Popreni nagib kolovoza

Sistemi i eme vitoperenja kolovoza

Dijagram zakrivljenosti kolovoza
Dijagram rezultujuih bonih potisaka

1
PUTEVI I ELJEZNIKE
PRUGE
VI Predavanje
Mr Katarina Mirkovi
Popreni nagib kolovoza
Povrina kolovoza nije u horizontalna, ve je zbog
odreenih potreba odvodnje i savladavanja
centrifugalne sile, nagnuta. Taj nagib, koji je sagledljiv
u poprenom profilu puta, naziva se popreni nagib
puta i
p
.

U pravcu popreni nagib ima ulogu evakuisanja vode sa
povrine kolovoza i njegova minimalna vrijednost
iznosi
i
p
= 2,5 % za asfalt beton
ip =2,0%) za cement beton
2
U krunoj krivini , povean popreni nagib u odnosu
na prevac, ima zadatak i da poniti jedan dio
centrifugalne sile koja djeluje na vozilo dok se kree
kroz krivinu.
Veliina i smjer poprenog nagiba zavise od stepena
zakrivljenosti (R) i orijentacije krivine (smjer
poprenog nagiba kolovoza u krivini po pravilu je
usmjeren ka centru krune krivine)

Promjene smjera krivina u situacionom planu
zahtijevaju i stalnu promjenu smjera poprenog
nagiba kolovoza. Ta promjena poprenog nagiba
kolovoza naziva se vitoperenje kolovoza.

3
Vitoperenje kolovoza se obavlja na duoni prelazne
krivine pod uslovom da se na poetku krune krivine
postigne potreban popreni nagib.

Prethodno utvrditi:
veliine poprenih nagiba u krivini,
usvojiti sistem vitoperenja i
definisati granine vrijednosti sekundarnih
podunih nagiba

4
Popreni nagib je po pravilu orjentisan ka sreditu krune krivine
max popreni nagib iznosi 7%, kod serpentina 9%
min popreni nagib iznosi 2.5%, iz uslova odvodnjavanja
vektorski zbir podunog i poprenog nagiba irez=10% kod puteva I, II i
III razreda, irez=12% za IV i V razreda

idealan popreni nagib:
rezultanta svih sila koje djeluju na vozilo upravna je na kolovoz
=> postoji ravnotea radijalnih sila pa se ne osjea se radijalno
ubrzanje,
upravljanje vozilom bez dodirivanja volana=brzina slobodnog
volana
Ovi uslovi odgovaraju prilikom primijenjene maksimalnih
radijusa.


5
Dimenzionisanje poprenog nagiba kolovoza
U realnim uslovima se primjenjuju znatno manji radijusi, pa u
prijemu radijalne sile uestvuju i popreni nagib i raspoloivo
radijalno trenje.
Na osnovu utvrenih konturnih uslova (maxi
pk
=7%,
mini
pk
=2.5%, R
g
=5minR), popreni nagib u krivini
proizvoljnog radijusa R
i
:



sraunata veliina zaokruuje se na gornjih 0.5%.
popreni nagib u principu pozitivnog smjera, dozvoljava se
kontra nagib kod blagih krivina, pod uslovom da je radijalno
ubrzanje manje od 0.5m/s2

6
Sistemi vitoperenja
Okretanje kolovozne ploe moe se vriti
oko bilo koje unaprijed usvojene ose vitoperenja.
Tehniki je ispravno ako se vitoperi oko neke od
geometrijski poznatih projektnih linija:

vitoperenje oko osovine kolovoza i
vitoperenje oko unutranje ivice kolovoza

7

Vitoperenje oko osovine kolovoza
preporuen sistem kod dvosmjernih puteva i
autoputeva
prednost: ravnomjerno raspodjeljene
deformacije ivinih linija, blai nagib rampe (tj.
vitoperenjada se vitoperenje obavi na kraem
potezu)
osovina puta ima neizmijenjen poloaj, pa u
konanoj razradi nivelacionog plana nema
odstupanja od usvojene nivelete


8
9
karakteristini tipovi putnih profila za vitoperenje oko osovine
a. autoput sa razdvojenim kolovozima, b. dvosmjerni putevi i ulice

Vitoperenje oko ivice kolovoza

dvostruko vee duine prelaznih rampi
primjenjuje se kod jednosmjernih kolovoza u
okviru denivelisanih raskrsnica i kod autoputeva sa
minimalnom irinom razdjelnog ostrva
obino se vitoperi oko unutranje ivice, spoljna
ivica mijenja svoj nivelacioni tok, kao i osa
kolovoza
niveleta trpi odreene korekcije


10
11
karakteristini tipovi putnih profila za vitoperenje oko ivice kolovoza:
a. autoput sa min razdjelnom trakom, b. samostalne jednosmjerne rampe

12
Dijagram zakrivljenosti poprenih
nagiba predstavlja sintezni prikaz
zakrivljenosti odreenog putnog
pravca na kojem je u kontinuitu
prikazana promjena poprenig
nagiba kolovoza, kako u pravcu
tako i u krivinama.
eme vitoperenja
linijske eme kojima se utvruju zakonitosti visinskih
promjena i sagledavaju estetske, konstruktivne i
voznodinamike posledice.

Konstrukcija eme vitoperenja:

1. Poznati parametri: radijus R, parametar prelazne krivine A
odnosno duina L i irina kolovoza B, poetni i zavrni nagib
i
p0
-i
pk
.
2. Usvoji se sistem vitoperenja: (npr. oko ivice ili oko osovine).
3. Izraunaju se visinske razlike strukturnih linija h
i
.

13
14
karakteristini eme vitoperenja proste putne krivine:
a. vitoperenje oko ose, b. vitoperenje oko unutranje ivice
15
ema vitoperenja S krivine:
a. vitoperenje oko ose, b. vitoperenje oko unutranje ivice
Rampa vitoperenja
predstavlja poduni nagib ivice kolovoza
Iz prikazanih ema uoava se da ivice kolovoza, u zoni
vitoperenja, obrazuiju rampu koja ima sopstveni poduni nagib,
nezavisan od nagiba nivelete.

Veliina nagiba rampe vitoperenja zavisi od usvojenog naina
vitoperenja i geometrijskih parametara kao to su:
Otrine promjene poprenog nagiba ip
irine kolovoza B
Duine puta na koma se vri vitoperenje L
R

Ovakvi veliki nagibi na mjestima prelaza PK i PL stvaraju vidne
prelome, tako da se za sve sluajeve gdje je iR>0,5% izvodi
odgovarajue zaobljenje



16
17
za vitoperenje oko ivice kolovoza:
za vitoperenje oko ose, vrijednosti iz tabele se dijele sa 2
Nagib prelazne rampe odreen je odnosom:
i
r
= (B q)/L
r
- oko ivice kolovoza ; q=i
N
i
r
= ( B/2 q)/L
r
oko osovine kolovoza ; L
r
duina prelazne ramp.
Kada je je nagib rampe vitoperenja

i
r
>0.5% (u izuzetnim sluajevima kod planinskih
puteva i kod veznih rampi na denivelisanim
raskrsnicama), vidljivi su prelomi ivice kolovoza,
tada se vri zaobljenje radijusima Rv2.15/ir









18
19
zaobljenje ivinih linija u sluaju kada je nagib rampe za
vitoperenje ir >0.5%

Kada je je nagib rampe vitoperenja

ir<0.2% (za vitoperenje oko ose) odnosno
ir< 0.4% (za vitopernje oko ivice kolovoza)

tada nema adekvatnog odvodnjavanja kolovoza
u zoni bliskoj infleksionoj taki (aqua-planing)
pa se pristipa dvostrukom vitoperenju .



















20
21
Primjeri dvostrukog vitoperenja
22
23
PRIMJER KONSTRUKCIJE EME VITOPERENJA I
REZULTUJUIH BONIH POTISAKA
Dijagram rezultujuih bonih potisaka

Prolaskom vozila kroz krivinu javlja se centrifugalna sila koju
jednim dijelom preuzima (savladjuje ) popreni nagib kolovoza,
dok se drugi dio koji se preko pneumatika prenosi na kolovoz,
savladjuje radijalnim trenjem. Taj dio centrifugalne sile osjea se
kao boni potisak f
r
.
Boni potisak se rauna kao razlika jedinine centrifugalne sile C
R
1

i poprenog nagiba kolovoza i
pk
:



gdje je:
f
r
- koeficijent radijalnog trenja (rezultujui boni potisak)
C
R
1
- jedinina centrifugalna sila
i
pk
- popreni nagib kolovoza u krivini










24
25
Iz vozno-dinamikog uslova:

U izrazu:
C = mV2 /R ,
veliina V2/R predstavlja centrifugalno ubrzanje C

Kako se zakrivljenost klotoide 1/R mijenja linearno sa
njenom duinom, to e i promjena centrifugalnog
ubrzanja kod vonje klotoidom biti linearna.
Kroz prelaznu krivinu vri se postepeno nadvienje
(promjena poprenog nagiba) sve do onog kojeg
zahtijeva stabilnost vozila tokom prolaska kroz istu
krunu krivinu.
26
Dakle: sa promjenom zakrivljenosti u prelaznoj krivini
mijenjaju se i:
1. Jedinina centrifugalna sila-C od vrijednosti C0=o u
pravcu do Cn=V
2
/127Rn u krunoj krivini radijusa Rn.
Ova sila se manifestuje kao boni potisak.
2. Statiki potisak koji se javlja kao posledica postojanja
poprenog nagiba u krivini(G/G sina~tga=ip).
Uzajamni uticaj ovih sila daju ukupan (rezultujui)
boni potisak koji se savlauje trenjem
f
R
= C i
p

27