Z A K O N

O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE U

FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE


























1

Z A K O N

O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE


I. OSNOVNE ODREDBE

lan 1.

Ovim Zakonom ureuje se organizacija i nain funkcioniranja organa
dravne uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Federacija) koja obuhvata: poloaj, ulogu, ustrojstvo, ovlatenja i obaveze u
obavljanju upravnih, strunih i drugih poslova, meusobne odnose organa
uprave i odnos organa uprave prema graanima, organima izvrne i
zakonodavne vlasti, ombudsmenima, privrednim drutvima i drugim pravnim
licima (u daljnjem tekstu: pravno lice), kao i druga pitanja od znaaja za
organizaciju i rad organa dravne uprave na svim nivoima vlasti u Federaciji.

lan 2.

Organi dravne uprave Federacije, kantona, grada i opina (u daljnjem
tekstu: organi uprave) osnivaju se za obavljanje upravnih, strunih i drugih
poslova koji se zakonom i drugim propisima stavljaju u njihovu nadlenost.

Odreene upravne poslove mogu obavljati i pravna lica kada im je
zakonom, odnosno odlukom opinskog i gradskog vijea povjereno vrenje
javnih ovlatenja na nain predvien ovim Zakonom.

lan 3.

Organi uprave duni su u svom radu osigurati efikasno i potpuno
ostvarivanje svih prava i sloboda graana koja su predviena u Ustavu
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav Federacije) i u
aktima navedenim u Aneksu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Aneks).

Organi uprave duni su u poslovima iz svoje nadlenosti saraivati sa
svim meunarodnim posmatrakim tijelima za ljudska prava koja su osnovana
za Bosnu i Hercegovinu i Federaciju, kao i sa nadzornim organima koji su
osnovani na osnovu meunarodnih dokumenata navedenih u Aneksu.

lan 4.

Rad organa uprave zasniva se na: naelu zakonitosti, transparentnosti,
javnosti, odgovornosti, efikasnosti, ekonominosti, profesionalnoj nepristrasnosti
i politikoj nezavisnosti, ukoliko za odreene izuzetne situacije za neke od ovih
naela zakonom nije drugaije odreeno.
2
Organi uprave poslove uprave iz svoje nadlenosti obavljaju samostalno u
granicama ovlatenja utvrenih u ustavu, zakonu i drugim propisima.

lan 5.

Nadlenost federalnih i kantonalnih organa uprave i upravnih
organizacija utvruje se zakonom kojim se ureuje odreena upravna oblast,
a nadlenost opinskih i gradskih organa uprave utvruje se odlukama
opinskog, odnosno gradskog vijea kojima se ureuju poslovi lokalne
samouprave opine, odnosno grada.

Kantonalni, opinski i gradski organi nadleni su da obavljaju i upravne
i strune poslove koji se federalnim, odnosno kantonalnim zakonom delegiraju
ili prenesu na kanton, opinu, odnosno grad.

lan 6.

U organima uprave u ravnopravnoj upotrebi kao slubeni jezici su:
bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik.

U postupcima pred organima uprave graani se mogu sluiti i drugim
jezikom ukoliko ne poznaju ni jedan od slubenih jezika iz stava 1. ovog lana,
pri emu se osigurava prevodilac.

Slubena pisma u organima uprave su latinica i irilica.


lan 7.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada
Federacije) vri koordinaciju, usklaivanje i usmjeravanje rada federalnih organa
uprave i upravnih organizacija, kao i nadzor nad njihovim radom u skladu sa
Ustavom Federacije i federalnim zakonom.

Ovlatenja iz stava 1. ovog lana za kantonalne organe uprave i upravne
organizacije vri vlada kantona, dok ta ovlatenja za opinske, odnosno gradske
organe uprave i upravne organizacije vri opinski naelnik, odnosno
gradonaelnik.

lan 8.

Kontrola zakonitosti upravnih i drugih akata koja donose organi uprave
vri se putem upravnog nadzora koji se ostvaruje na nain predvien ovim
Zakonom.

lan 9.

Zakonitost konanih upravnih akata (rjeenja) koja donose organi uprave
rjeavajui upravne stvari u upravnom postupku titi se u upravnom sporu kod
nadlenog suda ako zakonom nije drugaije odreeno.
3

II. POSLOVI ORGANA UPRAVE

1. Zajednika odredba


lan 10.
Organi uprave, iz okvira svoje nadlenosti, obavljaju sljedee upravne i
strune poslove:
1) izvravaju zakone i druge propise;
2) vre upravni nadzor nad provedbom zakona i drugih propisa;
3) donose podzakonske propise za provedbu zakona i drugih propisa;
4) pripremaju propise i daju preporuke iz oblasti zakonodavstva;
5) daju odgovore na pitanja organa zakonodavne i izvrne vlasti i pravnih i
fizikih lica koja se odnose na njihovu nadlenost;
6) prate stanje u oblastima za koje su osnovani i odgovaraju za stanje u tim
oblastima;
7) obavljaju i druge upravne i strune poslove odreene zakonom i drugim
propisima.

Poslovi iz stava 1. ovog lana obavljaju se na nain utvren u odredbama
l. od 11. do 25. ovog Zakona.


2. Izvravanje zakona i drugih propisa


lan 11.

Izvravanje zakona i drugih propisa organi uprave ostvaruju putem
rjeavanja upravnih stvari u upravnom postupku i obavljanjem strunih poslova na
nain predvien zakonom i drugim propisima kojima je regulirana odreena
upravna oblast.

lan 12.

Federalni organi uprave neposredno izvravaju federalne zakone i druge
federalne propise i osiguravaju izvravanje federalnih zakona i drugih federalnih
propisa kojima su odreeni poslovi iz oblasti uprave tim propisima preneseni na
vrenje kantonalnim, gradskim i opinskim organima uprave.

Federalni organi uprave neposredno izvravaju i zakone i druge propise
Bosne i Hercegovine kojima su odreeni poslovi iz oblasti uprave tim propisima
preneseni na vrenje Federaciji i osiguravaju izvravanje tih propisa kojima su
odreeni upravni poslovi povjereni na vrenje kantonalnim, ili gradskim, ili
opinskim organima uprave na teritoriji Federacije.



4

lan 13.

Kantonalni organi uprave neposredno izvravaju kantonalne zakone i druge
kantonalne propise, kao i upravne poslove koji se federalnim zakonom ili drugim
federalnim propisom, kao i zakonom i drugim propisom Bosne i Hercegovine
povjere na vrenje kantonalnim organima uprave i osiguravaju izvravanje
kantonalnih zakona i drugih kantonalnih propisa kojima su odreeni upravni
poslovi preneseni na vrenje opinskim, ili gradskim organima uprave na podruju
kantona.

lan 14.

Opinski, odnosno gradski organi uprave neposredno izvravaju propise
koje donosi opinsko, odnosno gradsko vijee iz oblasti lokalne samouprave
opine, odnosno grada, kao i upravne poslove koji se federalnim, odnosno
kantonalnim zakonima i drugim propisima i propisima Bosne i Hercegovine
prenesu ili delegiraju na vrenje opinskim, ili gradskim organima uprave.


3. Vrenje upravnog nadzora nad
provedbom zakona i drugih propisa


lan 15.

Organi uprave upravni nadzor ostvaruju tako to vre nadzor nad
provedbom zakona i drugih propisa, kao i zakonito postupanje organa uprave i
pravnih lica sa javnim ovlatenjima u obavljanju poslova iz njihove nadlenosti.

Upravni nadzor iz stava 1. ovog lana obuhvata:
1) nadzor nad zakonitou upravnih i drugih akata koja donose organi
uprave kojima se rjeava u upravnim stvarima u upravnom postupku;
2) nadzor nad zakonitou upravnih i drugih akata koja donose pravna lica
sa javnim ovlatenjima;
3) inspekcijski nadzor.

lan 16.

Nadzor nad zakonitou upravnih i drugih akata koja donose organi
uprave kojima se rjeava o upravnim stvarima u upravnom postupku vri se
putem rjeavanja u drugostepenom upravnom postupku, u skladu sa
ovlatenjima koja prema zakonu ima drugostepeni organ kada rjeava u tom
postupku.

lan 17.

Nadzor nad zakonitou upravnih i drugih akata koja donose pravna lica
sa javnim ovlatenjima organi uprave vre u odnosu na rjeavanje o pravima i
obavezama graana i pravnih lica koja su zakonom ili odlukom gradskog,
5
odnosno opinskog vijea, u skladu sa zakonom, prenesena da o njima odluuju
pravna lica sa javnim ovlatenjima.


lan 18.

Inspekcijski nadzor organi uprave, odnosno posebne uprave za inspekcije
vre tako to ostvaruju neposredan uvid u zakonitost rada, poslovanja i
postupanja pravnih lica i graana u pogledu pridravanja zakona i drugih propisa,
te preduzimaju upravne i druge mjere za koje su ovlateni zakonom, odnosno
propisom gradskog, ili opinskog vijea, kao i kontrolu zakonitog postupanja
organa uprave u obavljanju upravnih poslova iz njihove nadlenosti.

Inspekcijski nadzor vre inspekcije organa uprave, kao i inspekcije koje su
posebnim zakonom organizirane u okviru posebnih uprava za inspekcije.


4. Donoenje podzakonskih propisa


lan 19.

Organi uprave donose podzakonske propise predviene ovim Zakonom
kada su na to zakonom izriito ovlateni.



5. Pripremanje propisa i davanje
preporuka iz oblasti zakonodavstva


lan 20.

Organi uprave duni su da u poslovima iz svoje nadlenosti pripremaju
zakone i druge propise kada o tome odlui organ zakonodavne ili izvrne vlasti,
odnosno kada samostalno ocijene da je potrebno donijeti zakon ili drugi propis,
ili treba izvriti izmjene i dopune zakona ili drugog propisa iz oblasti za koju su
nadleni.

Organi uprave imaju obavezu dati preporuku organu zakonodavne ili
izvrne vlasti da je potrebno donijeti zakon ili drugi propis u odreenoj upravnoj
oblasti i obrazloiti ciljeve koji se ele postii donoenjem tog propisa.


lan 21.

Prilikom izrade zakona i drugih propisa organi uprave obavezni su
pribavljati miljenja od drugih organa uprave ako se tim propisima reguliraju
pitanja iz nadlenosti tih organa uprave, a prema potrebi miljenja se mogu
pribavljati i od odgovarajuih strunih ustanova i zainteresiranih pravnih lica, ako
6
je to miljenje od znaaja za ureivanje odgovarajuih pitanja iz njihove
nadlenosti.

Ako se za provoenje zakona ili drugog propisa koji se predlau moraju
osigurati odreena finansijska sredstva, organi uprave obavezni su u
obrazloenju tog propisa iskazati orijentacijski iznos finansijskih sredstava koja
su potrebna za njegovo izvravanje i odrediti izvore iz kojih treba osigurati ta
sredstva.


6. Davanje odgovora na pitanja organa zakonodavne
i organa izvrne vlasti i pravnih i fizikih lica


lan 22.

Organi uprave obavezni su pripremati i davati odgovore na pitanja organa
zakonodavne, odnosno organa izvrne vlasti koja se odnose na izvravanje
zakona i drugih propisa iz njihove nadlenosti, te o stanju i problemima u oblasti
za koju su organi uprave osnovani, kao i davati odgovore na pitanja pravnih i
fizikih lica u vezi sa rjeavanjem njihovih prava i dunosti u upravnom postupku.



7. Praenje stanja u oblastima za koje su organi uprave
osnovani i odgovornost za stanje u tim oblastima


lan 23.

Praenje stanja u oblastima za koje su organi uprave osnovani odnosi
se prvenstveno na stanje izvravanja zakona i drugih propisa, to se utvruje
na osnovu podataka koje sami prikupljaju na nain predvien zakonom ili
drugim propisom, kao i podataka koje na njihov zahtjev prikupljaju, obrauju i
dostavljaju drugi organi i pravna lica i utvruju stanje i nastale posljedice, te u
vezi sa rjeavanjem utvrenih problema preduzimaju mjere za koje su
ovlateni.

Na osnovu podataka iz stava 1. ovog lana organi uprave izrauju
analitike, informativne i druge materijale koje dostavljaju nadlenim izvrnim i
zakonodavnim organima vlasti na razmatranje u cilju upoznavanja tih organa
sa stanjem u odreenoj oblasti i potrebom preduzimanja odgovarajuih mjera.


lan 24.

Organi uprave odgovorni su, u okviru svoje nadlenosti, za stanje u
oblastima za koje su osnovani i to u pogledu izvravanja zakona i drugih
propisa i zakonitost upravnih i drugih akata koji se donose u izvravanju tih
propisa, kao i za tanost i aurnost podataka koja podnose nadlenim
7
zakonodavnim i izvrnim organima vlasti i za tanost i aurnost podataka o
kojima, na osnovu zakona i drugog propisa, vode propisane slubene
evidencije.

U ostvarivanju odgovornosti iz stava 1. ovog lana organi uprave
Federacije, odnosno kantona duni su redovno u odreenim vremenskim
periodima informirati Vladu Federacije, odnosno vladu kantona o stanju i
problemima i mjerama koje bi trebalo preduzimati, a gradski, odnosno
opinski organi uprave o tom stanju informiraju gradonaelnika, odnosno
opinskog naelnika.

Kada se u odreenoj oblasti ne izvravaju zakoni i drugi propisi, organi
uprave duni su odmah preduzeti konkretne mjere za koje su ovlateni,
odnosno organima iz stava 2. ovog lana predloiti preduzimanje
odgovarajuih hitnih mjera iz njihove nadlenosti za rjeavanje tih problema u
skladu sa zakonom.

lan 25.

Ako se u analitikim, informativnim ili drugim materijalima koje
pripremaju organi uprave zahtijevaju materijalni izdaci, organi uprave
obavezni su u obrazloenju tih materijala iskazati orijentacijski iznos
finansijskih sredstava koja su potrebna za provoenje tih materijala i odrediti
izvore iz kojih treba osigurati ta sredstva.


III. POVJERAVANJE JAVNIH OVLATENJA
PRAVNIM LICIMA NA RJEAVANJE


lan 26.
Odreeni upravni i struni poslovi iz nadlenosti organa uprave mogu
se povjeravati na vrenje pravnim licima (u daljnjem tekstu: pravna lica sa
javnim ovlatenjima) kada je to prikladno i kada se time postie efikasnije
ostvarivanje odreenih prava i obaveza graana i pravnih lica.

Povjeravanje javnih ovlatenja iz stava 1. ovog lana, vri se
federalnim zakonom za upravne i strune poslove iz nadlenosti federalnih
organa uprave, a zakonom kantona kada se radi o tim poslovima iz
nadlenosti kantonalnih organa uprave, dok se odlukom gradskog, odnosno
opinskog vijea povjeravanje javnih ovlatenja moe vriti za odreene
upravne i strune poslove iz djelokruga lokalne samouprave grada, odnosno
opine.

Pravnim licima sa javnim ovlatenjima ne mogu se povjeravati poslovi
inspekcijskog nadzora, osim strunih poslova koji su od znaaja za vrenje
inspekcijskog nadzora kao to su ekspertize, tehnika ispitivanja i sl., ili su za
vrenje tih poslova potrebna posebna struna znanja (tehnika i druga
struka), ili ako je potrebna primjena naunih ili posebnih strunih metoda koje
se mogu osigurati samo posebnom opremom (laboratorija i dr.), a za koje u
8
organu uprave ne postoje kadrovske, tehnike i druge mogunosti za vrenje
tih poslova.


lan 27.

Na pravna lica sa javnim ovlatenjima, u odnosu na vrenje pitanja iz
javnih ovlatenja shodno se primjenjuju naela utvrena u lanu 4. ovog
Zakona.

Zakonom, odnosno odlukom gradskog i opinskog vijea, kojima se
povjeravaju javna ovlatenja odreuje se nain vrenja javnih ovlatenja iz lana
26. ovog Zakona, kao i ovlatenja i obaveze organa uprave u pogledu vrenja
upravnog nadzora u odnosu na vrenje prenesenih javnih ovlatenja od pravnih
lica sa javnim ovlatenjima.


lan 28.

Ako pravna lica sa javnim ovlatenjima ne vre povjerene poslove u
skladu sa zakonom i drugim propisom, organ uprave koji vri upravni nadzor
obavezan je pisano upozoriti organ upravljanja tog pravnog lica koje vri javna
ovlatenja i naloiti mu mjere za rjeavanje tog pitanja, a prema potrebi,
obavezan je preduzeti i druge mjere u okviru svojih prava i dunosti i time
osigurati da se javna ovlatenja vre u skladu sa zakonom i drugim propisom
kojim su ta ovlatenja povjerena.

Organ upravljanja pravnog lica sa javnim ovlatenjima duan je postupiti
po nalogu organa uprave iz stava 1. ovog lana.


lan 29.

Upravni nadzor nad radom pravnih lica sa javnim ovlatenjima, u vrenju
upravnih poslova koji su preneseni na ta pravna lica, vre organi uprave iz
upravne oblasti i nivoa vlasti kojoj pripadaju upravni poslovi koji se vre na
osnovu javnih ovlatenja u skladu sa ovim i drugim zakonom, odnosno odlukom
gradskog i opinskog vijea kojom su ta ovlatenja povjerena.


lan 30.

U vrenju upravnog nadzora nad radom pravnih lica sa javnim
ovlatenjima, u odnosu na povjerena javna ovlatenja, nadleni organ uprave
ima sljedea prava i dunosti:
1) da provodi inspekcijski nadzor i u okviru svoje nadlenosti osigura
zakonito i u propisanim rokovima vrenje poslova koji se odnose na javna
ovlatenja;
9
2) da rjeava po albama izjavljenim protiv donesenih upravnih akata u
vrenju povjerenih javnih ovlatenja kada je to utvreno zakonom, odnosno
odlukom gradskog i opinskog vijea;
3) da prema potrebi daje struna uputstva i objanjenja za primjenu
zakona i drugih propisa koji se odnose na vrenje povjerenih javnih ovlatenja;
4) da preduzima i druge mjere i vri druga prava koja prema zakonu ima
drugostepeni organ uprave u rjeavanju upravnih stvari u drugostepenom
upravnom postupku.

Pravna lica sa javnim ovlatenjima duna su najmanje jedanput godinje
podnijeti izvjetaj o vrenju povjerenih javnih ovlatenja nadlenom organu
uprave koji vri upravni nadzor nad njihovim radom i na traenje tih organa
uprave dostavljati odreene podatke i dokumenta koja su od znaaja za vrenje
upravnog nadzora u vrenju javnih ovlatenja.



IV. OSNIVANJE ORGANA UPRAVE I UPRAVNIH ORGANIZACIJA

1. Naela za osnivanje organa uprave i upravnih organizacija


a) Zajednika odredba

lan 31.

Za vrenje poslova iz lana 10. ovog Zakona osnivaju se organi uprave i
upravne organizacije predvieni ovim Zakonom.

Organi uprave osnivaju se za obavljanje upravnih, strunih i drugih
poslova (u daljnjem tekstu: upravni i struni poslovi), a upravne organizacije
osnivaju se za obavljanje strunih i drugih poslova (u daljnjem tekstu: struni
poslovi).


b) Organi uprave

lan 32.

Organi uprave osnivaju se na svim nivoima vlasti u Federaciji i to:
1) federalni organi uprave za obavljanje upravnih i strunih poslova iz
nadlenosti Federacije,
2) kantonalni organi uprave za obavljanje upravnih i strunih poslova iz
nadlenosti kantona,
3) opinski i gradski organi uprave za obavljanje upravnih i strunih poslova
iz samoupravnog djelokruga opine, odnosno grada.




10
lan 33.

Organi uprave osnivaju se na nain koji osigurava potpuno, efikasno i
racionalno obavljanje svih upravnih i strunih poslova iz okvira nadlenosti
Federacije, odnosno iz nadlenosti kantona, a u opini i gradu iz okvira lokalne
samouprave opine odnosno grada i efikasno ostvarivanje prava i izvravanje
obaveza graana i pravnih lica.

Organi uprave osnivaju se prema vrsti i obimu poslova i naelima
grupisanja poslova prema vrsti, sloenosti i meusobnoj funkcionalnoj
povezanosti, kao i sa potrebama osiguranja efikasnog rukovoenja radom
organa uprave.


c) Upravne organizacije


lan 34.

Upravne organizacije osnivaju se za obavljanje strunih poslova koji
preteno zahtijevaju primjenu strunih i naunih metoda rada i sa njima
povezanih upravnih poslova.

Upravne organizacije, po pravilu, osnivaju se na nivou Federacije i
kantona, a, izuzetno, mogu se osnivati i u opini i gradu - opinama sa
najmanje 50.000 stanovnika, ako za njihovim osnivanjem ima stvarne potrebe i
ako postoje poslovi koji spadaju u nadlenost upravnih organizacija.

Upravne organizacije u opini i gradu mogu se osnovati samo pod
uvjetom ako se poslovi iz stava 1. ovog lana ne mogu obavljati u okviru
opinskog, odnosno gradskog organa uprave, s tim to opina i grad mogu
osnovati zajedniku upravnu organizaciju ako se time postie racionalnije i
efikasnije obavljanje odreenih poslova.

Zakonom, odnosno odlukom, kojima se vri osnivanje upravnih
organizacija (samostalne ili u sastavu organa uprave) moe se utvrditi da
upravna organizacija ima svojstvo pravnog lica.



d) Kriteriji za osnivanje organa
uprave i upravnih organizacija


lan 35.

Prilikom osnivanja organa uprave, odnosno upravnih organizacija mora
se polaziti od sljedeih kriterija i to:
1) zajedniki kriteriji koji vae za Federaciju, kanton, grad i opinu su:
11
a) da se broj i vrsta organa uprave i upravnih organizacija osniva
iskljuivo prema obimu i vrsti upravnih i strunih poslova koji su zakonom i
drugim propisima stavljeni u nadlenost organa uprave, odnosno upravnih
organizacija,
b) da se isti i slini upravni i struni poslovi obavljaju u okviru jednog
organa uprave, odnosno jedne upravne organizacije i tako osigura da se takvi
poslovi grupiu u okviru istog organa uprave, odnosno iste upravne
organizacije;

2) posebni kriteriji koji vae samo za kanton, grad i opinu su:
a) da se poslovi iz nadlenosti Federacije koji su federalnim zakonom
preneseni na vrenje kantonu, gradu ili opini stave u nadlenost onog organa
uprave, odnosno upravne organizacije koji ima iste ili sline poslove u svojoj
nadlenosti i tako izbjegne osnivanje posebnih organa za obavljanje
prenesenih poslova ako federalnim zakonom nije drugaije odreeno;
b) da broj i vrsta organa uprave i upravnih organizacija bude prilagoen
broju stanovnika i ekonomskoj razvijenosti kantona, grada i opine;
c) da se, posebno u opinama sa velikim podrujem i udaljenosti
pojedinih naseljenih mjesta od sjedita opine, odreeni upravni poslovi iz
lokalne samouprave opine organiziraju tako da se obavljaju u mjesnim
zajednicama (mjesni uredi), to bi se moglo odnositi naroito na poslove koji se
odnose na prijem zahtjeva stranaka, izdavanje uvjerenja i drugih isprava o
podacima iz slubenih evidencija koje vode opinski organi uprave i
ovjeravanje isprava i slini poslovi, to se ureuje odlukom opinskog vijea.
Organiziranje takvog naina obavljanja tih poslova moe se obavljati samo u
onim mjesnim zajednicama (mjesni uredi) koje imaju odgovarajui prostor,
kadrove, materijalne i tehnike uvjete, s tim to obavljanje tih poslova mora biti
pod neposrednim nadzorom opinskog organa uprave u iju nadlenost
spadaju ti poslovi.



2. Osnivanje organa uprave i upravnih organizacija

a) Osnivanje federalnih organa uprave
i federalnih upravnih organizacija


lan 36.

Federalni organi uprave i federalne upravne organizacije osnivaju se i
ukidaju i njihov djelokrug utvruje federalnim zakonom o organizaciji i
djelokrugu federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija u
skladu sa ovim Zakonom.

lan 37.

Federalni organi uprave su federalna ministarstva i federalne uprave.
Federalne uprave mogu se osnivati kao samostalne federalne uprave i kao
federalne uprave u sastavu federalnog ministarstva.
12

lan 38.

Federalno ministarstvo osniva se za obavljanje upravnih i strunih
poslova iz nadlenosti Federacije iz jedne ili vie srodnih oblasti u kojima
federalni organi uprave, u cjelini ili u veem obimu, neposredno izvravaju ili
osiguravaju izvravanje federalnih zakona i drugih federalnih propisa i
odgovaraju za njihovo izvravanje.


lan 39.

Federalna uprava osniva se za obavljanje odreenih upravnih i strunih
poslova ija priroda i nain obavljanja zahtijeva posebnu organiziranost i
samostalnost u radu.


lan 40.

Federalne upravne organizacije su federalni zavodi, federalne direkcije
i federalne agencije.

Federalnim zakonom iz lana 36. ovog Zakona mogu se osnivati
federalne upravne organizacije drugog naziva to se konkretno odreuje tim
zakonom, ako je to adekvatnije materiji koja se nalazi u nadlenosti te
organizacije.

Federalne upravne organizacije mogu se osnovati kao samostalne
federalne upravne organizacije i kao federalne upravne organizacije u sastavu
federalnog ministarstva.


lan 41.

Federalni zavod osniva se za obavljanje odreenih strunih i drugih
poslova koji preteno zahtijevaju primjenu strunih i naunih metoda rada i sa
njima povezanih upravnih poslova ija priroda i nain obavljanja zahtijeva
organiziranje posebnog organa i da bude samostalan u radu.

lan 42.

Federalna direkcija i federalna agencija osnivaju se za obavljanje
odreenih strunih poslova preteno privrednog karaktera i sa njima
povezanih upravnih poslova, ija priroda i nain obavljanja zahtijevaju
organiziranje posebnog organa i da bude samostalan u radu.





13
lan 43.

Federalne uprave i federalne upravne organizacije mogu se osnivati u
sastavu federalnog ministarstva onda kada je to potrebno zbog meusobne
povezanosti poslova iz nadlenosti federalnog ministarstva i federalne uprave,
odnosno federalne upravne organizacije i kad je, pored odreenog stepena
samostalnosti u obavljanju poslova iz nadlenosti uprave, odnosno upravne
organizacije potrebno osigurati da federalno ministarstvo vri usmjeravanje i
nadzor u obavljanju poslova iz nadlenosti tih uprava, odnosno organizacija.

Federalne uprave i federalne upravne organizacije iz stava 1. ovog
lana samostalne su u svom radu u pogledu obavljanja svih poslova iz svoje
nadlenosti, osim u pitanjima iz lana 44. ovog Zakona koja ostvaruje
federalno ministarstvo u ijem se sastavu nalaze te uprave, odnosno
organizacije.

lan 44.

U poslovima iz nadlenosti federalne uprave, odnosno federalne
upravne organizacije koje se nalaze u sastavu federalnog ministarstva,
federalni ministar donosi podzakonske propise i ope akte za izvravanje
federalnih zakona iz tih oblasti i vri upravni nadzor nad radom te uprave,
odnosno organizacije.

U vrenju upravnog nadzora iz stava 1. ovog lana nad radom uprave i
radom upravne organizacije koje se nalaze u sastavu federalnog ministarstva,
federalni ministar ima sljedea ovlatenja:
1) da rjeava u upravnom postupku o pravnim lijekovima izjavljenim
protiv upravnih akata koja donosi uprava, odnosno upravna organizacija, ako
posebnim federalnim zakonom nije odreeno da o tome rjeava drugi organ;
2) da daje saglasnost na akte uprave, odnosno upravne organizacije
koje oni donose izvan upravnog postupka kada je to federalnim zakonom
odreeno;
3) da trai izvjetaje i obavjetenja o radu uprave, odnosno upravne
organizacije u vezi sa izvravanjem poslova iz njihove nadlenosti;
4) da odredi izvrenje pojedinih zadataka iz nadlenosti uprave,
odnosno upravne organizacije i rokove za njihovo izvrenje;
5) da vri druga ovlatenja koja su mu posebnim zakonom data u
nadlenost.

Federalne uprave i federalne upravne organizacije iz stava 1. ovog
lana u izvravanju poslova iz svoje nadlenosti neposredno ostvaruju
saradnju sa drugim organima uprave i pravnim licima, a odnose prema Vladi
Federacije, predsjedniku i potpredsjednicima Federacije Bosne i Hercegovine
i Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament
Federacije) ostvaruju putem ministra koji rukovodi federalnim ministarstvom u
ijem se sastavu nalazi ta uprava, odnosno organizacija.



14

lan 45.

Za obavljanje odreenih upravnih i strunih poslova iz nadlenosti
Federacije mogu se u kantonu, gradu i opini osnivati podrune jedinice
federalnih ministarstava, federalnih uprava i federalnih upravnih organizacija
kao njihove organizacijske jedinice.

Podrune jedinice mogu se osnivati samo pod uvjetom ako je to nuno
radi efikasnijeg ili racionalnijeg obavljanja odreenih poslova iz nadlenosti
odgovarajueg federalnog organa, ili organizacije iz stava 1. ovog lana.

Podrune jedinice osniva Vlada Federacije na prijedlog federalnih
organa iz stava 1. ovog lana. Aktom o osnivanju podrunih jedinica utvruje
se njihova nadlenost, podruje na kojem djeluju, sjedite i druga pitanja od
znaaja za njihov rad, a blia razrada svih tih pitanja utvruju se pravilnikom o
unutranjoj organizaciji federalnog organa uprave, odnosno federalne upravne
organizacije.


b) Osnivanje kantonalnih organa uprave i
kantonalnih upravnih organizacija


lan 46.

Kantonalni organi uprave i kantonalne upravne organizacije osnivaju se
i ukidaju i njihov djelokrug utvruje kantonalnim zakonom o organizaciji i
djelokrugu kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija, u skladu sa
ovim Zakonom i kantonalnim zakonom.


lan 47.

Kantonalni organi uprave su kantonalna ministarstva i kantonalne
uprave.

Kantonalne upravne organizacije su: kantonalni zavodi, kantonalne
direkcije i kantonalne agencije.

Kantonalne upravne organizacije mogu se osnivati kao samostalne
kantonalne upravne organizacije i kao kantonalne upravne organizacije u
sastavu kantonalnog ministarstva.

lan 48.

Odredbe l. 38., 39., 41. i 42. ovog Zakona primjenjuju se i u sljedeim
sluajevima:
1) l. 38. i 39. prilikom osnivanja kantonalnih ministarstava i
kantonalnih uprava, i
15
2) l. 41. i 42. prilikom osnivanja kantonalnih upravnih organizacija.

Odredbe l. 43. i 44. ovog Zakona shodno se primjenjuju i na
kantonalne uprave i kantonalne upravne organizacije koje su osnovane u
sastavu kantonalnog ministarstva.


c) Osnivanje opinskih organa uprave i
opinskih upravnih organizacija


lan 49.

Opinski organi uprave su opinske slube za upravu.

Opinske slube za upravu mogu se osnivati u okviru jedinstvenog
opinskog organa uprave.

U opini se mogu, samo izuzetno, osnivati opinski zavodi, opinske
direkcije i opinske agencije kao opinske upravne organizacije, koje mogu
biti samostalne, ili u sastavu opinske slube za upravu ako ima potrebe za
osnivanjem tih organizacija, to se vri u skladu sa odredbama lana 35. ovog
Zakona.

Opinski organi uprave i opinske upravne organizacije osnivaju se i
ukidaju i njihov djelokrug utvruje odlukom opinskog vijea o organizaciji i
djelokrugu opinskih organa uprave i upravnih organizacija u skladu sa ovim
Zakonom i odgovarajuim zakonom kantona.

Odnosi izmeu opinske slube za upravu i opinske upravne
organizacije u sastavu opinske slube za upravu ureuju se odlukom
opinskog vijea kojom se osnivaju te slube.


d) Osnivanje gradskih organa uprave i
gradskih upravnih organizacija


lan 50.

Gradski organi uprave su gradske slube za upravu.

Gradske slube za upravu mogu se osnivati u okviru jedinstvenog
gradskog organa uprave.

Gradski organi uprave i gradske upravne organizacije osnivaju se i
njihov djelokrug utvruje odlukom gradskog vijea o organizaciji i djelokrugu
gradskih organa uprave i upravnih organizacija u skladu sa ovim Zakonom i
odgovarajuim zakonom kantona.

16
Odlukom iz stava 3. ovog lana moe se utvrditi da gradska sluba za
upravu ima organizacijske jedinice u opinama na podruju grada, ako za tim
postoje objektivni razlozi.


3. Unutranja organizacija organa
uprave i upravnih organizacija


lan 51.

Unutranja organizacija federalnih, kantonalnih, opinskih i gradskih
organa uprave i upravnih organizacija utvruje se pravilnikom o unutranjoj
organizaciji.
Pravilnikom o unutranjoj organizaciji utvruju se naroito:
1) organizacijske jedinice i njihova nadlenost;
2) sistematizacija radnih mjesta koja obuhvata: nazive radnih mjesta,
opis poslova, uvjete za obavljanje poslova, vrstu djelatnosti, naziv grupe u
koju spadaju poslovi, sloenost poslova i druge elemente;
3) nain rukovoenja organom i organizacijskim jedinicama;
4) programiranje i planiranje poslova;
5) ovlatenja i odgovornost rukovodeih dravnih slubenika u
obavljanju poslova;
6) broj pripravnika koji se primaju u radni odnos i uvjeti za prijem
pripravnika;
7) druga pitanja predviena propisom iz lana 53. ovog Zakona.

Unutranja organizacija uprave, odnosno upravnih organizacija koje
se nalaze u sastavu federalnog, odnosno kantonalnog ministarstva utvruje
se kao poseban dio u okviru pravilnika o unutranjoj organizaciji federalnog,
odnosno kantonalnog ministarstva u ijem se sastavu nalaze.

Pravilnik o unutranjoj organizaciji izrauje se i donosi na nain
utvren u propisu iz lana 53. ovog Zakona i drugim propisima.


lan 52.

Pravilnik o unutranjoj organizaciji organa i organizacija iz stava 1.
lana 51. ovog Zakona, donose i to:
1) rukovodilac federalnog organa uprave, odnosno federalne upravne
organizacije, uz saglasnost Vlade Federacije;
2) rukovodilac kantonalnog organa uprave, odnosno kantonalne
upravne organizacije, uz saglasnost vlade kantona;
3) opinski naelnik za opinske organe uprave i opinske upravne
organizacije, uz saglasnost opinskog vijea;
4) gradonaelnik za gradske organe uprave i gradske upravne
organizacije, uz saglasnost gradskog vijea.

17
Pravilnik organa i organizacija iz stava 3. lana 51. ovog Zakona
donosi rukovodilac federalnog, odnosno kantonalnog ministarstva na
prijedlog rukovodioca uprave, odnosno upravne organizacije u sastavu
ministarstva, uz saglasnost Vlade Federacije, odnosno vlade kantona.


lan 53.

Vlada Federacije propisat e naela za utvrivanje unutranje
organizacije federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija, s
tim to e se u okviru tih naela blie ureivati pitanja iz stava 2. lana 51.
ovog Zakona i druga pitanja od znaaja za organizaciju i nain rada, kao i
nain izrade i donoenja pravilnika.

Vlada kantona propisat e naela koja e obuhvatiti pitanja iz stava 1.
ovog lana za utvrivanje unutranje organizacije kantonalnih organa uprave
i kantonalnih upravnih organizacija i za unutranju organizaciju opinskih i
gradskih organa uprave i upravnih organizacija.


4. Strune i druge slube


lan 54.

Za obavljanje odreenih strunih, tehnikih i drugih poslova za potrebe
organa uprave i upravnih organizacija mogu se osnivati strune, tehnike i
druge zajednike ili samostalne slube, ili druga tijela.

Slube i druga tijela iz stava 1. ovog lana osnivaju sljedei organi i to:
1) Vlada Federacije za svoje potrebe i potrebe federalnih organa uprave
i federalnih upravnih organizacija;
2) vlada kantona za svoje potrebe i potrebe kantonalnih organa uprave i
kantonalnih upravnih organizacija;
3) opinski naelnik, odnosno gradonaelnik za svoje potrebe i potrebe
opinskih, odnosno gradskih organa uprave i upravnih organizacija.

Aktom o osnivanju slubi, ili drugih tijela iz stava 1. ovog lana utvruje
se: naziv slube, odnosno tijela, nadlenost, rukovoenje, odgovornost i druga
pitanja od znaaja za organizaciju i rad slube, odnosno tijela, a moe se, ako
to priroda poslova zahtijeva, odrediti da sluba, odnosno drugo tijelo ima
svojstvo pravnog lica.

Za obavljanje odreenih tehnikih poslova, kao to su ugostiteljske
usluge, odravanje istoe i drugi slini poslovi mogu se angairati pravna lica
koja se bave tim poslovima, o emu organi iz stava 2. ovog lana zakljuuju
ugovor ako je takav nain obavljanja tih poslova racionalniji, efikasniji i
ekonominiji.


18
lan 55.

Vlada Federacije moe osnivati odreene slube i druga tijela za
saradnju sa meunarodnim organizacijama, u skladu sa obavezama preuzetim
meunarodnim ugovorima i odrediti njihov djelokrug, ovlatenja i odgovornosti.

Prema potrebi, slube i tijela iz stava 1. ovog lana moe osnivati i vlada
kantona ako se radi o obavezama koje su meunarodnim ugovorom utvrene
za kanton.


V. RUKOVOENJE ORGANIMA UPRAVE
I UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA

1. Rukovoenje federalnim i kantonalnim ministarstvom


lan 56.

Federalnim, odnosno kantonalnim ministarstvom rukovodi ministar.

Ministar predstavlja i zastupa ministarstvo, organizira i osigurava
zakonito i efikasno obavljanje svih poslova iz nadlenosti ministarstva, donosi
podzakonske propise i druge ope i pojedinane akte za koje je zakonom
ovlaten i preduzima druge mjere za obavljanje poslova iz nadlenosti
ministarstva, te odluuje, u skladu sa zakonom, o pravima, obavezama i
odgovornostima dravnih slubenika i namjetenika iz radnog odnosa i
obavlja druge poslove za koje je zakonom i drugim propisima ovlaten.


lan 57.

Ministar je obavezan, na osnovu i u okviru ustava, zakona i drugih
propisa, savjesno i odgovorno vriti povjerenu mu funkciju i lino je odgovoran
za njeno vrenje, kao i za rad ministarstva kojim rukovodi.

Ministar je obavezan obavjetavati organ izvrne vlasti o stanju u
oblasti za koju je ministarstvo osnovano i o izvravanju zakona, i drugih
propisa, i uputa, i smjernica koje utvrdi taj organ, kao i o preduzetim mjerama i
o radu ministarstva kojim rukovodi, s tim da o tim pitanjima moe
obavjetavati i organ zakonodavne vlasti ako on to zatrai.


2. Odgovornost federalnog, odnosno kantonalnog ministra


lan 58.

Ministar je odgovoran ako se u izvravanju svojih ovlatenja i obaveza ne
pridrava ustava, zakona i drugih propisa i opih akata, ili ako u okviru svojih
19
nadlenosti ne osigurava provoenje zakona i drugih propisa i opih akata, ili
ako iz drugih razloga postane nedostojan vrenja funkcije ministra.

Ako se utvrdi da postoji odgovornost iz stava 1. ovog lana, ministar se
smjenjuje sa funkcije, a smjenjivanje ne iskljuuje krivino gonjenje, niti
odgovornost u graanskom postupku, ako ustavom i zakonom nije drugaije
odreeno.

Smjenjivanje ministra sa funkcije vri organ koji ga je, u skladu sa
Ustavom Federacije, odnosno ustavom kantona, imenovao na funkciju ministra,
a vri se na nain ureen posebnim zakonom.


lan 59.

Ako ministar smatra da nije u mogunosti da uspjeno vri povjerena
ovlatenja i obaveze, odnosno da ne moe preuzeti odgovornost za njihovo
vrenje, ima pravo podnijeti ostavku koja se podnosi u pisanoj formi.

Federalni ministar ostavku podnosi predsjedniku Federacije Bosne i
Hercegovine, a kantonalni ministar ostavku podnosi premijeru vlade kantona.

Ministar koji je podnio ostavku ostaje na dunosti do dana kada organ
iz stava 2. ovog lana prihvati ostavku.


3. Rukovoenje federalnom i kantonalnom
upravom i upravnom organizacijom


lan 60.

Radom federalne, odnosno kantonalne uprave i upravne organizacije
rukovodi direktor.

Direktor predstavlja i zastupa upravu, odnosno upravnu organizaciju i
organizira i osigurava obavljanje svih poslova iz nadlenosti uprave, odnosno
upravne organizacije.

Direktor samostalne uprave, odnosno samostalne upravne organizacije
u rukovoenju tom upravom, odnosno organizacijom ima prava i obaveze
utvrene u odredbama l. 56. i 57. ovog Zakona.
Direktor uprave, odnosno upravne organizacije koje se nalaze u
sastavu federalnog, odnosno kantonalnog ministarstva ovlatenja u
rukovoenju upravom, odnosno organizacijom, utvrena u odredbama st. od 1.
do 3. ovog lana, ostvaruje samostalno, osim u pitanjima koja su utvrena u
odredbama lana 44. ovog Zakona.



20
lan 61.

Direktor uprave, odnosno upravne organizacije za svoj rad i rad
uprave, odnosno upravne organizacije kojom rukovodi odgovoran je i to:
1) direktor samostalne federalne uprave, odnosno samostalne
federalne upravne organizacije - Vladi Federacije;
2) direktor federalne uprave, odnosno federalne upravne organizacije u
sastavu federalnog ministarstva - federalnom ministru i Vladi Federacije;
3) direktor samostalne kantonalne uprave, odnosno samostalne
kantonalne upravne organizacije - vladi kantona;
4) direktor kantonalne uprave, odnosno kantonalne upravne
organizacije u sastavu kantonalnog ministarstva - kantonalnom ministru i vladi
kantona.


4. Rukovoenje opinskim, odnosno gradskim
organima uprave i upravnim organizacijama


lan 62.

Opinski naelnik rukovodi svim opinskim slubama za upravu i
upravnim organizacijama, a gradonaelnik svim gradskim slubama za upravu
i gradskim upravnim organizacijama i u tom pogledu ima ovlatenja utvrena
ustavom, zakonom, statutom opine, odnosno grada i drugim propisima.

Radom opinske, odnosno gradske slube za upravu neposredno
rukovodi pomonik opinskog naelnika, odnosno pomonik gradonaelnika
sa ovlatenjima koja na njega prenese opinski naelnik, odnosno
gradonaelnik.

Radom opinske, odnosno gradske upravne organizacije rukovodi
direktor u skladu sa propisom gradskog, odnosno opinskog vijea kojim se
osniva upravna organizacija..

Opinski naelnik je obavezan da na osnovu ustava, zakona i statuta
opine savjesno i odgovorno obavlja povjerenu mu funkciju i lino je
odgovoran za njeno obavljanje kao i za rad slubi kojima rukovodi.


5. Rukovodei dravni slubenici u organima
uprave i upravnim organizacijama


lan 63.
Rukovodei dravni slubenici u organima uprave i upravnim
organizacijama na svim nivoima vlasti u Federaciji su:
1) direktor samostalne uprave i samostalne upravne organizacije;
2) sekretar organa uprave i upravne organizacije;
3) direktor uprave i upravne organizacije u sastavu organa uprave;
21
4) pomonik rukovodioca organa uprave i upravne organizacije;
5) glavni federalni i glavni kantonalni inspektori, odnosno glavni
opinski inspektori.

Rukovodei dravni slubenici iz stava 1. ovog lana pomau
rukovodiocu organa uprave i upravne organizacije u rukovoenju osnovnim
organizacijskim jedinicama i neposredno obavljaju poslove utvrene
zakonom, drugim propisima i pravilnikom o unutranjoj organizaciji.

Radna mjesta rukovodeih dravnih slubenika utvruju se pravilnikom
o unutranjoj organizaciji organa uprave i upravne organizacije.

Rukovodioci organa dravne slube mogu imati savjetnike koji nemaju
status dravnog slubenika, a ija se radna mjesta utvruju pravilnikom o
unutranjoj organizaciji.


lan 64.

Direktora samostalne federalne uprave i samostalne federalne upravne
organizacije postavlja Vlada Federacije, a rukovodioca samostalne
kantonalne uprave i samostalne kantonalne upravne organizacije imenuje
vlada kantona, u skladu sa Zakonom o dravnoj slubi u Federaciji Bosne i
Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 29/03, 23/04 i 54/04), (u
daljnjem tekstu: Zakon o dravnoj slubi).

Rukovodee dravne slubenike iz lana 63. stav 1. ta. od 2. do 5.
ovog Zakona, postavlja na radno mjesto rukovodilac federalnog, odnosno
kantonalnog organa uprave, odnosno rukovodilac federalne, odnosno
kantonalne upravne organizacije, u skladu sa Zakonom o dravnoj slubi,
ukoliko za rukovodioca uprave i upravne organizacije u sastavu federalnog,
odnosno u sastavu kantonalnog ministarstva posebnim zakonom nije
drugaije odreeno.

Rukovodee dravne slubenike u opinskim i gradskim organima
uprave i upravnim organizacijama imenuje opinski naelnik, odnosno
gradonaelnik, u skladu sa Zakonom o dravnoj slubi.




lan 65.

Rukovodei dravni slubenici u obavljanju poslova radnog mjesta na
koje su postavljeni imaju ovlatenja utvrena zakonom, podzakonskim
propisima i pravilnikom o unutranjoj organizaciji.

Rukovodilac samostalne federalne uprave i samostalne federalne
upravne organizacije odgovara Vladi Federacije, a rukovodilac samostalne
22
kantonalne uprave, odnosno samostalne kantonalne upravne organizacije
odgovara vladi kantona.

Rukovodilac federalne uprave i federalne upravne organizacije koje se
nalaze u sastavu federalnog ministarstva za svoj rad i rad uprave, odnosno
upravne organizacije kojom rukovodi odgovara ministru i Vladi Federacije, a
rukovodilac uprave i upravne organizacije u sastavu kantonalnog ministarstva
odgovara ministru i vladi kantona.

Rukovodei dravni slubenici, osim rukovodioca samostalne uprave i
samostalne upravne organizacije, za svoj rad i rad organizacijske jedinice
kojom rukovode odgovaraju rukovodiocu organa uprave, odnosno
rukovodiocu upravne organizacije.

Rukovodei dravni slubenici u opinskim i gradskim organima uprave
i upravnim organizacijama za svoj rad i rad organa uprave, odnosno rad
upravne organizacije kojima rukovode odgovaraju opinskom naelniku,
odnosno gradonaelniku.


VI. PODZAKONSKI PROPISI I DRUGI AKTI KOJE DONOSE
ORGANI UPRAVE I UPRAVNE ORGANIZACIJE

1. Podzakonski propisi koje donose federalni i kantonalni
organi uprave i upravne organizacije


lan 66.

Federalni i kantonalni organi uprave i samostalne upravne organizacije
mogu donositi podzakonske propise iz svoje nadlenosti u cilju omoguavanja
izvravanja zakona i drugih propisa za koje su zadueni.

Organi uprave i upravne organizacije iz stava 1. ovog lana mogu
donositi sljedee podzakonske propise: pravilnik kao provedbeni propis i
uputstvo, instrukciju i naredbu kao ope akte.

Izuzetno, posebnim zakonom moe se predvidjeti drugaiji naziv
podzakonskog propisa, ako je to adekvatnije prirodi materije koja se treba
urediti tim propisom (metodologija i sl.).


lan 67.

Organi uprave i upravne organizacije iz stava 1. lana 66. ovog Zakona
mogu donositi podzakonske propise samo onda kada su za to izriito
ovlateni zakonom i u granicama ovlatenja datih u tom zakonu.

23
Kada se zakonom daje ovlatenje za donoenje podzakonskog propisa
moraju se blie odrediti pitanja koja e se tim propisom regulirati i utvrditi rok u
kojem se taj propis treba donijeti.

Podzakonske propise donose rukovodioci organa uprave, odnosno
rukovodioci upravnih organizacija.


lan 68.

Pravilnikom se blie razrauju pojedine odredbe federalnog, odnosno
kantonalnog zakona radi osiguranja uvjeta za odgovarajuu primjenu tog
zakona.

Uputstvom se blie propisuje nain izvravanja odreenih upravnih i
strunih poslova koji se odnose na pojedina pitanja utvrena zakonom.

Instrukcijom se utvruju pravila i upute o nainu obavljanja pojedinih
upravnih i strunih poslova od organa uprave i upravnih organizacija, odnosno
pravnih lica sa javnim ovlatenjima u provedbi i primjeni zakona i drugih
propisa.

Naredbom se nareuje, ili zabranjuje postupanje u odreenoj situaciji
koja ima opi znaaj.

Opim aktom iz stava 3. lana 66. ovog Zakona, koji je predvien
posebnim zakonom, ureuju se pitanja koja su predviena u zakonskom
osnovu za donoenje tog opeg akta.

Podzakonski propisi iz st. 2. i 3. lana 66. ovog Zakona, koji su
doneseni na osnovu federalnog zakona, objavljuju se u "Slubenim novinama
Federacije BiH", a podzakonski propisi koji su doneseni na osnovu kantonalnog
zakona objavljuju se u slubenom glasilu kantona.


2. Opi akti koje donosi opinski
naelnik, odnosno gradonaelnik

lan 69.

Opinski naelnik, odnosno gradonaelnik moe donositi ope akte za
izvravanje propisa koje donosi opinsko, odnosno gradsko vijee iz oblasti
lokalne samouprave opine, odnosno grada kada su za to ovlateni tim
propisima.
Vrste opih akata iz stava 1. ovog lana i nain njihovog donoenja
ureuju se statutom opine, odnosno statutom grada.

Opi akti iz stava 1. ovog lana objavljuju se u slubenim novinama
grada, odnosno opine.

24

3. Pojedinani akti koje donose organi
uprave i upravne organizacije


lan 70.

Organi uprave i upravne organizacije na svim nivoima vlasti u
obavljanju poslova iz svoje nadlenosti, koji se odnose na upravno rjeavanje i
rjeavanje o pravima, dunostima i odgovornosti dravnih slubenika i
namjetenika iz radnog odnosa, kao i u drugim pojedinanim stvarima, donose
rjeenja, zakljuke i druge pojedinane akte, predviene posebnim propisom.

Pojedinane akte iz stava 1. ovog lana donosi rukovodilac organa
uprave, odnosno upravne organizacije, a u opini - opinski naelnik, odnosno
u gradu gradonaelnik.

Rukovodioci iz stava 2. ovog lana mogu ovlastiti rukovodee dravne
slubenike, ili druge dravne slubenike da donose pojedinane akte za
odreena pitanja iz stava 1. ovog lana o emu su duni donijeti pisano
rjeenje.



VII. OBAVLJANJE POSLOVA IZ NADLENOSTI ORGANA
UPRAVE I UPRAVNIH ORGANIZACIJA I RADNI
ODNOSI U TIM ORGANIMA I ORGANIZACIJAMA


lan 71.

Poslovi koji spadaju u nadlenost organa uprave i upravnih
organizacija su:
1) poslovi osnovnih djelatnosti,
2) poslovi administrativno-tehnikih i pomonih djelatnosti (dopunski
poslovi osnovne djelatnosti i poslovi pomone djelatnosti).

Vrsta, sloenost i sadraj poslova iz stava 1. ovog lana i uvjeti za
njihovo obavljanje ureuju se posebnim federalnim propisom, u skladu sa
federalnim zakonom kojim se ureuje radno-pravni status dravnih
slubenika i namjetenika.

Poslove osnovne djelatnosti vre rukovodei i ostali dravni slubenici
visoke kolske spreme, a dopunske poslove osnovne djelatnosti i poslove
pomone djelatnosti vre namjetenici vie, srednje i nie kolske spreme.





25
lan 72.

Poloaj, prava, dunosti i odgovornost, kao i plae i druga materijalna
prava iz radnog odnosa i u vezi sa radnim odnosom dravnih slubenika i
namjetenika u organima uprave i upravnim organizacijama, ureuju se
posebnim federalnim zakonima o radno-pravnom statusu slubenika,
odnosno namjetenika.


lan 73.

Ako doe do ukidanja organa uprave ili upravne organizacije, ili do
prenoenja odreenih poslova iz nadlenosti jednog organa uprave ili
upravne organizacije u nadlenost drugog organa uprave ili upravne
organizacije, u tom sluaju organ uprave ili upravna organizacija koji
preuzima poslove ukinutog organa, odnosno koji preuzima odreene
poslove iz nadlenosti drugog organa ili upravne organizacije, preuzima i
dravne slubenike i namjetenike koji su radili na tim poslovima do dana
ukidanja organa, odnosno do dana prenoenja poslova.

Radno-pravni status dravnih slubenika i namjetenika iz stava 1.
ovog lana rjeava se prema pravilniku o unutranjoj organizaciji organa
uprave i upravne organizacije koji preuzimaju poslove ukinutog organa
uprave i upravne organizacije, odnosno odreene poslove iz nadlenosti
drugog organa uprave ili upravne organizacije. Pitanje prekobrojnih dravnih
slubenika i namjetenika rjeava se prema zakonu kojim je reguliran radno-
pravni status dravnih slubenika, odnosno namjetenika.



VIII. ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA GRAANIMA

lan 74.

Organi uprave koji su nadleni za rjeavanje zahtjeva graana u
prvostepenom i drugostepenom upravnom postupku, a koji se odnose na
ostvarivanje njihovih prava i pravnih interesa, ili izvravanje zakonom
predvienih obaveza, duni su te zahtjeve rjeavati u skladu sa zakonom i
drugim propisima i u rokovima propisanim zakonom.

Pri rjeavanju zahtjeva iz stava 1. ovog lana organi uprave duni su u
kontaktima sa graanima postupati na nain da se u svakoj situaciji potuje
dostojanstvo ljudske linosti i njihov moralni integritet.


lan 75.

U ostvarivanju prava graana organi uprave duni su osigurati uvjete
da graani mogu na efikasan, brz i jednostavan nain ostvarivati svoja prava i
izvravati obaveze kod tih organa i u tom cilju organi uprave duni su
26
graanima pruati potrebnu pravnu pomo i davati odgovarajua objanjenja i
upute za ostvarivanje njihovih prava i obaveza.


lan 76.

Ako dravni slubenici u organima uprave zahtjeve graana ne
rjeavaju u propisanim rokovima, ili od graana trae nepotrebne i suvine
dokaze, ili trae dokaze koje su, prema odredbi stava 1. lana 74. ovog Zakona,
oni duni pribavljati po slubenoj dunosti, ili ako na bilo koji drugi nain
odugovlae sa rjeavanjem zahtjeva graana, ili onemoguavaju efikasno i brzo
rjeavanje podnesenih zahtjeva, graani imaju pravo da u vezi sa takvim
ponaanjem dravnih slubenika podnesu predstavke i pritube rukovodiocu
organa uprave, a u opini - opinskom naelniku, odnosno u gradu -
gradonaelniku.

Rukovodilac organa uprave iz stava 1. ovog lana obavezan je odmah,
a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema predstavke ili pritube, ispitati
tu predstavku ili pritubu i ako utvrdi da je osnovana, duan je preduzeti
zakonom predviene mjere (pokrenuti disciplinski postupak ili preduzeti druge
mjere) prema dravnom slubeniku na iji se rad predstavka ili prituba odnosi i
istovremeno podnosiocu predstavke ili pritube obavezno dostaviti pisani
odgovor o preduzetim mjerama.

Radnje iz stava 1. ovog lana predstavljaju teu povredu slubene
dunosti.

U sluajevima iz stava 1. ovog lana graani se mogu obratiti i
upravnoj inspekciji.

lan 77.

Dravni slubenici opinskih i gradskih organa uprave koji rjeavaju
zahtjeve graana u upravnom postupku ne smiju od graana zahtijevati da
pribavljaju uvjerenja i druge javne isprave o injenicama o kojima organi uprave
te opine, odnosno grada vode slubene evidencije, jer podatke o tim
injenicama dravni slubenici duni su pribaviti po slubenoj dunosti.

Dravni slubenici, ili namjetenici koji vode evidencije o injenicama iz
stava 1. ovog lana duni su odmah postupiti po zahtjevu dravnog slubenika
(usmeni ili pisani zahtjev) koji trai potrebne podatke.




O traenom podatku iz stava 1. ovog lana dravni slubenik sainjava
slubenu zabiljeku na posebnom listu papira, ili pribavlja uvjerenje, potvrdu ili
drugu ispravu na propisanom obrascu. Sainjena slubena zabiljeka
predstavlja dokaz o toj injenici.

27
Odredbe st. od 1. do 3. ovog lana primjenjuju se i na dravne
slubenike federalnih i kantonalnih organa uprave u odnosu na podatke o
injenicama o kojima federalni, odnosno kantonalni organi uprave vode
slubene evidencije.


lan 78.

Kad se graanin odazove pozivu organa uprave, a bez njegove krivnje
slubena radnja radi koje je pozvan nije obavljena, ima pravo zahtijevati
naknadu nastalih trokova koji obuhvataju trokove prijevoza i trokove ishrane
za vrijeme boravka u sjeditu organa uprave, s tim da ti trokovi ne mogu biti
vei od visine slubene dnevnice utvrene za dravne slubenike. Zahtjev za
naknadu trokova podnosi se pisano organu uprave koji je pozvao graanina.

O zahtjevu za naknadu trokova odluuje se rjeenjem na osnovu
propisa kojim su ureene naknade trokova svjedocima u upravnom postupku.

Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana graanin moe izjaviti albu
nadlenom drugostepenom organu uprave u roku od osam dana od dana
prijema rjeenja.

Trokovi iz stava 1. ovog lana isplauju se na teret sredstava za rad
organa uprave pred kojim je voen upravni postupak.

Ukoliko dravni slubenik, odnosno namjetenik slubenu radnju nije
obavio namjerno, ili iz krajnje nepanje u tom sluaju organ uprave ima pravo
regresa prema tom dravnom slubeniku, odnosno namjeteniku za naknadu
trokova koju je isplatio graaninu.

lan 79.

Organi uprave i upravne organizacije i pravna lica sa javnim
ovlatenjima koji u skladu sa zakonom i drugim propisima vode slubene
evidencije o odreenim injenicama, duni su na pisani ili usmeni zahtjev
graana izdavati uvjerenja o podacima iz tih evidencija. Uvjerenja se izdaju
odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana podnesenog zahtjeva.


lan 80.

Odredbe l. od 74. do 79. ovog Zakona na odgovarajui nain
primjenjuju se i na odnose organa uprave prema pravnim licima i drugim
institucijama kada organi uprave rjeavaju o njihovim zahtjevima u upravnom
postupku.
Odredbe l. od 74. do 79. ovog Zakona na odgovarajui nain
primjenjuju se i na pravna lica sa javnim ovlatenjima kada ta lica u vrenju
javnih ovlatenja rjeavaju o pravima i obavezama graana, pravnih lica i
drugih subjekata.

28


IX. ODNOSI IZMEU ORGANA UPRAVE U OBAVLJANJU
UPRAVNIH I STRUNIH POSLOVA

1. Meusobni odnosi organa uprave


lan 81.

Organi uprave duni su saraivati sa organima uprave drugog nivoa
vlasti u svim pitanjima koja su od zajednikog interesa za te organe uprave.

Meusobni odnosi organa uprave na svim nivoima vlasti zasnivaju se
na ovlatenjima koja su za te organe utvrena ustavom i zakonom i drugim
propisima i na saradnji, meusobnom informiranju i dogovaranju, a to se
ostvaruje na nain utvren u odredbama l. od 82. do 88. ovog Zakona.

Organi uprave nadleni za poslove inspekcijskog nadzora, pored
saradnje iz lana 82. ovog Zakona, u vrenju inspekcijskog nadzora obavezni
su saraivati i sa nadlenim sudovima, tuilatvima i drugim odgovarajuim
organima.


lan 82.

U ostvarivanju meusobne saradnje organi uprave na istom nivou vlasti
obavezni su jedni drugima dostavljati odreene podatke i informacije kojima
raspolau i do kojih dolaze u obavljanju svojih poslova, a koji su potrebni za
obavljanje poslova iz njihove nadlenosti, s tim da, prema potrebi, mogu
osnovati zajednike strune komisije, ili radne grupe za izvrenje odreenog
zadatka, organizirati savjetovanja i ostvarivati druge oblike meusobne
saradnje od zajednikog interesa o emu zajedniki odluuju rukovodioci
zainteresiranih organa uprave.

Obaveza organa uprave da jedni drugima dostavljaju podatke i
obavjetenja kojima raspolau posebno se odnosi na podatke koji su od
znaaja za ostvarivanje prava i obaveze graana i pravnih lica u upravnom
postupku.


2. Odnosi federalnih organa uprave i kantonalnih,
opinskih i gradskih organa uprave


lan 83.

Odnosi federalnih organa uprave i kantonalnih, opinskih i gradskih
organa uprave zasnivaju se na obavezama koje svaki od tih organa ima u
odnosu na izvravanje federalnih zakona i drugih federalnih propisa, kao i
29
meunarodnih ugovora koje je zakljuila Federacija, odnosno Bosna i
Hercegovina.

Federalni organi uprave obavezni su osigurati izvravanje propisa i
ugovora iz stava 1. ovog lana na podruju cijele Federacije i u tom pogledu
imaju ovlatenja da prema kantonalnim, opinskim i gradskim organima uprave
preduzimaju sve one mjere i aktivnosti kojima se osigurava obavljanje svih
poslova dravne uprave koji su federalnim propisom povjereni na vrenje
kantonu, opini ili gradu kao i zadatke koji proizilaze iz meunarodnih ugovora,
a kantonalni, opinski i gradski organi uprave obavezni su postupati po tim
mjerama i aktivnostima federalnih organa uprave.


lan 84.

U obavljanju poslova koji proizilaze iz federalnih zakona i drugih
federalnih propisa i meunarodnih ugovora za ije su obavljanje, pored
federalnih organa uprave, ovlateni i kantonalni, opinski i gradski organi
uprave, u tim sluajevima federalni organi uprave u okviru svoje nadlenosti
imaju pravo traiti od odgovarajuih kantonalnih opinskih i gradskih organa
uprave podatke, spise i dokumentaciju i obavjetenja o obavljanju poslova
predvienih u tim propisima i meunarodnim ugovorima, a ti organi su obavezni
dostaviti traene podatke, spise, dokumentaciju i obavjetenja u rokovima koje
su odredili federalni organi uprave.

lan 85.

Ako federalni organ uprave utvrdi da kantonalni, opinski i gradski
organi uprave ne izvravaju federalne zakone i druge federalne propise i
meunarodne ugovore iz lana 83. ovog Zakona, ili ih pogreno, ili nepravilno
izvravaju, u tom sluaju federalni organ uprave obavezan je o tome pisano
upozoriti nadleni kantonalni, opinski i gradski organ uprave i traiti da bez
odlaganja obavljaju predviene poslove, a istovremeno pisano obavijestiti i
vladu kantona, odnosno opinskog naelnika i gradonaelnika kako bi ti organi,
u granicama svojih nadlenosti, preduzeli odgovarajue mjere da kantonalni,
opinski i gradski organi uprave obavljaju poslove na koje je ukazao federalni
organ uprave.

Ako kantonalni, opinski i gradski organ uprave i pored upozorenja iz
stava 1. ovog lana ne izvravaju federalne propise i meunarodne ugovore i
ako bi odlaganje obavljanja tih poslova moglo izazvati tee tetne posljedice, u
tom sluaju federalni organ uprave duan je o tim pitanjima odmah pisano
obavijestiti Vladu Federacije.

Vlada Federacije odmah e obavijestiti vladu kantona, odnosno
opinskog naelnika i gradonaelnika radi dogovora o rjeavanju spornog
pitanja, odnosno donijet e odluku kojom e narediti nadlenom federalnom
organu uprave da neposredno izvrava federalni propis i meunarodni ugovor,
dok te poslove ne pone obavljati nadleni kantonalni, odnosno opinski, ili
gradski organ uprave.
30
lan 86.

Trokovi koji nastanu neposrednim obavljanjem poslova od federalnog
organa uprave na osnovu odluke iz stava 3. lana 85. ovog Zakona, padaju na
teret kantona, opine, odnosno grada iji organ uprave nije izvravao poslove iz
federalnog propisa, odnosno meunarodnog ugovora.

Vlada kantona, odnosno opinski naelnik i gradonaelnik mogu
podnijeti prigovor Vladi Federacije na visinu trokova iz stava 1. ovog lana, ija
je odluka konana.


3. Odnosi kantonalnih organa uprave
i opinskih i gradskih organa uprave


lan 87.

Odnosi kantonalnih organa uprave i opinskih i gradskih organa uprave
na podruju kantona zasnivaju se na obavezama koje svaki od tih organa ima u
odnosu na izvravanje kantonalnih zakona i drugih kantonalnih propisa.

Kantonalni organi uprave obavezni su pratiti stanje i preduzimati
potrebne mjere da opinski i gradski organi uprave obavljaju poslove iz oblasti
uprave koji su kantonalnim zakonom povjereni na vrenje opini, odnosno
gradu i u tom pogledu imaju pravo traiti odreene podatke i obavjetenja, a
opinski i gradski organi uprave duni su dostavljati te podatke i obavjetenja u
rokovima koje odredi kantonalni organ uprave.

Ako opinski i gradski organi uprave ne izvravaju kantonalne zakone i
druge propise, kantonalni organ uprave u iju nadlenost spada izvravanje
kantonalnog zakona, duan je sa tim upoznati vladu kantona, kao i opinskog
naelnika, odnosno gradonaelnika radi preduzimanja odgovarajuih mjera.


lan 88.

Ako opinski i gradski organ uprave i pored mjera iz stava 3. lana 87.
ovog Zakona ne izvravaju kantonalne propise, u tom sluaju vlada kantona
moe narediti da nadleni kantonalni organ uprave neposredno preuzme
obavljanje tih poslova, dok opinski i gradski organ uprave ne pone obavljati
te poslove.

Trokovi koji nastanu neposrednim obavljanjem poslova od
kantonalnog organa uprave, pod uvjetima iz stava 1. ovog lana, padaju na
teret sredstava budeta opine, odnosno grada iji organ uprave nije obavljao
poslove predviene kantonalnim zakonom i drugim kantonalnim propisom.

31
Opinski naelnik, odnosno gradonaelnik mogu podnijeti prigovor
vladi kantona na visinu trokova iz stava 2. ovog lana, ija je odluka
konana.


4. Odnosi federalnih, kantonalnih i opinskih
i gradskih upravnih organizacija


lan 89.

Odredbe l. od 81. do 88. ovog Zakona analogno se primjenjuju i na
odnose federalnih, kantonalnih, opinskih i gradskih upravnih organizacija
kada su zakonima i meunarodnim ugovorima iz lana 83. ovog Zakona
ovlateni da obave odreene strune i druge poslove iz tih zakona i ugovora.



X. ODNOS ORGANA UPRAVE I UPRAVNIH ORGANIZACIJA PREMA
ORGANIMA IZVRNE VLASTI, ORGANIMA ZAKONODAVNE
VLASTI, OMBUDSMENIMA I PRAVNIM LICIMA

1. Odnos organa uprave i upravnih organizacija
prema organu izvrne vlasti


lan 90.

Odnos organa uprave i upravnih organizacija prema Vladi Federacije,
vladi kantona i opinskom naelniku, odnosno gradonaelniku kao organima
izvrne vlasti zasniva se na obavezi provoenja zahtjeva i smjernica koje u
skladu sa ustavom i zakonom utvrdi organ izvrne vlasti za pojedine upravne
oblasti, kao i odgovornosti za stanje u oblasti za koju su organi uprave i
upravne organizacije osnovani, a to se ostvaruje na nain reguliran u
odredbama l. od 91. do 97. ovog Zakona.


lan 91.

U cilju provoenja zakona i drugih propisa od organa uprave i upravnih
organizacija Vlada Federacije, odnosno vlada kantona i opinski naelnik,
odnosno gradonaelnik, svako za svoj nivo vlasti, mogu organima uprave i
upravnim organizacijama odrediti sljedee zadatke:
1) dati upute i smjernice za rad u izvravanju zakona i drugih propisa;
2) naloiti da u odreenom roku pripreme odreeni propis, ili da donesu
podzakonski propis ili opi akt iz svoje nadlenosti za koju su ovlateni;
3) odrediti izvravanje pojedinih zadataka i utvrditi rok za njihovo
izvrenje;
4) odrediti da se ispita stanje odreenih pitanja iz njihove nadlenosti i
podnesu izvjetaji sa odgovarajuim prijedlozima;
32
5) odrediti izvravanje i drugih zadataka iz njihove nadlenosti.

Organi uprave i upravne organizacije duni su izvriti zadatke iz stava
1. ovog lana.

lan 92.

Organi uprave i upravne organizacije na svim nivoima vlasti odgovorni
su za svoj rad i stanje u oblasti za koju su osnovani sljedeim organima i to:
1) federalni organi uprave i upravne organizacije odgovorni su Vladi
Federacije;
2) kantonalni organi uprave i upravne organizacije odgovorni su vladi
kantona;
3) opinski organi uprave i upravne organizacije odgovorni su
opinskom naelniku;
4) gradski organi uprave i upravne organizacije odgovorni su
gradonaelniku.

lan 93.

Izvrni organi vlasti na svim nivoima vlasti imaju pravo razmatrati rad
organa uprave i upravnih organizacija, ispitivati stanje u oblasti iz njihove
nadlenosti i pokretati postupak za smjenjivanje rukovodioca organa uprave i
upravne organizacije ako ocijene da ti organi i organizacije ne izvravaju
pravilno i na zakonom predvien nain poslove iz svoje nadlenosti i da su
zbog toga nastale, ili mogu nastati tetne posljedice po prava i dunosti
graana, pravnih lica i drugih subjekata, ili posljedice za javne interese.

Razmatranje rada organa uprave i upravnih organizacija u smislu stava
1. ovog lana vre sljedei organi i to:
1) Vlada Federacije za federalne organe uprave i upravne organizacije;
2) vlada kantona za kantonalne organe uprave i upravne organizacije;
3) opinski naelnik za opinske organe uprave i upravne organizacije;
4) gradonaelnik za gradske organe uprave i upravne organizacije.



Raspravu o odgovornosti kantonalnog, ili opinskog, ili gradskog
organa uprave i prijedlog za smjenjivanje rukovodioca kantonalnog, opinskog
i gradskog organa uprave ili upravne organizacije kod organa iz ta. od 2. do
4. stav 1. ovog lana, ima pravo dati inicijativu i Vlada Federacije kada
nadleni federalni organ uprave ili upravna organizacija utvrdi da nadleni
kantonalni, ili opinski, ili gradski organ uprave ili upravna organizacija ne
vre, ili nepravilno vre poslove dravne uprave koji su federalnim zakonom
povjereni na vrenje tim organima uprave ili upravnim organizacijama.





33
lan 94.

Ako kanton, ili opina, ili grad svojim propisom nisu regulirali odreenu
upravnu oblast koja se, prema Ustavu Federacije, nalazi u nadlenosti
kantona, ili opine, ili grada, a pitanja iz te oblasti odnose se na ostvarivanje
prava i sloboda graana utvrenih u Ustavu Federacije i u meunarodnim
dokumentima u Aneksu, Vlada Federacije ima pravo inicirati da vlada
kantona, odnosno opinski naelnik, odnosno gradonaelnik preduzmu
konkretne mjere za rjeavanje tog pitanja.


lan 95.

Organi uprave i upravne organizacije obavezni su organima vlasti iz
lana 92. ovog Zakona dostavljati godinje izvjetaje o svom radu, a prema
potrebi i ee, kao i izvjetaj o stanju u oblastima iz njihove nadlenosti, te
informacije, obavjetenja, podatke, spise i drugu dokumentaciju koji su
potrebni za rad izvrnih organa vlasti.


lan 96.

Organi uprave i upravne organizacije mogu od organa iz lana 92.
ovog Zakona traiti upute i smjernice o odreenim pitanjima za izvravanje
zakona i drugih propisa, a ti organi obavezni su odgovoriti na traenje organa
uprave, odnosno upravne organizacije.

Organi uprave i upravne organizacije mogu organu izvrne vlasti
predloiti da razmotri odreena pitanja iz njihove nadlenosti i traiti da organ
izvrne vlasti preduzme potrebne mjere za rjeavanje problema u toj oblasti.


lan 97.

Ako se utvrdi da podzakonski propis i opi akti koje je donio
rukovodilac organa uprave, ili rukovodilac samostalne uprave i samostalne
upravne organizacije, odnosno opinski naelnik i gradonaelnik nisu u skladu
sa zakonom, u tom sluaju moe se pred Ustavnim sudom Federacije Bosne
i Hercegovine pokrenuti postupak za utvrivanje zakonitosti tog propisa.
Postupak pred Ustavnim sudom Federacije, iz razloga navedenih u
stavu 1. ovog lana, u skladu sa Ustavom Federacije, mogu pokrenuti:
1) premijer ili zamjenik premijera Vlade Federacije za propise koje su
donijeli rukovodioci federalnog organa uprave i federalne upravne organizacije
na osnovu federalnog zakona;
2) premijer kantona za propise koje su donijeli rukovodioci kantonalnog
organa uprave i upravne organizacije, odnosno opinski naelnik i
gradonaelnik na osnovu kantonalnog zakona.



34
2. Odnos organa uprave i upravne organizacije
prema organu zakonodavne vlasti


lan 98.

Organi uprave i upravne organizacije odgovorni su organu
zakonodavne vlasti za zakonito, potpuno, efikasno i profesionalno obavljanje
poslova iz svoje nadlenosti.

Organi uprave i upravne organizacije imaju ovlatenja i obaveze da
organu zakonodavne vlasti podnose, radi razmatranja, pojedina pitanja iz
svoje nadlenosti i daju preporuke u vezi sa izvravanjem zakona i drugih
propisa.

Organi uprave i upravne organizacije obavezni su na zahtjev organa
zakonodavne vlasti podnositi izvjetaje o svom radu, o stanju u odnosnoj
oblasti i o izvravanju zakona i drugih propisa, odgovarati na pitanja organa
zakonodavne vlasti i, u skladu sa programom rada tog organa, odnosno na
njegov zahtjev, pripremati zakone i druge propise, kao i analitike,
informativne i druge materijale.



3. Odnosi organa uprave prema ombudsmenima


lan 99.

Odnos organa uprave prema ombudsmenima zasniva se na
obavezama organa uprave utvrenim ustavom i zakonom, odnosno propisom
gradskog i opinskog vijea.

lan 100.

Organi uprave obavezni su omoguiti ombudsmenima na njihov zahtjev
nesmetano ispitivanje njihove djelatnosti, odnosno djelatnosti dravnih
slubenika i namjetenika organa uprave za koje postoje podaci da su negirali

ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, ukljuujui provoenje etnikog
progona, ili odravanje njegovih posljedica.

Organi uprave obavezni su ombudsmenima osigurati sva slubena
dokumenta, ukljuujui i tajna, kao i upravne spise i osigurati saradnju svakog
dravnog slubenika i namjetenika posebno u pribavljanju potrebnih
informacija, dokumenata i spisa.

Organi uprave obavezni su omoguiti ombudsmenu prisustvo pri
rjeavanju stvari u upravnom postupku.

35
lan 101.

Ako organ uprave ne postupi po zahtjevu ombudsmena iz lana 100.
ovog Zakona, ombudsmeni se mogu obratiti Vladi Federacije, odnosno vladi
kantona, a u opini opinskom naelniku, odnosno gradonaelniku i zatraiti
osiguranje ispunjenja njihovih zahtjeva od organa uprave.


4. Odnosi organa uprave i upravnih
organizacija prema pravnim licima


lan 102.

Organi uprave i upravne organizacije u okviru svoje nadlenosti imaju
prema pravnim licima ovlatenja i obaveze predviene zakonom, odnosno
propisom gradskog i opinskog vijea, a naroito u pogledu vrenja prava
nadzora nad zakonitou rada tih pravnih lica kada su za to ovlateni
zakonom, odnosno propisom gradskog i opinskog vijea.


lan 103.

Organi uprave i upravne organizacije sarauju sa pravnim licima po
pitanjima iz svoje nadlenosti koja su od znaaja za rad organa uprave i
upravne organizacije, ili su od interesa za rad tog pravnog lica.
Pravna lica obavezna su u skladu sa zakonom, na zahtjev organa
uprave i upravne organizacije, dostavljati podatke, informacije i drugu
dokumentaciju iz svoje djelatnosti, ako su ti podaci, informacije i
dokumentacija od znaaja za obavljanje poslova iz nadlenosti organa
uprave, odnosno upravne organizacije.


5. Odnosi organa uprave i upravnih
organizacija prema javnosti


lan 104.

Organi uprave i upravne organizacije obavezni su na zahtjev pravnih
lica iz oblasti tampe i drugih sredstava javnog informiranja pruati
obavjetenja i davati podatke o pojedinim pitanjima iz svoje nadlenosti koja
su od neposrednog interesa za rad sredstava javnog informiranja.

Organi uprave i upravne organizacije uskratit e davanje podataka ako
podaci predstavljaju dravnu, vojnu, slubenu ili poslovnu tajnu, to se ini na
nain predvien propisima o zatiti tih tajni.

Davanje podataka, u skladu sa odredbom stava 1. ovog lana, vri se
na nain predvien Zakonom o slobodi pristupa informacijama u Federaciji
36
Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 32/01) i propisa
donesenih na osnovu tog Zakona.


6. Odnos organa uprave prema institucijama Bosne i Hercegovine,
Distrikta Brko Bosne i Hercegovine i Republike Srpske


lan 105.

Organi uprave i upravne organizacije na svim nivoima vlasti u
Federaciji duni su ostvarivati odgovarajuu saradnju sa nadlenim
institucijama Bosne i Hercegovine u onim pitanjima koja su zakonom Bosne i
Hercegovine data u nadlenost Federacije, kantona, grada ili opine, kao i u
drugim pitanjima od zajednikog interesa i meusobno se dogovarati o nainu
obavljanja tih poslova.

U obavljanju poslova iz stava 1. ovog lana organi uprave i upravne
organizacije na svim nivoima vlasti u Federaciji, svako u pitanjima iz svoje
nadlenosti, duni su nadlenim institucijama Bosne i Hercegovine na njihov
zahtjev dostavljati odreene podatke, spise i drugu dokumentaciju koja je
neophodna za rad tih institucija.


lan 106.

Organi uprave i upravne organizacije na svim nivoima vlasti u
Federaciji, svako u pitanjima iz svoje nadlenosti, duni su ostvarivati
odgovarajuu saradnju sa nadlenim organima uprave i upravnim
organizacijama Distrikta Brko Bosne i Hercegovine, kao i nadlenim
organima uprave i upravnim organizacijama Republike Srpske u pitanjima od
zajednikog interesa i dogovarati se sa tim organima o nainu obavljanja tih
poslova, kao i davati potrebne podatke i drugu dokumentaciju neophodnu za
obavljanje poslova od zajednikog interesa.



XI. SREDSTVA ZA RAD ORGANA UPRAVE
I UPRAVNIH ORGANIZACIJA

1. Zajednike odredbe


lan 107.

Sredstva za rad organa uprave i upravnih organizacija utvruju se u
budetu i to:
1) za federalne organe uprave i upravne organizacije u budetu
Federacije;
37
2) za kantonalne organe uprave i upravne organizacije u budetu
kantona;
3) za opinske organe uprave i upravne organizacije u budetu opine;
4) za gradske organe uprave i upravne organizacije u budetu grada.

Sredstva za rad organa uprave i upravnih organizacija iz stava 1. ovog
lana utvruju se u visini koja osigurava obavljanje svih poslova iz nadlenosti
organa uprave i upravnih organizacija polazei od prirode i obima poslova,
broja izvrioca i drugih uvjeta neophodnih za efikasno obavljanje poslova iz
njihove nadlenosti.

Prihodi koje organi uprave i upravne organizacije ostvare svojom
djelatnou ine budetska sredstva i koriste se za namjene utvrene
zakonom i drugim propisima.


lan 108.

Sredstva za rad organa uprave i upravnih organizacija su:
1) sredstva za plae;
2) sredstva za materijalne trokove;
3) sredstva za posebne namjene i
4) sredstva opreme.

Naredbodavac za koritenje sredstava iz stava 1. ovog lana je
rukovodilac organa uprave i upravne organizacije, u opini opinski naelnik,
odnosno u gradu gradonaelnik.


2. Sredstva za plae


lan 109.

Sredstva za plae dravnih slubenika i namjetenika iz organa uprave
i upravnih organizacija osiguravaju se prema broju izvrioca koji su utvreni
pravilnikom o unutranjoj organizaciji i u zavisnosti od broja i strukture
dravnih slubenika i namjetenika u skladu sa zakonom i kolektivnim
ugovorom.


3. Sredstva za materijalne trokove


lan 110.

Sredstva za materijalne trokove slue za:
1) nabavku potronog materijala, sitnog inventara i trokove grijanja;
2) isplatu trokova za elektrinu energiju i odravanje istoe u
radnim prostorijama;
38
3) isplatu trokova za potansko-telefonsko-telegrafske usluge, zakup
i redovno odravanje radnih prostorija;
4) nabavku strunih publikacija, literature i tampanje slubenih
materijala;
5) isplatu putnih i drugih trokova za slubena putovanja, a koja se
prema posebnim propisima priznaju organu uprave, odnosno upravnoj
organizaciji u materijalne trokove;
6) isplatu drugih trokova potrebnih za vrenje djelatnosti organa
uprave, odnosno upravne organizacije;
7) isplatu naknade za pokrie izdataka za ishranu dravnih slubenika
i namjetenika u toku rada, naknade za prijevoz dravnih slubenika i
namjetenika na posao i sa posla, naknade za koritenje godinjeg odmora i
druge materijalne trokove;
8) isplatu trokova osiguranja i drugih kapitalnih izdataka.


lan 111.

Sredstva za odreene materijalne trokove koja se odnose na:
finansiranje grijanja, osvjetljenje, odravanje radnih prostorija i sl., za potrebe
vie organa uprave i upravnih organizacija dodijeljuju se, po pravilu, organu ili
zajednikoj slubi u ijem je djelokrugu obavljanje poslova koji ine zajednike
trokove o emu za federalne organe uprave i upravne organizacije odluuje
Vlada Federacije, a za kantonalne organe uprave i upravne organizacije vlada
kantona, dok u opini, odnosno gradu odluuje opinski naelnik, odnosno
gradonaelnik.



4. Sredstva za posebne namjene


lan 112.

Sredstva za posebne namjene slue za:
1) podmirenje odreenih posebnih potreba u vezi sa radom organa
uprave, odnosno upravne organizacije;
2) finansiranje neprivrednih investicija;
3) naknade za rad lanovima komisija, ili radnih grupa koje se
formiraju radi izrade odreenih zakona, drugih propisa, ili drugih znaajnih
materijala (elaborata i sl.) gdje je neophodno angairanje strunjaka iz
drugih organa uprave, ili upravnih organizacija;
4) naknade po ugovorima za nauno-istraivake i druge strune
poslove i struno usavravanje dravnih slubenika i namjetenika;
5) namjene koje se ne finansiraju iz drugih sredstava.





39
5. Sredstva opreme


lan 113.

Sredstva opreme ine:
1) inventar i druge pokretne stvari;
2) novana sredstva namijenjena za nabavku opreme;
3) druga novana sredstva koja se izdvoje po zavrnom raunu i
novana sredstva dobivena prodajom, davanjem na koritenje, u zakup ili
poslugu stvari opreme;
4) druga novana sredstva koja u skladu sa zakonom slue za nabavku
opreme organa uprave, odnosno upravnih organizacija.



6. Odluivanje o nabavci i koritenju sredstava za rad


lan 114.

Rukovodilac organa uprave i upravne organizacije, a u opini opinski
naelnik, odnosno u gradu gradonaelnik odluuju o raspodjeli i koritenju
sredstava iz l. od 109. do 113. ovog Zakona u skladu sa zakonom i drugim
propisom, odnosno propisom opinskog, odnosno gradskog vijea.

Rukovodioci organa i organizacija iz stava 1. ovog lana, u skladu sa
zakonom i drugim propisima, samostalno odluuju o: nabavljanju, prodaji,
prenoenju prava koritenja, rashodovanju, davanju, ili uzimanju na poslugu,
ili u zakup pokretnih stvari i opreme potrebne za rad organa, odnosno
organizacija i to do visine vrijednosti koju odredi Vlada Federacije za
federalne organe uprave i upravne organizacije, odnosno vlada kantona za
kantonalne organe uprave i upravne organizacije, a opinsko, odnosno
gradsko vijee za opinske, odnosno gradske organe uprave i upravne
organizacije.

Pokretna stvar ili oprema moe se rashodovati ako je usljed dotrajalosti
ili drugih uzroka postala neupotrebljiva, a ne moe se popraviti.

Pokretne stvari i oprema iz stava 2. ovog lana koja se nabavlja, uz
naknadu moe se nabavljati samo u okviru sredstava predvienih za te
namjene u budetu Federacije, odnosno budetu kantona, grada i opine.

Nabavka stvari i opreme iz stava 2. ovog lana vri se na osnovu
ugovora ili prema drugom zakonom predvienom osnovu i propisanom
postupku.

lan 115.

40
O nabavci nepokretnih stvari potrebnih za rad organa uprave i upravnih
organizacija, koje se odnose na graevinsko i drugo zemljite, slubene zgrade
i prostorije i druge nepokretne stvari za rad i smjetaj tih organa i organizacija,
odluuju i to:
1) za potrebe rada federalnih organa uprave i federalnih upravnih
organizacija odluuje Parlament Federacije na prijedlog Vlade Federacije;
2) za potrebe rada kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija
odluuje skuptina kantona na prijedlog vlade kantona;
3) za potrebe rada opinskih, odnosno gradskih organa uprave i
upravnih organizacija odluuje opinsko, odnosno gradsko vijee na prijedlog
opinskog naelnika, odnosno gradonaelnika.

Vlada Federacije, odnosno vlada kantona i opinski naelnik, odnosno
gradonaelnik odluuju o raspodjeli (davanju) nepokretnih stvari na koritenje
organima uprave i upravnim organizacijama, o davanju tih stvari na privremeno
koritenje, u zakup, ili na poslugu drugim organima vlasti, uz naknadu, ili bez
naknade, ili uzimanju na privremeno koritenje, ili u zakup, ili na poslugu
nepokretnih stvari o emu se donosi posebna odluka, a prava i dunosti
utvruju se ugovorom.

Odredba stava 4. lana 114. ovog Zakona primjenjuje se i na nabavku
zemljita, slubenih zgrada i prostorija iz st. 1. i 2. ovog lana.

lan 116.

Federalno ministarstvo finansija donosi provedbene propise, ili ope
akte o materijalno-finansijskom poslovanju federalnih organa uprave i
federalnih upravnih organizacija, a u kantonu za kantonalne organe uprave i
upravne organizacije, opinske i gradske organe uprave i upravne organizacije
te propise donosi nadleni kantonalni organ uprave, ako posebnim zakonom
nije drugaije odreeno
XII. OSNOVNE ODREDBE O INSPEKCIJSKOM NADZORU

1. Zajednike odredbe o inspekcijskom nadzoru



lan 117.

Odredbe l. od 118. do 134. ovog Zakona primjenjuju se na inspekcije
koje su organizirane u organima uprave, kao i na inspekcije organizirane u
okviru posebnih uprava za inspekcije, ali samo u pitanjima koja zakonom o
organiziranju tih inspekcija nisu drugaije ureena.


lan 118.

Poslove inspekcijskog nadzora koji su organizirani u okviru nadlenosti
organa uprave obavljaju inspektori.

41
Inspektor moe biti osoba koja ima zavrenu odgovarajuu visoku
kolsku spremu, poloen struni upravni ispit predvien za dravne
slubenike, odnosno poloen ispit opeg znanja predvien za dravne
slubenike organa uprave u Federaciji, ili javni ispit predvien za dravne
slubenike institucija Bosne i Hercegovine i najmanje tri godine radnog staa
nakon zavrene visoke kolske spreme.

Inspektori su dravni slubenici sa posebnim ovlatenjima.

Kad to potreba slube zahtijeva, rukovodilac organa uprave moe,
izuzetno, ovlastiti i drugog dravnog slubenika tog organa uprave koji
ispunjava uvjete iz stava 2. ovog lana da izvri samo odreene poslove
inspekcijskog nadzora, odnosno da inspektoru pomogne u vrenju odreenog
nadzora o emu se obavezno donosi pisano rjeenje.


lan 119.

Inspekcija je samostalna u svom radu i poslove inspekcijskog nadzora
vri prema programu svog godinjeg rada, a odreene inspekcijske preglede
moe da izvri i na zahtjev rukovodioca organa uprave.


lan 120.

Inspektor ima iskaznicu, kojom dokazuje svoje slubeno svojstvo,
identitet i ovlatenja predviena zakonom.

Federalni ministar pravde propisuje oblik i sadraj iskaznice, a
iskaznicu inspektoru izdaje rukovodilac organa uprave u ijoj je nadlenosti
pojedina inspekcija.


lan 121.

Postupak inspekcijskog nadzora pokree i vodi inspektor po slubenoj
dunosti.

Svako fiziko i pravno lice ima pravo podnijeti zahtjev, ili inicijativu
inspektoru da izvri odreeni inspekcijski nadzor i preduzme upravne mjere za
koje je ovlateno zakonom.

Po zahtjevu, odnosno inicijativi iz stava 2. ovog lana inspektor je
obavezan izvriti inspekcijski nadzor i preduzeti odgovarajue mjere i o tome
pisano obavijestiti podnosioca zahtjeva, odnosno inicijative u roku od 15 dana
od dana prijema zahtjeva ili inicijative.




42
lan 122.

Svaki organ vlasti i pravno lice, odnosno druga institucija iji rad
podlijee inspekcijskom nadzoru, duni su inspektoru omoguiti vrenje
nadzora i davati mu potrebna obavjetenja i podatke od znaaja za vrenje
tog nadzora.

Ako se inspektoru u vrenju inspekcijskog nadzora onemoguava
vrenje pregleda, ili prui fiziki otpor, ili ako taj otpor osnovano oekuje, ili
postoji ozbiljna prijetnja, inspektor moe zatraiti pomo od nadlene policije,
a policija je obavezna pruiti potrebnu zatitu i omoguiti inspektoru da izvri
inspekcijski nadzor u skladu sa zakonom.


lan 123.

U vrenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i obavezu
neposredno pregledati poslovne prostorije i druge objekte, proces rada,
proizvode i drugu robu, isprave i druge dokumente, kao i vriti druge radnje u
skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora (utvrivanje identiteta osoba,
sasluavanje, uzimanje uzoraka radi analize i sl.).

U vrenju inspekcijskog nadzora inspektor je obavezan postupati tako
da se ne otkriju podaci koji prema zakonu i drugom propisu predstavljaju
slubenu, ili drugu vrstu tajne.


lan 124.

O svakom inspekcijskom nadzoru inspektor je obavezan sastaviti
zapisnik i u njemu navesti injenino stanje utvreno inspekcijskim nadzorom.
Zapisnik se sastavlja prema pravilima upravnog postupka, a jedan
primjerak dostavlja se odgovornom licu u organu, odnosno pravnom licu kod
kojeg je vren inspekcijski nadzor.


lan 125.

Kada se u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeen zakon,
ili drugi propis ije izvrenje nadzire, inspektor ima ovlatenja i obavezu da
naloi sljedee upravne i druge mjere:
1) naredi da se utvreni nedostaci i nepravilnosti otklone u odreenom
roku;
2) naredi preduzimanje odgovarajuih upravnih radnji koje su pravno
lice, kao i pravno lice sa javnim ovlatenjima, odnosno organ uprave i upravna
organizacija obavezni da preduzmu;
3) zabrani preduzimanje radnji koje smatra da su u suprotnosti sa
zakonom, ili drugim propisom nad ijim provoenjem vri nadzor;
4) izrekne i naplati novanu kaznu na licu mjesta, ako je za to zakonom
ovlaten o emu se izdaje pisana potvrda;
43
5) podnese zahtjev za pokretanje disciplinske odgovornosti, odnosno
prekraja, ili privrednog prijestupa, odnosno krivinu prijavu za krivino djelo,
ako su povredom zakona, ili drugog propisa uinjeni ti prijestupi, ili krivino
djelo;
6) preduzme i druge upravne mjere i radnje za koje je posebnim
zakonom i drugim propisom ovlaten.


lan 126.

Upravne i druge mjere iz ta. od 1. do 3. i take 5. lana 125., kao i
preventivne mjere iz lana 130. ovog Zakona inspektor nareuje
donoenjem pisanog rjeenja. Osnov za donoenje rjeenja predstavlja
injenino stanje navedeno u zapisniku iz odredbe lana 124. ovog Zakona.

Na rjeenje iz stava 1. ovog lana odgovorno lice kod kojeg je izvren
inspekcijski nadzor ima pravo izjaviti albu nadlenom organu u roku od
osam dana od dana prijema rjeenja, ako posebnim zakonom nije odreen
drugi rok. alba se izjavljuje sljedeim organima i to:
1) ako je rjeenje donio federalni inspektor alba se izjavljuje
federalnom ministru iji je inspektor donio rjeenje;
2) ako je rjeenje donio kantonalni inspektor, a odnosi se na primjenu
federalnog zakona alba se izjavljuje nadlenom federalnom inspektoru, a
ako se rjeenje odnosi na primjenu kantonalnog zakona alba se izjavljuje
kantonalnom ministru iji je inspektor donio rjeenje;
3) ako je rjeenje donio opinski, ili gradski inspektor, a odnosi se na
primjenu federalnog zakona alba se izjavljuje nadlenom federalnom
inspektoru, a ako se rjeenje odnosi na primjenu kantonalnog zakona alba
se izjavljuje nadlenom kantonalnom inspektoru, a ako se rjeenje odnosi na
primjenu opinskog, odnosno gradskog propisa alba se izjavljuje
opinskom, odnosno gradskom organu odreenom statutom, ili propisom
opinskog, odnosno gradskog vijea.

Rjeenje po albi mora se donijeti najkasnije u roku od 15 dana od
dana prijema albe.

Rjeenje doneseno po albi iz stava 2. ovog lana je konano i protiv
njega se moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda u skladu sa
zakonom.

lan 127.

Pravno lice sa javnim ovlatenjima, odnosno organ uprave i upravna
organizacija kod kojih je izvren inspekcijski nadzor, obavezni su postupiti po
rjeenju inspektora iz lana 126. ovog Zakona.





44
lan 128.

Inspektor je obavezan pratiti provedbu upravnih mjera koje je naloio
rjeenjem, pa ako utvrdi da se nareene mjere ne provode na nain i u roku
kako je rjeenjem odreeno, obavezan je podnijeti zahtjev za pokretanje
prekrajnog postupka, kao i preduzeti druge mjere za koje je zakonom
ovlaten.

Ako inspektor ne moe osigurati provedbu upravnih mjera u smislu
stava 1. ovog lana, obavezan je o tome, bez odlaganja, pisano obavijestiti
rukovodioca organa uprave kojem pripada taj inspektor, koji je obavezan
podnijeti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka, ako to nije uinio
inspektor i preduzeti druge mjere radi osiguranja provedbe naloenih mjera.


lan 129.

Inspektor moe privremeno oduzeti dokumente i predmete koji u
disciplinskom, odnosno prekrajnom, ili sudskom postupku mogu posluiti kao
dokaz o emu je duan izdati pisanu potvrdu.


lan 130.

Inspektor je duan preduzimati i odgovarajue preventivne aktivnosti u
cilju spreavanja nastupanja tetnih posljedica zbog nedostataka i
nepravilnosti u provedbi zakona i drugih propisa ije izvrenje nadzire i u tom
cilju ima pravo upozoriti fizika i pravna lica na obaveze iz propisa, ukazati na
tetne posljedice koje mogu nastati i predloiti mjere za otklanjanje njihovih
uzroka i druge mjere za koje cijeni da su potrebne, a fizika i pravna lica su
duna postupiti po datim preventivnim mjerama inspektora.

Preventivne mjere iz stava 1. ovog lana nareuju se rjeenjem.


lan 131.

O svim izvrenim inspekcijskim pregledima i preduzetim upravnim
mjerama iz l. 125. i 130. ovog Zakona inspektor je duan voditi evidenciju.

Federalni ministri, svaki u oblasti iz svoje nadlenosti, propisuju sadraj
i nain voenja evidencije iz stava 1. ovog lana.


lan 132.

Inspekcija je duna najmanje jednom godinje podnijeti pisani izvjetaj o
izvrenim inspekcijskim pregledima, o naenom stanju, pojavama i
problemima i o preduzetim mjerama, sa prijedlogom mjera koje bi trebalo
preduzeti za otklanjanje utvrenog nezakonitog ponaanja. U izvjetaju se
45
obavezno moraju obraditi vidovi i naini krenja zakona i drugih propisa,
nedostaci u propisima i predloiti u kojem bi pravcu trebalo mijenjati pojedina
zakonska rjeenja.

Izvjetaj iz stava 1. ovog lana podnosi se sljedeim organima i to:
1) federalna inspekcija izvjetaj podnosi Vladi Federacije i Parlamentu
Federacije;
2) kantonalna inspekcija izvjetaj podnosi vladi kantona i skuptini
kantona;
3) opinska, odnosno gradska inspekcija izvjetaj podnosi opinskom
naelniku, odnosno gradonaelniku i opinskom, odnosno gradskom vijeu.



2. Odnos federalne inspekcije prema
kantonalnoj i opinskoj inspekciji


lan 133.

Federalna inspekcija sarauje sa kantonalnom inspekcijom i prua joj
potrebnu strunu pomo u svim pitanjima od zajednikog interesa.

Saradnja i struna pomo iz stava 1. ovog lana obavezno se ostvaruje
u onim pitanjima u kojima je federalnim zakonom predvieno da odreene
poslove inspekcijskog nadzora na provoenju federalnog zakona vri
kantonalna inspekcija.

U sluajevima iz stava 2. ovog lana federalna inspekcija ima pravo
kantonalnoj inspekciji davati naloge, upute i instrukcije o nainu vrenja
inspekcijskog nadzora, a kantonalna inspekcija duna je postupiti po
zahtjevima federalne inspekcije i obavijestiti je o preduzetim mjerama

lan 134.

Ako federalna inspekcija utvrdi da kantonalna inspekcija ne vri, ili
nepravilno vri inspekcijski nadzor iz stava 2. lan 133. ovog Zakona, u tom
sluaju federalna inspekcija obavezna je sa tim upoznati vladu kantona i traiti
preduzimanje odgovarajuih mjera kako bi kantonalna inspekcija vrila taj
nadzor, a do poetka rada kantonalne inspekcije, taj inspekcijski nadzor vrit
e federalna inspekcija.

Trokovi nastali vrenjem inspekcijskog nadzora od federalne
inspekcije iz stava 1. ovog lana padaju na teret kantonalnog organa uprave u
iju nadlenost spada taj inspekcijski nadzor.





46
lan 135.

Odredbe l. 133. i 134. ovog Zakona analogno se primjenjuju i na
odnose federalne inspekcije prema opinskoj, odnosno gradskoj inspekciji u
sluajevima kada je federalnim zakonom opinska, odnosno gradska
inspekcija ovlatena da vri odreene poslove inspekcijskog nadzora nad
provoenjem federalnog zakona.



lan 136.

Odredbe l. 133. i 134. ovog Zakona analogno se primjenjuju i na
odnose kantonalne inspekcije prema opinskoj, odnosno gradskoj inspekciji, a
posebno u pitanjima u kojima je opinska, odnosno gradska inspekcija
kantonalnim zakonom ovlatena da vri odreene poslove inspekcijskog
nadzora nad provoenjem kantonalnog zakona.


3. Federalna upravna inspekcija


lan 137.

Poslove upravne inspekcije nad izvravanjem ovog Zakona i
federalnih zakona, koji se odnose na radne odnose dravnih slubenika i
namjetenika u organima uprave i upravnim organizacijama, upravni postupak
i posebne upravne postupke ureene federalnim propisima i kancelarijsko
poslovanje u organima uprave i upravnim organizacijama i pravnim licima sa
javnim ovlatenjima vri Federalno ministarstvo pravde.

U vrenju inspekcijskog nadzora federalni upravni inspektor postupa u
skladu sa odredbama l. od 117. do 143. ovog Zakona.

lan 138.

Poslove upravne inspekcije iz lana 137. ovog Zakona neposredno vre
federalni upravni inspektori.

Za federalnog upravnog inspektora moe se postaviti diplomirani pravnik
koji ima poloen neki od ispita predvienih u odredbi stava 2. lana 118. ovog
Zakona i najmanje tri godine radnog staa na najsloenijim upravno-pravnim
poslovima, ili upravnom rjeavanju poslije poloenog navedenog ispita.


lan 139.

Federalni upravni inspektor inspekcijskim nadzorom utvruje injenice
koje se odnose na sljedea pitanja:
47
1) potovanja pravila upravnog postupka prilikom rjeavanja zahtjeva
graana i pravnih lica u prvostepenom i drugostepenom upravnom postupku;
2) primjene propisa o dravnoj upravi koji se odnose na organizaciju i
nain rada organa uprave i upravnih organizacija (pravilnik o unutranjoj
organizaciji);
3) primjene propisa o radnim odnosima prilikom ostvarivanja prava
dravnih slubenika i namjetenika iz radnog odnosa u organima uprave i
upravnim organizacijama, kao i primjena propisa u pogledu ispunjavanja
uvjeta kolske spreme i drugih uvjeta slubenih lica koja rade na poslovima
upravnog rjeavanja u pravnim licima sa javnim ovlatenjima;
4) rjeavanja upravnih stvari u prvostepenom i drugostepenom
upravnom postupku u propisanim rokovima;
5) pravilnosti primjene pravila postupka koja su ureena Zakonom o
upravnom postupku (Slubene novine Federacije BiH, br. 2/98 i 48/99);
6) naina prikupljanja dokaza u upravnom postupku, a posebno dokaza
koji prema zakonu treba da se pribavljaju po slubenoj dunosti;
7) naina provedbe administrativnog izvrenja;
8) pruanja pravne pomoi graanima i pravnim licima u upravnim
postupcima;
9) voenja propisane evidencije za prvostepeni i drugostepeni upravni
postupak;
10) primjene propisa o kancelarijskom poslovanju.

Inspekcijski nadzor iz stava 1. ovog lana federalni upravni inspektori
vre u federalnim, kantonalnim, gradskim i opinskim organima uprave i
upravnim organizacijama i pravnim licima sa javnim ovlatenjima kojima su ta
ovlatenja povjerena federalnim zakonom.





lan 140.

Federalni upravni inspektor duan je primjerak zapisnika o izvrenom
inspekcijskom nadzoru dostaviti rukovodiocu organa uprave i upravne


organizacije, a u gradu i opini gradonaelniku, odnosno opinskom naelniku,
odnosno rukovodiocu pravnog lica sa javnim ovlatenjima.
Prema potrebi, federalni upravni inspektor moe i Vladu Federacije
upoznati sa naenim stanjem, odnosno vladu kantona, a u opini opinskog
naelnika, odnosno u gradu gradonaelnika i predloiti preduzimanje
odgovarajuih mjera.

lan 141.

Protiv rjeenja federalnog upravnog inspektora donesenog na osnovu
stava 1. lana 126. ovog Zakona rukovodilac organa uprave, odnosno upravne
organizacije, kao i gradonaelnik i opinski naelnik i pravno lice sa javnim
48
ovlatenjima, mogu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja izjaviti albu
federalnom ministru pravde.

alba na rjeenje iz stava 1. ovog lana odlae izvrenje rjeenja.

Rjeenje doneseno po albi je konano i protiv njega se moe pokrenuti
upravni spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.


lan 142.

Ako federalni upravni inspektor utvrdi da se povredama federalnih zakona
i drugih federalnih propisa graanima i pravnim licima onemoguava ostvarivanje
njihovih prava i pravnih interesa u propisanim rokovima, ili na bilo koji drugi nain
ometa ostvarivanje tih prava (lan 74. stav 1.), federalni upravni inspektor
obavezan je pisano, bez odlaganja sa tim upoznati Vladu Federacije, odnosno
vladu kantona, a u opini, odnosno gradu opinskog naelnika, odnosno
gradonaelnika i ukazati na posljedice koje su iz takvog stanja nastupile, ili bi
mogle nastupiti i zatraiti da ti organi preduzmu odgovarajue mjere iz okvira
svoje nadlenosti u cilju otklanjanja nepravilnosti na koje ukau federalni upravni
inspektori.


lan 143.

Graani, pravna lica, kao i dravni slubenici i namjetenici imaju pravo,
radi zatite svojih prava utvrenih ovim i drugim federalnim zakonima i drugim
federalnim propisima, obraati se usmeno ili pisano federalnoj upravnoj inspekciji
u svim sluajevima kada im se na bilo koji nain oteava, ili onemoguava da
brzo i jednostavno ostvaruju svoja prava i pravne interese, ili da izvravaju svoje
obaveze kod organa uprave, ili upravne organizacije, odnosno pravnog lica sa
javnim ovlatenjima, a naroito:
1) ako im se u zakonom propisanom roku ne rjeavaju zahtjevi i albe u
upravnom postupku, odnosno u postupku iz radnih odnosa;
2) ako se od njih trai da u upravnom postupku dokazuju injenice
uvjerenjima i drugim javnim ispravama koje je po slubenoj dunosti, u skladu sa
ovim ili drugim zakonom, obavezan pribavljati dravni slubenik koji vodi upravni
postupak;




3) ako im se ne izvravaju upravni akti doneseni radi ostvarivanja prava i
pravnih interesa u upravnom postupku;
4) ako im se ne prua pravna pomo u ostvarivanju prava i pravnih
interesa i izvravanju obaveza u upravnom postupku.

Federalni upravni inspektor obavezan je odmah postupiti po zahtjevu iz
stava 1. ovog lana na nain utvren u odredbi lana 121. stav 3. ovog Zakona.

49

4. Kantonalna upravna inspekcija


lan 144.

Kantonalna upravna inspekcija organizira se za vrenje inspekcijskog
nadzora u kantonalnim, opinskim i gradskim organima uprave i upravnim
organizacijama i pravnim licima sa javnim ovlatenjima i to u odnosu na
sljedea pitanja:
1) u opinskim i gradskim organima uprave i upravnim organizacijama
vri inspekciju u odnosu na pitanja iz odredbe stava 1. lana 139. ovog
Zakona, koja su regulirana federalnim propisima;
2) u kantonalnim, opinskim i gradskim organima uprave i upravnim
organizacijama vri inspekciju u odnosu na pitanja iz odredbe stava 1. lana
139. ovog Zakona, koja su regulirana kantonalnim zakonom i drugim
kantonalnim propisom;
3) u pravnim licima sa javnim ovlatenjima kojima su javna ovlatenja
povjerena kantonalnim zakonom u odnosu na pitanja iz stava 1. lana 139.
ovog Zakona, koja su regulirana federalnim i kantonalnim propisima.

U vrenju inspekcijskog nadzora iz stava 1. ovog lana kantonalna
upravna inspekcija postupa u skladu sa odredbama l. od 117. do 143. ovog
Zakona.


XIII. KANCELARIJSKO I ARHIVSKO POSLOVANJE


lan 145.

Organi uprave i upravne organizacije, kao i pravna lica sa javnim
ovlatenjima i javna preduzea i javne ustanove duni su voditi kancelarijsko i
arhivsko poslovanje u poslovima iz svoje nadlenosti.

Kancelarijsko poslovanje obuhvata evidenciju o svim predmetima koji
se odnose na upravno rjeavanje u prvostepenom i drugostepenom upravnom
postupku i evidenciju o predmetima i drugim aktima koji se rjeavaju u okviru
vrenja strunih i drugih poslova iz nadlenosti organa, organizacija i pravnih
lica iz stava 1. ovog lana.


Kancelarijsko poslovanje iz stava 2. ovog lana vodi se na nain
utvren u propisu koji se donosi na osnovu lana 153. ovog Zakona, a arhivsko
poslovanje vodi se na nain utvren posebnim federalnim propisima koji se
odnose na arhivsko poslovanje organa uprave, upravnih organizacija i pravnih
lica.

Odredbe ovog lana odnose se i na kancelarijsko i arhivsko poslovanje
organa zakonodavne i izvrne vlasti i njihovih strunih i drugih slubi i tijela.
50


lan 146.

Organi uprave i upravne organizacije koji po bilo kom osnovu prestaju
raditi, duni su slubena akta, spise i drugu dokumentaciju predati organu
uprave, ili upravnoj organizaciji koji preuzimaju poslove ukinutog organa,
odnosno organizacije.

Primopredaja akata, spisa i dokumentacije iz stava 1. ovog lana vri
se na nain ureen u propisu koji na osnovu lana 153. ovog Zakona donosi
federalni ministar pravde.


XIV. PRIMJENJIVANJE ODREDABA OVOG
ZAKONA NA DRUGE ORGANE I SLUBE


lan 147.

Odredbe ovog Zakona, koje se odnose na unutranju organizaciju
organa uprave, status i ovlatenja rukovodioca organa uprave, rukovodee
dravne slubenike, radne odnose i sredstva za rad organa uprave, shodno se
primjenjuju i na strune i druge slube organa izvrne vlasti, organa
zakonodavne vlasti, ombudsmene, organa sudske vlasti, tuilatva,
pravobranilatva, ustanove za izvrenje krivinih sankcija, zatvore i organe za
prekraje Federacije, kantona, grada i opine, ako posebnim zakonom ili
drugim propisom nije drugaije odreeno.


XV. NADZOR NAD PRIMJENOM OVOG ZAKONA


lan 148.

Nadzor nad primjenom ovog Zakona u federalnim, kantonalnim,
gradskim i opinskim organima uprave i upravnim organizacijama i pravnim
licima sa javnim ovlatenjima i preduzimanje odgovarajuih mjera za njegovu
pravilnu primjenu vri Federalno ministarstvo pravde, a u odnosu na sredstva
za rad organa uprave i upravnih organizacija nadzor vri Federalno
ministarstvo finansija za federalne organe uprave i upravne organizacije, a
kantonalno ministarstvo nadleno za finansije za kantonalne organe uprave i
upravne organizacije, dok opinski, odnosno gradski organ uprave nadlean
za finansije, nadzor vri za opinske, odnosno gradske organe uprave i
upravne organizacije.





51
XVI. KAZNENE ODREDBE

lan 149.

Novanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM kaznit e se
za prekraj pravno lice sa javnim ovlatenjima, kao i druga pravna lica ako:
1) ne postupi po nalogu organa uprave (lan 28. stav 2.);
2) na zahtjev nadlenog organa uprave ne dostavlja izvjetaje, podatke
i informacije iz oblasti koji se odnose na javna ovlatenja (lan 30. stav 2.);
3) onemoguava, ili na bilo koji drugi nain ometa ostvarivanje prava i
pravnih interesa graana, ili pravnih lica, ili zahtjeve graana i pravnih lica ne
rjeava u propisanim rokovima (lan 74. i lan 76. stav 1. u vezi sa lanom 80.
stav 2.);
4) graanima ne prua potrebnu pravnu pomo i ne daje odgovarajua
objanjenja o nainu ostvarivanja njihovih prava i obaveza (lan 75. u vezi sa
lanom 80. stav 2.);
5) od graana trai nepotrebne i suvine dokaze, ili trai dokaze o
kojima se vodi slubena evidencija (lan 77. stav 1. u vezi sa lanom 80. stav
2.);
6) na zahtjev graana ne izda uvjerenja o injenicama o kojima vodi
slubenu evidenciju (lan 79. u vezi sa lanom 80. stav 2.);
7) na zahtjev organa uprave i upravne organizacije ne dostavlja
podatke, informacije i drugu dokumentaciju (lan 104. stav 2.);
8) inspektoru onemoguava vrenje inspekcijskog nadzora, ili prui
fiziki otpor, ili ne daje potrebna obavjetenja i podatke od znaaja za vrenje
nadzora (lan 122.);
9) ne postupi po rjeenju inspektora (lan 127.), ili po rjeenju
inspektora kojim su nareene preventivne mjere (lan 130.);
10) ne vodi kancelarijsko i arhivsko poslovanje na propisan nain (lan
145.).

Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se novanom kaznom u
iznosu od 300 KM do 2.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu iz stava 1.
ovog lana.

lan 150.

Novanom kaznom u iznosu od 300 KM do 2.000 KM kaznit e se za
prekraj odgovorno lice u organu uprave i upravnoj organizaciji ako:
1) ne preduzima predviene mjere (lan 28. stav 1.);
2) ovlasti dravnog slubenika da donosi rjeenja i druga pojedinana
akta bez donoenja posebnog pisanog rjeenja (lan 70. stav 3.);
3) zahtjeve graana ne rjeava u propisanim rokovima (lan 74.);

4) graanima ne prua potrebnu pravnu pomo i ne daje odgovarajua
objanjenja i upute za ostvarivanje njihovih prava i obaveza (lan 75.);
5) od graana trai nepotrebne i suvine dokaze, ili trai dokaze koji se
prema zakonu moraju pribavljati po slubenoj dunosti, ili ako na bilo koji drugi
nain odugovlai sa rjeavanjem zahtjeva graana (lan 76. stav 1.);
6) ne postupi po predstavkama i pritubama graana (lan 76. stav 2.);
52
7) od graana trai pribavljanje uvjerenja i drugih isprava o injenicama
iz slubenih evidencija (lan 77. stav 1.);
8) na zahtjev graana ne izda uvjerenja o injenicama iz slubenih
evidencija (lan 79.);
9) na zahtjev federalnog organa uprave ne dostavi podatke, spise,
dokumentaciju i obavjetenja o izvrenim poslovima (lan 84.);
10) na zahtjev kantonalnog organa uprave ne dostavi odreene podatke
i obavjetenja (lan 87. stav 2.);
11) onemoguava ombudsmenu ispitivanje njihove djelatnosti, odnosno
djelatnosti dravnih slubenika i namjetenika, ili ne osigura sva slubena
dokumenta, ukljuujui i tajna, kao i upravne spise i osigura saradnju svakog
dravnog slubenika, ili onemogui prisustvo ombudsmena pri rjeavanju stvari
u upravnom postupku (lan 101.);
12) na zahtjev pravnih lica iz oblasti tampe i drugih sredstava javnog
informiranja ne prui obavjetenja i ne da podatke o pojedinim pitanjima iz
svoje nadlenosti (lan 104. stav 1.);
13) onemoguava inspekcijski nadzor, ili ne da potrebne podatke i
obavjetenja, ili inspektoru prui fiziki otpor ili prijetnje (lan 122.);
14) ne postupi po rjeenju inspektora (lan 127.), ili po preventivnim
mjerama koje daje inspektor (lan 130.);
15) ne vodi kancelarijsko i arhivsko poslovanje na propisani nain (lan
145.).

Odgovornim licem u organu uprave i upravnoj organizaciji, u smislu
stava 1. ovog lana, smatra se rukovodilac organa uprave i upravne
organizacije, inspektor, opinski naelnik, odnosno gradonaelnik, kao i dravni
slubenik koji je zaduen da neposredno obavi odreeni posao, a nije ga
obavio, ili je izvrio radnju suprotno datoj obavezi.



XVII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


lan 151.

Federalni, kantonalni, opinski i gradski organi uprave i upravne
organizacije organizirat e se u skladu sa ovim Zakonom u roku od godinu
dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.


lan 152.

Rukovodioci federalnih organa uprave koji su ovim Zakonom ovlateni
za donoenje podzakonskih propisa za provoenje pojedinih odredaba ovog
Zakona donijet e te propise u roku od est mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog Zakona.



53
lan 153.

Federalni ministar pravde propisat e sadraj i nain voenja
kancelarijskog poslovanja u federalnim, kantonalnim, opinskim i gradskim
organima uprave i upravnim organizacijama, te u zakonodavnim i izvrnim
organima vlasti i njihovim strunim i drugim slubama i tijelima, kao i pravnim
licima sa javnim ovlatenjima i drugim pravnim licima javnog karaktera i
postupak sa arhivskim predmetima u tim organima, organizacijama i pravnim
licima, kao i postupak primopredaje slubenih akata, spisa i druge slubene
dokumentacije, izmeu ukinutih, odnosno novoosnovanih federalnih organa
uprave, kantonalnih, opinskih, odnosno upravnih organizacija.

Propisi iz stava 1. ovog lana donijet e se u roku od deset mjeseci od
dana stupanja na snagu ovog Zakona.

lan 154.

Kanton, opina i grad duni su svoje propise o upravi uskladiti sa
odredbama ovog Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu
ovog Zakona.

lan 155.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da vai Zakon o
upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH",
br. 28/97 i 26/02).

lan 156.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
"Slubenim novinama Federacije BiH".



PREDSJEDAVAJUI PREDSJEDAVAJUI
DOMA NARODA PREDSTAVNIKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BIH PARLAMENTA FEDERACIJE BIH

Slavko Mati Muhamed Ibrahimovi

54