SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

PRAVNI FAKULTET U OSIJEKU

Nadzor nad upravom
( seminarski rad iz osnova uprave )










Mentorica: Studentica:
Jelena Dujmovi Ramona Vrai


1

1. SADRAJ:

1. SADRAJ ........................................................................................................................ 1
2. UVOD .............................................................................................................................. 2
3. OPENITO O UPRAVI .................................................................................................. 3
4. NADZOR U UPRAVI ..................................................................................................... 4
4.1. Nadzor rezultata rada i nadzor naina rada ............................................................... 4
4.2. Nadzor sadraja i nadzor ekonominosti .................................................................. 4
4.3. Opi nadzor i specijalni nadzor ................................................................................. 4
4.4. Unutarnji nadzor i vanjski nadzor ............................................................................. 4
4.5. Prethodni nadzor i naknadni nadzor ......................................................................... 5
4.6. Nadzor akata i nadzor rada ....................................................................................... 5
4.7. Nadzor zakonitosti i nadzor svrsishodnosti ............................................................... 5
5. NOSIOCI KONTROLA NAD UPRAVOM .................................................................. 6
6. NADZOR NAD OBAVLJANJEM POSLOVA DRAVNE UPRAVE ......................... 9
7. ZAKLJUAK ................................................................................................................ 11
8. LITERATURA .............................................................................................................. 12






2

2. UVOD

Uprava se mijenja pod utjecajem transformacije drutva kao cjeline. Ona se u suvremenom
smislu, javlja u Europi tijekom 17. i 18. stoljea uspostavljanjem centraliziranih monarhija, a to
nazivamo prosvjeeni apsolutizam. Od toga vremena drutveni razvoj u europskim zemljama
obiljeen je odreenim pravilnostima, odnosno tendencijama. Tendencija je takav slijed pojavnih
oblika u razvoju kod kojega su vremenski blii oblici slini sadanjim izgledu pojave od
vremenski udaljeniji oblika. U ovom seminaru takoer govorimo o usporeivanju stvarne
djelatnosti upravnih organizacija, odnosno rezultata te djelatnosti s rezultatima koje smo
oekivali na temelju unaprijed utvrenih kriterija to jest nadzoru u upravi. Nadzor u upravi moe
biti: nadzor rezultata rada i nadzor naina rada , nadzor sadraja i nadzor ekonominosti, opi
nadzor i specijalni nadzor, unutarnji nadzor i vanjski nadzor, prethodni i naknadni, nadzor akata i
nadzor rada, te nadzor zakonitosti i nadzor svrsishodnosti. Spomenut emo to obuhvaa sustav
nadzora u upravi i pokazatelje kvalitete sustava nadzora te tko provodi nadzor nad obavljanjem
poslova dravne uprave.












3

3. OPENITO O UPRAVI


Dravna uprava je sastavni dio ireg pojma javne uprave koji osim dravne uprave
obuhvaca lokalnu i podrucnu regionalnu samoupravu te javne slube, a kojima je zajednicki cilj
zadovoljavanje opcih interesa i javnih potreba. Ustrojstvo i poslovi dravne uprave i nacin
njihovog obavljanja ureduju se zakonom. Temeljni zakonski propisi kojima se ureduje
ustrojstvo, djelokrug i nacin rada dravne uprave su Zakon o sustavu dravne uprave i Zakon o
ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih sredinjih tijela dravne uprave. Uprava se mijenja
pod utjecajem transformacije drutva kao cjeline. Ona se u suvremenom smislu, javlja u Europi
tijekom 17. i 18. stoljea uspostavljanjem centraliziranih monarhija, a to nazivamo prosvjeeni
apsolutizam. Od toga vremena drutveni razvoj u europskim zemljama obiljeen je odreenim
pravilnostima, odnosno tendencijama. Tendencija je takav slijed pojavnih oblika u razvoju kod
kojega su vremenski blii oblici slini sadanjim izgledu pojave od vremenski udaljeniji oblika.
Tendencije u drutvenom razvoju su: porast drutvene gustoe, odnosno sve vei broj stanovnika
na etvornom kilometru, urbanizacija, rast koliine informacija, poveanje proizvodnosti
ljudskog rada i tako dalje. Tendencija djeluje u okviru jedne zajednice, a i djeluje u definiranom
prostoru i vremenu. U jednoj od najstarijih definicija uprave od M. Smrekara, uprava se
promatra sa stajalita diobe vlasti kao tree grane djelatnosti dravne vlasti. Profesor Krbek
navodi da se izraz uprava gleda u dva osnovna smisla: u funkcijonalnom smilsu kao odreena
aktivnost ili djelatnost i u organizacijskom smislu organizam ili aparat koji to provodi. On je
razlikovao upravu u uem i irem smislu: upravu u uem smislu ine samo tijela dravne uprave,
a upravu u irem smislu ine i drutvene organizacije, pa i pojedinci kada obavljaju javnu slubu.
Pojam uprave je vremenski uvjetovan, on se mijenja i mijenjat e se. Profesor Pusi je takoer
razlikovao dva znaenja uprave: uprava kao upravna organizacija i uprava kao upravljanje.
Uprava je dakle skup dravnih tijela koja su pozitivnim normama odreena kao upravna, ija se
djelatnost posebno oituje u neposrednoj provedbi zakona, rjeavanju u upravnim stvarima,
provedbi upravnog nadzora, obavljanju materijalnih radnji, obavljanju drugih upravnih i strunih
poslova koji su joj stavljeni u nadlenost.

4

4. NADZOR U UPRAVI

Usporeivanje stvarne djelatnosti upravnih organizacija, odnosno rezultata te djelatnosti s
rezultatima koje smo oekivali na temelju unaprijed utvrenih kriterija to jest nadzoru u upravi.
Nadzor u upravi moe biti: nadzor rezultata rada i nadzor naina rada , nadzor sadraja i nadzor
ekonominosti, opi nadzor i specijalni nadzor, unutarnji nadzor i vanjski nadzor, prethodni i
naknadni, nadzor akata i nadzor rada, te nadzor zakonitosti i nadzor svrsishodnosti.
4.1. Nadzor rezultata rada i nadzor naina rada
Nadzor prema tome da li se s unaprijed postavljenim kriterijima usporeuju direktno
postignuti rezultati ili se isti cilj postie indirektno, usporeivanjem primijenjenih metoda s
metodama koje su bile propisane.

4.2. Nadzor sadraja i nadzor ekonominosti
Pema tome da li se pri usporeivanju stvarnih rezultata i primjenjenih metoda s oekivanim
rezultatima i propisanim motodama uzima u obzir omjer izmeu vrijednosti upotrebljivih
sredstava i vrijednosti postignutog uinka ili se taj omjer ne uzima u obzir.

4.3. Opi nadzor i specijalni nadzor
Prema tome da li su nadzornim procesom obuhvaeni naelno svi aspekti neke upravne
djelatnosti ili samo neki aspekti , odnosno neke faze dotine djelatnosti.

4.4. Unutarnji nadzor i vanjski nadzor
Prema tome da li su nositelji nadzorne djelatnosti u sustavu upravne organizacije, odnosno
sustava upravnih organizacija ili su izvan njihova sastava na primjer sudski nadzor)

5

4.5. Prethodni nadzor i naknadni nadzor
Prema tome da li se pojedina upravna djelatnost nadzire u svojim prethodnim fazama (
nacrta, prijedloga i slino), osobito prije nego to je donesena odreena formalna odluka ili se
nadzorni proces pokree u kasnijim fazama, odnosno nakon donoenja neke formalne odlukle.

4.6 Nadzor akata i nadzor rada
Prema tome da li su predmet nadzora samo formalni akti , formalne odluke koje donosi
upravna organizacija ili druga njezina djelatnost.

4.7. Nadzor zakonitosti i nadzor svrsishodnosti
Prema tome da li kriterij s kojim se usporeuje djelatnost upravne organizacije jest ili nije
pravni propis.


Kontrola uprave moe se manifestirati kao: kontrola zakonitosti (legaliteta) i kontrola
svrhovitosti (oportuniteta). Subjekti kontrole su: nosioci kontrole, organi nad kojima se obavlja
kontrola. Predmet kontrole: ponaanje uprave, nain upotrebe ovlatenja, akti i mjere koje
uprava donosi, odnosno poduzima. Kontrolna ovlatenja su : konstatacija, objektivno stavljanje
van snage, (akti se stavljaju van snage (kasacija) sa uinkom ponitavanja ili ukidanja),
meritorno rjeavanje (kontrolor svojom odlukom moe zamijeniti odluku organa koji je
kontrolirao). Djelotvornost kontrole ovisi od veliine broja subjekata i irine kontrolnih
ovlatenja.





6

5. NOSIOCI KONTROLE NAD UPRAVOM


Kontrola uprave:
1. od strane predstavnikog tijela,
2. od strane pukog pravobranitelja,
3. unutar same uprave,
4. putem drutvenog nadzora,
5. dravnog odvjetnitva i druge posebne upravne kontrole (npr. financijska kontrola i
razne inspekcijske slube),
6. sudova.


1. Kontrola uprave od strane predstavnikog tijela

Sabor RH je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti. Vlada obavlja
izvrnu vlast. Sabor nadzire rad Vlade, a ona je odgovorna predsjedniku Republike i saboru.
U jedinicama lokalne samouprave; opinsko odnosno gradsko vijee i upanijska skuptina.
Izvrne poslove obavlja opinsko, gradsko, odnosno upanijsko poglavarstvo.
Prema Ustavu, predsjednik Republike imenuje i razrjeuje dunosti predsjednika Vlade, te na
prijedlog predsjednika Vlade imenuje i razrjeuje dunosti njezine potpredsjednike i lanove.
Predsjednik Vlade, u roku 15 dana od imenovanja, predstavlja vladu saboru i trai
glasovanje o povjerenju. Na prijedlog 1/10 zastupnika, moe se pokrenuti pitanje povjerenja.
U jedinicama lokalne samopurave , na prijedlog lanova predstavnikog tijela jedinice
lokalne samouprave pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku poglavarstva, pojedinom
njegovom lanu ili poglavarstvu u cjelini, glasovanje moe zahtijevati i predsjednik
poglavarstva. Odluka se prihvaa ako je za nju glasovala veina svih lanova predstavnikog
tijela. INTERPELACIJOM se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o
pojedinim odlukama vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od opeg stajalita vlade ili
ministarstva u provoenju zakona ili utvrene politike. Interpelacija se moe podnijeti i kad
7

zastupnik nije zadovoljan ni naknadnim dopunskim pisanim odgovorom Vlada ili lan Vlade na
postavlheno pitanje, a pitanje i odgovor ukazuje da postoje osobito opravdani razlozi da se o
njima otvori rasprava u Saboru.
Mogunost predsjednika da raspusti Sabor, uz prijedlog Vlade, i supotpis njezina
predsjednika, a nakon savjetovanja sa predsjednikom Sabora, ako se izglasa nepovjerenje Vladi,
ili ako se u roku mjesec dana od dana predlaganja ne prihvati proraun.

2. Kontrola uprave od strane pukog pravobranitelja

Puki pravobranitelj opunomoenik je Hrvatskog Sabora koji titi ustavna i zakonska prava
graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Uveden je
Zakonom o pukom pravobranitelju iz 1992. godine.
Vue korjene iz vedske, gdje je ustanovljen jo prije dva stoljea ombudsman.
Odgovoran je parlamentu, prima pritube graana, ima ovlasti da provodi istragu, preporuuje
potrebne mjere i objavljuje svoja izvjea. On imenuje i razrjeuje Sabor, na vrijeme od 8
godina. Diplomirani pravnik sa minimalno 15 godina radnog iskustva.U pravilu puki
pravobranitelj ne postupa u stvarima o kojima je u tijeku upravni ili drugi postupak. Podnosi
Saboru godinje izvjee o svome radu te ima tri zamjenika. Razrjeenje je mogue u tri sluaja:
ostavkom prihvaenom od Sabora, gubitkom HR dravljanstva, ako tako odlui Sabor.

3. Kontrola uprave unutar same uprave

Kontrola unutra same uprave: (tzv. Upravna kontrola ) predstavlja detaljnije reguliranje
medusobnih odnosa unutar uprave i ovlasti koje imaju jedna (u pravilu via) tijela u odnosu na
druga (nia). Bit te kontrole ogleda se u injenici to ona ne izlazi iz okvira strukture uprave i
obavlja se na nain da jedno tijelo uprave nadzire drugo.

Kontrolu unutar uprave karakteriziraju i brojnost oblika u kojima se javlja:
Vlada nadzire rad ministarstava, te je ovlatena ukidati ili ponitavati upravne akte ministarstava
ili dr. tijela republicke uprave. Vlada ima pravo i dunost da pod odredenim uvjetima ukine
propis ministarstva ili dr. tijela republike uprave.
8

Ministarstva, sredinji dravni uredi i dravne upravne organizacije nadziru rad tijela
dravne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, te pravne osoba koje imaju javnu
ovlasti u prenesenim im poslovima dravne uprave.
Uredi dravne upravne u jedinici podrune samouprave nadziru rad tijela jedinica lokalne
samouprave i uprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenesenim im poslovima
dravne uprave na podruju upanije.
U provedbi upravnog nadzora tijela dravne uprave nadziru provedbu zakona i drugih
propisa, te zakonitost rada i postupanja tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i
uprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave.
Tijela dravne uprave nadziru osobito:
1. zakonitost rada i postupanja,
2. rjeavanje u upravnim stvarima,
3. djelotvornost, ekonominost i svrhovitost rada u obavljanju poslova dravne
uprave,
4. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost slubenika i namjetenika za
obavljanje poslova dravne uprave
5. odnos slubenika i namjetenika prema graanima i drugim strankama













9

6. NADZOR NAD OBAVLJANJEM POSLOVA DRAVNE UPRAVE


Vlada provodi nadzor nad obavljanjem poslova dravne uprave te moe: ukinuti propise
tijela dravne uprave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u povjerenim im
poslovima dravne uprave podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu
suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne
uprave s Ustavom i zakonom raspraviti stanje u pojedinom tijelu dravne uprave, tijelu jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti
mjere koje su to tijelo, tijelo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili pravna
osoba koja ima javne ovlasti duni poduzeti radi izvravanja poslova dravne uprave iz svog
djelokruga, a osobito razrijeiti, odnosno predloiti razrjeenje elnika tijela dravne uprave,
odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa zakonom kojim se ureuje lokalna
samouprava te zakonom kojim im je ovlatenje preneseno pokrenuti postupak za utvrivanje
odgovornosti slubenika i namjetenik poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim
propisima. Ministarstva, dravni uredi i dravne upravne organizacije provode upravni nadzor
nad radom ureda dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave i poduzimaju
odgovarajue mjere, a osobito pokreu postupak za utvrivanje odgovornosti dravnih
slubenika te neposredno izvravaju poslove iz nadlenosti ureda dravne uprave u jedinici
podrune (regionalne) samouprave kad ocijene da se na drugi nain ne moe izvriti zakon ili
drugi propis, a ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave nije postupio
sukladno prethodno danim napucima, u za to ostavljenom mu primjerenom roku. Sredinja tijela
dravne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i podrucne (regionalne)
samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova dravne uprave i u tom
svojstvu u ovlasti su osobito: nadzirati zakonitost, pravodobnost i pravilnost obavljanja
povjerenih poslova dravne uprave raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne i
podrune (regionalne) samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje
su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti duni poduzeti radi izvravanja poslova
dravne uprave, a osobito obustaviti od izvrenja ope akte tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u povjerenim im poslovima dravne
10

uprave te predloiti Vladi Republike Hrvatske poduzimanje mjera iz lanka 65. podstavka 1. i 2.
ovoga Zakona, predloiti razrjeenje elnika pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa
Zakonom o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi te zakonom kojim je ovlatenje
preneseno pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti slubenika i namjetenika tijela
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne
ovlasti poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.

















11

7. ZAKLJUAK

Poslovi dravne uprave su neposredna provedba zakona, donoenje propisa za njihovu
provedbu, obavljanje upravnog nazdora, te drugi upravni i struni poslovi, a poslovi dravne
uprave ureuju se zakonom. U ovom seminaru bazirali smo se o obavljanju upravnog nadzora
nad upravom te o pokazateljima kvalitete samog sustava nadzora u dravnoj upravi.Takoer
smo objasnili i sam pojam dravne uprave koji kae da je ona sastavni dio ireg pojma javne
uprave koji osim dravne uprave obuhvaa lokalnu i regionalnu samoupravu te javne slube,a
kojiima je zajedniki cilj zadovoljavanje opih interesa i javnih potreba. Kontrola uprave moe
se manifestirati kao: kontrola zakonitosti (legaliteta) i kontrola svrhovitosti (oportuniteta) a,
subjekti kontrole su: nosioci kontrole, organi nad kojima se obavlja kontrola , a u provedbi
upravnog nadzora tijela dravne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost
rada i postupanje tijela dravne uprave, tijela jedinice lokalne i podrune samouprave te pravnih
osoba koje ima javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave.U samoj provedbi
nadzora nad upravom tijela dravne uprave osobito nadziru : zakonitost rada i postupanja,
rjeavanje u upravnim stvarima, djelotvornost, ekonominost i svrhovitost rada u obavljanju
poslova dravne uprave, svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost slubenika i
namjetenika za obavljanje poslova dravne uprave te odnos slubenika i namjetenika prema
graanima i drugim strankama. Takoer dotakli smo se samih nosioca kontrola unutar uprave od
strane: predstavnikog tijela, pukog pravobranitelja, unutar same uprave, putem drutvenog
nadzora, dravnog odvjetnitva i druge posebne upravne kontrole (npr. financijska kontrola i
razne inspekcijske slube), te sudova.









12

8. LITERATURA


Pusi, Eugen; Nauka o upravi; kolska knjiga; Zagreb, 2002;
http://www.uprava.hr/default.aspx?id=9;
http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13166
http://www.nasciturus.com/enciklopedija/index.php?title=Category:Upravno_pravo;
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=kontrola+unutar+same+uprave&title=Posebn
o%3ATra%C5%BEi;
Blaevi, Robert. 1992: Upravna znanost str. 23-24;