elite zaspati$ 8ladi ljudi se mogu dignuti i proetati$ Frugi ljudi koji su stariji mu"e se i
jedva se kreu$ ;koliko jednog takovog dana nedostaje zraka u vaoj prostoriji gdje ivite# tada e
kod vas uskoro nastupiti ve napomenuta pospanost i tada moete u miru zaspati$
Pri tome e te uvidjeti i mane takvog spavanja# nuno je zbog toga da ba!imo pogled na jedno
prirodno spavanje ljudi$ Zato se kod zdravih ljudi pojavljuje pospanost nou a ne danju< 2ada
sun"eva svjetlost kao pozitivan polaritet# prirodnog ivota# vie ne ba!a svoje zrake na jednu ili na
drugu polovi!u zemlje# tada se polaritet na zemlji takoer mijenja$ @im sun!e zae na jednoj
polovi!i zemlje tada se taj dio zemlje promijeni u negativni polaritet$
9egativni polaritet ivota u potpunosti odgovara zemlji$ 2ako pojedina! na sebi i u sebe tei da
obnovi prirodnu ivotnu aktivnost# a tada se i kod ljudi promijenio doti"ni pol# te dolazi do
is!rpljivanja pozitivnog elektri!iteta# i na taj na"in pojedina! sve vie gubi ivotnu energiju$ ;z ove
mogunosti osjea se tada usporenost pokretnih dijelova# kao na primjer o"nog kapka najprije$
%ie ih ne moete drati otvorenim# i uskoro nakon toga i ostali ivotni dijelovi dolaze u ovo
oslabljeno stanje i nakon toga upadaju u prirodni noni san$ 2ada ujutro kod izlaska sun!a zapo"ne
ponovno hranjenje tada se pozitivni pol u ljudima poveava sve vie$ +labljenje negativnog pola i
ja"anje pozitivnog pola omoguuje da ljudi ostanu budni$
Prirodni san je sasvim protivno prirodi dnevni san# budui da on nije izazvan smanjenjem
pozitivnog elektri!iteta nego prezasienosti svakog pojedin!a sa samim sobom$ Prezasienost dolazi
zbog toga to je jako malo ivahnih ljudi koji vie ne ele mjenjati svoj primljeni elektri!itet za
odgovarajuu koli"inu negativnog elektri!iteta$ ;koliko pozitivni elektri!itet po"inje prevladavati
tada se negativni elektri!itet u istom odnosu po"inje smanjivati$ I to je onda posljedi!a svega toga<
;zmimo za primjer# kako se bore dva "ovjeka razli"ite snage$ >to god postaje slabiji onaj slabi
bora!# toliko vie snage dobiva onaj ja"i$ ;koliko je na kraju onaj slabi pobijeen u potpunosti# tada
se dogaa da je i onaj snani na kraju sa svojom snagom# budui da on sada vie nema oslon!a
kojim bi podupro svoju prevladavajuu snagu$ +vaka snaga je jako dobra dok se ne pojavi
nedostatak snage i to "im ne postoji to"ka preko koje se podupire postojea snaga$ Isto tako se
ponaaju ljudi# koji su# prepunjeni elektri!itetom# jednog sparnog ljetnog dana i koji su zapali u san$
Pogledajte sada# ponovno se o"ituje dodatna svrha ovih ivotinji!a koja postaje jako korisna=
.udui da muhe zuje i brzo i paljivo se kreu po jednom takovom dnevnom spava"u i preko svojih
21
nogu i preko svojih otrih dlaka upijaju u sebe suvine pozitivne ione# to jest pozitivni elektri!itet$
Pri tome ove aktivnosti djeluju tako da kod spava"a ovaj elektri!itet nema u potpunosti negativno
tla"enje# tako da spava" moe i dalje nastaviti svoj prirodni ivot$ 9ije uvijek slu"aj da ovaj mali
regulator na prirodan na"in dovodi u ravnoteu i odrava ravnoteu# on je jako vezan uz sam ivot# i
djeluje "im pozitivni ioni pokuaju u potpunosti nadja"ati negativne ione$ Fokle god je "ovjek koji
spava sposoban da se odbrani od ovog malog optereenja# nema opasnosti za njegov ivot$ ;koliko
je njegov san u potpunosti oslabljen# tada ovaj na mali pomaga" ima slobodan prostor za
djelovanje i za sprje"avanje opasnosti za njegov ivot$ 2ada se zbog djelovanja ovih ivotinji!a
suprotni polaritet sve vie i vie uravnotei tada e se na spava" probuditi i po"eti tjerati sa sebe
ove male zatitnike ivota$ /n to sada moe smireno "initi$ )er budui se probudio sve prijetnje su
prole$
Mu'a kao kem%ar % re$u#a&or e#ek&r%0%&e&a
%i ete jo dugo objavljivati da muhe kod svakog obroka dolaze na trpezu u velikim koli"inama i
da se s velikom gramzljivosti navale na jelo$ /va gesta se "esto dogaa# kada su dani sparni a soba
je niska i nije prozra"ena$ 8nogi e tada rei: ,Arebamo li mi ove parazite jo hvaliti iako nam oni
nae obroke zagauju i kod svakog zalogaja nas optereuju<-
Aako se izraava "ovjek koji ne zna$ 2ada bi on mogao shvatiti veliku korist# koju nam muha
ponekad daje# i onda kada samo jedan ili dva trenutka sleti na na zalogaj koji smo spremni staviti u
usta# uistinu "ovjek ne bi u"inio mnogo i kada bi pozlatio muhu=
+va jela uz male izuzetke imaju zbog vlastitog eera sposobnost da osobito u sparne dane
uzimaju na sebe duik iz ovog loeg zraka$ ;koliko hrana odstoji samo kratko vrijeme# ovaj ne"isti
zrak e na vae o"i# prouzro"iti to da hrana postane kisela$ Ili e se desiti to da se preko nekih
dijelova hrane po"ne stvarati plijesan# ili e se na rubovima pojaviti tamno plavkasta boja$ Ao su
stvarna djelovanja na hranu ovakvog ne"istog zraka$
>to tu sada napravi muha< .udui da je muha zahvaljujui njenom ustrojstvu jedna mala letee
elektri"na staklenka# prema tome i ona je pohlepna za svim stvarima koje su negativno nabijene$
*oi zrak je negativno nabijen i pri tome apsorbira sav pozitivni elektri!itet u jednom tako visokom
postotku# da nije tako rijetko da se u jednoj takvoj sobi ili jo vie i u pripravljenoj hrani ne nalazi
vie ni jedna iskri!a pozitivnog elektri!iteta$ 2ada se u takvoj sobi ne bi "esto nalazio jedan takav
nosa" elektri!iteta# to bi se desilo sa tjelesnim zdravljem ljudi< Kli to je jo ono najmanje$ .udui
da dokle god se loi zrak nalazi u !ijeloj prostoriji# ona jo uvijek ima toliko svoje poten!ijalne
energije da malo rastegne svoja plua kod udisanja$ /vaj zrak ukoliko biva osloboen od svoje
poten!ijalne energije# on tada pada dolje kao prljava i sparna rosa na vau promijenjenu supstan!u$
;koliko postoji zalogaj u kojem "ovjek eli uivati# "esto se desi tako da jedna ili vie muha sleti na
ovu hranu i oslobodi ju vika pozitivnog elektri!iteta 3pozitivnih iona4 koji iz nje izvire$
>to je posljedi!a ovakvog djelovanja< 9ita vie ni manje nego da istroeni zrak uskoro ponovno
oivi i da po"ne strujati$ Aada muha odleti sa ukusnog zalogaja i uputi se prema drugoj zdjeli sa
hranom$ 2roz ovaj pro!es hrana ponovno postaje nekodljiva i ukusna$
Primijetili ste takoer da muhe koju su site rado lete i skupljaju se na glatkim predmetima i "esto
zagauju ovakve predmete$ /vo je takoer jako korisno a kako je to ve prije opisano kao kemijska
djelatnost ovih ivotinji!a koja slui nama kao pomo# s time da ovaj na izgled maleni "in nee biti
od ljudi uskoro prihvaen$
8i ve znamo da muhe za sebe koriste elektri"ki negativnu ishranu i tako postaju istinski
sakuplja"i otrova# najprije iz zraka onda od ljudi i ivotinja a takoer i sa svakovrsne prehrane koju
konzumira "ovjek$ Zbog toge je njen izmet elektri"ki negativan$ 8i takoer znamo da se pozitivni
ioni 3elektri!itet4 naj"ee hvata na glatke polirane plohe$ Aime se u jednoj takovoj sobi koja je
siromana elektri!itetom malo pozitivnog elektri!iteta raspodijeliti na polirane predmete prevla"ei
kemijski paljivo ove polirane predmete$ Pri tome ovi predmeti sve vie gube snagu# jer zrak iz sobe
usisava ove pozitivne ione$ %i u ovo ne trebate vjerovati ali probajte samo postaviti pozlaene
predmete u jednu takvu sobu= 8oete biti sigurni da e uskoro od muha sve biti tako zaprljano da
ete jedva vidjeti odsjaj zlata na ovim predmetima$
22
Zbog "ega ove ivotinji!e ne odustaju od zlata< Pri tome emo ponoviti: Zato vi pozlaujete
vae gromobrane< %i ete odgovoriti: ,Zato to zlato posebno jako privla"i pozitivni elektri!itet=-
Kli muhe prljaju jako i stakla na prozorima a staklo ne privla"i na sebe elektri!itet= Ao je istina# ali
zato ljudi koriste staklene plo"e ili !ilindre# lagano trljaju po njima# i oni slue kao pogodno
sredstvo za prikazivanje stati"kog elektri!iteta< Zbog "ega se one najprije skupljaju na prozorskom
staklu$ Zbog toga mi trebamo nae male kemi"are pustiti da to zaprljaju jer time ova polirana
povrina koja zadrava elektri!itet postaje hrapava i nesposobna da ga dalje zadri$ Aako se moe
ovaj elektri!itet izmijeati sa postojeim sobnim zrakom$
%idite# to je# ne prvi puta# jedno nevano prljanje koje muhe rade# bez spoznaje i providnosti# na
nekom mjestu# budui da je to one"ienje od nekih nevanih ivotinji!a= Kli ovo se dogaa u
jednom pozitivno polariziranom djelovanju i na taj na"in moemo upoznati korist od muhe kroz
jedno duhovno zna"enje$
Mu'a kao &oka /a4&a/ka ,%vo&a
/naj tko detaljno pregleda muhu mora rei: ,/va ivotinji!a uzimajui u obzir prirodni poredak
i njen !jelokupni ivot kao kod bilo koje druge ivotinjske vrste# treba stajati na jednom jako
visokom mjestu-$ 8uha je nosila! ivota u pravom smislu te rije"i$ Pri tome vi to trebate u osnovi
shvatiti# a to je neophodno# ukoliko ba!ite jedan openiti pogled na ivot$
0jeloviti i jedinstveni slobodni ivot je samo u meni$ /vaj ivot je tako stvoren i stoji u jednoj
tako velikoj !jelovitosti# tako da je on u svojoj openitoj s&eri teko shvatljiv bilo kojem postojeem
biu na zemlji$ .udui je to sveti# vje"ni i beskrajni tok ivota$ Pokuajmo zamisliti beskrajno kao
jedan prostor# u kojem se vi nalazite kao sredinja to"ka# ali "ije krajeve nikako ne moete vidjeti$ ;
sreditu je sva ivotna snaga !jelokupne beskona"nosti ujedinjena i rasprostire se na sve strane van
u neograni"enost$ Aime se ova ivotna snaga ne rasipa mnogo i ne oslabljuje u svojoj biti# jer ona je
time u ovom beskona"nom prostoru stvorila bezbrojne to"ke nastanka ivota# u kojima je ivot
skupljen i ponovno vraen ka svom vje"nom iskonskom zajedni"kom izvoritu$
/ tome bi trebalo razmisliti# vi ete ovdje sebi postaviti jo jedno veoma zna"ajno pitanje:
,Zato se to mora dogoditi< 8oe li kod .oga oslabiti njegova ivotna snaga<-
9a to je kaem: Aako neto je dakako nemogue# dokle god .og ostaje sam pri sebi i ne eli od
sebe stvoriti# niti oblikovati# ni jedno drugo stvorenje$ 2ada /n pak svoju beskona"nu ljubav koju
prima i daje od vje"nosti /n svuda okolo stvara stvorenja razli"itih vrsta 7 od !jelovitog duha do
bezna"ajnih atomskih ivotinji!a 7 kroz "iji ivot +tvoritelj oivljava i druga bia i uvijek e ih
oivljavati< Fakle "ujte# /n sva ova stvorena bia mora oivljavati iz sebe$
2ako se ova bia sa svojim postojeim ivotom budu udaljivala iz !entra# tada e njihova
sredinja sila sve vie i vie slabiti$ ?ivot se kao takav ne moe izgubiti# budui da je on neunitiv$
Kli ipak on moe slabiti# dok se iz njega samoga ne izdvoji onaj beskona"ni dio$
+ada razumijete pojam slabljenja# ja u vas ipak podsjetiti na beskona"nu mogunost dijeljenja
materije$ %i moete s obzirom na ove mogunosti pomisliti da jedan atom ima beskona"no mnogo
dijelova$ Kko atom pri tome ja"a# tada ga moete dijeliti<
%i sada ipak moete rei: ,;koliko je to tako# budui da je to +tvoritelj bolje napravio# kako da
on jo od vje"nosti nije nita stvorio=- 9a ovo ja mogu odgovoriti jednim protupitanjem: Zbog "ega
poneki ljudi# koji su ve od mladosti# kroz teki rad# izgradili svoje snage# postaju ja"i<
Zbog "ega se moe na jedan potkovi"asti magnet vjeati sve vea i vea teina<
9a koji na"in "ovjek postaje virtuoz u nekoj umjetnosti<
Zbog "ega kovani metal postaje ja"i i ima veu "vrstou nego isti takav materijal koji nije
oblikovan kovanjem<
Zbog "ega je drvo od rezanog stabla "vre i ilaviji nego isto drvo kada ga oluja i"upa<
Pogledajte sada# zato se u beskona"nosti nae tako mnogo to"ki nastanka ivota< Aime se vje"ni
iskonski ivot sam sve vie i vie uvjebava i neprestano se snano poveava=
23
/snova toga je da se na ovaj na"in ivot koji izlazi iz sredinje to"ke ivota# neprestano i
intenzivno vraa u svoje sredite$
8i to znamo# ali jesmo li sada ve odgovorili na pitanje: 2ako je i zato je muha nosila! ivota$
)er kako ona ivi# ona se potpuno predaje i ona je u svakom slu"aju jedna takva to"ka skupljanja
ivota koji se neprestano raa iz svog sredita# jer ona u sebe prima bezbroj primitivnih ivotinji!a$
Ao nam vie nee teko padati# jer je jasno odreeno zato ona ivi# naime: +aetak njena ivota
prelazi i vraa se u jedan savreniji i jo intenzivniji ivot$ I tako malo po malo navie do "ovje"nije
due# koja je tada# kroz prijem u sebe intenzivnijeg ivota# sposobna i za nas$ /vaj ivot se moe sa
mnom pomou ljubavi ponovno ispuniti i ujediniti u zajedni"ku snagu$
+ve do sada re"eno o pozitivnom polaritetu muhe slui vam kao uvod# jer time e te i slijedee
stvari temeljitije razumjeti$
Mu'a % /a4&a/ak kome&a
.a!imo jedan pogled na sun!e= Ako od vas moe istinski izmjeriti do kuda se proteu njegove
zrake< +tarost sun!a moemo pro!ijeniti na vie od stotinu tisua de!iliona godina$ Aijekom ovoga
za nas neshvatljivo duga"kog vremena sun!e je slalo svoje zrake u beskona"ni prostor# tako da
zra"enje# koje dolazi od njega# ide na put u beskona"nost$ Pri tome se bezbrojne zrake ponovno
okreu i vraaju njemu sa to"ke na kojoj su skupljene$ %i e te ono ve prije re"eno o to"ki
skupljanja ivota bolje razumjeti# budui da sun!e svakodnevno navjetava: ,Pogledajte# ja ve jako
dugo besplatno aljem moje zrake u daleku beskona"nost# a moja svjetlost nije nimalo oslabila za to
vrijeme# i to je za sve vas ve due vrijeme bilo nedoku"ivo-$
%i e te sada zapitati: ,2ako e sun!e koje svuda alje zrake# ponovno to dobiti natrag# jer od
svog nastanka sun!e alje zrake u beskona"ni daleki prostor u kome one nestaju<- )a vam kaem:
8ogue je da zrake odu jo de!ilion puta dalje ipak e one sigurno jedan puta biti prisiljene da se
vrate natrag$
'adi dokaza tomu da e sun!e svoje odaslane zrake neto kasnije dobiti natrag je to"ka
sakupljanja koja je na drugoj strani$ ; ovu to"ku se skupljaju takoer i zrake od milijarde drugih
sun!a# a nakon to se zgunjavaju u gustu masu# ponovno se besplatno alju van$ Kko "ovjek na to
pripazi# lako e doi na to# kako je briljivo oblikovano i ureeno ono svjetlo to izlazi iz mene i ide
od beskona"nosti do beskona"nosti# i takoer vidimo da ni najmanji atom ne pliva bez svrhe u eteru
svemirom$
Aamo gdje se u dalekom meuprostoru susreu zrake dvaju suna!a# nastaje malo po malo samo
od sebe mjesto prihvata$ %i morate shvatiti# da je izlazea zraka# sposobna da opstane u vremenu i
prostoru# iako je tako suptilna# ipak je materijalna$ +usret zraka dvaju suna!a je naravno susret
prirodnih zraka istog polariteta$ %i znate da se isti polovi odbijaju$ /ne e na taj na"in biti
meusobno poslane natrag$
Kli to e se dogoditi# kada se sastanu zrake od vie suna!a# od svih moguih strana# u jednom
meuprostoru# jednako udaljenom od svih suna!a< Aada e na ovom mjestu nastati kon&likt meu
zrakama# i to zbog toga jer je jedan dio zraka presjekao putanje drugog dijela zraka$
/ve prolazee zrake neutraliziraju polaritet i sprje"avaju prolaz drugim popre"nim zrakama "im
se ove po"nu vraati$ Pri tome# s vremenom# nastaje ovdje svjetlosno(bljeskavo klupko# koje se kod
dueg trajanja ovakvog skupljanja zraka# zgunjava i postaje sve tee$ 'adi se o tome da se sun!e
isto kao i ostale planete kreu oko jednog sredinjeg tijela 7 pri tome sun!e na svom dugom putu
doe u blizinu ovog svjetlosnog klupka$ Posljedi!a toga je da ovo klupko biva privu"eno u sun"evu
putanju i na kraju je jedinjeno s njim$ /vako uobi"ajeno nastaju komete$
2ako se dogaa to da takve komete stalno nastaju i da ne budu progutane u potpunosti od sun!a
kojega sretnu$ /bjanjenje lei u ve prije spomenutoj neutraliza!iji zraka$ 2roz rastereenje
sakupljene zrake uzimaju negativan karakter i grade u odnosu na sun!e jedan suprotni pol$ Aakav
preokret se dogaa prema vje"nom zakonu i propisanom redu neprestano dok god postoje snage da
se ove zrake preuzmu i na taj na"in se pozitivno polarizirane sun"ane zrake rasterete i ne budu
iskoritene za vlastitu prehranu$
2:
Fa kometa to radi moemo posvjedo"iti# ukoliko smo dovoljno dalekoseni# jer je vidljivo da se
njen oreol# prsten od pare koji ju okruuje# uobi"ajeno na drugoj strani od sun!a izdui u jedan
duga"ki vidljivi rep$ /vaj rep nije nita drugo nego jedan usporiva" koji se sastoji od sun"eva
zra"enja$ /n biva zbog svog negativnog polariteta u svom po"etnom zamahu uhvaen i kroz svoj
povratak prema tijelu koje privla"i# vidljiv kao jedna openito njena plinovita masa$
%idite# pri tome je sun!e jedan novi dera" koji neprestano raste# i ono pojede mnoge svoje
zrake# dok ne stignu do svoje planetarne gustoe$ Kli kada se to jedanput dostigne# tada ono 7 kroz
vlastitu potrebnu silu teu 7 ne tetei svojoj konzisten!iji dobiva svoje zra"enje u bezbrojnoj
koli"ini natrag$ Aada ono tijekom svog planetarnog putovanja uzima ne samo zra"enje onoga sun!a#
u "ijem prostoru se nalazi# nego i zra"enje ostalih suna!a u svoju masu i sve to vodi u svoju mati!u
Kli vi ete zapitati: ,>to naa mala muha ima sa ovim stvaranjem kometa i povratkom sun"anih
zraka<- )a vam kaem: +amo jo malo strpljenja# jer vam mi elimo odmah iza velikog praska
zbrojite novo nastala nebeska tijela= 8i ipak trebamo ba!iti jo jedan pogled na sun"ane zrake i
vidjeti to su one u biti$
/ne se sastoje od svjetlosnih atoma i one su prvi korak i osnova za nastanak svjetlosnih bia sa
kojima smo vas prije upoznali$ +kupljanjem takvih atoma zra"enja u jedan nastajui planet je isto
tako i skupljanje ivotinjskih ivota$ ?ivot na jednom novom planetu izraava se dvostruko a
najprije u jednom negativnom ivotu# ivotu biljke$ Fa li e ovaj ivot jedanput dobiti pripadajue
zasienje i biti sposoban u sebe primiti sav prisutni polarizirani ivot# i tako izgraditi jedan nuni i
pozitivno polarizirani ivot i da e kroz zasienje negativnog ivota osigurati za sebe dovoljno
hrane$
2ako se izraava prvi pozitivno polarizirani ivot< ;zmite mikroskop i pogledajte ili sok od
biljke koja truli ili pogledajte sok preane biljke: vi ete ovdje na "uenje svih prisutnih primijetiti
male ivotinji!e$ Iz ovog objanjenja proizlazi pitanje# kako se negativni ivotni pol preokrene i
prelazi u pozitivno polarizirani ivot$
2ada se po"ne razvijati ivotinjski ivot on se ne moe u tijeku svog razvitka promjeniti# nego
njegov povratak po"inje postupno prema iskonskom sreditu !ijeloga ivota$ Prema vje"nom
poretku moe se svugdje primijetiti postupni napredak# kroz koji djeluje trajno usavravanje i
poveanje gustoe ivota$ 2ao i povratak zra"enja# koje postaje sve intenzivnije# to je blie svojoj
po"etnoj izlaznoj to"ki 7 isto tako se ivot skuplja u sve zgusnutije oblike# dok se ne vrati nazad u
svoje ishodite$
2oji je nakon toga prvi korak u konsolidiranju pozitivno polariziranog ivota< +ada trebamo
dozvoliti da nastupe nae muhe= %idite to su prve ivotinji!e kojim e novi planet biti nastanjen:
budui da znamo da ove ivotinje uzimaju takvu hranu da su trtilijuni ivota u njoj dostatni za jedan
ivot$ )a elim tome dodati# da jedna jedina muha kao to"ka skupljanja ivota vie broji nego !ijelo
nae ve prije izgraeno planetarno klupko$ Aako e te i vi vidjeti# koliko visoko je sam ivot ve u
prvoj svojoj iskri uzvien iznad ostale materije i koliko ivot jednog jedinog "ovjeka stoji visoko
iznad svih suna!a i planeta !ijelog svemira$
Aada je takoer teko shvatiti# zato ja kao osnovni ivot svega ivota# kao ota! i spasitelj
dolazim na zemlju i ovdje me ljudi "ine djetetom# a ja im pripremam put prema mom sr!u$
1zro0% % b%e 4v-e&#o4&%
>to je svjetlost< 2ada vas svjetlost# kako se to u vremenu i prostoru pojavljuje# potpuno eli
obuhvatiti# budui da svjetlost smije biti ili potpuno materijalna# ili potpuno duhovna# obuhvati
duhovno i materijalno istovremeno$ Pri tome je polaritet# za duhovni dio pozitivan# a za materijalni
dio negativan$ /vaj polaritet se ponaa kao unutarnji i vanjski# pri "emu je unutarnji pozitivan a
vanjski negativan pol$ 2ako se o"ituju ova dva polariteta kod pojave svjetlosti< 2ada jedan kvar!ni
kamen uzmete u ruku o okrznete ga jednim tvrdim "eli"nim predmetom# pojavit e se mnoge iskre
koje se mogu vidjeti$ /ve iskre svijetle$ /d kuda mi dobivamo svjetlost: Iz kamena iz "elika ili iz
oba materijala odjednom< /ve iskre iska"u iz "elika od kojega se odvajaju male "esti!e kroz udara!
o tvrdi kamen$ /ne se kod tog udar!a pale# budui da u porama "elika postoji zarobljeni zrak# koji
2B
se oslobaa kod sudara sa kamenom i taj stla"eni zrak osloboene "eli"ne dijelove u uarenom
stanju odbija dalje kao svjetlost$
Kli na koji na"in se stla"eni trak pali i to je ono to svijetli kod paljenja zraka< Zrak je napola#
nita drugo nego jedno materijalno tijelo koje u sebi sadri inteligentni duh$ Oizi"ari e ovo radije
prihvatiti ako kaem umjesto duh ,slobodna# nesputana energija-# budui da mi u ovome elimo
dalje ii mi emo ovo pojednostaviti i za svojstvo stvari rei: Fuh$
.udui da je duh pozitivno polarizirana energija# time tei on trajno prema nesputanoj slobodi#
jer je u zarobljenom stanju bio tako dugo u miru dok u njemu nije vezani negativni polaritet 7 koji
je ostao od njegove "ahure 7 iskusio neuobi"ajeni nadraaj$ Pretrpljeno stanje nametnuto izvana je
uvijek jedan pritisak# tako e se duh odmah probuditi iz svog sku"enog stanja i reagirati tako da se
rastegne# a to se objavljuje kroz &enomen svjetla$
>to je ovo svjetlo za vas< )edan primjer e vam ovo u"initi jasnijim$ >to vi primjeujete na
jednom "ovjeku "ije je sr!e puno oholosti# kada on jednim sirovim udar!em dobije to eli< /n
vjerojatno nije lako upao u srdbu# tako dakle# on je pri tome zapo"eo promjene od gnjevnog do
"ovjeka koji se trese i njegove o"i su se zaarile< /n se nalazi u jednom okoliu koji isto misli# nee
li ovo uskoro prema stupnju prijateljstva postati manja ili vea srdba< %i trebate vae o"i uprti
samo u vojnog zapovjednika i tada je to za vas nemogue izbjei# kada ovo zra"enje koje proizvodi
srdba obuhvati tisue i tisue ljudi i odvede ih u krvavi sukob$
2roz ovaj primjer je i nae svijetlo objanjeno$ .udui da e se u negativnom polaritetu
zarobljeni pozitivno polarizirani duh probiti jednim udar!em isto je tako i u srdbi# jer je to rezultat
njenog zato"enitva$ ; ovom duhu se pri tome budi velika elja da se izdui i da postane slobodan$
.udui da se njegov izraeni negativni polaritet# koji je oblikovan tako da ga okruuje# on se
moe istegnuti do jednog odreenog stupnja# ali usprkos tome on je neraskidiv# i tako se on istegne#
budui je sada slobodan# u svojoj ljuski toliko koliko je to mogue$ .udui da se on ne moe
raskinuti# on se tada odmah brzo povla"i natrag# i tada pokuava s obnovljenom snagom da razbije
svoju ljusku$ /vaj postupak# svaki duh ponavlja mnogo tisua puta i na taj na"in se moe pratiti
njegova trajno rastua srdba$
>to je s ostalim posljedi!ama ovog postupka# koji se moe nazvati ,5rozni"ava srdba-< 9ita
drugo# nego da taj grozni"avi duh stoji u blizini drugih jo smirenih duhova na njihovom vanjskom
polaritetu u sli"noj smirenoj grozni"avosti$ /vo neprestano uzgajanje zajedni"ke grozni"avosti
moe se naravno brzo nastaviti# budui da negativno za"ahurivanje duha od "ega se uistinu sastoji
zrak# lei usko jedno nasuprot drugom$
/va grozni"avost duha se vidi u o"ima ivotinja a takoer i ljudi kao ,svjetlost-$ .udui da su
o"i tako ureene da primjeuju ova mala lelujanja# jer je svako oko za sebe BDP duhovno a BDP
materijalno$ +a njom je tako# bez obzira kako nazvali ,+vjetlost-# ona je potpuno isti polaritet$ Zbog
toga se svjetlost moe "ak iako se promijeni primiti i osjetiti$
Kko# koji takav polaritet na ve opisani na"in sagori sam u sebi# kod toga se svaki puta dogodi i
akt svjetlosti$ /vo nije nita drugo nego obuhvaanje duhovnog polariteta u susjedstvu$
+tvari koje svijetle su poznate u svom obliku# budui je materijalni oblik predmeta presaivanje
svjetla i postavljanje jedne grani!e# odnosno re&lektiranje svjetlosnih zraka koje padaju na taj
predmet$
Aakoer je i svjetlost sun!a istovrsna sa svjetlou jedne iskre$ 'azlika je jedino u tome da je
bijela svijetlost sun!a potje"e od podrhtavanja ljubavi a !rvenkasta svjetlost poara potje"e od
srdbe$ Pri tome svjetlost sun!a svoje presaivanje o"ituje prema razlikama u svjetlostima u kojima
svjetlost poti"e od podrhtavanja srdbe$ /d "ega se ova razlika sastoji# objasnit emo u slijedeem
poglavlju$
B%e e&era % 4u/eve 4v-e&#o4&%
>to je vea depresija zemlje# time je zrak u njoj gui$ /vo je jedna prirodna posljedi!a# ne samo
kod zraka# nego kod svih drugih stvari koje se jako tiskaju i to tim vie to im se zajedni"ka sredita
vie pokreu$ >to su vie udaljena jedno od drugoga# tim labavije oni mogu biti jedan do drugoga$
2E
Zrak# kao i svaka materija nije nita drugo nego jedan duhovno materijalni kon&likt$ +vi duhovni
poten!ijali su takovi: to nie oni lee tim su vie srditi i drugo: to su vii od planeta tim vie su
miroljubivi i ustrajni$ 0jelovito bie zemlje sa okolnim zrakom nije nita drugo nego duhovno
stupnjevanje# koje se u ovim planetima staloilo# kako bi nastupio ve poznati povratak$
>to ispunjava ogromni prostor izmeu sun!a i planeta< Istraiva"i svemira spominju ovdje lagani
i gipki eter$ >to bi &izi"ari rekli# kada bi morali jasno dokazati# to je ovaj eter i to je sam za sebe<
1ter se ne moe promatrati kroz mikroskop# a takoer zgusnutiji zrak ne registrira ni jedan
mikroskop$ Kli mi znamo: eter je jedno duhovno bie "ije ponaanje je pozitivno za sve planete a za
sun!e negativno$
1ter gradi izvana "isti# prijateljski i strpljivi duh$ 2ada bi samo znali kako je teko bilo urediti to
da se tijelo zemlje giba oko sun!a= .udui da se ovaj eteri"ni duh izraava kao "ist i gibak# tu nije
bilo ni na koji na"in nikakvih prepreka$
9ije teko da se objasni svijetljenje sun!a i odravanje njegovog svjetla$ Ipak prije svega
trebamo samom sun!u posvetiti jedan pogled i upitati se: 2ako to tamo izgleda i to se tamo
dogaa< Fali je sun!e jedno jako svjetlee nebesko tijelo i dali ga treba posebno pojasniti$ 2ako
uspijeva tako jako svijetliti< 2ako ono izgleda od njegove povrine do njegovog teita< +un!e je
samo za sebe u savrenom stanju a planete su pratio!i ovog velikog i savrenog svemirskog tijela$
Izvanredno svjetlo sun!a pokree duhovnu ljubavnu radost duha koji ove planete okruuje$
)esu li ovi duhovi ve !jeloviti duhovi< 9a ovo pitanje se moe odgovoriti na sedam na"ina#
budui da ima sedam razli"itih vrsta duhova u sun!u koji zajedno osiguravaju svijetljenje velikog
svjetla sun!a$
?elite li poblie upoznati unutarnju prirodu ovog duha# tada pogledajte sedam zapovijedi ljubavi
prema blinjemu# kod kojih tri lee u osnovi svega# kroz koje "ovjek prepoznaje svoje ponaanje
prema .ogu# svom stvarao!u$ Pri tome dobivate potpuni !iklus duhovnog povezivanja na tijelu
sun!a$ Aakoer nam i boje duge omoguuju da prepoznamo ovaj raspored$
>to slijedi nakon toga< 9ita drugo nego da sun!e u svojoj unutarnjoj s&eri na jednom skupnom
mjestu sadrava sedmori!u duhova$ Ispod toga su takovi koji se za ispit od strane sun!a mogu
premjestiti napolje u planete# i takvi se ponovno# sada kao potpuni# vraaju natrag$
Prvi# koji su u klasi ,ispunjenih-# grade tada unutarnji sadraj tijela sun!a# drugi ve ispunjeni u
sun"evom biu "ine omot od vanjskog svjetla$ /vi duhovi se# kroz svoju ljubav i milinu prazne kroz
istinsko svjetlo sun!a$
>to se ti"e umnoavanja ovog svjetla# usmjerio sam panju na ve ispunjene duhove# koji se
moraju neto udaljiti od sun!a$ Aime se objanjava njihovo umnoavanje svjetlosti# o kojem je ve
prije kod stvaranja kometa bilo govora$ /vime su takoer spomenuta i bia# koja su objanjena kao
atomske ivotinji!e# putem kojih se kolebanje ve ispunjenog duha 7 daje kao jedan veliki poklon 7
za neispunjene duhove koji putuju prema svom ispunjenju$
Mu'a kao 4v-e&#o " % kao 4aku;#-a ,%vo&a
>to tjera duhove prve# jo neispunjene vrste napolje od sun!a u beskona"ne prostore<
9ita drugo nego 9jegov vje"ni red# kroz koji je od sun!a ovaj lutajui duh dobio pozitivni
polaritet# a koji je u sutini negativan$ ;koliko dva ista polariteta dou jedan blizu drugoga# oni se
odbijaju tako dugo dok pozitivno hranjeni pol# a koji je u sutini negativni pol# ne potisne u
pozadinu sve pozitivno$
Aako ova atomska bia koja su u osnovi negativna mogu tako dugo ostati u sun!u# dokle god
zadravaju ovaj karakter$ Izostave li oni jako veliku pohlepu od zasienja svjetlom iz pozivno
polariziranog podru"ja sun"anog duha# tada oni postaju bia svjetla koja se jako malo razlikuju od
jednostavnih pozitivno polariziranih duhova# tako da oni postaju pozitivno polarizirana bia koja se
velikom brzinom izba!uju napolje$
2I
/vi duhovi koji bivaju tjerani van to je svjetlost sun!a koja zra"i# ukoliko toga na nekom
nebeskom tijelu nedostaje# ono biva pribrojeno njenom pozitivnom dijelu$ /va noena svjetlost je
takoer trajna ljubav i radosno kolebanje savrenih duhova$
9egativni dio koji se nakon toga pojavljuje# posebno kod pribliavanja na nebeska tijela#
ponovno vraa prema sun!u atomska bia zbog toga jer su anti polarna$ /vo je povratno zra"enje
dolazee svjetlosti$ .udui da je ovim biima omogueno da putuju velikom brzinom# kreui se
uvijek pravo!rtno# mogue je takoer objasniti# zato se predmeti obasjani sun"evom svjetlou
vide tako jasno$
Aako se jedan takav osvijetljeni oblik moe vidjeti u svim njegovim dijelovima# to ponovno
upuuje na to da svaka oblikovana materija nije nita drugo nego sukob duhovnih poten!ijala$
;koliko ovi nosio!i svjetla udaraju u jedan oblik# oni na taj na"in preuzimaju# ve prema njihovom
unutarnjem sadraju# ve prije prihvaene dijelove na sebe$ /ni su za njih nekorisni ali oni se
neprestano sudaraju jedan sa drugim pri najveim brzinama amo(tamo u svim smjerovima$
Prema tome su o"i jedan prijemni organ koji prima razliku dolazeeg# odnosno vraenog svjetla$
/vo omoguuje tada preslikavanje stvari za razliku svjetla koju su o"i sposobne da prime$
Ao na kraju mora biti jasno# da sve ono to je predstavljeno kao materija# u svojoj osnovi nije
materija nego je to duhovno$ +amo vi ne moete vidjeti duhovno# budui jo uvijek niste u
duhovnom polaritetu$ ;koliko se jednom naete u tom polaritetu tada e nastupiti suprotna pojava i
vi ete pri tome moi vidjeti samo duhovne stvari$ +ve ono materijalno vi ete tada moi samo
zamisliti onako kako sada zamiljate duhovne stvari kao materijalne$ Ao vam ne treba biti nita
"udno# budui ste vi u tijeku spoznavanja i sada ste na to"ki kada vam jo uvijek nije sve jasno$
Arebate li vi ve sada moi sebi sve ove odnose u potpunosti razjasniti# tada morate iz materijalnog
prijei u potpuno duhovno stanje# ali za to jo nije dolo vrijeme$
9akon to smo kratko objasnili razlike izmeu svjetla i svjetla# izmeu svijetljenja i svijetljenja i
prikazali vam to koliko god je to mogue jasnije# elimo se ponovno vratiti naoj zaboravljenoj i
vidljivoj ivotinji!i$ )a ovdje vidim jedno novo pitanje: ,Izmeu svjetlosnih proizvedenih i
svjetlosnih prijenosnih duhova# to sa time ima muha<-
)a mogu rei da muha ovdje treba biti medij i treba se pretvoriti u duha koji sakuplja svjetlost$
%idite ovdje lei velika tajna=
;istinu je mala razlika izmeu onoga# kako vi muhu ili neku drugu stvar vidite# odnosno kako
ovu ivotinji!u razlikujete od neke druge ivotinje$ Izuzevi to# kako ju nazivate vi moete utvrditi
da ona ima est nogu# dva krila# jedno tijelo# jednu glavu i da spada u letee insekte$
Po"etna to"ka promatranja stvari je osnova iz koje se one uistinu pojavljuju$ Aakoer i duh svake
stvari je istina= Pogledajmo dakle nau muhu sa ove to"ke gledita$ /na je materijalna u jednom
dijelu# i budui da ona ivi# takoer je i duhovna u drugom dijelu$ /na se nalazi# kao i bezbrojna
druga bia# izmeu dva glavna polariteta: to jest izmeu pozitivnog ivotnog polariteta sun!a i
negativnog koji je od njegovih planeta$ /na je time neutralna# to zna"i niti je potpuno pozitivna niti
negativna$ 9ije potpuni proizvoa" svjetla# kao ni potpuni prenosila! svjetla# ona je sakuplja"
svjetla$
8i smo "uli da svjetlost nastaje od uzbuenosti ivih stvorenja$ Fakle svjetlo i ivot je jedno te
isto$ +vjetlo time predstavlja pojavljivanje ivota= .udui da muha jedan skuplja" svjetla# nije li ona
tada i skuplja" ivota<
2ako se ovaj ivot izraava u muhi< %i to kod muhe ne moete utvrditi# ona ima isto kao i
Ivanji(svjetla! svoje samostalno osvjetljenje i moe letjeti svuda po mraku$ 8uha u sebi "uva
obraza! ivota i ne doputa mu da zra"i$ /na je obukla jednu tamnu haljinu# tako da se u njoj ivot
moe sve vie poveavati$
Ako ne moe primijetiti poniznost na muhi# taj je vjerojatno slijep= %i poznate njenu viestruku
korist# ali svijet u njoj ne prepoznajete$ I tako je marljiva i korisna muha# izvrgnuta preziru# zbog
toga jer ona radije umnoava ivot u sebi nego da sa time okolo blista$
2G
/d trenutka prvog nastanka svjetla# moramo shvatiti# da izmeu svih zahvalnih zadaa da je ovu
najtea za rijeiti: 2ako si omoguiti da moe povezati slobodni ivot i kako da prije toga sakupi
lutajui ivot<
@uli smo da je kod stvaranja planeta muha bila prvo vidljivo stvorenje koje se nastanilo na
planeti$ /vdje smo ve vidjeli da je muha sakupila raspadnuti ivot u sebe$ +ada nakon pojave
svjetla shvaamo da je muha postala sakuplja" ivota izmeu sun!a i planeta$
2akva je razlika u zadai muhe izmeu sada i ondanjeg vremena# kada je muha bila jedini
stanovnik zemlje< + jedne strane nikakva# jer danas kao tada odgovara ona u potpunosti prirodi i
redu koji su joj dati$ + druge strane ponovno dolazi ono beskona"no: budui da ona stoji na donjoj
polariziranoj stepeni!i ne samo da je trebala sakupljati ivot nego je trebala i sebe samu popeti na
viu stepeni!u i kona"no do najvieg stupnja postojanja$ Aada se je izmeu muhe i slijedeeg vieg
bia pojavila provalija$ Fanas je ova provalije ispunjena sa beskrajnim redom bia koja su se
pojavila prije "ovjeka$ +ada je odravanje ivota ispunjenje njene zadae$
2ako muha zadrava ivot< Ao se dogaa kroz njenu veliku aktivnost: budui da je ivot
potrebno vjebati$ 9adalje kroz svoju veliku poniznost: budui da ivot treba biti sakupljen$ /na
odrava ovo kroz pripadajue pokoravanje kod izvravanje 9jegove volje: budui da sav ivot mora
biti isporu"en# kada se jednom sam nae i kada treba postati svjestan sam sebe$
2ada uzmemo u obzir zakone# koji su od 9jega dati vama za o"uvanje vje"nog ivota# tada
moete spoznati# da i vi takoer morate ispuniti zadau koja vama pripada kako bi doli blie
9jemu i kako bi kona"no zadobili svoje ispunjenje$ 8uha lei u ponovnom ujedinjenju svakog
pojedinog ivota sa 9jim sa osnovnim vje"nim ivotom$
Mu'a kao 4%mbo# ;o/%z/o4&%
Aijekom ovoga i drugih pojanjenja ve ste morali shvatiti# kako se moe opstati sam za sebe#
kada se u sr!u ujedinite s svojim +tvoriteljem$ @ije je nepotivanje vjere jo jedno tvrdo polje i "ija
dua teko shvaa: kako je "ovjek u duhu potpuno slobodan# moe imati samostalni ivot koji je
ipak povezan sa +tvoriteljevim izvorom ivota# i koji je s ovim ivotom "ini jedan jedinstveni ivot$
;istinu# neto ovakvo je teko shvatiti sa zemaljskim ograni"enjima$ Kli ja vam kaem: /naj tko
nije nita nau"io od skromne muhe# tko nije nita nau"io iz istinske poniznosti nosei na svom putu
strpljivo svoj kri mogu mu jo jasnije rei: Ako nije nita od 8ene nau"io# od /!a# pri "emu sam
)a najvea unutarnja poniznost# taj nee nikada razumjeti kako mogu /ta! i sin u duhu dosei
potpuno jedinstvo$ Pri tome u vam dati jo jedno bolje tuma"enje# ali trebamo na pogled usmjeriti
na dvije stvari: na veliko "ovje"anstvo# koje se zove ,svijet-# i na drugo veliko "ovje"anstvo koje se
zove ,nebo-$ ;zimajui u obzir &ormalno materijalni pogled# tada su ovi prvi ljudi loptaste "ahure
ispunjene sun!em i svijetom i mogu svoja bia nazvati ,bradavi!a s iv!ima-$ 2ada neki "ovjek u
svoj svojoj veli"ini izgleda kao !jeloviti ivot# a tako isto izgleda i va ivot# sastoji li se on stvarno
samo od jednog ivota<
2ako bi uvidjeli da ovaj veliki svjetski "ovjek nosi u sebi jedan vieslojni ivot# potrebno da za
to promatrate jedno jato muha$ /ne su kroz svoje zujanje oglasile# da one "ak i kao prve ivotinji!e
imaju za sebe jedan zatvoreni ivot$ I koliko sve vie "ovjek mora za sebe spoznavati# tim vie je
!ijela zemlja ispunjena "ovje"anstvom i drugim ivim biima bezbrojnih vrsta$ )o vie toga ima
ako uklju"imo sun!e sa svojim ispunjenim biima kao i sredinje sun!e sa svojim snanim
duhovima# i kona"no ima toga jo vie kao to su zatvorene "ahuraste kugli!e koje su stvorene za
vas i kojih ima bezbroj u svjetskim tijelima# "ak i ako pri tome preutimo ostala bia$
Kli Ipak ove "ahuraste kugli!e# sva sredinja sun!a# kao i ostala sredinja sun!a# te sva
planetarna i ostala sun!a sa svojim planetima i sva bia nisu kao tijelo ovog velikog svjetskog
"ovjeka koji ima za sebe jedan odreeni ivot kao svaki od vas i koji je na ovom planetu zemlji$
%idite da je vano uzeti u obzir materijalnu stranu$ +ada okrenimo na pogled prema nebeskim
ljudima# "ija veli"ina je prema postojeem "ovje"anstvu jedan prema trilijun# uzimajui veli"inu
svjetskog "ovje"anstva$ 9ebo# kako ga ljudi shvaaju# je tako veliko da bezbrojne milijarde
"ahurastih kugli!a# od kojih se sastoji svaki "ovjek# mogu se smjestiti udobno u !ijevi jedne dla"i!e
2C
i sjesti na svoje omiljeno mjesto a pri tome se sva njihova gibanja mogu obavljati tako da oni ne
dodiruju stjenke ove dla"i!e$
2oliko ivota ima nebeski "ovjek u samo jednoj svojoj dla!i ili u jednom drugom
odgovarajuem dijelu tijela= 2oliko ivota mora on imati u svakom svom pojedinom "lanku# koliko
u svom sr!u# a koliko u !ijelom svom biu= K ipak ovaj snani nebeski "ovjek razmilja kao jedno
samostalno postojano bie# iako za vrijeme toga u njemu bezbroj milijardi jedinstvenih anela i
duhova sve zavrava# on za sebe razmilja i ivi kao samostalni veliki "ovjek$
I u ovome nebeskom "ovjeku postoje odnosi# bia koja isto misle i vole i isto stvaraju saveze$
)edan takav savez# uzevi sam za sebe# predstavlja odgovarajue zemaljsko tijelo jednog "ovjeka#
koji potpuno za sebe moe misliti i osjeati# kao da je on jedan jedini svoj zaseban "ovjek$
Fa# ja u tome jo neto dodati: postoji u 9jegovoj beskona"nosti vie takvih neba# i svako je
ponovno za sebe jedan !jeloviti "ovjek$ +va ova neba zajedno stvaraju ponovno jednog !jelovitog
"ovjeka$ Aakav "ovjek ne smije nikada pomisliti i osjeati da je on samo od 8ene# i da je on
jednostavno samo moje tijelo$ Ili .og u svojoj beskona"nosti# koji ovdje svoje sebstvo 7 i
samostojnost najjasnije zamilja i osjea$ K ipak: kolika je mnogostrukost ivota u njemu=
2ada vi usporedite ovu sliku# postat e vam razumljivije# da u jednom vje"nom i beskona"nom
ivotu ima bezbroj drugih ivota koji se slobodno kreu i da oni tu mogu najvie uivati i
naslaivati se# dok ste vi ipak samo dio jednog od glavnih ivota koji su u .ogu$
%idimo# takve dokaze o poniznosti muhe i kako je ona svoj ivot pobjedni"ki osvojila$ Aako
po"inje i stvaranje poniznosti kod "ovjeka koji preuzima od .oga svoj slobodni ivot$ 9akon toga
ga on zaklju"a u sebi i kroz ustrajnost i hrabrost koji je ovo vje"no svetite snano 7 i jako izvla"io
iz sebe# tako da je ivi 2rist ovdje u svakom istinskom "ovjeku$
2ada je ovaj ivot preao u sve dijelove duha i due i kroz to i u ovo od mesa stvoreno tijelo#
tada je dostignuta ta istinska i najvia pobjeda# koju je "ovjek mogao izboriti= Aada je kroz ovu
pobjedu "ovjek mogao uhvatiti za sebe najvii .oji ivot# i on ga je za sebe kroz ljubav uredio i
postigao jedinstvo s .ogom# naim ljubljenim o!em$
2ako je ljubav plod poniznosti# a to je vje"na istina# tako isto je svjetlo svih svjetala plod
ljubavi$ I kada ljubav raste iz poniznosti a istina iz ljubavi# to je onda jedan pravi rast i jedno
istinsko stablo ivota kao i sveta spoznaja ivota sada i uvijek$ Ako eli tajne ivota spoznati kroz
svoj svjetski um# nee ovu istinu nigdje i nikada pronai# nego e jo izgubiti i ono to je u svom
djetinjstvu stekao$
;istinu vam kaem: Ako u takvu unutarnju rije" koja je opomena savjesti# koja je jasna rije"#
izre"ena ustima jednog bia u nedunom i naivnom smislu# vjeruje i ne ostaje stajati i ne radi nita
drugo nego samo slua rije"i# nego postaje izvrila! istih: uistinu# taj e pobijediti nebo# jer sam "in
u skladu s rije"ima otvara nebeska vrata$
9itko ne moe biti siguran da e uspjeti doi do istine osim "inei djela# prema zapovijedima# na
svom krinom putu# a to ne zna"i nita drugo nego propovijedati poniznost i ljubav$ K tko je samo
sluala! i nita ne "ini u skladu sa ivom rije"i# taj se nee moi sjediniti s ovom pozitivnom
ivotnom snagom# nego e ostati u svom negativnom polaritetu smrti iz koje je uistinu teko da se
razvije jedan pozitivno polarizirani duhovni ivot$ /va oba polariteta se ponaaju kao duhovni i kao
materijalni# ili kao ivi unutarnje plod i kao mrtva vanjska ljuska$ Ako ovdje pree u plod# taj e
prijei u ivot$ K tko prijee u ljusku taj e prijei u okove smrti$
%i ve znate# da se u !ijelom stvaralatvu kao i kod .oga# nalaze dva polariteta$ I kako je kod
.oanskog bia koje je vje"no# tako su isto ova dva polariteta vje"na$
Ako se vodi prema rije"ima# uzima ivot u sebe i odgovara .ojem pozitivnom polaritetu# koji je
ovdje slobodan i neograni"en$ Ako rije"i ne prima u sebe# nego ih odba!i u svom negativnom umu#
tada e ga uputiti prema negativnom polaritetu a "iji je osnovni prin!ip# sve materijalno a time i sve
mrtvo i sve ograni"eno$
/datle idemo jo dalje# to zna"i da je prirodni svijet upravo tako malen i "im stignemo do kraja
on postaje kao i duhovni# i zbog toga on ostaje kao vje"na negativno polarizirana podloga svemu
3D
duhovnom i slobodnom$ 2oja sudbina je prema svemu ovome najsretnija 7 za vje"nost bez obzira
na negativan ili pozitivan polaritet .ojeg utjelovljenja$ Ao zna"i da je najbolje biti jedan vje"ni
slobodni aneo# pun miline# ili biti utamni"eni vrag u jednom mrtvom kamenu( koji je dakle mogao
o sebi sam odlu"iti$ Istina je dodue za sve okolo to je ivo# ali za mrtve nema nigdje svjetla u
"itavoj vje"nosti$
2ada sve ovo shvatite# tada e te takoer shvatiti# da je svjetlo isto to i ivot# zarada je takva
kakav je posao# spoznaja i samo spoznaja vje"nog ivota# je prema objanjenjima# u sebi samoj kao
smrt$ 2ako je ivot dobroudan# takav je i njegov pol$ I to je kao kod sr!a "iji je glas# kao i
poniznost u sr!u# takva je i iva rije" u njemu=
2ada je kod .oga jedan pravednik# taj vi"e kao Favid: ,5ospodine# moj .oe i moj /"e=
Pogledaj moje sr!e je prepuno ljubavi za tebe= Iz dubine moje poniznosti preklinjem te da mi
pomogne# Ai mi moe dati pravu svjetlost ivota i ja u zatim tovati jedinstveni !jeloviti ivot=
Fakle posluaj me moj .oe=-
%idite to je stvarna molitva za onoga koji si u duhu i u stvarnosti kae: ,.og je moja istinska
zbilja=- .udui da se on okrenuo savrenom .ogu i ne gleda jednim okom na svijet# nego samo sa
ostalima gleda uvis prema 9jemu$ /n e ne samo o"i# nego !ijelo svoje bie uzvisiti prema .ogu$
Kli kako je to sada# postoji jako malo vjere u .oga# @ovje"anstvo je prelo u veliku
ravnodunost$ Posljednju silu# koju oni jo imaju koriste za svjetovne stvari$ 2oliko ivota se
9jemu vraa budui da su krenuli svojim putem# ne moete to ni izra"unati$ Kli oni koji nisu
istjerani idu putem koji je /n propisao: ili prema uzvisivanju ili prema ponienju$ .udui da se
zemlja ne moe kupiti# ona stoji u sreditu izmeu 9jegova dva beskona"na polariteta# dakle
usprkos tome nalaze se u dalekoj beskona"nosti jo mnoge zemlje# na kojima se vjerna dje!a
okreu# kao i na ovoj# prema nezahvalnosti$ Ipak ja nemam toliko puno posla za napraviti# ovaj je
najvaniji=
%je"nost je beskona"na$ /vu zemlju boli# kada /n svoje sr!e odvraam od vas i kada se mora
okrenuti prema drugom=
;zmite samo dobro# sve ono to vi u ovoj ,muhi- primate i nakon toga "inite= Frite va um
daleko ali vae sr!e drite blizu= Aada e te istinsku pobjedu ivota spoznati u sebi i moi e te
uzletjeti prema sedmerostrukoj svjetlosti i prema trostrukoj svjetlosti koja je iznad sedmerostruke
svjetlosti=
Ako ovo "ita i uzima u obzir kao jedan put prema ivotu i tko "ini ispravno nakon toga#
vjerojatno e izvojevati pobjedu$ Ao nam eli i sama sveta ljubav# i na /ta!$ Kmen
AROBALOCKNER
Eva/8e#-e brda
1vod
Aako je govorio 5ospodin: Fraga dje!o# kada me slijedite onda 8e slijedite u potpunosti i u
svemu= Kko nemate veselja# za promjene u dubokim dolinama# grabama i klan!ima# nego bi radije
sa 8nom na brda i u visine= Aamo trebate ili propovijed o brdima ili preobraenje# ili zasienje s
malo kruha# ili pobjedu nad jakim ispitima i iskusiti jo mnogo toga nezamislivog za sebe$ Povedite
sa sobom dje!u i pomognite im da osjete u sebi blagoslov brda$
Aako i oni koji su slabani# ne trebaju se bojati penjanja na blagoslovljena brda: budui njihovo
tjeme bubri od jakih vjetrova koje uzrokuju duhovi ivota$ ;istinu na brdima i u visinama okreu se
duhovna !arstva i kite se zlatnim !vijeem vje"ne ljubavi$ 9a brdima je kuna sloga# kao meu
biljkama kao meu ivotinjama i ne rijetko kao i meu ljudima$
Pogledajmo unazad na prve nae o"eve na zemlji: oni su ivjeli na visinama na brdima$ 9a
+inaju koji stri u nebo dobio je 8ojsije svete plo"e# na kojima je ispisan put prema vje"nom ivotu
i promatrajui ove zakone ljudi su dobili unutarnju dubinu$ )a vam ne elim nita vie rei o svetim
brdima# takoer neu nita rei o vama budui da u koli za proroke i dje!u dobivate 8oje vje"ne
rije"i$ Idite "ee u brda i boravite rado u njima# tako e te iskusiti blagoslov vje"ne ljubavi svetoga
31
o!a= /naj tko eli# neka 8e slijedi# 8ene vaeg ;"itelja i /!a# i tada e on uskoro iskusiti# zato ja
govorim ovu propovijed o nebeskim brdima za "ovjeka$ Kmen=
AroB$#o0k/er D o&a0 4v%' bre$ova
Ao je prekrasna slika# kako se veli"anstveno 2ralj bregova 7 5ro6glo!kner 7 pojavljuje iz
sredine svoje velike brae i odvano uzdie svoju glavu i gleda na sve strane$ +teiermark ne
posjeduje ni jedan breuljak koji stoji pored rijeke Frave# i koji nije potomak ovog o!a bregova$
+a ovih nadmonih visina takva iskonska brda se mogu vidjeti u svom prirodnom okoliu koji
posebno "uva# jedan !ijeli dio zemlje$ Ponaanje ovih brda u odnosu na drugu zemlju je isto kao
ponaanje glave prema tijelu$ ;koliko ivot ne izlazi samo iz glave# tu je takoer i glavni organ za
prijem umjerene prirodne koli"ine ivota koji je ujedno i voditelj za "itav organizam$ Aijelo u
gornjim ekstremitetima ne doputa si gubitak bez gubitka ivota$ 2ako bi bilo kada bi gornji dio
5ro6gloknera bio poravnat i koji bi se tada pretvorio u neku neizvjesnu dugu prugu u vje"noj zimi
ili neto manje u jednu prostrano jezero$ )edno takvo brdo je ujedno i primala! obilnih unutarnjih
izvora vode iz zemlje$ .rdo zadrava vodu zbog njegove osnovne mase i kroz svoje pore proputa
jako puno vode# tako da se zemlja nadaleko i nairoko moe opskrbljivati potrebnom vodom$ /vo
obilje postojee vode stalno isparava ali se isto tako dogaa i usisavanje vodene pare iz zraka$ Pri
tome se ta para ne ba lako odvaja i pretvara u led ili snijeg$ Zbog toga je ovo brdo rijetko
maglovito odnosno moe ga se "esto vidjeti bez oblaka$
Isto to moraju# samo u manjem obimu# "initi njegova dje!a$ Zato ,dje!a- nekog brda< Zato jer
su s vremenom prvo nastala najvea brda na zemlji i nakon njih nastala su ostala brda prema
zajedni"kom redoslijedu$ Izmeu ovog progresivnog nastanka brda postojali su odreeni vremenski
periodi koji su se nerijetko prostirali i na vie milijuna zemaljskih godina# tako da je rijetko da u
jednoj zemlji postoje dva brda koja su nastala u istom periodu$ Zbog toga na 5ro6glo!kner kao
ota! bregova spada u najstarije# i sada moete vidjeti zato je on glavno brdo u nekoliko zemalja$
/sim toga njegovo stijenje to moe posvjedo"iti da je on jako razli"it od svoje dje!e i dje"i!e$ 2ako
su sva brda nia u odnosu na svog o!a# takoer su ova druga brda i mlaa$ I to vie su oni svoje
tjeme kitili trajnim snijegom i ledom tim su postajali zna"ajniji$ Ako samo ovo promatra# taj e
uvidjeti zato je jedan hvat 5ro6glo!knera vaniji nego kvadratna milja plodonosnih breuljaka$
.udui da je 5ro6glo!kner jedan siguran veliki vlani kamen koji privla"i na sebe iz daljine
lebdeu vlagu$ /staje li ova para pri tome u obliku kaplji!a na njegovoj povrini tada e ona
ponovno u velikim poto!ima ovaj divovski kamen isplahnuti i natopiti mnoge zemlje$ Pri tome se to
ne dogaa# zbog svoje visine on djeluje kao kameniti vlastodra!# tako da sakupljenu vlagu i odmah
ju pretvara u snijeg i led$
2ada njegovo gornje i vanjsko optereenje ledom i snijegom naraste# tada e donji sloj starog
snijega i leda stalno sve vie pritiskati na stijenje# pri "emu e se voda i zrak u bezbrojnim malim
djeliima zapaliti# i brzo ugasiti u gustoj magli i tada e na vidjelo isplivati njihovo mjesto
obitavanja$ .udui da se jedan ovakav gle"er moe odrati samo u najvioj regiji planine# tada e
ova ishlapljena voda u najdonjoj kotlini istresti sve kaplji!e pokupljeno odozgo$ Ili e se ova regiju
snijega i leda sve vie iriti tako da e u jednom tisuljeu !ijela regija biti sahranjena u snijegu$
Fali e se dogoditi jedno ili drugo# to e zna"iti da je jednom takovom planinskom o!u nepregledna
koli"ina dje!e odrasla# i ta e dje!a preoptereenje sa svoga o!a prenijeti na sebe$ /no to je njemu
previe# biti e preuzeto kako bi okolna koli"ina breuljaka sa njegovom poplavom blagoslovila
!ijelu okolnu ravni!u$
+ada e te uvidjeti zato se jedno tako veliko brdo tako rastegnulo# i povezalo se u lana! bregova
u svim prav!ima i ispruilo se u vidu zraka$ .iti e razumljivo da e ono u naoj zemlji davati
manje izvora# nego oni koji svoje postojanje povijesno ne duguju ovom o!u brda$ Aakoer ovdje
rijetko nastaju kapi buduih kia iz oblaka kao takvih# koje od 5ro6glo!knera i njegove jako
rairene dje!e bivaju razaslane preko ove zemlje$ 5ro6gli!kner posjeduje tri razli"ite jako
produene snane ruke od kojih je jedna produena i rasprostranjena prema svojoj dje!i# druga ruka
se prostire prema svim izvorima# poto!ima i ostalim vodenim tokovima koji djeluju i obuhvaaju i
32
njegovu dje!u$ Area najdua ruka postoji u predjelu oblaka# koji iznad 5ro6gloknera imaju svoju
sredinju to"ku i to za mnoge zemlje# ova !entralna to"ka je za oblake ujedno sabirni straar i
pomiritelj i mjesto gdje se oni kroz velika isparavanja ponovno stvaraju$ 2ada se ove velike mase
oblaka# na primjer na 0hor(Klpama gusto nagomilaju# tada ove Klpe ponovno postaju podlona
dje"i!a# kojima je njihova majka jedan veliki dio njihovog tereta skinula i kao dobro"initelji!a
darovala im kiu biljaka i ivotinjskog svijeta u ravni!ama$
Kli ovo je samo jedna prirodno korisna &unk!ija o!a ovih brda$ )o dvije druge vane &unk!ije
emo upoznati u nastavku$ Aada i vi postajete o tome obavijeteni i moete shvatiti koliko je velika
korist od takvoga jednoga hladnog i blistavog planinskog diva$ Zbog toga bregovi paze na to tko je
vii i tko svoje tjeme podie iznad dubokog mulja# jer taj i dobiva obilan blagoslov za !ijelu zemlju$
Z/aa- /a4&a-a/-a #eda
.ez eljeza vi postajete u prirodnom smislu kao i u pojedinim duhovnim odnosima# siromana
stvorenja na ovoj zemlji$ ;z pomo ovog metala moete sebi napraviti bezbrojne potrebne
instrumente i alate$ Zbog toge elimo ba!iti jedan pogled na njegov nastanak$
%i ve znate iz mojih prikaza u 8ojoj velikoj ,kunoj radinosti- od gibanja mora tamo ovamo#
koje za vrijeme plime ovaj metal uz pomo soli u vodi 7 a posebno uz pomo djelovanja zvijezda#
sprema u unutranjosti zemlje u posebno odreene ile$ /vo spremanje je tako ispravno
prora"unato# da tijekom 1:DD godina nismo bili u stanju ovaj metal u potpunosti koristiti$ Kli ovdje
postoji jedno vano pitanje koje elim postaviti: ,)e li ovo od mora i zvijezda stvoreno eljezo tako
brzo upotrebljivo# da ga se moe preraivati i pri tome se mogu stvarati razni ureaji<- 9e# prije
svega ono je kao jedno nezrelo voe# koje ima odgovarajue sposobnosti da postane zrelo i
upotrebljivo ali u nezrelom stanju to je neto sasvim drugo$
2ako to eljezo zri< 2ia i sun"eva svjetlost su osnovni "imbeni!i za sve kulture# a time takoer
i za kulturu eljeza$ 2ada kia neprekidno pada due vrijeme# eljezo e tada nakon dueg vremena
apsorbirati drugi metal koji se nalazi u brdu$ Aime sve napreduje# nuno je da se svugdje uspostavi
red$ Ako je postavljen za regula!iju takvog reda na jednom nebeskom tijelu< Pogledajte na
5ro6glo!kner kako se on isti"e visoko u domenu oblaka i kako on premjeta tisue stijena i
grebena= /vaj kralj bregova ima iroko polje djelovanja# on usisava elektri!itet i magnetni &luid i to
u jednoj nevjerojatno velikoj koli"ini i to "ini radnu komoru za ove materijale$ 2ada on tada putem
svog sveukupnog djelovanja na opisani na"in# kroz natapanje djeluje# tada se on opskrbljuje sa
svom vodom iz regije i s pripadajuom koli"inom elektri!iteta i magnetskog &luida$ /va dva
polariteta su u prirodnom pogledu glavne zna"ajke sveg napretka# rasta i sazrijevanja biljnog i
mineralnog svijeta i kroz to oba ova svijeta djeluju posredno na ivotinje$
.udui da je 5ro6glo!kner tako veliki sakuplja" ovih polariteta# kako je ovdje pokazano# a rude
su podreene brdu ponajprije zahvaljujui nastanku gle"era# budui da su gle"eri regulatori
temperature svih slojeva zemlje koji se nalaze ispod njih$ Aako se dogaa da ova visoka snjena i
zaleena brda isporu"uju svoj blagoslov dole najvie putem svoje dje!e preko zemljine kore$ I tako
se sve kree od jednog bezna"ajnog 5lo!knerovog ledenog brijega# i nije rijetko da se pojavi jedno
veliko i jako djelovanje preko mnogih dolina "ak i iz dubine ispod njegovog tjemena$
Brda kao re$u#a&or% 4&ru-a/-a zraka
.udui da se zemlja u 2: sata jedanput okrene oko svoje osi# to na opsegu zemlje zna"i da se za
jednu minutu okrene nekoliko milja$ Pomislite da je zemlje jedna glatka kugla bez bregova koja je
najmanje 1D milja u visinu obloena tekim atmos&erskim zrakom$ 8islite li uistinu da je za
okretanje zemaljske kugle potreban atmos&erski zrak# kada bi zemaljska kugla bila glatka< ;koliko
se atmos&era ne bi kretala zajedno sa zemljom# koje bi to bilo strujanje zraka# time bi bila odba"ena
sa zemlje sva iva bia$ +ada najja"i vjetar u sekundi prijee GD stopa 32E m4 i pri tome lako "upa
najdeblja stabla iz zemlje# zamislite kakve bi posljedi!e bile kada bi vjetar puhao brzinom od
nekoliko njema"kih milja na sat< +hvatljivo je da se pri tolikoj brzini vjetra ni mahovina na stijeni
ne moe odrati# to bi tek bilo s biima koja se kreu$ I kako bi se pri tome ponaalo more# imali
tko o tome pojma$ 8oe se vidjeti kako jaki vjetar nagomilava vlagu na bregove$ Pri tome su
33
bregovi posloeni preko nae zemlje tako uredno# da se zrak nuno mora okretati zajedno sa
zemljom$
Zato brda nisu sva iste visine i zato nisu poredana po meridijanu ravnomjerno od pola do pola<
osnovni razlog lei ve u naprijed danim pojanjenjima o korisnom djelovanju bregova$ Frugi
razlog je slijedei: ;koliko bi sva brda bila isto visoka i poredana pravo!rtno od pola do pola# kod
toga bi se uspostavilo jedno trajno stanje smirenog zraka meu njima$ Aada bi unutarnji slojevi
zraka po"eli trunuti sli"no kao u katakombama$ 2ako sada sve ovo lijepo izgleda kod ovakvog
ureenog prirodnog ivota< Zbog toga su brda rasporeena nepravilno po zemaljskoj kugli$ /vaj
raspored je napravljen s najveom mudrosti# tako da zrak uvijek ima prostora za strujanje i uvijek
moe uzduno i popre"no strujati preko nae zemlje$ /n se pri tome mora mijeati i sudarati# pri
"emu se preko !ijele zemljine povrine elektri!itet kao i prirodni ivotni &luid proizvodi stalno
svjei u potrebnim koli"inama$
B%e % uzro0% 4v-e&#o4&% $#eera
Zato su nadalje brda razli"ite visine< /vo ima slijedei razlog: %isoki vrhovi brda moraju
gornje slojeve zraka mijeati oko zemlje$ ;koliko ima previe ovih visokih brda na zemlji# tada bi
se s vremenom u dubinama uspostavio trajni zastoj strujanja zraka# jer bi gornji slojevi bili izloeni
prevelikom mijeanju zraka$ .udui da je jako malo takovih jako visokih brda# tada e se gornji
slojevi zraka okretati zajedno sa zemljom samo na manjem broju mjesta$ 9eki od ovih vrhova su
jako udaljeni od ovih zra"nih slojeva ali su pri tome postavljeni tako da mogu uspostaviti vrtlono
strujanje zraka$ /tprilike je to tako kao da vu"ete jedan tap kroz vodu# pri "emu vodene kaplji!e
koje su uz tap bivaju povu"ene zajedno s tapom s obje strane i tvore jednu koli"inu prstenastih i
uzdunih valova# koji jako polagano povla"e tap dalje i "ija struja ponovno sama stavlja u kretanje
kaplji!e koje su uz tap$ %rtlono gibanje vode stvara prstene# koji vodu guraju nadolje u dubini i
tako ju mijeaju# a stvoreni valovi pokreu povrinu vode$ Aako s vremenom ovo pokretanje tapa u
vodi moe staviti u pokret !ijelo jezer!e$
)edan drugi razlog# zbog "ega samo mnogo malenih dijelova brda stri tako visoko u nebo#
povezan je zajedno sa svjetlosti gle"era$ /va svjetlost je pozitivno naelektrizirana proizvodi se kroz
stalno trljanje vrhova brda o skupljeni zrak na vrhovima$ Ao je pojava jednog korisnog djelovanja$
Prava raspodjela elektromagnetnog &luida je nudan uvjet svih ivota koji se uredno razvijaju u
prirodi$ Zbog jako mnogo takvih vrhova na brdima u bilo kojoj zemlji# e se ve navedeni &luid
potpuno potroiti# te e samo malo od toga biti izgubljeno u dubinama$ ;koliko ne bi bilo ovih
visokih vrhova na gle"erima# tada u nizinama ne bi ivot mogao biti siguran# nego bi bio stalno u
opasnosti da e ga pogoditi munja$
Aako poneko zna primijetiti: ,>to se dogaa na ostalim ravnim padinama vezano za
elektromagnetski &luid 5ro6glo!knera<- treba odgovoriti: ,/vo brdo s gle"erima lei na tako dobro
isplaniranom mjestu# da se on moe u samo jedan sat na postojeem svom mjestu promjeniti# tako
da vie ne bude gle"er nego samo jedan manji kameniti brijeg$ /n je brijeg s gle"erima jer se nalazi
na mjestu preko kojega se sa +jevernog pola uspostavlja veza# glavnog elektromagnetnog zra"enja#
do junog pola$ /vo intenzivno zra"enje ide uglavnom preko svih brda s gle"erima Airola i
>vi!arske# s time da postoji jo jedna ruka prema istoku# gdje on od ovog ivotnog strujanja uzima
jako mnogo i time svim zemljama uz pomo ostalih bregova s gle"erima prenosi ovo
elektromagnetno zra"enje# tako da se ovaj utje!aj prostire i na jednom dijelu K&rike$ 2ako velike
ravni"arske drave 1urope nemaju svoja vlastita brda s gle"erima# tada se preko njih ne protee ovo
zna"ajno strujanje$ Za strujanje koje nije toliko zna"ajno svugdje# u veim koli"inama# postoje
svrhovita manja brda# koja su u stanju regulirati manja elektri"na strujanja$
K sada za to imamo jo jedan trei razlog: Isto tako kao svako tijelo# tijelo "ovjeka# ivotinje#
kao i tijelo stabla ili biljke svi moraju imati ekstremitete# kako bi sa njima u suradnji s vanjskim
svijetom mogli neto pokrenuti# takoer i zemlja mora imati tako neto$ Fakle brda s gle"erima su
sli"na o"ima# uima i rukama zemlje# pomou kojih se na putu oko sun!a i kroz prostrano podru"je
sun!a moe povezati sa svakim# a ponajprije i najvanije je moi gledati$ Fali ovo moete vjerovati#
da planete nisu potpuno slijepe kod putovanja na svojoj trasi$ 2od tog putovanja zemlja pritom
3:
sabire harmonizirane plodove ovog velikog gibanja drugih nebeskih tijela# kao i gibanja etera#
svjetla i drugih strujanja na sebi samoj$ Isto tako zemlja moe sa ovim ekstremitetima takoer
poduzimati i odgovarajue ak!ije# kako bi svoju putanju bolje regulirala a pri tome omoguuje i
bolju regula!iju drugih nebeskih tijela$
Aime moemo prirodnu korist ovih bregova kratko predstaviti$ 9emojte misliti da je to sve#
ovdje svaka navedena osnova ima jo i neka daljnja korisna djelovanja$ Ipak# koliko svaka osnova
ima prirodnih koristi i koliko jedno takvo brdo zna"i# toliko vrijedi i ono duhovno koje je zemlja
takoer sakupila$
Du'ov/o % ma&er%-a#/o
+ve materijalno samo za sebe nije nita drugo nego jedna "vrsta misao nastala kroz 9jegovu
volju$ Aako je uistinu na 5ro6glo!kner nita vei odnosno nita manji nego to treba biti$ >to je
prema tome razlika meu duhovima i meu njihovim suprotnostima to jest materijalnom# budui da
je jedno kao i drugo proizvod 9jegove volje< ; produktivnom pogledu nema razlike# ali je za to
velika razlika u osnovi$
9jegova beskona"na ljubav gradi oblike# a snaga ljubavi koja ovdje predstavlja volju doputa da
se ona izrazi$ )edan dio ovih oblika dri "vrsto volju uz pomo zahtijeva ljubavi: jedan drugi dio
ima zahtjeve ljubavi koji pomau u stalnom rastu slobode$ I tako materija polako gradi 9jegovu
ljubavnu volju na "vrstoj osnovi# a to je podloga za sve duhovno$ /na je time i u posebnom# to je
nazvano 9jegovom ,samilosti-$ +amo duhovno odgovara slobodi ivota 9jegove vlastite ljubavi$
Ao je ono# isto kao i ,milost- ili jednostavno samodostatnost kako ga naziva svaki slobodni bitak#
koji potje"e od slobodnog ivota i duhovno je vaa savrena slika i prilika$
5dje se materija uvijek oblikuje# neophodno je biti duhovno prisutan$ Aada kada je materija
samilost# tada moe ovo biti kao sredstvo za otkupninu# ne za sebe samog koji sam ovdje# nego
sigurno za jednu viu razinu# prema kome je ova samilost upuena$ 2oga zaustavlja ova via
razina< Ao nam treba biti jasno# da bolni!a za siromane i siromani sigurno stoje jedan do drugoga$
Isto tako e biti sa materijom i sa duhovnom razinom# tako da vi to shvatite i da imate jedno i
drugo$ I to je veli"anstvenija i savrenija vaa materija koja se moe negdje nai# tim vea je i
duhovna razina koju je ova materija stvorila$
K sada elimo ba!iti jo jedan pogled na na 5ro6glo!kner$ Pogledajmo ga kako je veli"anstven#
stojei ovdje kao jedan kralj meu bregovima uzvieno meu svim svojim ogoljenim susjedima= I
pogledajmo na njegove mnoge sate kada se irio u svim smjerovima# i kako je obloen s vje"nim
snijegom i ledom= Pogledajmo na mnoge potoke koji se sa njegova sljemena slijevaju prema dolje#
na njegovo strmo tjeme# koje je gotovo trajno i okrueno sa bijelim obla!ima= .udui da je on tako
izvanredan# biti e on sigurno jedna posebna ustanova za 9jegovu samilost$
8i smo ve do sada upoznali zna"aj bregova kroz njihovo prirodno djelovanje$ %idite# snage
koje ovdje djeluju su duhovni poten!ijali=
+ada je samo pitanjeJ Fali su prirodna korisna djelovanja ovih brda najvanija svrha koja ih
okruuje i u njima njihov duhovni poten!ijal< Ili su oni samo sporedna svrha# kroz koju oni
sazrijevaju za jednu drugu svrhu< /ni se iskazuju kroz korisno djelovanje ovih brda isto tako kao i
za viu svrhu njihovog dizajna# kao to je gnojenje zemljina !arstva koje pomou truljenja sjemena
u zemlji dolazi do viestruko za ivot zna"ajnih plodova$ Pri tome e te vi jako malo toga spoznati#
koliko visoko stoji ono duhovno iznad prirodnog korisnog djelovanja ovih brda$ +ve do sada re"eno
uzmite u obzir kao jedan nuan uvjet# bez kojega e te naredni tekst jako teko razumjeti$
Ra& du'ova u ;r%rod%
Potrebno je ovo razjasniti# zato bi se na brijeg mogao nazvati kuom siromanih$ ;obi"ajeno#
zemlji nastrojene due i duhovi zadravaju se u tijelu nastanjenih planeta$ /vi duhovi su jako "esto
puni srdbe# zlobe i gnjeva# budui da su oni svoj proivljeni dobar ivot morali napustiti i ele se
za to osvetiti$ Premda oni uglavnom ne mogu vidjeti nau zemlju( budui duhovima uope nije
omogueno da mogu vidjeti ono to je izvan njih# nego samo ono to je u njima# oni tako znaju
prema slijedu unutarnjih odgovora to"no# gdje odnosno u kojem kraju zemlje se oni nalaze$ .udui
3B
oni kao duhovi s prirodnom poten!ijom stoje u zajednitvu# oni se ujedinjuju i pri tome oteuju
zemlju$ .udui da oni u duhovnom stanju znaju da je ovakvo divovsko brdo prirodni zatitnik i
pomonik za mnoge zemlje# oni se jako rado zadravaju u njegovom susjedstvu$
;zmite u obzir sliku# koja se ovdje pojavljuje# u njemu se nagomilane okolne hridine# iz "ijih
kanona i zavoja# ne tako rijetko# se iznenada pojavljuju tamno sivi obla!i$ 2ada se ovi obla!i
podignu iznad najvieg vrha tjemena i kada ugledaju 5ro6glo!kner# oni se odmah ponovno vraaju
natrag i unato" jakom vjetru ne ele se pojaviti nazad iz svog skrovita$ /va pojava je siguran znak
o bitku ovih pakosnih duhova# koji su ve u spoju s prirodnim snagama$
Podignete li svoj pogled navie prema bijelim plohama gle"era# vi e te vidjeti u svakom slu"aju
netom oblikovane oblake i maglu# koji su blistavo bijele boje$ Ao su u svakom slu"aju duhovi dobre
vrste$ /d njih se biraju najvii lebdei zatitni!i# duhovi aneli$ %remenom sve vee skupljanje
lebdee magle u dubini gle"era oblikuje zgusnute oblake koji jo nisu potpuno zreli da bi se digli u
visinu$ 9ajprije oni kroz trajni rast i raznoliku vieslojnu borbu protiv zlih duhova zriju i bivaju
spremni i sposobni za odlazak u velike visine$
2ako vi u ovom okruenju moete vidjeti danima igru s maglom# vama vjerojatno nee pasti na
um# da izmeu ovih zra"nih pro!esa svaki puta moe doi do borbe$ Ipak tko ima vremena da malo
sa"eka on e smjeti da tijekom ove vatrene borbe upozna strah i tjeskobu$
>to je uobi"ajeni povod za takovu borbu< %idite# zli duhovi idu uvijek sa primislima o osveti#
kako bi jednom prisvojili za sebe kraljevski tron brjegova# i kako bi od sada nadalje mogli na sve
strane sijati nesreu$ Zbog ovoga razloga se svi oni !rvene u unutranjosti svog skrovita i "ine
krae izlete kako bi se upoznali sa postojeim stanjem ovoga kraljevskog trona$ %i moete
primijetiti da oko njih izgleda prili"no sjajno# ove vijesti se prenose brzinom misli$ I tamo gdje se
nalaze ras!jepkani vrhovi brda# odmah e ove velike mase izvui tamno sive oblake i podignuti ih u
visine$ 9ekada je nebo bilo jasno# a sada se nerijetko dogaa da se nebo u nekoliko minuta prekrije
sasvim !rnim masama oblaka# koje se izgleda kreu bez usmjerenja uzduno i popre"no# time se
"uvari prijestolja dovode do ludila$ Pri ovakvim dogaanjima je 5ro6glo!kner samo kratko vrijeme
bez oblaka i magle$ @im straari prepoznaju ovu namjeru gnjevnih duhova oni se skupe zajedno i
sakriju se u unutranjosti u kristalni hram ovog velikog brda$ 2ada glavni voa gnjevnih !rvenih to
vidi# da je prijestolje nezaposjednuto# on odmah nareuje svojim trupama da se dignu u visinu# to
je mogue vie#
i da navale preko prijestolja# kako bi sve u unutranjem prostoru zarobili i zgnje"ili$
9a ovu komandu sjuri se sivi olo s nezamislivom urbom na na 5ro6glo!kner$ 2od ove ak!ije
se u njegovom susjedstvu potpuno smra"i "ak i ako je podne$ Pri tome je sve potpuno tiho# budui
da su gnjevni duhovi miljenja da su kona"no pobijedili$ Ipak jedna ovakva mirna s!ena traje
najvie sedamdeset sedam minuta# nakon ovoga vremena moete primijetiti# da se gusti bijeli obla!i
po"inju dizati iz ledenih pukotina$ /ni se u kratkom roku raire ispod !rnih oblaka i po"inju se
lagano neopaeno dizati uvis$ /ni pri tome na svojim leima nose ovaj !rni olo i diu ga sve vie i
vie$ +ada kada ste vidjeli ovo prisilno tjeranje# uskoro se ponegdje uspostavi mjesto gdje se obla!i
potiskuju$ Ao spoznaju jako dobro duhovi bijelih oblaka$ .ijeli obla!i se diu ukupno preko !rnih# i
tada se u visini proire tako da brzo tvore neto kao mreu# nerijetko nekoliko milja u duinu i na
sve strane i tako love i zatvaraju sve !rne oblake$
2ada gnjevni voa primi ovu obavijest# da su ih bijeli duhovi u potpunosti opkolili# tada on
postaje potpuno razjaren$ Aada on po"inje kon!entrirati sve svoje trupe kako bi se probio kroz njih
napadom na bijele masivne duhove$ /vaj moment je po"etak jedinstvene bitke$ /ni ovdje najprije
zapo"inju jako bu"ati i galamiti u ovoj !rnoj masi oblaka$ /vi se mi"u naprijed kako se ne bi otetili
jedan o drugoga i o svoju rastuu srdbu$ >to je vea ova srdba duhovi se sve vie mu"e kako bi
razbili unitavanje koje se dogaa gore# zbog toga se trude sve vie tiskati odozgo$ ; ovom poloaju
po"inju se donji duhovi paliti u svom gnjevu$ ;skoro se uspostavlja jedna jako plamena s!ena#
budui da se silni bljeskovi s praskavima koji izazivaju potrese die prema gore i nakon toga se
strmoglavljuju nadolje$ I dodue ovo se dogaa na svim stranama kako bi se bijele mase oblaka koje
3E
tiskaju odozdo protjeralo$ ; visinama kako bi glavnom voi pokvarili nastojanja# i u dubinama#
kako bi unitili prijestolje na vrhu$
8alo nakon toga pritiskuju bijeli duhovi !rne sa svih strana$ /ni prodiru i tiskaju tako "vrsto dok
se ne dobije gustoa kamena a tada oni klize na dolje u dubinu sa velikom estinom$ 9ajvei dio na
velikoj bijeloj zaleenoj povrini na kojoj je prijestolje je "ist# a takoer i u daljnjem okruenju#
ipak je tamo u dubini u malim komadiima primjetan led od tu"e$
9a ovaj na"in lee i !rni pobijeeni duhovi na zemlji# koji sada dozvoljavaju bijelim duhovima
jo jednu kiu koja se sastoji od mirnih duhova# preko kojih se strmoglavljuju oni pobijeeni$ /ni se
sami tope na otrom hladnom vjetru i pri tom na due vrijeme veu pobijeene na prijanjem ledu
prijestolja$ Aime uspijevaju oni ova gnjevna bia ponovno umiriti# tako da e se ona ponovno# a to
je uobi"ajeno# s vremenom dosjetiti ne"ega boljega$ Aako to nastupa# tada se tope ledeni povezi i
ponovno prelaze u vodu tako da sada ponizni duh ima potrebu da se ponovno oslobodi$ /n sebe
poboljava i uskoro je on prihvaen u donjem redu mirnih duhova# ukoliko se on ne popravlja tada
e ponovno u"estvovati u jednom novom napadu 7 a to se veinom i dogaa 7 tako e on biti na
isti na"in ponovno utamni"en ali svaki puta se zadri neto due u tamni!i$ 2ako se kod
predstavljanja ovog brda ne bih zadrao jako dugo# jer je potrebno da posvetimo kratku panju jo
dvjema temama i da onda brzo skrenemo prema evaneljima koja su nadalje za vas jako vana$
Pu&ov% ;rema ;o/%z/o4&% ;r%rod/%' du'ova
)a sam shvatio da nakon utamni"enja ponovno nastupa osloboenje# to je tako za svijest
pristiglih duhova# kada se oporave# kod mirnih duhova "iju donju razinu su prihvatili i koji njima
pripremaju jedan novi rok za osloboenje$
2ada se prirodni duhovni poten!ijal ponovno istopi u tekuoj vodi# tada ovako osloboeni
duhovi dijelom povezani s vodom i tada moraju poduzeti putovanje do mora$ Zato tako< Iz istog
razloga zbog kojega na zemlji postoje pojedin!i koji ele "initi tetu# potrebno je kod toga
primijeniti kaznu za poboljanje# s time da mora popraviti ono to je uniteno i uz to zbog njegove
zle volje mora platiti nov"anu kaznu$ Pri tome takvi duhovi moraju za svaku u"injenu tetu# ( bez
obzira kakva je i dali se moe popraviti 7 otkloniti ju do kraja i uz to jo odraditi propisanu pokoru
za to$ 9ajprije kada sve ovo bude u potpunosti ispunjeno# moete zaklju"iti da je prvi korak
duhovnog ispunjenja napravljen$ Prirodno vi teko moete neto dobro napraviti u svjetskim
morima$ Kli budui da kao duh ne moete nikada neto dobro napraviti ukoliko duh sam od sebe
nije dobar# tako se osvjedo"uje slijedee: Fuhovi u ovom stanju moraju biti potpuno ponizni# prije
nego to su sposobni okajati svoja zla djela$ I budui da je zemaljsko dno mora najdublji dio# zbog
toga moraju ovi jako hrabri duhovi obaviti ovo ponizno putovanje i pri tome s vremenom kao novi i
ponovno roeni mogu stupiti u vie s&ere kako bi obavljali korisne usluge$ Fali e ovakvi duhovi
stvarno postati bolji kroz ovo obavljeno putovanje< .udui da postoje razli"iti rezultati: pojedini
postaju bolji ve na putu i smiju se vratiti natrag sa ove mokre !este budui da u njima nije vie
pronaeno ni malo zlo"estoe$ /vakvu pretvorbu vi moete prepoznati po tome to se u jutro iz
potoka# rijeka i buji!a die bijela magla$ /va magla e biti privu"ena od sun!a i dignuta u vie s&ere
i uskoro e zbog njenog prirodnog poten!ijala postati nevidljiva za o"i$
Fruga vrsta ovih duhova pojavljuje se kao ponovno probueni gnjevni duhovi koji postaju
vidljivi po"etkom noi kao siva magla u kanjonima i provalijama brda# kako bi kod slijedeeg
napada ponovno sudjelovali u borbi$
Area vrsta ide stvarno do dna mora$ Fali su oni ovdje poloeni i tako su zdrueni prema
stupnjevima svoje ljutine i svi navaljuju preko mora$ 8orski prijevoznik eli ispri"ati sve o stranoj
sili uzburkanog mora$ ?ele li ovi duhovi napraviti jednu takvu pakost oni prvo poalju jedan ili dva
jednostavno oblikovana oblaka uvis u izvianje preko povrine mora 7 ovakvi obla!i znaju jako
dobro za iskustva pomor!a 7 kako bi utvrdili dali ih sa neke strane mogu vidjeti neki od mirnih
duhova$ ;koliko negdje uo"e jo neki takav duh# ovi obla!i se iznenada izgube$ ;koliko se ovo
dogodi tada se to izraava kroz zna"ajnu oluju koju moemo o"ekivati$
;koliko ovi zli pijuni ne uo"e protivnika tada je to razdoblje od nekoliko minuta u kome nebo
iznad mora zastru olujni obla!i iz kojih uskoro snani udari vjetra komeaju more$
3I
Ipak ovi poduhvati uvijek imaju lo kraj# jer se ovdje brzinom misli alju mirni duhovi od strane
vojske dravnih "uvara$ /ni se ba!aju preko svake bu"ne gomile# uobi"ajeno kod ledene tu"e ili u
jake kie ba!aju se u more i pri tome oslobaaju ponizne duhove njihovog neeljenog utamni"enja$
.ilo koje zlo koje moe samo igrati podreenu ulogu biti e tada brzo otpremljeno na sjeverni pol$
9ajzlobniji e tada zbog jako dugog vremena u "vrstom ledu sagorjeti$
Aako se zavrava ustanak ovih duhova: gnjevni bivaju odvedeni na jedno sigurno mjesto# gdje e
ih prihvatiti dobri duhovi i iskoristiti za mnogostruko korisno djelovanje$ /d "ega se ono sastoji<
Prvi posao je takav da ove duhove alju na razli"ite planine u Klpama# i dodue na svako mjesto#
koje se gubi na ogoljenim stjenovitim vrhovima$ /ni se tu moraju za svoje uzdravanje# kao i
takoer za mogue razrjeenje# brinuti i to tako da svu vlagu rasporede u porama stijena# tako da
stijene ubudue neprestano zadravaju njihova svojstva$ + druge strane oni moraju razrijeene
duhove gurati dublje u dubinu# na taj na"in su sve blie osloboenju$
;koliko oni nisu dovoljno oprezni# "esto se dogaa da zli duhovi !ijeli jedan stjenoviti blok
odvoje i srue u dubinu$ Aada se mora takav razrijeeni stjenoviti dio ispravno zbrinuti# tako da on
moe sigurno pronai svoj mir u potoku ili rije!i# time su oni u njemu zaklju"ani zli duhovi ne
mogu pojaviti prije vremena$ Fogaa se to "esto# a jako je blizu toga da se to dogodi i !ijeloj
zemlji= /tuda se dogaa da vi jedan takav razrijeeni kameni blok naj"ee zateknete u grabi blizu
izvora# ili zabijenog do polovine u zemlju i okruenog mo"varom# ili e te ga vi nai raskomadanog
ili zatei u nekom potoku ili rije!i$ Ao je uzrok zato se nerijetko vie stotina i tisua &unti teki
kameni blokovi mogu sresti# i tamo gdje nema kamenih bregova a ni takvih sli"nih stjenovitih
lana!a$
Prirodoslova! e na to rei: ,>to je to nego smijena stvar= Ao se dogaa samo zbog toga to
voda kroz svoju silu teu# poveava taj kamen# i omoguuje bri i snaniji pad$- ; prirodnom
pogledu vi imate potpuno pravo 7 tako kako neki koji kau da je dva puta dva jednako "etiri$ Kli
matemati"ari takoer znaju to sve lei u osnovama ovog ra"una$ Zna li svaki pojedina! sve
podloge od kojih je sloen ovakav rezultat< /n uistinu zna broj koji je blizak njegovim o"ima i
njegovom umu$ Pozna li on takoer i bia stvari koje je on prebrojao< Poznaje li on beskona"no
mnotvo i razli"itost dijelova i sila koje je trebalo uzeti u obzir i koje su neophodne za stvaranje
jednog predmeta< /n to mora spoznati u potpunosti# takoer mu mora postati jasno kako je povrno
njegovo razmatranje pojedinih stvari=
Aakoer i kod naih istraiva"a prirode# njihovo predstavljanje prirode nije nita bolje$ /ni
uistinu vide da voda te"e$ >to je potrebno za to# da bi voda tekla$ Potrebno joj je dodati jedan
odgovarajui dio zemljine tee i pri tome treba znati# zato# postoji zemljina tea i za koga ( svaki
otroumni istraiva" prirode eli da mu neke stvari budu nevidljive= Ako donosi ovu vodu na vrhove
brda# koja se skuplja i alje uz korisno djelovanje nadolje u dubinu< Ao bi ponovno bilo jedno drugo
pitanje= /vdje treba uistinu navesti unutarnji tlak i zakon izmjeni"ne privla"nostiJ ali tko stvara tlak
i izmjeni"ne privla"nosti< /tuda vjerovanje da se na !ijeloj zemlji ne moe nita desiti to ne dolazi
od duhova svih vrsta# bilo dobrih ili zlih=
2ada se vi penjete na bilo koja brda# naii e te na mjesta gdje sve izgleda razoreno# kao da je
sve ukrueno i mrtvo$ Kli upravo tu sve ide ivahno# jer tu djeluju korisni duhovi najveim dijelom
kako bi brinuli i nadzirali da sve s vremenom ponovno doe u red$ %i e te na jednom takovom
brdu traiti zdravlje i blagotvornost# kao na primjer na mjestima obraslim zdravim travama# gdje
stanuju sretni i mirni duhovi# "iji je zadatak jedan mirni ali istodobno i duhovni prijem 7 koji je
veli"anstven kao da je rajski$
9a nekom visoravnima na kojima lei vje"iti snijeg i led# zapo"inju savreni duhovi prvu
duhovnu regiju# budui da ovdje nebo i zemlja nastupaju zajedno$ Zemaljska hladnoa tamo zna"i
potpuni nedostatak ljubavi prema sebi i time osim svega i jedan visoki stupanj korisnog prirodnog
djelovanja$
Ako je boravio na jednom takovom brdu# taj je takoer svojim o"ima vidio donju nebesku oblast$
/vo se moe tako razumjeti: Pojedine dodirne to"ke su mogue tamo gdje je zemlja prije svega
osloboena od ljudske zavisti$ Prema ovoj osnovi je normalno da je 5ro6glo!kner jedna takova
3G
to"ka$ I ukoliko bilo koji "ovjek na njegovom najviem vrhun!u eli onemoguiti neto# to je
svjetski dobitak# tada on treba pred "istim duhovima brinuti o tome# da takve misli nestanu u
kratkom vremenu$ Aako e se ovo mjesto kroz njegov duh zadrati "isto$
Pu&ov% za ozdrav#-e/-e ;r%rod/%' du'ova
>to je trea vrsta koja se odnosi na duhove# jer su ovi takoer podijeljeni u tri grupe# to jest u
donje# srednje i gornje$ ; donje duhove spadaju sva duhovna bia koja stanuju u unutranjosti brda
i tamo nadziru stvaranje metala# izvora vode kao i stijena i zemljina bogatstva$ /va vrsta duhova se
za sebe isto dijeli na tri vrste i to na: vatrene duhove# zemaljske duhove i vodene duhove$ /ni nisu
niti zli a niti dobri prirodni# nego se oni nalaze izmeu dobra i zla$ Zbog toga oni za svoje svrhe
koriste: vatrene duhove za pretapanje metala# vodene duhove za to da vatrene duhove gase nakon
njihovog rada# zemljane i kamene duhove koriste za to da vatrene i vodene duhove dre u njihovim
grani!ama$ Ako se eli uvjeriti o postojanju ovih duhova# taj se treba upoznati s "estitim i
nepristranim stanovni!ima planina$ /n e meu ovim ljudima sigurno sresti mnoge koji su u svom
ivotu najmanje jednom dvaput ili ti puta vidjeli takozvana planinska bia$ /vi duhovi rijetko
dolaze na povrinu brda# jer njihov unutarnji planinski svijet radije boravi u unutranjosti nego na
povrini$ 9jih ne sprije"ava materija u njihovom lutanju iz unutranjosti prema van i obratno$ gdje
se ovi duhovi kreu to je voda# vatra ili stijene i to lake nego to se vi probijate kroz zrak$ )er tamo
gdje vi vidite materiju# tu duh vidi samo odgovarajuu duhovnu supstan!u koja je ista kao i on sam$
Za njega jedino to postoji$ )ednostavna gruba materija za njega izgleda kao da nema ni"ega uokolo$
Postoje duhovi od nezamislivih do neelasti"nih "ija prisutnost uzbuuje# oni su skoro spremni
osvetiti se pojedinim ljudima$ Zaboli onoga tko dopadne u njihove ruke= 9aprotiv# blagi ljudi se ne
boje njih$ ; protivnom: ako jedan dobroudan vjernik zaluta u podzemne provalije i kanale u brdu#
oni e mu skoro uvijek pokazati siguran put za izlazak$ /vo vi moete "uti od starih gortaka iz
razli"itih krajeva$
Fruga vrsta duhova je najveim dijelom zaposlena na povrini zemlje i o tome ima jako puno
pri"a$ )edan dio skrbi o drveu# grmlju# biljkama# travi# mahovini i gljivama$ Fuh mora ovdje#
budui da u biljkama duhovi jo nisu slobodni# voditi njihove aktivnosti# s time da svaka biljka
zadri svoj jedinstveni oblik stvaranja$ Frugi dio ovih duhova ima pod sobom ivotinjski svijet i
mora njihove brige rjeavati# naime svaka ivotinja mora odgovarati svom obliku i mora obavljati
svoje zadatke$
/va vrsta duhova je jako rijetko vidljiva ljudima# zbog toga jer oni imaju jako malo vremena da
bi se bez ikakvog povoda pojavljivali kao vidljivi$ Kli ipak u planinama se nae jo poneki ponizni
pastir koji "esto via ove duhove$ /n e vam ispri"ati neke svoje doivljaje# kako takvi duhovi
nerijetko tite njegove krave i ov!e po jakom vjetru od nevere$ ;koliko jedan mali vjernik ne
pogleda takvog duha u li!e# tada e on nerijetko biti napadnut od njega# posebno u velikim
planinskim umama ili na slobodnim alpskim panja!ima# isto tako ukoliko se kreu sa velikim
stadima konja# krava ili ova!a$ /vo uzrujavanje se dogaa zbog jednog manje(vie jezivog osjeaja#
nakon "ega slijedi ohlaivanje$ ;koliko je netko to iskusio# moe biti siguran# da su mu se ovi
duhovi pokazali u prepoznatljivom obliku$ 2ojem stanju ovi duhovi odgovaraju u jedinstvenom
svijetu duhova saznati e te kroz religiju$
Area vrsta ovih duhova se moe veoma rijetko vidjeti# budui da za njihovo djelovanje# mi
uope ne znamo da postoji$ Fjelovanje ovih duhova se odnosi na nadzor nad zrakom i eterom$ /d
davnina se ovi duhovi nazivaju ,zra"ni duhovi-$
2ada promatrate kretanje vjetra posebno onih sjevernih# koji su naj"ee prisutni oko ponoi#
ponekad i pred ve"er sat ili dva nakon zalaska sun!a# primijetit e te njihovo djelovanje# koje se
promatranjem spoznaje i koje daje nemir kunim ivotinjama$ Aada moete biti sigurni: ovakvo
strujanje uzrokuju zra"ni duhovi i to oni nie vrste$
2ada promatrate "este posebne oblike oblaka# moete biti sigurni# da su ovakvi obli!i djelo
nekog duha$ +ami obla!i se ne sastoje od duhova$ K to se ti"e njihova oblika# to ovisi o zra"nim
duhovima# onako kako oni usmjeruju sloj zraka oko ostalih tako da duhovi oblaka 7 naravno oni
nie vrste# zle vrste 7 mogu prihvatiti samo odgovarajue vrste oblika# koje im doputa smjer
3C
strujanja zra"nog sloja$ 2ada se ovo dogaa# tada mirni duhovi 7 koji sebe slobodno oblikuju 7 iz
oblika koji se pojavi prepoznaju gnjevne duhove i njihove namjere$ /vdje se moe vidjeti samo
djelovanje# ali ne i duha koji djeluje$ )edna jo via razina ovih duhova koji se nalaze u eteru# rijetko
se pokazuju# samo ponekad i to kao &atamorgana$ 2ada se najvii duhovi nalaze u eteru u
povrinskom sloju on im osigurava potpuni mir$ /vaj povrinski sloj je sposoban za prijem zr!alnih
slika 7 dodue na isti na"in kao potpuno mirna povrina vode$ ;koliko se ovaj sloj otporan na
lelujanja i valove uzburka kao povrina jezera ili mora# koja je zbog vjetra ili plime uvijek nemirna#
tada je naravno ovo zr!alno preslikavanje nemogue$
/va &atamorgana omoguuje da mirni duhovi koji se zadravaju u visokom eteru lake mogu
promatrati ono to gnjevni duhovi rade u provalijama i kanjonima brda$ Ili kada takvi duhovi u
obliku oblaka podignu u zrak tada mogu njihove tajne# zle namjere# sa sigurnou istraiti$
%i e te moda pomisliti da je njima nevidljiv zrak koji se pokree# budui je to materija$ Kli oni
mogu sa svojim beskona"no otrim duhovnim o"ima vidjeti daleko i duboko te lako prepoznati
nedjelotvorne gnjevne duhove$ 8irnoa povrine zraka je samo posljedi!a panje# koju gornji
duhovi posveuju uz ove mogunosti donjima$
/vo je takoer trea vrsta duhova koji se zadravaju sa drugim viim mirnim duhovima u
mirnom stanju u okoli!i visokih gle"era i 7 kada je to potrebno 7 brzinom misli proire se preko
svih terena$ /ni moraju pod treom vrstom# ne samo oblik donjih duhova nego i samostalno mirne
duhove# razumjeti# a takoer i pratiti umirue o"i skoro nikada vidljivih duhova etera# "iji mir
djeluje na povrinu zraka$
Postoji takoer i jo vii duhovi# koji se vode i okreu u svemirskim prostorima i drugim
svjetovima i kona"no jo vii duhovi koji su pridodani ljudima$ Za ove je ponovno odreen jedan
drugi veliki prostor# oni nemaju neposredni nita s ureenjem zemlje$ Zbog toga oni ovdje nita ne
trebaju otkrivati$ Aime smo mi s duhovnom dijelom 5ro6glo!knera kao i svih ostalih planina doli
do kraja i moemo se okrenuti sada evaneoskom dijelu$
Du'ov/% razbu8u-u% u&-e0a- ;e/-a/-a ;o ;#a/%/ama
>to se ti"e dijela evanelja 3religioznog4# potrebno je da imate jedan prijateljski odnos s oblikom
brda$ ; tu svrhu je korisno da ili sami propjea"ite brdo ili da uzmete i paljivo pogledate dobru
sliku ovog brijega$ )er kroz to e se razbuditi vau narav i va duh e traiti da pri pogledu na to
brdo razmislite o tome# dali postoje kakve mogunosti i kakvi putovi koji smiju voditi prema vrhu$
Ao svjedo"i o naporima kod penjanja na brdo kao i o mogunostima stizanja do vrha brda$ ;pitajte
se zbog "ega je ovaj put prema gore vaan< Pomislit e te# sa ovog vrha je lijepi pogled ili uivat u
u "istom zraku< Ako na ovo pomilja zna manje od pola istine$ Aaj e kona"no primijetiti da to ne
moe biti vano# zbog "ega je tako mnogo ljudi privu"eno visokim vrhovima brda$ /snovni razlog
je u razbuivanju vlastitog duha u ovim uvjetima$ Au je isto tako vano druenje# a to se i
primjeuje$ Fuh privla"i duha kao to materija privla"i materiju i meso privla"i meso$ Kko se
"ovjek eli popeti na jedno visoko brdo# iza ovog pothvata lei impuls volje koji nas tjera nagore u
vie duhovne s&ere$ Pri tome su duhovi podrani od svoje namjere da se priblie svojim s&erama$
+ada e se dakle uskoro od duhova pojaviti jedan povratni impuls$ Fuh koji je u "ovjeku jo uvijek
slab i koji spava# e se na ovaj na"in duhovno magnetno razbuditi# dakako ne za uvijek# nego na
jedno dulje ili krae vrijeme$
;koliko "ovjek stvarno eli dostii takve visine# tome se veseli i njegov duh# da e se on nalaziti
meu sebi ravnima$ .udui da su slobodni duhovi ipak uviavni i znaju# da jedan takav nezreli duh
jo ne moe tu ostati# tada oni uspostavljaju sa njim vanjski kontakt$ Aada ljudski duh ponovno
upada u san i tjelesnom "ovjeku postaje neugodno na ovim visinama$ /n se uskoro uri ponovno
natrag u dolinu u svoj odgovarajui okoli$
%odite to je jednostavni razlog zato e "ovjek koji nije svjetski nastrojen# biti privu"en od
bregova i njihovih najviih vrhova= 2od posve prirodno orijentiranih ljudi to dakako nije slu"aj$ /ni
ili nemaju smisla za to# to zna"i da je njihov duh slab i bolestan# tako da on nije sposoban za neke
vee duhovne kontakte$ /dnosno kada se takvi ljudi popnu na visoko brdo to je zbog elje za
:D
pobjedom ili zbog hvalisanja$ Aakvi planinari "esto budu kanjavani zbog njihovog slavohlepnog
naprezanja od strane smirenih duhova$
Kli s time se ne da izai na kraj# za onog tko se s jakim nastojanjima penje na bregove$ Aakav
"ovjek e biti sve vrijeme blagoslovljen i neprestano e se ponovno vraati jer se njegov duh kod
zaostajanja odmah budi i on postaje vidovnjak i prorok$ Zbog ovoga ja vam rado dajem savjet da se
to vie penjete na brda# zato jer e se kod svakoga pojaviti makar i kratkotrajno buenje duha koje
e vas trajno oja"ati$ 2ada "ovjek prema tome dopusti da mu osjetila prili"no "esto budu
magnetizirana od visokih duhova i to koristi kao lijek za ljubav# tada e se njegov duh uspjeti
uskoro ponovno roditi$
Bre$ov% kao ;ro;ov-ed/%0% #-ubav% % mudro4&%
)edna planina kao 5ro6glo!kner je jedan trajni propovjednik ljubavi i mudri prorok$ Kli kako
"ovjek moe "uti proro"anstva mudrosti i ljubavi od jednog takvog brda< 9ema nita lake od toga#
kada se oslukuju ova dva dvostruka glasa$ Planina je sjedite mirnih duhova# koji sebi tamo kao
milosrdan posrednik pokazuju# gdje postoji bilo kakvo nejedinstvo$ /d trenutka stupanja na planinu
nadalje# ukoliko su ljudi posvaani i zajedno se penju na planinu# oni neprestano poti"u svoju narav
da se razvija i pri tome uzbuuju osjeaj ljubavi i "ine ga sve ja"im$ 2ada ovi ljudi stignu na vrh
tada je osjeaj bliskosti prema blinjemu tako oja"ao da se oni vie ne ele neprijateljski ponaati
jedan prema drugome$ ;koliko je narav "vra katkad dopustimo duhovima dva naa neprijatelja da
ih stigne stvarna nevolja# tada e pri tome uskoro oba po svoj prili!i zapasti u smrtnu opasnost$
/vakav poloaj "esto vodi ka uzajamno suprotstavljenom stanju i dugom neprijateljstvu koje se
moe odjednom preokrenuti u usko prijateljstvo$
Fa je ovo uistinu tako pokazuje jedno drugo razmatranje$ Ao e se desiti kod velikih
elementarnih nepogoda 7 kao kod nevremena koje pustoi sve pred sobom# kod velikih poplava#
itd$( samo letee ivotinje koje su tako njene i pune povjerenja da se one# kao na primjer golubovi#
posve okrenute ljudima a takoer se i ukroene ivotinje u tim slu"ajevima pridruuju ljudima$
2ada prema tome nastupi smrtna opasnost sve se pti!e prijateljski ponaaju# tako da se uspijevaju
druiti s ljudima# a posebno visoko u planinama# gdje u naravi jako i potiho djeluju mirni duhovi$
Planine takoer pred vaim o"ima otkrivaju elju za znanjem iz velike knjige pripovijetki iz
prolosti i pri"aju vam kako je sve ovo jedan put davno moglo izgledati$ .regovi i planine su zato tu
jer oni nam najbolje i najpouzdanije pokazuju velike svjetske i prirodne dogaaje$ ;koliko se netko
popeo na ogoljeno tjeme planine# on e si nakon pogleda na jedinstvene kamene &orma!ije postaviti
pitanje# dali su planine od postanka svijeta ovdje stajale ili su naknadno ovdje postavljene i kako su
dole do sadanjeg oblika$ I tada e "ovjek koji pita kroz razbijeno stijenje dobiti odgovor: ,/d
naeg nastanka mi smo jako izmijenjene$ %ie od polovi!e nae prijanje visine ve dugo lei u
dubinama dolinama i grabama i sahranjeno je meu naim sadanjim nogama$ Aako da ti sada vidi
razli"ite strane i nagibe naeg stijenja i meu ovim strani!ama nalazi ne rijetke nego svakom
poznate tragove biljaka i ivotinja koje uobi"ajeno ive u niskim dolinama tako da moe sa
sigurnou zaklju"iti da je sve to nekada bila ravni!a i nakon odluke stvarao!a je dolo do izdizanja
bregova i planina$ 8oete i dalje promatrati u naim kanjonima# ljebovima i pukotinama kako su
nekad poplave i snane prirodne nepogode svojim divovskim snagama urezivali brazde na naim
tvrdim stijenama=-
%idite# tako planine pri"aju i dijele ljudima pojanjenja o na"inu njihova nastajanja# oblikovanja i
uzroka zato sada izgledaju ovako$
>to planine dalje govore< %idite# kada se ovdje jedan probueni "ovjek nalazi na visokim
vrhovima ne na ogoljenom kamenu# nego u snijegu i ledu# tada mu planina govori: ,Pogledaj
"ovje"e# ti koji uvijek tei za tim da povea svoj ponos# kako bi vladao nad svojim bratom# kako
izgleda krto voe na visinama= 2ako si nas koji se osjeamo ogoljeni# hladni 7 i beivotni pronaao
ovdje# isto tako e se ti osjeati u svojim zabludama$ Zbog toga u"i od nas= Avoj te neplodan#
hladni um poniava isto kao to mi poniavamo sebe$ Zbog toga e tvoja ljubav rasti a tvoj ivot e
se razvijati u onom smjeru u kome te je pozvao tvoj stvarala!$ Fopusti da tvoj tobonji opseni um
:1
stoji ispunjen poniznou# time e razumjeti tvoje stajanje pred blagoslovljenom vodom koja te"e
prema dolje u dubinu tvoga tijela# kako bi tebi omoguila preivljavanje$-
Pogledaj# kada se ovim visinama penje jedan drugi "ovjek# kome na sr!u ne lei nita drugo nego
zlato i srebro$ /vakvim ljudima planine daju jedno savreno u"enje s time da kau: ,Ai nerazumni
"ovje"e# kako si daleko i duboko pao= Pogledaj# ono to ti oboava nije nita drugo nego na otpad$
2oliko mnogo krasnih biljaka raste na naim panja!ima kojima se hrane ivotinje= 2oliko mnogo
tisua najljepih stabala raste na naim padinama i daju drvo za mnogobrojne korisne stvari= Prebroj
jednom bezbrojne kristalno "iste izvore koje putamo da slobodno teku i da time blagoslivljaju
padine i kotline= 2ako "esto si vidio nae tjeme zastrto obla!ima i stranu oluju kako bjesni oko
naeg "ela= /vo mi uzimamo na sebe jer time mi nae blagoslovljene doline i padine "uvamo od
prevelikog unitavanja$ Iz godinu u godinu ti moe vidjeti nae tjeme pod vje"nim snijegom i
ledom$ Pri tome mi na sebe privla"imo tako mnogo mraza i zime i time mi omoguujemo da doline
i padine mogu dobiti ugodnu i za ivot vanu toplinu$ Prema tome "ovje"e otpusti svoju ludost i ne
kopaj u budunosti vie u naim rudni!ima# nego se radije ei okolo po naim panja!ima i
vrhovima# pri tome budi siguran: jedna biljka# jedna kap iz naih izvora i jedan pogled s naih
vrhuna!a u pokreta"kom krugu tvoga svemonog /!a i +tvaratelja tebi e donijeti neizre!ivo veu
korist# nego sva tvoja iskopavanja u unutranjosti planina=-
Pora4& du'ov/o4&% u ;#a/%/4kom 4v%-e&u
>to nas planine dalje u"e< / tome moe svaki nepristrani planinar prema svom osjeaju jasno i
istinito rei slijedee: ,Pogledajte nas# vi hodo"asni!i ravni!a# kako smo slobodni i neovisni od
naih visokih vrhova u "ijoj se daljini nazire .oje stvaralatvo= @isti zrak struji oko naih glava a
sun"ane zrake se prelamaju njeno preko naih visokih ruksaka= Pri tome si ti# kao planinar# na
naim vrhovima u potpunosti kao kod kue=-
Ako se popne na visoke vrhove planina# doivjet e kako njegove o"i sada imaju iroki vidokrug
i kako je njegov duh jako proirio svoj krug osjeaja$ Pri tome su njegove misli usklaene s
njegovim osjeajima$ Ako moda jo nikada nije osjetio to mu je u sr!u# taj e po prvi puta osjetiti#
koliko daleko su se njegove misli proirile "ak preko horizonta uma$ /vdje e slobodni planinar
nau"iti# to to zna"i: biti slobodan u visinama svojih misli i u dubini svojih osjeaja i kako su
blaene misli koje su usmjerene .ogu# koje planinar spozna i dobije iz dubine svoga sr!a# tako da
moe sve ljubiti u ovom velikom hramu beskona"nosti$
2od veih visina je i vee duhovno uivanje# budui duh ovdje dobije jedno vee osnaivanje od
nae pradomovine$ I jo jedna druga utjeha se tu moe primiti$ +amo pitaj planinu# i ona e ti uskoro
omoguiti da osjeti: %idi# to ti tvoja unutranjost 7 dakako jo uvijek jako skriveno 7 kae#
naravno to je "ista istina$ %i ste ovdje uistinu kod kue i uistinu u krugu svojih mnogih praroditelja#
koji se u ovoj duhovnoj regiji nalaze duhovno ve dugo= %idite# to vam pri"aju planine# jer one ne
mogu nita rei svakom pojedin!u# razgovijetnim rije"ima i stoga vas vie nagovaraju na
prihvaanje duhovnih osjeaja a kroz to i na prihvaanje duhovne ljubavi$
8oete pomisliti da takvi osjeaji nisu samo zbog djelovanja visina# nego da oni potje"u od
okolnih duhova koji okolo prolaze# kako bi za vas pripremili udobno mjesto$ /no to je ovdje
re"eno vrijedi za svaki brijeg ili planinu$ +li"ne osjeaje moete osjetiti na svakom malo viem
breuljku$ Ipak vi ete postati probuen i ivahan tek tamo gdje sjekira drvosje"e vie nema to
raditi$
Bre$ov% kao m-e4&a ob-av#-%va/-a Bo$a
>to bregovi dalje propovijedaju< Ao mi elimo razabrati u jednoj jednostavnom i kratkom
objanjenju: @estit "ovjek e jednom dugo hodati s mislima# kako je uope mogue# da on bar na
jedan trenutak vidi 9jega$ @ovjek pri tome misli# to sve treba napraviti kako bi uspio u ovoj
milosti$ 9a dobri stari "estiti "ovjek je bio toga svjestan da "ovjek u svom tjelesnom ivotu nije
vrijedan takve milosti$ Kli na drugoj strani njegova elja se ponovno osnai# kada on ovaj dati
prigovor saslua$
:2
/tuda on zaklju"uje da si treba na jednom relativno visokom brdu u blizini potraiti mjesto i
tamo se u o"uvanom okoliu zadravati tako dugo koliko to doputaju okolnosti i slobodno vrijeme$
2ako ne bi morao svoje pogodno mjesto svaki puta ponovno traiti# on e si pripremiti jedan kri
od drveta i postaviti ga na to mjesto$ 9akon toga# on po"inje sve"ano slaviti 9jega i tako dugo na
ovom mjestu on nije elio prestati moliti sve dok ga /n ne uzvisi$
2ako je zaklju"eno tako je i u"injeno= %e tri godine# ovaj na "ovjek dolazi na ovo mjesto i
moli 9jega ovdje sa arom mnoge duge sate da usliam njegovu molbu$ 2ada se on tamo nalazi on
je takoer !ijelo vrijeme nevidljiv i okruen s mnogo tisua poniznih duhova$ /ni ga osnauju
prema 9jegovoj volji tako jako da se on nakon otprilike pola godine moe ve u potpunosti sluiti s
unutranjim duhovnim vidom$ Pri tome moe on jako lagano razgovarati s mnogim srodnim
duhovima# o onome to mu lei na sr!u$
Fobri duhovi vas pou"avaju da je vaa elja jednostavno neto neostvarivo$ /ni ga k tome
upuuju da je to za njega velika milost# dogaaj da mu /n otvori duhovne o"i i kada on moe
vidjeti svoju duhovnu brau i k tome jo moe sa njima i razgovarati$ Ipak takvo u"enje jako malo
koristi jer e vam on odgovoriti ,Fraga moja brao i ljubljeni prijatelji moga i naega 5ospodina=
)a vam mogu samo svaki puta rei samo ovo: 2ada ja 9jega vidim i 9jega imam# tada mi je
ponuen !ijeli svijet s nebom i zemljom$ )a mogu pri"ati to god vi elite# ali nikada neu odustati
od mojih namjera$ )er ja elim i moram vidjeti 9jega jer ga ljubim iznad svega=-
)ako "esto "ete "uti da ovakvi dobri duhovi govore ove rije"i# oni ga hvale zbog njegove velike
ljubavi prema 9jemu$ Ipak pokuajte se drati jedno vrijeme podalje od njega tako da on nita
drugo ne vidi nego samo ono to pred njegovim tjelesnim o"ima stoji$ /n e pri tome misliti#
mogue je da je njegov zahtjev ipak pogrean# jer su ga duhovi napustili$ Aako e on ponovno
jednoga dana razmiljati o ovome i onome i o tome to on treba "initi: ili slijediti u"enje duhova ili
ostati vjeran onome prema "emu ga njegov osjeaj tako snano goni$
2ona"no je ipak pobijedio njegov osjeaj vezan za sve duhove i on je rekao sebi: 9eka im bude
kako oni ele= )a sam grjenik tako dugo dok nosim ovo tijelo$ Kli to moe grjenik s time ako e
se duh od svoje vrue tenje zapali# i ako vidi da e mu u vje"nom ivotu biti loe$ I tako u ja ostati
vjeran svojoj prvoj namjeri$ 8oja ljubav prema .ogu ne smije oslabiti$ )a neu odustati od ove
svoje ljubavi= 9a starina ide uvijek ponovno na ovo mjesto i moli sa unutarnjim arom$ .udui da
su prole skoro tri godine# doao je k njemu jedan drugi "ovjek dobrog izgleda# ali ina"e siromaan
"ovjek i upustio se s naim molio!em u slijedei razgovor: ,Fragi "ovje"e# to ti radi ovdje na
ovim visoravnima< Zar ti ne zna# da se samo u bogomoljama ispravno moli .oga< Ai usmjeruje
svoju pobonost na ova brda=- 9a to na molila! odgovara: ,Fragi prijatelju# ja ti moram otvoreno
priznati# da ja ni u jednoj bogomolji jo nikada nisam mogao moliti sa nekim istinskim pobonim
"ovjekom# zato dolazim na ove meni svete ovdanje visoravni$ 2ada ovdje pogledam oko sebe:
vidim travu# umu a iznad mene vidim iroko i jasno nebo# tada mi moj osjeaj kae: /ve ljepote
velikog prirodnog .ojeg hrama su 9jemu sigurno blie nego neprirodne izrezbarene graevine sa
kojima je bogomolja ukraena=-
9a ovo izlaganje je strana! odgovorio: ,Fragi prijatelju# ja sam sa time potpuno suglasan$ Kli ja
elim od tebe jo saznati koji su razlozi tvojoj velikoj pobonosti<-
9a ovo pitanje je na molila! malo ustuknuo# razmiljajui te je uskoro odgovorio: ,%idi neki
ljudi mole za zdravlje# neki za svoje elje ili za ovo i za ono$ )a sam sve poloio na jedno a to je
5ospodin# moj .og= 9jega elim barem jednom vidjeti u ovom svom tjelesnom ivotu$ Aada u
dobiti vie nego to mi zemlja i nebo mogu ponuditi$ )a u zbog toga radije umrijeti nego odustati
od ove svoje nakane=-
9a to mu strana! ponovno re"e: ,2ako si zamilja svoga .oga< 8ogue je da bude tako da se
/n tebi pokae i da razgovara s tobom$ ;koliko ti 9jega ne prepozna# tada tvoje molbe nisu
ispunjene=- 2od ovog pitanja se na "ovjek jo vie iznenadi i kona"no upita stran!a ,Fragi moj
prijatelju# ja ti moram priznati da ja o tome sam jo nemam odgovarajuu predodbu= 8oj uvid o
sli!i .oga je tako nejasan# da je ne znam# dali .og izgleda kao "ovjek ili se .og sastoji od tri osobe#
koje trebaju biti posebne# iako imaju samo jedno tijelo$ Ili je moda slika .oga jedna beskona"na
:3
svjetlost u kojoj ove tri .oanske osobe lebde i djeluju<- +ada mu je nepoznati odgovorio jo bolje:
,Zar nisi nikada "itao# to je 2rist jedanput o sebi rekao# kada su mu apostoli prili i zamolili da im
/n pokae svoga o!a< Zar to nisi "uo: ,)a i moj ota! smo jedno= Ako vidi mene vidio je i mog o!aJ
budui da je moj ota! u meni a ja sam u njemu=-
+ada je na molila! po"eo razmiljati$ /n se sjetio dvoji!e mladih planinara i u vezi toga
bojaljivo upita stran!a: ,Fragi prijatelju= 'e!i mi dali si ti pustinjak ili koristan "ovjek# a kako je to
napisano u svetim spisima# i dobro upuen "ovjek# jer sa takvim rije"ima obi"an "ovjek ne izlazi na
vidjelo=-
9a ovo pitanje strana! vie nije imao odgovora# nego obuhvati naeg molio!a rukama i die ga
iznad zemlje na najvii vrh brda$ Aek ovdje otvori on ponovno usta i re"e: ,.rate# vidi# budui da
si ti duge tri godine usrdno molio# sada )a stojim pred tobom$ )a sam .og neba i zemlje i nema
nikoga drugog osim mene= /stani vjeran 8eni u svom sr!u# budui da me nee vie vidjeti u ovom
svom ivotu= 2ako ti sada "uje 8oj o"ev glas# tako e ga uvijek "uti na ovom vrhu ili bilo gdje#
gdje se bude nalazio u 8oje Ime= Ai si pronaao ivot i ovaj ivot vie nikada nee dobiti$ ;istinu
ja ti kaem: Avoja dua nee nikada okusiti smrt= Kmen=-
9akon ovih rije"i nestade visoki strana!# a na molila! ostade pla"ui# veli"ajui i slavei
5ospodina# !ijelu no# i nastavio je posjeivati ove vrhun!e "ee nego prije$
%idite# ovakve dogaaje e vam bregovi ispri"ati= Zbog toga vi rado idete na brda 7 koja zna"e
jedan bogati duh 7 za svakog osobno# tako se trebamo uputiti tamo gdje nam se bolje stvari
dogaaju$
Bre$ov% kao o$#eda#o /a3e u/u&ra3/-o4&%
>to nas kona"no u"e bregovi< /ni simboli"no govore nama ljudima koji ih promatramo# to moe
svaki samo donekle probueni promatra" jednostavno razabrati# kako stoji s njegovim vlastitim
duhom$ Prema tome su bregovi jedno istinsko duhovno ogledalo za svakoga tko eli pogledati svoju
unutranjost$
%i ste ve "uli da za duhovno razbuenog "ovjeka svaka pojava u prirodi ima jedno dublje
zna"enje$ Prema tome jedan takav "ovjek moe ba!iti samo jedan pogled na neki brijeg i odmah
vidjeti kako je on obasjan# dali je potpuno "ist ili je zavijen u plavi"astu paru# i nadalje koji su
dijelovi brda manje ili vie okrueni parom# i dali je negdje magla oko brijega smea# moda u
dubini# ili u sredini# ili na njegovom tjemenu# ili se preko njegovog tjemena prevla"e obla!i kao i
koja vrsta i kojeg sastava su isti# tako on uspijeva saznati sve o duhovnoj pozadini ovih pojava$
9jemu takoer nee izmai# koji su njegovi osjeaji prema izgledu brda: dali ih on smjeta u
ugodne ili u alosne ugoaje i dali on pri tome osjea jaku elju da se popne na ovaj brijeg# ili
upravo ima jedan odbojni osjeaj prema tom brijegu$ Isto tako# dali on pri gledanju brijega ima
vedar osjeaj ili ipak vie umoran osjeaj ili jedan sanjivi ve"ernji osjeaj koji osjea u sebi i kako
dugo se ovaj osjeaj zadrava u njemu$
+ve ovo je korisno za promatrati# budui da takva pojava i osjeaji to"no odgovaraju
unutranjem stanju ovog doti"nog "ovjeka$ +amo je pri tome potrebno uzeti u obzir da osjeaji
trebaju biti u skladu s biem doti"ne pojave$ .udui da dogaaji nemaju svog vjerodostojnog
svjedoka$ ;koliko je osjeaj usklaen s navedenom pojavom tada brijeg to"no obavjetava "ovjeka
u kakvom je on stanju$
;koliko netko na primjer izae ujutro i gleda jedan potpuno "isti brijeg# ovaj brijeg nee uzdii
svoj duh# nego e ga ispuniti s tjeskobom 7 u ovom slu"aju e pojava biti neusklaena s osjeajimaJ
brijeg ostaje promatra" koji ne potuje svoje vjerno ogledalo$ Aada e duhovna "istoa brijega
odagnati svoju ud# i brijeg e rei posjetio!u:
,+a kakvim me to ne"istim duhom gleda= Foi ovamo i o"isti se# time e se izdignuti u sebi
iznad tvojih svjetskih osjeaja# kao ja to strim iznad gliba u dubinama=- ; tom slu"aju e
promatra" ugledati svoju sliku u ogledalu brijega# i to onakvu kakav bi on trebao biti# a ne kakav je$
::
)edan drugi neusklaeni slu"aj je ovaj# kada jedan "ovjek ujutro ili u neko drugo doba dana izae
i pogleda jedan brijeg koji je bez oblaka i pri tome dobije jedan potpuno vedar i radostan osjeaj$
>to treba posjetila! iz ovakve slike u uvjetima ne zamagljenog brijega saznati<
8i takoer elimo "uti rije"i koje nam bregovi neprestano govore: ,Pogledaj me ti veseli
planinaru# u vedrom jutru tvojih osjeaja= .io si tmuran i zabrinut prije nego to si me ugledao$ 2ao
to to ja radim# rastjeraj i ti svoje teke oblake$ ;skoro dolazi snana oluja koja e prei preko tebe
a pokoja munja e te pogoditi iz mojih oblaka$ Kli ti ne o"ajavaj i ostani tu pored mene: visoka
liti!a te ne plai i zato onda usprkos mojoj ponudi takvo iskuenje$ /luja# koja prijeti da te uniti
uskoro e se pretvoriti u spasonosne anele i oslobodit e te velikog nonog optereenja$ Aime e se
tvoj mali prijatelj u dolini# tu dolje# stvarno osvrnuti na moju sliku prije tebe= +amo kroz to e ti
svako jutro zadrati svoje osjeaje# ukoliko ti jako "esto stavlja ovu sliku pred svoje o"i# kako je to
neko tebi izgledalo# kada si me u mom stanju s time izjedna"io$ /va oluja me nee unititi i ti e
me uskoro vidjeti ponovno "ista kao sada# budui da se ja tebi pokazujem onakav kakav si ti neko
bio=-
%idi# ovo su dvije to"ke kulmina!ije koje stvaraju neusklaeni odnosi izmeu pojava i osjeaja=
Izmeu ova dva ekstrema mogu se nai jo mnoge vee ili manje neusklaene pojave# koje se sve
mogu lako prepoznati# budui da se one ne prostiru vie preko !ijelog duha nego preko samo jednog
dijela$ 9ajtee je ispravno o!ijeniti ukupnu pojavu$
>to se ti"e usklaenih pojava one ne trebaju nikakvo daljnje pojanjenje$ Aamo gdje se nalazi
jedan vedar duh# pojavljuje se i jedan vedar brijeg# i sve postaje jo vedrije i pojavljuje se "enja za
penjanjem u "iste visine$ Kli kada jedan mra"an duh ugleda jedan uasan i mra"an brijeg# tada e
postati jo mra"nije i jedan takav "ovjek sigurno nema elju da se penje u visine na ovaj brijeg$
2ada netko izae s vedrim duhom i ako ga jedan mra"an brijeg oneraspoloi# tada jedno takvo
neraspoloenje nije nita drugo buenje iz vlastitog stanja u kome se njegov duh skriven nalazi$
.rijeg nagovjetava "ovjeku# to se u njemu jo nalazi$ Ao naravno pokazuju vii bregovi a posebno
bregovi s gle"erima kao na 5ro6glo!kner# takve slike sa jo veim sigurnou osiguravaju veu
gledanost nego manje visoka brda# razumije se samo po sebi# kada se to razmatra# da se privla"nost
jednog brijega stalno poveava# koliko visoko uzdie on svoje tjeme iznad uobi"ajenih dubina i
osnove brijega# toliko e nadalje brijeg najprije na svojim "istim panja!ima postati zna"ajniji#
budui i tamo takoer sve vie raste duhovnost$
Zbog ovoga vi imate kod svakog ovakvog duha jedan dublji utisak nego kod manjih bregova$
+lika odgovara stanju i od njih se stvara otisak koji u duhovnom skoro potpuno oivljava
stvarnost$ 8ora se samo otisak slike uzeti u obzir s velikom panjom# time se on onda oivljava
kroz osjeaj u nama$ ;koliko se to kod nekoga dogodi tada on iz toga treba izvui korisno saznanje$
;koliko je jedan prirodni brijeg u vaoj stvarnosti podoban za to# tada ne trebate druge erotike$
Aako smo sada predstavili ne samo 5ro6glo!kner u svim njegovim dijelovima# nego smo takoer
istakli poredak koji vrijedi za sve bregove$ Posebno treba meu odgovarajuim bregovima u
ljudskom sr!u imati razumijevanja$ /no treba biti izraeno kroz stvarni poredak# jer time u sr!ima
nastaje jedno korisno daljinsko djelovanje$ Aako imamo ispravno uvaavanje i obraivanje i tako se
unutarnji blagoslov brijega mae razliti po vama onako kako to bregovi izlijevaju svoj blagoslov
preko !ijele zemlje$
2ao ja koji sam rado na brdima tako su i mnogi gladni s malo kruha koji se ovim hrane i koji mi
pokazuju ushieno jedno brdo i dovoze se sa brda u moje !arstvo 7 ja vam to kaem sa brijega i pri
tome vam otvaram velika vrata koja vode u !arstvo vje"nog ivota$ 'azmislite o tome da sam ja
za"etnik i stvoritelj bregova# ne bez velikog simboli"nog zna"aja i posljednji puta sam se molio na
jednom brdu= /datle su me neki u svemu slijedili# a !ilj im je bio# da dokau kako sam ja teko
promaio=
?elim rei to da sam ja nekada dijelio bregove od neba$ /ni su takoer jedan dio neba$
prihvaam ih kao jedan veliki blagoslov i u meni oni e duhovno ivjeti za uvijek= Kmen$
BILJEEKA O DJEL1
:B
Znanstveni!i koji se bave prirodom su kroz svoja otkria i pronalaske uspjeli skoro stii do
grani!a do kojih se uope moglo stii sa sredstvima moderne tehnike koja se koriste u
istraivanjima$ 2oritenje nuklearne i elektronske energije stvara jednu potpuno novu !iviliza!iju i
stavlja na raspolaganje ljudima takove energije "ije ispravno ili pogreno koritenje odreuje daljnju
sudbinu "ovje"anstva$
)ednostavno je zadivljujue u kojoj koli"ini je znanstvena spoznaja svijeta )akova *orbera bliska
modernoj znanosti$ +ve "ee se potvruje istinitost njegovog prikaza prirode u znanstvenim
istraivanjima$
2njievnost *orbera ( inspirirana je njegovom ,unutranjom duhovnom rije"i-# .oanska
kazivanja njegovom duhu 7 izgradila su u njegovim duhovno prirodnim tekstovima takav duh i
takav razum koji moe ugoditi sintezi religije i znanosti sa kojom se hrva dananje "ovje"anstvo$
8ala izdanja 3,+vjedo"anstvo o prirodi-# ,Fer 5ro6glo!kner 7 evanelje brda- i ,8uha-4 su
ujedinjena u saetom obliku za ovo izdanje Aajne prirode$ +va unutra unesena prirodno(znanstvena
oslikavanja istovremeno sadre prirodno(duhovna zna"enja i vode "itatelja prema potpunom
razumijevanju duhovne slike svijeta a kako to veliko djelo *orbera u neis!rpnom obilju prezentira$
Izdava"ka kua ( */'.1'
:E