HRVATSKA DO 1097.

Doseoba Hrvata
Doseoba Hrvata nije bila jednostavan proces koji se odvijao na kompaktnom
teritoriju naseljenom Slavenima, da bi se prema tome moglo utvrditi kako su se
Hrvati naselili do nekih odreenih toaka na istok, jug i zapad. Po Konstantinu
Porirogenetu, Hrvati su se naselili u Dalmaciji, vjerojatno u zaleu
dalmatinskih gradova, a i ne!to dublje u unutra!njost. "etina i #ivno su po
Konstantinu Porirogenetu, jedinom izvoru za tu vrstu obavijesti, u $%. stolje&u
bili prema granici sa Srbijom, nastavlja 'oldstein. Hrvati su u prvo vrijeme
vjerojatno bili manjina u slavenskoj i iliroromanskoj ve&ini ( mo)e se
pretpostaviti da ih nije bilo vi!e od nekoliko tisu&a.* tim +Protohrvatima+
vjerojatno se ni u budu&nosti ne&e znati vi!e negoli danas.
Prvi poznati hrvatski knez
,naajno je da prvi poznati hrvatski knez nosi titulu du- 'uduscanorum, !to
bez sumnje znai da je nosilac pokreta za ujedinjivanjem one politike jezgre
kojoj jo! nepoznati nastavlja .%. poglavlja u De administrando imperio daje
posebno mjesto. /o je 0banska Hrvatska1 ili tri banske )upanije2 #ika, 'acka i
Krbava. 3 ne ini nara se sluajno da je planinska Hrvatska u asu kad je trebalo
odluiti ho&e li se politika samostalnost )rtvovati novoj i ve&oj kne)evini
napustila svoga kneza, smatraju&i da je cijena koju 4ranak od njihova kneza
tra)i prevelika.
5Klai&, 6ada. Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, ,agreb $789.2 Poku!aj
ujedinjavanja panonskih Slavena:
,ato su se i na!li 'aani na strani #judevita Posavskoga uz kojega su se oito
nadali zadr)ati samostalnost. ;eutim, ni <orna ni njegov senior nisu smjeli
dopustiti da se planinska Hrvatska prikljui trajnije pobunjenicima u Panoniji.
,ato <orna brzo uspostavlja svoju vlast preko =elebita. /ako je <orna
potpomognut 4rancima ponovo sakupio rasute dijelove u kne)evinu. *va
pojava 4ranaka na granicama >ugoistone ?vrope dovela je do dramatinih
promjena. 4ranci su osvojili langobardsku 3taliju 588.@A:, zatim bizantsku 3stru
58BB:, a potom su razbili Cvare 587$(87D: i zauzeli Panoniju do Dunava. Karlo
=eliki je poeo rat B%E. protiv <izanta i Srbije pod knezom =i!eslavom, prvim
srpskim knezom pomenutim u +Spisu o narodima+ ija je krstionica s prelaza iz
=333 u 3F v. otkrivena u 6inu. *tpor napadu nadmo&nijeg neprijatelja pru)en je
u koliko se sada zna, tvravama <ribir, Knin, Guker kod ;okrog Polja, i dalje
niz Hnu. 4ranci su prodrli ak u dolinu 6eretve, u ijem se donjem slivu
javljaju #iciki, ali nisu uspjeli da savladaju Srbe. ;irom zakljuenim u Chenu
B$E. izmeu <izanta i 4ranake, <izantu je vra&ena primorska Dalmacija bez
3stre, zadr)avaju&i otoke izmeu 3stre i /rogira i primorske gradove ,adar,
/rogir i Split, a ostala je bez primorja od 3stre do 6ina, gde su naseljeni Hrvati
pod gudu!anskim knezom #judemislom.
6a prostoru jugozapadno od Dinare sa "etinom naseljeni su isti Hrvati sa
sjeverozapada Panonije. +3zvjestan broj godina (ka)e bizantski car pisac(
pokoravahu se i Hrvati u Dalmaciji 4rancima, kao i prije u svojoj zemlji.+
+Kako jedina zemlja koja je u poetku 3F st. bila ranaka i u kojoj je takoer
bilo Hrvata jest Karantanija, to samo ona mo)e biti stara postojbina
dalmatinskih HrvataI+ 56. Klai&, E..: H F i F3 v. tu je postojala i posebna
0)upa Hrvati1 5pagus "hroati:. H izvorima u inostranstvu se postepena
promena dogaa tek B%, $%%, pa i vi!e godine posle, krajem 7.i u $%. v. /ako
papinska kancelarija +u 7. stolje&u, stalno govori o 0Slavenima1, a Hrvate
spominje tek od poetka $%. stolje&a.+ 53. 'oldstein, <6>:
5<rozovi&, Dalibor. Gakavski u srednjem vijeku:
Prvorazredni izvori +su za ovo doba i za ove prostore relativno brojni
?inhardovi 0Cnali1, 0Jivotopis Karla =elikog1, 0Jivotopis #udovika
Pobo)nog1 i drugi. *ni su vrlo sistematini, bilje)e o godinama sve !to se
dogaa u dr)avi, ali ni jednom rijeju ne spominju neku seobu Hrvata koju bi
4ranci potakli i proveli, a koju bi, da se uistinu i dogodila, oni zasigurno
na!iroko opisivali. 6aime, isti ti izvori opisuju kako je markgro ?rik ubijen
kod /rsata 877. godine 5dakle, ba! nekako u vrijeme tobo)nje seobeI:, pa kako
se #judevit Posavski pobunio, te su protiv njega 4ranci vodili ratoveK oni
poznaju i <ornu i druge prvake 0Slavena1. <ili su, oigledno, dobro
obavije!teni o tome !to se zbiva u panonskim i dalmatinskim prostorima, ali
uop&e ne spominju ni Hrvatsku ni Hrvate 5!to je tome razlog, mo)e se za sada
samo nagaati:.+53. 'oldstein, <6>: Gini se da 0ni <izant ni 4ranci nisu imali
nikakva udjela pri dolasku Hrvata ... preostaje samo ... ili su Hrvati do!li
vlastitom inicijativom ili na poziv Cvara1. 5;argeti&, >o! o dolasku Hrvata, H,
.B, $7B9, E.B: H dana!njoj #ici su, kako svjedoe Cnali uenog ?inharda,
naseljeni 'udu!ani pod knezom <ornom, te je prema Srbima granica
uspostavljena do Dinare i Pounja, !to &e i ostati srednjovekovna jezika granica
akavice i !tokav!tine. Hz granicu su smje!tene ranake posade, ija su groblja
naena u <iskupiji kod Knina i Koljanima kod =rlike. 6a sjeveru se granica
protezala Posavinom. Svjedoanstva o tim ratovima su raspored ranakih
nalaza i raspored utvrenja sa gromilama i ostalim srpskim nalazima (
najzapadnija poznata utvrenja rasporeena su u #ici i oko Hne.
Deset godina poslije Chenskog ;ira u Cnalima 4ranakog kraljevstva
ranakog hroniara Cjnharda, opisuje se slom ustanka kneza #judevita protiv
ranake vlasti. #judevit se BEE godine sklonio iz Siska kod jednog od
srpskih )upana. ,bog razliitih mogu&nosti tumaenja ovog posljednjeg izriaja, neki
su istra)ivai smatrali da je <orna sa srpskim plemenom 'uduskana 5'aana: do!ao na
zapad i u Dalmaciji uspostavio svoju vlast. ;edjutim, taj podatak o Srbima koji
+dr)e veliki dio Dalmacije+ 5Luae natio magnam Dalmatie partem obtinere
dicitur: odnosi se na oblast Hne, kako je to pokazala 6. Klai&.
5'oldstein, 3vo. Hrvatski rani srednji vijek, ,agreb $779.2 =ojni pohodi od 8. do poetka
7. st.:

X sto!e"e
3 na istoku se pojavila nova sila, <ugarska, koja je zauzela Srijem i ubrzo zatim stupila u
rat sa 4ranakom za Donju Podravinu. Doseljenje ;aara B7D. na sjever Panonije, iz
temelja je promjenilo stanje. <ugarska je bila prinuena da napusti svoje posjede
sjeverno od Dunava i Save. H jednom pljaka!kom pohodu, u ranom F stolje&u, ;aari
su si!li preko Srbije do >adrana i prodrli do Hrvatske, koju su potiniliK potom su, kako
svjedoi ova srednjovjekovna kronika, krenuli na sjever i opljakali sredi!ta posavsko(
podravskih kne)evina ( ,agreb, Po)egu i =ukovar.
5Maukar, /omislav.2 Hrvatska u doba kneza /rpimira 5sredina 3F. st.::
,atim je uslijedio bugarski napad. <ugari su 7EA. uspjeli da opusto!e najve&e dijelove
Srbije. Srpske izbjeglice u Hrvatskoj, koje bilje)i car Konstantin Porirogenet,
posvjedoene su nakitom iz <iskupije, nalik onom iz ;atiana i Geana na Kosovu. Kralj
/omisalv je iskoristio priliku i zauzeo nove oblasti, meu kojima su bile #ika, Krbava i
'acka, a vjerojatno i #ivno, ali +nije napravio nikakav presudan prodor dublje u
unutra!njost, u <osnu. H #>PD zabilje)en i put kojim se osamdesetak godina kasnije
kretao car Samuilo u pohodu na Hrvatsku2 kada nije uspio osvojiti Hlcinj, Npre!ao je
primorskim i planinskim krajevima sve do ,adraN. 6akon toga se vratio ku&i preko <osne
i Ma!ke. Slinim se putovima morala kretati i Clogoboturova vojska ( mo)e se
pretpostaviti kroz Ma!ku ili mo)da jo! ju)nije, ,etom. Potom je trebala pro&i nekom od
du)obalnih cesta koja se ouvala jo! iz kasne antike ili su jednostavno putovali kr!kim
poljima koja se nadovezuju jedno na drugo u pravcu sjeverozapada. Pro!av!i tako istonu
i zapadnu Hercegovinu, <ugari su se sukobili s Hrvatima.+.
5Klai&, 6ada. Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, ,agreb $789.2 Hrvatska i
Slavonija za /omislava:
6i podatak, nastavlja 'oldstein, +da su ;aari do!li do Splita i pljakali u njegovoj
blizini nije mogu&e ba! posve odbaciti, iako ga sigurno nisu osvojili. Dakle, /omislavove
su se ete vjerojatno od vremena od vremena sukobljavale s maarskim pljaka!ima (neki
bi ih put uspjeli poraziti ili potjeerati, drugi put ne bi.+ 53. 'oldstein, Hrvatski rani srednji
vijek, EBD(E7$:
5=ukosavljevi&, Cleksandar. 6eka zapa)anja o .%. glavi De administrando imperio O
analiza izvora i osvrt na jedan dio istoriograije, "ape /oPn, E%%A.:
/akva situacija, je svakako vrlo slina onoj koju je zatekao i opisao
Porirogenet u svom djelu, koji za Hrvatsku ka)e da na strani planine, +prema
"etini i #ivnu granii sa Srbijom+. /aj podatak odnosi se nagranicu prema
'rahovu i 'lamou, kako je to pokazao C.=ukosavljevi&. 6ije ustanovljeno !ta
je sve obuhvatala obnovljena Srbija kneza Gaslava 57E8 ( oko 79%:.
Kolikogod, nastavlja 6. Klai&, je /omislavu s pravom osigurano jedno od prvih
mjesta meu vladarima iz narodne dinastije, izvorni je materijal iz njegova
razdoblja neobino oskudan i djelomino nepouzdan. 6i na jednom kamenom
spomeniku nije zabilje)eno njegovo ime, nikakvi ostaci crkava ne svjedoe
neposredno o graevnoj djelatnosti njegovih ljudi. /e!ko&e su to ve&e !to je
izvorni materijal na osnovi kojega mo)emo stvarati zakljuke drugorazredan2
nekoliko reenica iz #jetopisa popa Dukljanina, svega jedna O iako dragocjena
O u kronici splitskoga arhiakona /ome i preraena akta splitskih crkvenih
sabora, koja su izazvala toliko rasprava u hrvatskoj historiograiji. Konstantin
Porirogenet, najbli)i pisac i suvremenik /omislavov, iako je do)ivio uspon
Hrvatske, nije o tome hrvatskom vladaru zabilje)io u svojim djelima ni!ta.
6ajvjerojatnije ga je tendenciozna svrha njegova djela natjerala na to da !uti o
onom susjednom vladaru koji je gotovo dijelio vlast sa susjednim bugarskim
carem na <alkanu. Poetak /omislavova vladanja obavljen je tamom kao i
ve&ine /rpimirovi&a. Qtovi!e, nije sigurno niti to nije li za njega prekinuta loza
/rpimirovi&a jer nema neposrednih dokaza na osnovi kojih bismo mogli tvrditi
kojoj je porodici pripadao. Crhiakon /oma je vjerojatno na osnovi nekoga
kamenog natpisa zabilje)io u F333 poglavlju svoga djela da je /omislav vladao
7$A. god. u vrijeme nadbiskupa 3vana. /oma daje /omislavu naslov du-, a ne
re-.
>edino je upori!te za kronologiju vladara u carevu djelu njegov podatak o
etvorogodi!njoj vlasti ;iroslava. Pomo&u kasnije darovnice za Diklo$ED i
podataka s ploe kraljice >elene odnosno /ome Crhiakona$E8 uspjelo je
nekako uspostaviti redoslijed vladara i to ovako2 /rpimir 33 do oko 7.9,
Kre!imir 3 negdje do oko 7A9. kad je stupio na prijestolje njegov sin ;iroslav.
Kako je njega skinuo ban Pribuna 5ili Pribina:, pretpostavlja se da je ban
vjerojatno osiguravao prijestolje njegovu mlaem bratu ;ihajlu Kre!imiru 33,
ija je vlast prema svjedoanstvu arhiakona /ome morala prestati prije 78%.
godine.
6akon Gaslavljeve pogibije Kre!imir je, kako nam opisuje #jPD, opusto!io
Plevu zajedno sa Hskopljem. /ada je, kako je utvrdio Stojan 6ovakovi&,
istona granica i!la planinskim vijencima koji ine vododjelnicu Primorja i Hne
s jedne, i Sane i =rbasa s druge strane. 53sto2 'rot, 3zvestija 7E sl.K 6iederle,
;anuel 3, 7..:6edugo zatim dolazi do pohoda cara Samuila koji, kada nije
uspio osvojiti Hlcinj, Npre!ao je primorskim i planinskim krajevima sve do
,adraN. Poslije $%$B. na istonim granicama Srbije i u Srijemu uspostavljena je
vlast <izanta. 6e!to kasnije, ;aarska je pripojila ostatak meureja Drave i
Save. Koliko je poznato, u tim zbivanjima nije bilo znaajnijih etnikih
pomjeranja.

#anska Hrvatska
Hzev!i da Konstantin =33 Porirogenet u svom De administrando imperio +tvrdi da #ika,
Krbava i 'acka ak ni u njegovo vrijeme nisu ulazili u sastav ni geograske ni politike
Hrvatske, ve& da te tri oblasti +njihov ban samo dr)i pod svojom vla!&u+, mo)emo sa
pravom pretpostaviti da se i do F sauvalo znanje da su #ika, Krbava i 'acka jo! i ranije
sainjavale ili posebno podruje sa posebnim nazivom ili su pre ukljuivanja u hrvatsku
dr)avu pripadale nekom drugom plemenskom sastavu. Cnali 4ranakog kraljevstva
sadr)e podatke obja!njavaju pojam te banovine. H njima se pominje <orna 5oko B$B(
BE$:, knez 'udu!ana, koji su nesumnjivo )ivjeli na prostoru dana!nje #ike. 3 iz opisa
Dukljanina i njegovih +rijei vidi se, da je granica izmeu ,agorske Srbije i primorskih
oblasti od Hrvatske do Duklje bila vodomea izmeu >adranskoga mora i pritoka Save i
Dunava, to jest onaj planinski vijenac, koji se pru)a od vrha Dinare jugoistonim
smjerom do gornje Drine.+54. Qi!i&, A98:

X$ sto!e"e
Petra Kre!imira 3=. je postao kralj oko $%9B. godine. Hsprkos tome !to je ta
modernizacija ( boga&enje, prodaja, darivanja, op&enito pribli)avanje evropskim
obrascima razvoja (bila rezultat evropskog razvoja i sposobnosti i radi!nosti mnogih
pojedinaca u Hrvatskoj, Kre!imir je oliavao taj razvoj, ako ni!ta drugo, onda po svom
podrijetlu2 bio je unuk Kre!imira 333. i mletakog du)da Petra 33. *rseola, jer se du)deva
k&i Hicela udala za hrvatskog kralja Stjepana 3. H tom se braku rodio i Petar Kre!imir.
Kada je stupio na prijestolje, papinski ga je poslanik optu)io da je u borbi za prijestolje
ubio brata 'ojslava. Dvanaestorica )upana pomogla su mu da odbaci optu)be i mirno
zavlada
.
. /ako je Kre!imir stupio na prijestolje bez ve&ih pote!ko&a i vladao stabilno, a
stabilna vlast bila je jedan od preduvjeta za sva pregnu&a, kako gospodarska, tako i
vojno(politika. 6aime, s gospodarskim jaanjem Hrvatske narasle su i ambicije za
politikom i vojnom ekspanzijom. /ako se u utemeljiteljnoj ispravi za benediktinski
samostan sv. Petra u Supetarskoj Dragi na Mabu iz $%97. godine prvi put
spominje Croatiae Dalmatieque regnum, !to znai da se prostor Hrvatske i Dalmacije
prvi put smatra cjelinom. H istom se dokumentu govori o nostro dalmatico mari ( +na!em
dalmatinskom moru+, !to je vjerojatno i izraz novosazrele vladalake ideologije po kojoj
je on vladar svega, i na kopnu i na moru. Madi se, izgleda, o utjecaju bizantskog sustava
mi!ljenja.
Pred kraj F3 stolje&a, $%7D. godine, zabilje)eno je da su krsta!i groa Majmonda
pro!li kroz zemlju Sloveniju 5Sclavonia:, od #ike do Draa, iji je kralj bio
<odin, sa prijestolnicom u Skadru te u ijem je sastavu bio i najve&i dio
Clbanije, ali i cijeli prostor od #ike do *hrida. 3z zbivanja u to vrijeme mo)e se
razabrati da je Hrvatska bila najve&im dijelom prikljuena Srbiji $%8%($%8A, a
zatim od $%B7. /o proizlazi iz podataka da 6ormani zarobljavaju hrvatskog
kralja, da dolazi do dinastike smjene u Hrvatskoj, opisa puta krsta!a groa
Mejmunda, i niza drugih okolnosti, koje se ovde ne mogu razmatrati.
Crheolo!ki to najbolje pokazuje glagoljsko ( &irilini natpis iz crkve na
Kapitulu kod Knina koji svjedoi o primjeni od pape zabranjene slavenske
slu)be u crkvi. * <odinovoj vlasti svjedoi izgradnja crkvi sa poprenim
travejima u Hzdolju, ;okrom Polju i drugdje. H Hrvatskoj je Stjepan 33 vladao
vrlo kratko +i iz tog vremena ostalo je sauvano nekoliko darovnica. >edna je
od njih ona kojom se splitskim benediktinkama potvruje posjed Pusticu u
#a)anima kod Splita. 3ako je mogu&e da se radi o alsiikatu, neki podaci ne bi
trebali biti dvojbeni2 darovnicu su potpisali i prelati i )upani, te kraljeva
dvorska pratnja$8. <udu&i da su )upani bili iz Sidrage, <ribira, "etine, da je tu
bio i +knez Primoraca+ 5du- ;arianorum: Petar, ini se da Stjepan 33. aktino
vi!e i ne vlada !irokim prostorima kako je to vladao ,vonimir, jer su sve ove
)upanije ili uz obalu ili u neposrednom zaleu srednje Dalmacije.+ 53.
'oldstein:
H nekoliko pohoda izmeu $%7$. i $$%E., meutim, ;aari su uspjeli da
uspostave svoju vlast najpre nad Pounjem, a zatim, poslije smrti kralja <odina,
nad Hrvatskom. Cnalizom izvorne grae S. 'unjaa je pokazao da su ;aari
ve& u prvom vojnom pohodu zauzeli pored #ike, 'acke i Krbave i podruje do
Knina. =e& $$.8. <ela 33 progla!ava sina Kolomana bosanskim =ojvodom, a
$$.B. g. i sam uzima u kraljevski naslov i titulu 0re- Mamae1. ;alo
kasnije <izant ipak uspijeva ovladati <osnom $$D8. g., te se ovaj dio Srbije
javlja i u tituli <izantskog "ara ;anojla Komnena.
5Klai&, 6ada. Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, ,agreb $789.2 Dolazak
Crpadovi&a:
;aarski kralj #adislav pi!e montekasinskom opatu *deriziju 5$%B8($$%9:, javljaju&i da
mu Rmo)e odgovoriti kako za)eli, kao susjedu, jer sam ve& stekao gotovo itavu
SclauoniaS 5Tuia Sclauoniam iam ere totam acLuisivi:. =remenom bliski Mejmund od
Cgilesa pri spominjanju Sclavonia misli na drzavu kralja <odina kojom je putovao od
#ike do Draa. Poslije $%78. g. i bitke na Petrovoj 'ori 5danas ;ose&, ju)no od Drni!a:
;aari su uspjeli da uspostave svoju vlast i nad Hrvatskom. 3ako se, ipak, ;aarska
pro!irila ina raun Srba, ukljuuju&i ju)nu Posavinu, F33 stolje&e je uglavnom vrijeme
saveza velikih )upana i ;aarske, zbog suprotstavljanja <izantu, koji je okupirao istone
dijelove Srbije. Kraljica >elena, k&erka velikog )upana Hro!a 3, )ena je kralja <ele 33, a
njen brat <elo! bio je ban Hrvatske i namjesnik ;aarske 5$$AE ( $$D.:. Slavenska
priroda narodne kulture dr)ave Crpadovi&a odr)ala se sve do tatarske najezde
$EA$@E sprovode&i kolonizaciju 6ijemaca u meureju Drave i Save i oni su poetkom
F333 stolje&a utjecali na uspostavljanje posebnog statusa gradova u kojima su se nastanili.