TESAWWUF (SUFIZAM; DERVILUK), SRCE ISLAMA

Mevludin HASANOVI*
Od svoga postanka vjera u Allaha je opsjednuta neprijateljima iznutra i izvana, koji su nastojali da
razore njene same temelje. U neka vremena oni su u tome uspjeli kroz potpuni ateizam
(bezbonitvo), ali mnogo ee slobodnim miljenjem i korupcijom.
Uopteno, duhovno-umni ljudi dananjice imaju nekolicinu savjetnika i uitelja koji posjeduju
sposobnost da ih nasavjetuju i da ih treniraju u uenjima Boijih poslanika i evlijullaha (visoko
pobonih ljudi). Na nesreu, oni rijetko nalaze vodie sposobne da ih vode u uenjima islama na
tako visokim stazama morala i etinosti koji ine religijski sutinski karakter.
Sufizam je srce islama a to srce je puno ljubavi. Sufija se naziva fakir-om-neko ko ne posjeduje
nita, ak niti sebe samoga. Meutim u stvarnosti, on posjeduje sve i nita, a niko na ovom svijetu
ne posjeduje njega.
Put poinje znanjem. Pod zatitom znanja pojedinac raste da postane njeno, ljubazno, i divno
bie, kao to je sve stvoreno da bude. Tada Gospodar zavoli ovjeka a ovjek zavolji Njega. "A ko
god voli svoga Gospodara, svi i sve voli njega."
Vodea snaga muslimanskog Ummeta
U dananjim nemirnim, sloenim i konfuznim smjenjivanjima mnotva dogaanja u svijetu, a
posebno u svijetu muslimana, konfrontirani sa ovakvom situacijom, pitamo se: "Kojim pravcom je
voena naa zajednica (Ummet)? Istina je da bi se tokom vremena mogle poduzeti mjere u
zajednici da pripreme dobre i mudre uenjake, iji bi im neumrljani ivoti mogli dozvoliti da
funkcioniu kao modeli te da poduzmu misiju podsjeanja Ummeta Poslanikovog s.a.v.s. na
poruku iznesenu u Kur'anu i Sunnetu (ivotni primjer Poslanika s.a.v.s.). Allah kae: ".. slijedite
one koji od vas ne trae nikakvu nagradu, a na pravom su putu!". (Ja-sin; 21) (Korkut, 1989)
Potom, naa situacija bi bila popravljena a mi bi smo bili nagraeni i podignuti u one poloaje koje
nam je Allah d.. dosudio u ovom ivotu kao i na Ahiretu.
Situacija nije uvijek bila poput ove. Tome suprotno, ovu svetu misiju, ovaj veliki hizmet pozivanja
Ummeta na podsjeanje na njegovo ispravno nasljee uokvireno Kur'anom i uspostavljeno
Poslanikovim Sunnetom, nekada su obavljali poboni, posveeni, Bogu odani i iskreni uenjaci
duhovnosti. Ovi pojedinci, u vremenu, poznati su pod imenom Sufije, od rijei izvedene od
Arapskog izraza Safa'a to znai "oistiti", zbog marljivosti sa kojom su se usredsredili da se
vrsto dre Sunneta kojeg su uposlili da oisti njihove karaktere od svih nedostataka u ponaanju
i moralnosti.
Ljudi koji tee visokoj duhovnosti mogu doi i biti prijatelji proienih uitelja - sufijskih uitelja -
onoliko dugo koliko to ele. Ali ako ele biti jedan od ove skupine Bogu predanih, onda trebaju biti
u stanju rei:

"J a sam rob Kur'ana
Sve dok sam iv.
Ja sam praina na putu Muhammeda,
Odabranog."
(Mevlana Delaluddin Rumi)
"Oni koji su se zakleli na vjernost - zakleli su se, doista, na vjernost samom Allahu -
Allahova ruka je iznad ruku njihovih! Onaj ko prekri zakletvu kri je na svoju tetu, a ko
ispuni ono na to se obavezao Allahu, On e mu dati veliku nagradu" (Al-Fath; 10)

kole proienja ( at-turuq as-sufijja)
Poznato nam je da je u prvom stoljeu nakon Hidre, odricanje od ovog svijeta (zuhd) naraslo kao
reakcija protiv odavanja ovozemaljskim uicima u drutvu. Izvedeno iz principa koji slijedi iz
Allahove naredbe Njegovom Pravednom Miljeniku da oisti ljude, praktiari ovog puta su prionuli
vrsto na Poslanikon nain ivota kao to je to bilo reflektovano u ivotima njegovih ashaba i
njihovih nasljednika tabijina, ovim nainima oni su se uposlili da oiste svoja srca i karakter od
loih manira te da uliju u svoja sopstvena jastva kao i u ona okolo njih odreena ponaanja
(dranja).
"Doi, izmeti sobu svoga srca,
uini je spremnom da bude dom Voljenom.
Tek kada tvoje samoljublje napusti ti srce,
u njega e ui Voljeni.
U tebi, bez tebe,
On e pokazati Njegove ljepote svima da ih vide."
(Mahmud abistari)
Za ideal su imali ispravan moralni ugled Najboljeg u ovjeanstvu, Poslanika Muhammeda
s.a.v.s.
"Gospodaru na, poalji nam poslanika, jednog od njih, koji e im ajete Tvoje kazivati i
Knjizi ih i mudrosti uiti i oistiti ih, jer Ti si, uistinu, silan i mudar!" (Al Baqara; 129)
"Mi smo vam jednog od vas kao poslanika poslali, da vam rijei Nae kazuje i da vas oisti
i da vas Knjizi i mudrosti poui i da vas ono to niste znali naui."
(Al-Baqara; 151)
"Allah je vjernike milou Svojom obasuo kad im je jednog izmeu njih kao poslanika
poslao, da im rijei Njegove kazuje, da ih oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui, jer su prije
bili u oitoj zabludi." (Ali Imran; 164)
"Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime oisti i blagoslovljenim ih uini, i pomoli se
za njih, molitva tvoja e ih zaista smiriti. - A Allah sve uje i sve zna." (At-Tawba; 103)
"On je neukima poslao Poslanika, jednog izmeu njih, da im ajete Njegove kazuje, da ih
oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui, jer su prije bili u oitoj zabludi,.." (Al-Dumu'a; 2)
(Korkut, 1989)
Sporom evolucijom, ovako upravljanje je zavreno kao kola praktinog miljenja i moralne akcije
obdareno sopstvenom strukturom pravila i principa. Ovo je postala osnova koju koriste Sufijski
uenjaci da uprave ljude Pravim Putem. Kao rezultat, uskoro je svijet svjedoio razvoj varijanti
kola proienja Ego-a (Tezkijet an-nefs). Sufijska misao, poto se svuda rasprostrla, servirana
kao dinamina snaga iza rasta i fabrikovanja islamskog obrazovanja. Ovaj ogromni napredak se
pojavio od prvog stoljea po Hidri do sedmog stoljea paralelno sa sljedeim razvojima:
- Osnova Boijeg Zakona i Zakonodavstva (fiqh), kroz njegove Imame r.a.
- Osnova sistema Vjerovanja (aqiidah) kroz al-A'ari-ja i druge;
- Nauke hadisa (Tradicija Poslanika s.a.v-s.), rezultirajui u est autentinih zbirki i bezbroj drugih;
- Umijee govora i pisanja arapskog (nehdu-l-belaga)
Tarikat ili "put" je termin izveden iz tradicija Poslanika s.a.v.s. koji je naredio svojim sljedbenicima
da slijede njegov sunnet i sunnet njegovih nasljednika. Znaenje "sunnet-a" je "put" ili "nain",
pored toga znaenje tarikata se nalazi u Kur'anskom ajetu: "A da se pravog puta (tarikat) dre,
Mi bismo ih vodom obilnom pojili,"(Al-Dinn; 16)
Tarikat je dakle doao da bude termin primijenjen na grupe i pojedince koji pripadaju koli
miljenja koju provodi u praksu poseban uenjak ili "ejh", kako se esto uobiava nazivati.
Jezgrovna uenja na "putu"
Mada su ovi ejhovi primjenjivali razliite metode u treniranju svojih sljedbenika, jezgra programa
svakog od njih je bila identina. Situacija nije bila nita drugaija od one koju nalazimo na
fakultetima medicine ili prava danas. Pristup na razliitim fakultetima moe biti drugaiji, ali
sutina zakona, kao i vjetina lijeenja u medicini ostaju sutinski isto bilo gdje. Kada studenti
diplomirajiu na ovim fakultetima, svaki student nosi biljegu tano odreenog karaktera datog
fakulteta. Advokat, kao i doktor su uzeti podjednako u obzir, jer su njivove respektivne sklonosti
razliite.
Na slian nain, uenik koji je produkt posebnog ejha e nositi biljegu ejhovog uenja i
karaktera. Posljedino tome imena koja su data razliitim kolama sufijske misli se razlikuju
prema imenima i perspektivama njihovih osnivaa. Ova varijacija se manifestuje u konkretnij
metodi, u razliitim izvanrednim, izvan oekivanja, duhovnim praksama, (poznatim kao evrad,
ahzab ili azkar), koritenih kao praktina metodologija duhovne transformacije. Meutim takve
razliitosti nemaju nita da rade sa religijskim principima. U bazinom principu, sufijske kole su
iste.
Sufijsko upravljanje pod kojim su pojedinci krenuli na put Allahu je bila fino-izbruena marruta
koja je ucrtala na mapi kurs unutarnjeg i vanjskog napredovanja u religijskom vjerovanju i praksi
(ad-Din). Slijedei tradiciju ashaba Boijeg Poslanika s.a.v.s. koji su esto bili u njegovom drutvu
pod nazivom Ehl as-Sofa ("ljudi sa klupe"), praktikanti ovakvog opredjeljenja su ivjeli u zajednici.
Njihova mjesta stanovanja su bile damije-kole (zavije), ograena utvrenja (ribat) i gostinjske
kue (hanikat), gdje su se skupljali u posebnim prilikama posveenim tradicionalnim praznicima i
proslavama prema islamskom kalendaru (id ili bajram). Oni su se takoer okupljali i na regularnoj
bazi u udruenja za prenoenje znanja (suhba), skupove da zazivaju lijepa Allahova imena (Esma
ul-husna) i da ue azkar (mnoina od zikir, "podsjeanje") naslijeeno iz Poslanikove tradicije, kao
i halke (krugovi, kruoci) za prouavanje islamskog prava. Jo jedan razlog za njihovo okuplanje
je bio da uju nadahnuto predavanje i moralno podsticanje (waz en-nasihatu; vi'az)(Kabbani,
1999).
Saimanje aktivizma u zajednici i drutvena reforma
ejhovi podstiu svoje uenike da se aktivno odazovu Allahu i Njegovom Poslaniku s.a.v.s., da
oiste svoja srca i da proiste svoje due od niskih elja, podsticanih i izazvanih od Ego-a, te da
se prevaziu pogrena vjerovanja. Sve je ovo postizano vjernim prijanjanjem za Poslanikov
sunnet. Metode sjeanja na Allaha, koje su oni ulili svojim studentima, su iste one metode koje je
uspostavio Poslanik s.a.v.s. Na ovaj nain oni su irili ispravno ponaanje rijeju i djelom,
ohrabrujui vjernike da se posvete Svemoguem Allahu sa potpunim srcima. Cilj njihovog truda
nije bio nita manje nego zasluenje Allahovog zadovoljstva i nadahnute ljubavi za Njegovog
Poslanika s.a.v.s. Ukratko, ono to su oni ciljali je bio poloaj na kojem bi Allah bio zadovoljan sa
njima jednako onako kao to su i oni zadovoljni Allahom.
Prema tome ovi su ejhovi bili svjetionici koji su otklanjali tamu osvjetljavanjem vjernikovog puta,
kao to su vrsti temeljni kameni na kojma bi zajednica mogla izgraditi temelje idealnog drutva.
Ovdje je ideal bio duh portvovnosti i nesebinosti, koji su karakterisali svaki njihov napor. Ove
vrijednosti u vremenu su proimale cijelu drutvenu izgradnju i uvanje Islama. Gostinske kue
(hanikati), na primjer su bile vrlo esto osnivane u susjedstvu siromanih i ekonomski
nenaprednih. Nepotrebno je isticati da su iz ovih razloga postajale ljekoviti pripravak za mnoge
socijalne bolesti.
Kao rezultat takvog uenja i treniranja nalazimo da su mnogi studenti koji su diplomirali na
kursevima sufijskih ejhova, bili osnaeni da nose terete ostalih ljudi, jednako kao to su teili da
rasvijetle put Istine. Jo dalje, kroz svoje treniranje i samodisciplinu oni su razvili manifestnu i
odluujuu volju da tako ine. Iskreni, istinski uenjaci i uitelji tarikata nisu ostavili niti jedan
kamen neprevrnut u voenju svoga dihada, rije koja znai podjednako: fiziku borbu protiv
protiv ugnjetavanja i nepravde, kao i duhovnu borbu protiv nevidljivog primamljivanja drai koje su
zamka za duu (Kabbani, 1999).
Sufizam - put borbe na Allahovom putu
Historijske knjige su ispunjene imenima Sufija koji su se borili na Allahovom putu. Neki od njih su
ehidi, koji su posvetili svoje ivote konfrontaciji neprijateljima vjere i pozivanju ovjeanstva
Allahovoj prisutnosti, kao to su pozivali nazad one koji su skrenuli sa pravog puta i sunneta
Poslanikova s.a.v.s.
"Doi, doi, ma ko da si.
Nevjernik, poklonik vatre, doi.
Na put nije put oajanja.
ak i da si i sto puta obeanje prekrio,
Doi. Opet doi."
(Mevlana Delaluddin Rumi)
Oni su ovo usavrili mudrou i bili su efikasni. Njihova imena i prie su brojne da se ne mogu
smjestiti u jednu knjigu, koja bi imala stotine volumena.
Suvino je rei da su ivoti ovih sufijskih ejhova preplavljeni dokazima da je Sufizam - daleko od
ohrabrivanja bjekstva od stvarnosti i povlaenja od svijeta, to smeta drutveni napredak -
podrao najvie vrijednosti socijalne svjesnosti onako dobro kako to zahtijeva religija i nauka. U
stvari, oni su obezbijedili odgovarajue svjedoenje jedne neprestane borbe (dihad) protiv
socijalne nepravde i socijalne neaktivnosti koja je zauzela i uva mjesto ve vjekovima (Kabbani,
1999).
Reference:
Kabbani MH (1999) Tasawwuf: The Heart of Islam. The Muslim Magazine, II(4):32-34
Korkut B (1989) Prevod Kur'ana. El Kalem, Sarajevo
Rumi MD (1998) Come back, come back. U: Rumi, The hidden Treasure of Shems Friedlander.
Safina Books by Max Group, Cairo, Egypt.
*Tekstove sa enleskog jezika preveo i prilagodio na Bosanski jezik Mevludin Hasanovi