NIVMAK221 MASOVNO KOMUNICIRANJE

kolska 2012/2013. g.
Rad 04_Seminarski rad
Studentski broj 503474-722353
Dodatni rok za predaju/predato 10.09.2013.g.




1
Uticaji masovnih medija
Uvod
Gotovo da i ne postoji podruje u drutvenom ivotu na koji mediji nemaju uticaj od
ekonomije, politike, kulture, sporta pa sve do svakodnevnih navika ovjeka kao to je uivanje u
etnji ili kafi sa prijateljima na koje mediji utiu indirektno, oblikovanjem miljenja javnog mnjenja
o odreenim djelima ili aspektima ljudskog ivota. Uticaj masovnih medija sve vie poprima obrise
jednosmjerne komunikacije u kojoj je izriita uloga medija da oblikuju javnost i pripreme je za
predstojee dogaaje ili da obezbijede podrku za akcije koje se trebaju sprovesti u narednom
periodu. Kako je ve reeno uticaj medija je izuzetno irok i moe se posmatrati iz vie uglova.
U pogledu formiranja lane slike u javnosti namee se potreba preispitivanja uloge medija
i njihov uticaj na sticanje novih znanja i dalji napredak civilizacije. Komunikacija putem masovnih
medija svakodnevno dobija na teini, a informacije koje se plasiraju putem masovnih medija
uglavnom se uzimaju kao provjerene i tane. Informacija ima sve vei znaaj u globalnom drutvu,
cijena pravovremene i tane informacije je jako visoka, stoga se masovni mediji mogu posmatrati i
kao trgovci ekskluzivnim informacija, odnosno distributeri. Kada govorimo o informacijama, mora
se napomenuti da one ne moraju nuno biti provjerene niti tane, ali kada su prezentovane putem
masovnih medija one dobijaju snagu i kredibilitet kao da su opte poznate injenice.
Medijski uticaj
Govorei o medijskom uticaju moemo slobodno rei da je on samo bitan u situacijama
kada ima konkretan rezultat odnosno uinak. Rezultat uticaja masovnih medija moemo posmatrati
kroz prizmu cenzurisanja odreenih sadraja, kao to je reklamiranje cigareta, cenzurisanje nasilnih
SEMINARSKI RAD 503474-722353


2
filmova i slino. Odlian primjer uticaja masovnih medija je triler Ratovi svjetova (H.G.Wells
Ratovi svjetova), koja je zahvaljujui medijima postala jako popularna, ali jo bitnija injenica od
popularnosti je da je veliki broj ljudi povjerovao u postojanje vanzemaljaca to se uzima kao
direktna posljedica uticaja medija. Iz ovoga moemo izvesti da se masovni mediji lako mogu
upotrijebiti za manipulaciju i stvaranje lane slike (Stojanovi, 2005: 143).
Uticaj masovnih medija na publiku koja je povjerovala da su vanzemaljci sletjeli na
planetu pokazuje da se javnost relativno lako moe ubijediti da vjeruju u nevjerovatne stvari iz ega
slijedi da se ta ista javnost jo lake moe ubijediti da glasa za politiku opciju ili kandidata kojeg
mediji promoviu. Na svu sreu u praksi to nije pravilo, pa se esto dogaao pad uticaja medija na
javnost, u takvim situacijama javnost je glasala suprotno. Uticaj tampe u prolosti je bio u velikoj
mjeri znaajniji nego danas, premda i danas tampa oblikuje javnost, ali vie nije toliko dominantan
medij (Zindovi-Vukadinovi, 1994: 18).
Kao najuticajniji medij uzima se televizija koja ima konstantan uticaj na javnost, za razliku
od tampe koja oblikuje mahom strunu javnost pa se u tom segmentu njihove uticajne sfere
preklapaju. Naime televizija utie na brojniju publiku od tampe i od tud crpi svoju mo, dok
tampa fokusiranjem na strunu javnost lake obezbjeuje uticaj kada su u pitanju izbori ili druga
drutvena deavanja od javnog interesa (Street, 2003: 12)
injenica je da mediji utiu na emocije, percepciju i ponaanje iz ega dalje slijedi da oni
ipak presudno utiu na ponaanje javnosti. U jednom svom lanku Virdinija Metjuz istie ovu
dilemu optereivanja prikazivanja:
Kad napravimo sliku o drutvu kakvo jeste sa svim njegovim izraenim klasnim,
muko-enskim i rasnim licemjerjem optuuju nas da se pravimo da nemamo pojma o
emu se radi. Ali kada pokuamo da se suprotstavimo stereotipima, optuuju nas da
prodajemo fantaziju a ne stvarnost (Virdinija Metjuz, iz asopisa Lisener).
SEMINARSKI RAD 503474-722353


3
Procesima kao to je zatakavanje informacija, plasiranje lanih informacija ili
spinovanjem javnosti mediji vre uticaj na sve sfere ivota. Televizija ima veliki uticaj na javno
mnjenje, kako na globalnom tako i na nacionalnom nivou, ona igra veoma bitnu ulogu u kreiranju
globalnog, politikog, drutvenog i javnog ivota grupe kao i svakog pojedinca. Danas je gledanje
televizije najpopularnija zabava na svijetu. Kao prvo, televizija se esto slui oblicima neposrednog
obraanja obraa se gledaocima kao da s njima razgovara.
Uticaj medija na stil ivota
Mediji ve dugo vremena nisu samo posrednici koji prenose neki sadraj, oni su ustvari
oformili vlastitu socijalnu sredinu i postali dio naeg vlastitog prirodno-umjetnikog okruenja. O
medijima se pria kao da su ivi ljudi, oni nas ljute i uznemiravaju, oni su prijatelji, neprijatelji,
oboavani, omraeni, prenose nam neko znanje, predstavljaju zabavu... i od njih se oekuje jako
puno. Ponekad se ini da smo konstantno izloeni neijem uvjeravanju u neto to moemo, ali i
ne moramo prihvatiti. Televizijske, radijske, internet reklame, dambo plakati razni su oblici
uvjeravanja kojima nas zasipaju svakodnevno. Psihologiju uvjeravanja zanima kako se putem
poruka odreene vrste moe djelovati na nae stavove, vrijednosti, emocije, vjerovanja i ponaanja
(http://www.inter-caffe.com/lista-1082.html). Veliki uticaj medija na publiku vre reklame.
Marketing mnogo doprinosi proizvoaima, pa se ti proizvoai, kao i mediji koji od njih isto toliko
zavise, trude da na to zanimljiviji nain predstave odreeni proizvod, kako bi skrenuli panju na
odreeni proizvod i poveali potranju istog.
Televizija funkcionie kao najira mogua kulturna arena u kojoj su odreeni tipovi
informacija dostupni svim pripadnicima publike (...) u savremenom postmodernom
drutvu, ova kulturna arena, daleko prije nego visoka kultura, uspostavlja kulturne
standarde i oblikuje popularni ukus. (Krejn, 1992: 50).
Moda na televiziji ima jak uticaj na javno mnjenje, posebno na enski dio populacije.
Najvei uticaj na modne stilove imaju modni kreatori i modni centri. Kroz emisije se predstavljaju
SEMINARSKI RAD 503474-722353


4
razni modni trendovi, markirana garderoba i stil oblaenja poznatih linosti koja vri uticaje na stil
oblaenja publike. Pored toga, jedan od trendova ima za posljedicu bolest anoreksiju. Kako su,
veinom, poznate djevojke, a posebno manekenke, sklone vitkoj liniji, koja je predstavljena kao
privlanija i modernija, vei dio enske publike tei ka takvom izgledu, to je kod nekih djevojaka
izazvalo ovu bolest
Uticaji medija kod mladih i djece
Proboj novih tehnologija, posebno medija za djecu i mlade, u potpunosti su promijenili
njihov stil ivota, promijenili postojee i postavili neke nove granice. Do prije desetak godina
djetinjstvo i tinejderske godine obiljeavale su emisije Branka Kockice, Diznijevi djeiji filmovi,
ali toga vie nema. Danas djeca odrastaju uz emisije tipa Veliki brat, Farma, Survajver i sl.
(http://5sazvezdicom.medijskestudije.org/index.php?option=com_content&view=article&id=190:m
ediji-za-decu-kao-promoteri-stila-ivota&catid=43:nauni-rad&Itemid=61). Mediji su kreirali neke
nove trendove a nove tehnologije promijenile su definiciju komunikacije.
Pretjerana izloenost medijskim sadrajima putem televizije i interneta dovodi do kreiranja
sasvim novog stila ivota koji se opet odlikuje novim uzorima, novim idolima, novim
vrijednostima. Oduvijek se smatralo da su mladi posebno osjetljivi na djelovanje tetnog
materijala, a istorija drutvene brige u ovoj oblasti datira jo od antikih Grka koji su vodili
rasprave o tome da li odreene prie ili drame kvare mlade ili pruaju proienje. Svojim
sadrajem mediji su najuticajniji promoteri. Odavno je primijeen veliki uticaj televizije kao
medija, pa je nekada dolazilo i do zloupotrebe tog uticaja.
Neke studije ukazuju na to da se stepen agresivnog ponaanja kod mladih moe predvidjeti
ako se zna koje su televizijske programe gledali kao djeca. Vilson tvrdi da masovni mediji ovoj
publici pruaju ive fantazije, podstiu kriminalno, nasilno, senzacionalistiko i nepristojno
ponaanje, i da, prema tome, predstavljaju skup vrijednosti koje su u potpunosti suprotne
SEMINARSKI RAD 503474-722353


5
vrijednostima ukorijenjenim u postojeim drutvenim institucijama porodici, na radnom mjestu, u
koli, sudovima, crkvi i naim drutvenim odnosima (Vilson, citirano kod Brejema, 1987).
Stvaranje medijskih imperija
Da bi se shvatio nain poslovanja medija, moraju se razmotriti sve sfere koje utiu na rad
medija. Prije svega treba razluiti dvije stvari, a to su:da mediji stvaraju proizvod koji treba prodati,
te je prirodno da se prilagoavaju potrebama trita na kome ostvaruju profit. Druga injenica je da
mediji nikako ne smiju izgubiti kredibilitet, odnosno, njihov proizvod koji plasiraju mora biti
uvjerljiv i kao takav trasirati put novim proizvodima. Balansiranje izmeu profita i kredibilnosti
rjeavaju bliskim vezama sa krugovima moi, bilo da se radi o vladinim organizacijama ili
privatnim biznismenima ije ideje mediji esto plasiraju kao opte potrebne ili ak neophodne.
Govoriti o medijskom carstvu, misli se prije svega na masovne medije koji pod svojim
okriljem imaju televiziju, radio, novine, izdavatvo i sl. u tim medijima novinari su esto usko
ogranieni u svom istraivakom radu upravo iz straha da svojim istraivanjem ne otkrije
informaciju koja bi mogla nanijeti tetu mediju koji je dio istog carstva. Koncentracija kapitala u
tako velikim imperijama nikada nije jednoobrazna, onosno ne moemo je podijeliti na dvije ili tri
sfere, uvijek je u pitanju preplitanje interesa, pa se esto deava da mediji u tom spletu raznih
interesa samostalno nametnu odreene odluke ili izvre pritisak na vladu da izglasa za njih pogodne
zakone. Nijedan premijer ne moe sebi da dozvoli da se prepire sa medijima, poto je tu bitku vrlo
teko dobiti (Margaret Taer).
Mo medija
Mo medija moemo posmatrati od ekonomske sve do politike moi: kod politike moi
mediji se svrstavaju u red najmonijih politikih aktera. Mo politiara proizilazi iz njihove funkcije
na koju su izabrani, dok mo medija proizilazi iz njihovog uticaja na javnost, to ukazuje da mo
medija moe da jaa ili da slabi ali da je ona konstanta koja esto prevazie mnoge politiare ili im
oslabi mo upravo uticajem na javnost koja bira politiare. Moe se zakljuiti da su masovni mediji
SEMINARSKI RAD 503474-722353


6
po uticaju u javnosti moniji od politiara koje bira ta ista javnost. Mo medija struno moemo
podjeliti na tri oblika a to su: diskurzivna mo, mo pristupa i mo resursa (Street, 2003: 32).
1. diskurzivna mo
Ova vrsta moi se odnosi na mogunost da taka x primora taku y da uine neto to
inae ne bi, da bi se dolo do tog cilja neophodna je pravilna raspodjela znanja. Ovaj oblik moi
pojednostavljeno moemo sagledati kroz injenicu da ljudi na osnovu znanja donose odreene
odluke, stoga je logino da mediji kroz edukaciju utiu na stvaranje novih pogleda i znanja kod
gledalaca/italaca koja im poslije pomau kod donoenja odreenih odluka. Takav oblik moi
struno nazivamo diskurzivna mo.
2. mo pristupa
Ukratko mo pristupa informacijama upravo odreuju mediji, stoga javnost apsorbuje
sadraj koji im se predstavi, bez mogunosti dodatnog pristupa informacijama. Mo pristupa
medijskom sadraju ureuje rukovodstvo medija, a ureivaka politika esto zavisi od spoljnih
interesa, stoga se nerijetko zatakavaju bitne informacije ili se jednostavno marginalizuju kako u
javnosti ne bi izazvale znaajniju panju. Komercijalni interes je neto to najee ograniava mo
pristupa informacija, dok je na drugom mjestu selektovanje informacija u kome se esto deavaju
namjerni previdi znaajnih informacija.
3. mo resursa
Mo resursa usko povezujemo sa odnosom medija i vlade, naime resursi kojima vlada
raspolae omoguavaju joj da utie na medije, stoga mediji esto prihvataju sugestije vlade kada su
u pitanju osjetljive informacije koje bi mogle negativno uticati na vladu. Mediji su takoe potrebni
vladi kako bi irila informacije te pridobijala podrku. Ipak vlada zakonskim odredbama ograniava
medije, kako bi se osigurala od zloupotrebe monih mediija, ali pri tome se pazi da te zakonske
odredbe ne budu prestroge to bi moglo izazvati revolt medija i prouzrokovati kontraefekat.
SEMINARSKI RAD 503474-722353


7
Naini stvaranja lane slike u javnosti
Iako postoji mnogo naina stvaranja lane slike u javnosti kao primjer moe se navesti
nekoliko najeih koji su ve dui period poznati i esto korieni u svijetu masovnih medija, kao
sredstvo uticaja i pridobijanja podrke javnosti. Prema Balu: Iskrivljivanje slike,
predimenzioniranje stvarnih dogaaja, pretjerano ukazivanje na odreene dogaaje te istovremeno
zatakavanje drugih dogaaja neki su od metoda uticaja masovnih medija na javnost (Fransis,
1997: 63).
Predimenzionisanje dogaaja
Kada mediji to ele oni se usredsrede na jednu jasno odreenu priu i svoj program
zasnivaju na toj temi, dok druge teme koje su sline ili moda bitnije stavljaju na marginu. Kada
formiraju priu koju ele predimenzionisati, tada umjesto injenica i dokaza iznose razne
pekulacije koje se prezentuju u pripovjedakoj formi kako bi bile to jednostavnije prihvaene u
javnosti. Tako novinari nemaju ulogu istraivaa ve dobijaju ulogu scenariste, pa kao na filmu piu
scenario po sopstvenom nahoenju.
Sa druge strane gledaoci tako prezentovanu informaciju najee prihvataju kao istinitu
bez mogunosti dodatne provjere. To je posebno karakteristino za informacije koje dolaze iz
drava koje su fiziki udaljene a kulturoloki nepoznate, pa gledaoci praktino nemaju izbora ve
da prihvate prezentovanu informaciju.
Neki od poznatih primjera koji su ve uli u udbenike su medijski praen rat protiv
terorizma koji su SAD zapoele poslije 11 septembra, u kome su svi reimi na bliskom
istoku koji nisu bili po volji Americi oznaeni kao pomagai Al kaide i kao takvi morali
biti kanjeni (http://www.globalresearch.ca/al-qaeda-and-human-consciousness-al-
qaeda-al-qaeda-an-incessant-and-repetitive-public-discourse/29938).
SEMINARSKI RAD 503474-722353


8
Dobar primjer za predimenzionisanje odreenih informacija i istovremeno zanemarivanje
drugih imamo u Hrvatskoj, naime gostovanje gospodina Darka Mihajlovia u emisiji Nedjeljom u
dva u kojoj je on pokuao predstaviti uzroke ekonomske krize i po mnogim ekonomskim
strunjacima to uradio na izuzetan nain, nije nailo na odobravanje tamonjih medija pa su odluili
da se pozabave njegovom strunou. Tako su narednih dana svi mediji brujali o njegovoj
strunosti i kvalifikaciji dok su sutinu o kojoj je govorio zanemarili
(http://danas.net.hr/hrvatska/tko-je-zapravo-darko-mihajlovic-covjek-kojeg-nam-je-stankovic
servirao-u-nu2).
Kreiranje lanih vijesti
Lano izvjetavanje i nije neka novost u svijetu masovnih medija. U proteklom periodu
smo esto bili svjedoci lanih izvjetaja svjetskih medijskih kua. Moemo rei da su selana i
montirana izvjetavanja usavravala na teritoriji bive Jugoslavije, koja je devedesetih godina
zahvaena graanskim ratom o kome su izvjetavale sve velike svjetske agencije. Stvaranje lanih
vijesti sluilo je iskljuivo za postizanje ciljeva velikih sila pod ijom kontrolom su mediji koji
imaju znaajniji uticaj u svijetu.
Primjera iz skorije prolosti je mnotvo, od Libije u kojoj je ustanak protiv Muamera
Gadafija predstavljan kao dovoenje demokratije i slobode u tu dravu koja je desetljeima pod
njegovim reimom. Konstantni izvjetaji sa terena o zloinima Gadafijevih pristalica neprestano su
se vrtili u programima velikih medijskih kua, upravo sa ciljem pridobijanja podrke javnosti za
predstojee akcije zapadnih sila. injenica da je Gadafi uklonjen sa ela Libije, ali i zvjerski ubijen
dovoljno govori o demokratinosti nove vlasti. Dok sa druge strane svjetski mediji jednostavno vie
ne izvjetavaju o toj dravi koja je poslije pada Gadafija zapala u jo dublju krizu, a navodni zloini
njegovih snaga naprosto su zanemarivi u poreenju sa zloinima koje ine snage odane novoj vladi,
ta drava je u apsolutnom haosu, graanski rat jo nije zavren, borba izmeu raznih plemena sa
SEMINARSKI RAD 503474-722353


9
jedne strane i novih vladinih snaga jo uvijek traje, premda o tome nema ni rijei u svjetskim
medijima.
Iz ovih primjera se jasno vidi koliko je jak uticaj masovnih medija i koliko lai koje
plasiraju mogu imati uticaja na sudbinu naroda ili zemlje o kojoj lano izvjetavaju. Trenutni
primjer je i Srbija u kojoj se takoe vode estoke borbe vladinih snaga sa jedne i pobunjenika
potpomognutih inostranim naoruavanjem i logistikom sa druge strane. Konaan ishod ove
kolonijalistike akcije ostaje da se vidi.
Prikrivanje injenica i drugaijeg miljenja
Vrlo esto smo svjedoci jednoglasja ili jednoumlja u medijima, nedostatak kritikog
miljenja, drugaijeg pogleda na situaciju -- jednostavno je objasniti. Istina se tee prodaje,
posebno ukoliko nije u skladu sa percepcijom centara moi kao to su SAD ili V. Britanija
(http://www.portalsvijesti.com/teme/nwo/libija-pravi-razlozi-intervencije)
Osobe koje drugaije razmiljaju esto bivaju ismijavane i poniavane u medijima kao
udaci ili teoretiari zavjere to za cilj ima diskreditovanje istih i smanjivanje njihovog uticaja u
javnosti. Primjer za ovu sferu medijskog uticaja su ekonomski analitiari koji govore o uzrocima
krize na drugaiji nain od uobiajenog i opte prihvaenog. Svaka njihova teorija, iako
potkrijepljena, dokazima biva eliminisana i stavljena na marginu kako bi se prikrile injenice koje
nisu poeljne za centre moi.
Indokrinacija javnosti
Govorei o indoktrinaciji javnosti moramo navesti neke od najznaajnijih primjera, opet su
u pitanju zapadni medji, prije svih masovni mediji SAD koji su u slubi politike svoje vlade.
Indoktrinacija stvaranjem mita najbolje je dokazana 11. septembra, napadom na SAD. Nesumljivo
je da se napad dogodio te da je prouzrokovao brojne posljedice po tu dravu, ali je indikativno da je
SEMINARSKI RAD 503474-722353


10
taj napad posluio i jo uvijek slui kao povod za mnogobrojne ratove u svijetu, prije svega na
Bliskom istoku kao velikom svjetskom aritu.
Indoktrinacija putem masovnih medija odvija se po matrici konstantnog bombardovanja
javnosti informacijama koje izazivaju strah od novog napada na SAD, takva kampanja u
kombinaciji sa negativnim iskustvom iz bliske prolosti utie na stvaranje straha kod javnog
mnjenja. To pogoduje vladi da ima apsolutnu kontrolu nad javnou a kritiare koji se eventualno
drznu da neto kau protiv takve politike nazivaju izdajnicima i pomagaima terorista.
Psiholoko dejstvo straha od neizvjesnosti i zla koje e ih zadesiti ukoliko ne podre vladu
u buduim ratovima jo uvijek je jako i ima veinsku podrku javnosti u SAD. Stoga,kao metoda
uticaja,indokrinacija ima veliki znaaj za sve vlade koje ele da pridobiju javnost za odreene
akcije. Stvaranje mitova, osnovna je odlika indoktrinacije, preuveliavanja odreenih dogaaja ili
znaaja pojedinih linosti, davanje nadljudskih osobina, kao i stvaranje ivih primjera
personifikacije zla (http://disquietreservations.blogspot.com/).
Zakljuak
Vjetine koje se danas trae od osoba u tehnoloki razvijenom okruenju, drugaije su od
onoga to dobijamo tradicionalnim obrazovanjem. U edukaciji putem elektronskih medija postoji
niz nedostataka i ogranienja, kako onih koje su uslovljene njihovim tehnikim karakteristikama,
tako i ostalim faktorima obrazovanja. Nijedan od elektronskih medija nije idealan.
Uticaji masovnih medija na apsolutno sve sfere drutva dugo su poznata i vie puta
dokazana injenica. Sagledavi sve aspekte uticaja masovnih medija na drutvo i civilizaciju u
cjelini ostaje jedna nedoumica: Da li mediji upravljaju politikom, ili politika njima? Obe teze se
mogu uzeti kao tane jer za obe postoji pregrt dokaza i primjera iz prolosti. Uticaje medija nije
mogue sagledati, moe se samo ukazati na trendove i otvoriti brojna pitanja. Istina je moda
negdje na sredini, odnosno, u ovom sluaju postoji vie nivoa istine, pa se esto deava da prilikom
istraivanja istraiva odluta za jednom istinom i tako zatvori krug iz koga se ne moe izvui.
SEMINARSKI RAD 503474-722353


11
Obian narod mnogo vie komunicira preko medija i time sebe doivljava kao dio neeg bitnog,
dok pojedinac koji eli u bilo kom javnom poslu da uspije, svjestan je injenice da on postoji samo
ako ga ima na televiziji.
Uticaji medija esto su potcjenjivani, isto tako i precjenjivani, to je za posljedicu imalo
nepredviene dogaaje na koje su mediji ukazivali ili su ih zatakvali. Uloga i uticaj masovnih
medija i dalje e oscilirati, te stvarati nove nedoumice i rjeavati stare, ali ono najbitnije je da mediji
ili veina medija ne dobije epitet poslunih psia, jer u suprotnom njihov uticaj i smisao brzo bi se
izgubio.

Literatura
Crane, Dianna. (1992). The Production of Culture. London: Sage Publications.
Edvard, H. & Robert M. (2004). Globalni mediji. Beograd: Clio.
Fransis, Bal. (1997). Mo medija. Beograd: Clio.
Jevtovi, Zoran. (2003). Javno mnenje i politika. Beograd: Clio.
Kovaevi, Mirjana. (2006). Mediji i obrazovanje - izazovi savremenog doba. Beograd: Centar za
istoriju, demokratiju i pomirenje.
Lorimer, Roland. (1998). Masovne komunikacije. Beograd: Clio.
Mek Kvin, Dejvid. (2000). Televizija. Beograd: Clio.
Maltby, R. (1989). Dreams for sale popular culture in the 20th century. Equinox
Nikodijevi, Dragan. (2009). Menadment elektronskih medija. Beograd: Megatrend univerzitet.
Pavlovi, Milivoje. (2008). Oglaavanje u medijima. Beograd: Megatrend univerzitet.
Poter, Dejms. Medijska pismenost. Beograd: Clio.
Stojanovi, A. (2005). Mediji masovnih komunikacija i medijsko vaspitanje. Sombor.
Street, John. (2003). Masovni mediji, politika i demokracija. Zagreb: Grafotisak.
Zindovi-Vukadinovi, G. (1994). Vizuelni jezik medija znaenje i razumevanje.