I parcijalni ispit iz diskretne matematike (sa detaljnim rjeenjima)

1. Neka su poznate sljedee injenice:

a) Da bi reprezentacija BiH otila na svjetsko prvenstvo, neophodno je i dovoljno da pobijedi
reprezentaciju Portugala;
b) Reprezentacija BiH e pobijediti reprezentaciju Portugala ukoliko reprezentacija Portugala ne
bude dovoljno jaka ili ukoliko reprezentacija BiH bude igrala nadprosjeno dobro;
c) Reprezentacija Portugala e biti jaka samo ako za nju bude igrao Ronaldo;
d) Ronaldo nee igrati za reprezentaciju Portugala zbog povrede.
Pokaite formalnim putem da iz ovih injenica slijedi da e reprezentacija BiH otii na svjetsko
prvenstvo. (1 poen)

Rjeenje:

Uvedimo sljedee oznake:

A Reprezentacija BiH e otii na svjetsko prvenstvo
B Reprezentacija BiH e pobijediti reprezentaciju Portugala
C Reprezentacija Portugala e biti dovoljno jaka
D Reprezentacija BiH e igrati nadprosjeno dobro
E Ronaldo e igrati za reprezentaciju Portugala

Uz ovakve oznake, injenice a) d) zapisuju se respektivno kao A

B, C

B, C

E i E.
Zakljuak je A. Dakle, treba pokazati da je sljedei izraz tautologija:

(A

B)

(C

B)

(C

E)

E A



Klasini nain da se to pokae je sljedei:

(A

B)

(C

B)

(C

E)

E A =

(AB

AB)

(C

B)

(C

E)

E A =

= (AB

AB)

(CD

B)

CE A = (AB

AB)

BCE A = ABCE A = ABCE

A =
= A

A = T

Naravno, sreivanje je mogue obaviti i drugim redom.

2. Primjenom Quineovog algoritma naite minimalnu disjunktivnu normalnu formu logikog izraza

(A

ABC)

BC

A(CD

D)
a zatim izrazite dobijeni logiki izraz koritenjem Shefferove operacije. (3 poena)

Rjeenje:

Potrebno je prvo zadani izraz svesti na SDNF oblik:

(A

ABC)

BC

A(CD

D) = (A

ABC)

BC

A(CD

BD) =

= ABC

ABC

BC

ACD

ABD =
= ABC

(D

D)

ABC

(D

D)

BC

(A

A)

(D

D)

ACD

(B

B)

ABD

(C

C) =
= ABCD

ABCD

ABCD

ABCD

ABCD

ABCD

ABCD

ABCD

ABCD

Razvrstajmo minterme po broju negacija:

0 negacija: ABCD
1 negacija: ABCD, ABCD, ABCD
2 negacije: ABCD, ABCD, ABCD
3 negacije: ABCD
4 negacije: ABCD

Nakon prvog ciklusa saimanja dobijamo sljedeu situaciju, pri emu su sve minterme uestvovale
u saimanju:

0 negacija: ABD, BCD, ABC
1 negacija: ABC, ACD, ABC, ABD, BCD
2 negacije: ABC, ACD
3 negacije: ABD

Nakon drugog ciklusa saimanja dobijamo sljedeu situaciju, pri emu lan ABD nije uestvovao
u saimanju:

0 negacija: AB, BC
1 negacija: AC
2 negacije: nema

Ovim su sve mogunosti saimanja iscrpljene, tako da za proste implikante dobijamo ABD, AB,
BC i AC. Prelazimo na formiranje tablice prekrivanja:

ABCD
D C AB BCD A D ABC D C AB CD B A D BC A D C B A D C B A
D B A + +
AB + + + +
BC + + + +
C A + + + +

Vidimo da su implikante AB, AC i ABD neophodne (zbog druge, pete, este i devete kolone), a
nakon njihovog uzimanja sve kolone e biti pokrivene, tako da implikantu BC moemo izbaciti.
Stoga traeni MDNF oblik glasi:

ABD

AB

AC

Iz ovog oblika veoma lako dobijamo oblik izraen preko Shefferove funkcije:

((A

A)

(B

B)

(D

D))

(A

B)

((A

A)

C)

3. Prikaite izraze algebre skupova A

B i A

B pomou izraza u kojima se javljaju samo
operacije razlike (\) i simetrine razlike (). Moete se posluiti Vennovim dijagramima da
naslutite rjeenje, ali obavezno trebate pokazati ispravnost naenih rjeenja tako to ete pokazati
da se ona formalnim manipulacijama zaista svode na izraze A

B odnosno A

B. (1,5 poen)

Rjeenje:

Rjeenje nije jedinstveno, s obzirom da postoji vie naina da se A

B i A

B izraze preko
traenih operacija. Za A

B vjerovatno najjednostavnije rjeenje je A

B = B

(A

\

B). Mogui
dokaz korektnosti izgleda ovako (apostrof oznaava komplement):

B

(A

\

B) = B

(A

B) = (B

(A

B))

(B

B) = (B

(A

B))

(B

A) =

= (B

A)

(B

B)

(B

A) = B

(B

A) = B

A = A

B

Takoer, za A

B postoji vie rjeenja, od kojih su dva podjednako jednostavna rjeenja
A

B = A

(A

\

B) odnosno A

B = A

\

(A

\

B). Prikazaemo dokaz za drugo od ova dva rjeenja:

A

\

(A

\

B) = A

(A

B) = A

(A

B) = (A

A)

(A

B) =

(A

B) = A

B




4. Za relaciju R

=

{(1,

6),

(5,

5),

(5,

9),

(6,

1),

(9,

1)} naite relacije R
2
, R
1

R
2
i R
*
. (3,5 poena)

Rjeenje:

S obzirom da relacija R ima malo elemenata, relaciju R
2
nije teko nai ni po definiciji. Recimo,
(1,

1)

R
2
, jer (1,

6)

R

i (6,

1)

R

. itd. Tako, moemo dobiti:

R
2
= {(1,

1),

(5,

1),

(5,

5), (5,

9), (6,

6), (9,

6)}

Ovo moemo zakljuiti i posmatrajui streliasti dijagram relacije i pratei od kojeg do kojeg
vora moemo doi u dva koraka:








To se jo lake moe vidjeti raznih pomonih shema poput sljedee (gornji sprat predstavlja
prvu etapu primjene relacije R a drugi sprat drugu etapu, tako da su u relaciji R oni parovi za koje
se moe doi pratei strelice od vrha ka dnu):









Naravno, do rezultata se lako dolazi i pomou relacionih matrica. Meutim, kako u ovom zadatku
nije dato nad kojim skupom X je data relacija R

i kako izbor skupa X ni na kakav nain ne utie
na relaciju R
2
, prirodno je uzeti skup X = {1,

5,

6,

9}, jer na taj nain dolazimo do matrice formata
4

4 (a ne 9

9 kako su neki dobili), koja glasi

M =

0 0 0 1
0 0 0 1
1 0 1 0
0 1 0 0


Dalje imamo

M
(2)
= M

M =

0 0 0 1
0 0 0 1
1 0 1 0
0 1 0 0

0 0 0 1
0 0 0 1
1 0 1 0
0 1 0 0
=

0 1 0 0
0 1 0 0
1 0 1 1
0 0 0 1


tako da iz matrice M
(2)
i poznatog skupa X lako oitavamo R
2
.

Relaciju R
1
lako nalazimo po definiciji:

R
1
= {(1,

6),

(1,

9),

(5,

5),

(6,

1),

(9,

5)}

Relaciju R
1

R
2
takoer nije teko nai po definiciji. Recimo, (1,

6)

R
1

R
2
, jer (1,

6)

R
1
i
(6,

6)

R
2
itd. Tako, moemo dobiti:

R
1

R
2
= {(1,

6),

(5,

1),

(5,

5),

(5,

9), (6,

1),

(9,

1),

(9,

5),

(9,

9)}

Moemo se posluiti i sljedeim dijagramom u kojem gornji sprat predstavlja primjenu relacije
R
1
a donji sprat primjenu relacije R
2
:
1
5
6 9
1 5 6 9
1 5 6 9
1 5 6 9









Problem se lako rjeava i pomou relacionih matrica, s obzirom da se lako vidi da je matrica
relacije R
1
transponovana matrica matrice M:

M
T

M
(2)
=

0 0 1 0
0 0 0 1
0 0 1 0
1 1 0 0

0 1 0 0
0 1 0 0
1 0 1 1
0 0 0 1
=

1 0 1 1
0 0 0 1
1 0 1 1
0 1 0 0


to se tie relacije R
*
, nju je najlake oitati iz streliastog dijagrama relacije R

. Naime,
(x,

y)

R
*
ako i samo ako je mogue od vora x doi do vora y kroz streliasti dijagram. Stoga
imamo:

R
*
= {(1,

1),

(1,

6),

(5,

1),

(5,

5),

(5,

6),

(5,

9),

(6,

1),

(6,

6),

(9,

1),

(9,

6),

(9,

9)}

Do istog rezultata nije preteko doi ni koritenjem relacionih matrica, jer imamo:

M
(3)
= M
(2)

M =

0 1 0 0
0 1 0 0
1 0 1 1
0 0 0 1

0 0 0 1
0 0 0 1
1 0 1 0
0 1 0 0
=

0 0 0 1
0 0 0 1
1 1 1 1
0 1 0 0


M
(4)
= M
(3)

M =

0 0 0 1
0 0 0 1
1 1 1 1
0 1 0 0

0 0 0 1
0 0 0 1
1 0 1 0
0 1 0 0
=

0 1 0 0
0 1 0 0
1 1 1 1
0 0 0 1


M
*
= I

M
(2)

M
(3)

M
(4)
=

1 1 0 1
0 1 0 1
1 1 1 1
0 1 0 1


5. Za neki skup A i relaciju R

poznat je faktor skup A/R

=

{{1,

7},

{3},

{4,

5,

9}}. Odredite kako
glase skup A i relacija R . (1 poen)

Rjeenje:

Rjeenje slijedi direktno iz definicije faktor skupa:

A = {1,

3,

4,

5,

7,

9}

R

= {(1,

1),

(1,

7),

(3,

3), (4,

4),

(4,

5),

(4,

9),

(5,

4),

(5,

5),

(5,

9),

(7,

1),

(7,

7),

(9,

4),

(9,

5),

(9,

9)}

Naime, R



je relacija ekvivalencije koja skup A razbija na klase ekvivalencije {1,

7}, {3} i {4,

5,

9}.

6. Dat je ureeni skup (X,

R ) gdje je X = {a,

b,

c,

d,

e} i R

=

{(a,

a),

(a,

d),

(a,

e),

(b,

b),

(c,

b), (c,

c),
(c,

e),

(d,

d),

(e,

e)} i dva njegova podskupa A

=

{a,

c} i B

=

{d,

e}. Naite minimalne i maksimalne
elemente ovog ureenog skupa, kao i inf A, sup A, inf B i sup B ukoliko isti postoje (u odnosu na
zadani poredak). (1,5 poen)



1 5 6 9
1 5 6 9
1 5 6 9
Rjeenje:

Do rjeenja najlake dolazimo ukoliko nacrtamo Hesseov dijagram relacije R (pri emu po
konvenciji smatramo da su strelice usmjerene nagore):

d e b


a c

Minimalni elementi su oni takvi da ne postoji niti jedan element ispred njih, a to su oito a i c,
dok su maksimalni elementi oni takvi da ne postoji niti jedan element iza njih, a to su b, d i e.

Po definiciji je infimum najvea donja granica (u odnosu na dati poredak), a donje granice su
svi elementi koji su ispred svih elemenata datog skupa. Skup A nema donju granicu (jer nema
elemenata ispred elemenata a i c) pa nema ni najveu donju granicu, odnosno inf A ne postoji
(nije rjeenje prazan skup kako su neki pisali, jer je infimum element a ne skup). S druge strane,
jedina donja granica skupa B je element a, pa je on ujedno i infimum od B. Dakle, inf B = a.
Analogno, supremum je najmanja gornja granica, a gornje granice su svi elementi koji su iza
svih elemenata datog skupa. Jedina gornja granica skupa A je e, tako da je sup A = e. S druge
strane, skup B nema gornjih granica, pa sup B ne postoji.

7. Predstavite digitalno raunanje funkcije y

=

mod(x
2
+

5,

11) pomou prekidakih funkcija ukoliko
imamo x

{0,

1,

2,

3,

4,

5,

6,

7}, a mod(x,

y) predstavlja ostatak pri dijeljenju x sa y. (2 poena)

Rjeenje:

Odluimo li se za prirodno binarno kodiranje vrijednosti x i y, postavci problema odgovara
sljedea tablica:

x x
2
x
1
x
0
y y
3
y
2
y
1
y
0
0 0 0 0 5 0 1 0 1
1 0 0 1 6 0 1 1 0
2 0 1 0 9 1 0 0 1
3 0 1 1 3 0 0 1 1
4 1 0 0 10 1 0 1 0
5 1 0 1 8 1 0 0 0
6 1 1 0 8 1 0 0 0
7 1 1 1 10 1 0 1 0

Iz ove tablice oitavamo:

y
3
= x
2
x
1
x
0

x
2
x
1
x
0

x
2
x
1
x
0

x
2
x
1
x
0

x
2
x
1
x
0
= x
2
x
1
x
0

x
2
= x
2

x
1
x
0

y
2
= x
2
x
1
x
0

x
2
x
1
x
0
= x
2
x
1

y
1
= x
2
x
1
x
0

x
2
x
1
x
0

x
2
x
1
x
0

x
2
x
1
x
0
= x
2
x
0

x
2
x
1

x
0

y
0
= x
2
x
1
x
0

x
2
x
1
x
0

x
2
x
1
x
0
= x
2
x
1
x
0

x
2
x
1
= x
2
(x
1

x
1
x
0
) = x
2
(x
1

x
0
)

Dakle, traeno digitalno raunanje moemo predstaviti kao:

(x
2
,

x
1
,

x
0
)

(y
3
,

y
2
,

y
1
,

y
0
) = (x
2

x
1
x
0
, x
2
x
1
, x
2
x
0

x
2
x
1

x
0
, x
2
(x
1

x
0
))

8. U Kleeneovoj ternarnoj logici uvodi se operacija konsenzusa sa oznakom koja je takva da
vrijedi X

Y = X ukoliko je X

=

Y, inae je X

Y = U.
a) Formirajte tablicu istine za operaciju konsenzusa. Pokuajte ustanoviti zbog ega se ova
operacija ba tako zove i argumentirano pokaite da se ona ne moe izraziti pomou klasinih
operacija ternarne logike (konjunkcije, disjunkcije, negacije te Kleenove i ukasiewitzeve
implikacije). (0,8 poena)
b) Pokaite argumentirano da se ukasiewitzeva implikacija ne moe izraziti pomou konjunkcije,
disjunkcije i negacije (mada Kleeneova implikacija moe). (0,7 poena)

Rjeenje:

a) Tablica istine za operaciju konsenzusa izgleda ovako:

Y
T U
T T U U
X U U U U
U U

Operacija konsenzusa se tako zove zbog toga to je njen rezultat razliit od U jedino u sluaju
kada se X i Y slau oko toga je li neto tano ili netano (i tada je ono oko ega se slau
ujedno i rezultat), u suprotnom je rezultat neodreen (nema konsenzusa). Ona se ne moe
izraziti preko klasinih operacija ternarne logike s obzirom da sve klasine operacije ternarne
logike mogu dati rezultat U jedino kada je makar jedan od operanada jednak U, dok za
operaciju konsenzusa recimo vrijedi T

= U. Drugim rijeima, nikakvim kombiniranjem
klasinih operacija ternarne logike ne moemo iz operanada T i dobiti U kao rezultat.

b) ukasiewitzeva implikacija se ne moe izraziti preko konjunkcije, disjunkcije i negacije s
obzirom da sve te tri operacije kada su svi argumenti U daju ponovo U, tako da se nikavim
kombiniranjem ne moe dobiti eljeni rezultat T za U

U koji se dobija na osnovu
ukasiewitzeve implikacije.

9. Nad univerzalnim skupom =

{a,

b,

c,

d,

e} data su dva fazi skupa A = 0.3

/

a

+

1

/

c

+

0.8

/

d

+

0.65

/

e
i B = 0.5

/

a

+

0.75

/

b

+

1

/

c

+

0.2

/

e. Odrediti fazi skupove A

B, A

B, A

\

B i B

\

A (razlika X

\

Y
se kao i kod klasinih skupova moe izraziti kao X

\

Y = X

Y). (1 poen)

Rjeenje:

Fazi unija A

B dobija se tako to svaki element univerzalnog skupa uzmemo sa stepenom
pripadnosti koja je jednaka veoj od stepena pripadnosti tog elementa skupovima A i B, dok fazi
presjek A

B dobijamo tako to svaki element univerzalnog skupa uzmemo sa stepenom
pripadnosti koja je jednaka manjoj od stepena pripadnosti tog elementa skupovima A i B:

A

B = 0.5

/

a

+

0.75

/

b

+

1

/

c

+

0.8

/

d

+

0.65

/

e


A

B = 0.3

/

a

+

1

/

c

+

0.2

/

e

Za nalaenje fazi razlika A

\

B i B

\

A potrebni su nam fazi komplementi A i B, koje dobijamo
tako to elemente univerzalnog skupa uzmemo sa komplementarnim stepenom pripadnosti u
osnosu na stepene pripadnosti skupova A i B, pri emu pod komplementom smatramo dopunu do
jedinice:

A = 0.7

/

a

+

1

/

b

+

0.2

/

d

+

0.35

/

e
B = 0.5

/

a

+

0.25

/

b

+

1

/

d

+

0.8

/

e

Sada je lako nai A

\

B i B

\

A:

A

\

B = A

B = 0.3

/

a

+

0.8

/

d

+

0.65

/

e
B

\

A = B

A = 0.5

/

a

+

0.75

/

b

+

0.2

/

e

10. Neka je domen interpretacije skup ljudi i neka P(x) ima znaenje x je mukarac dok Q(x,

y) ima
znaenje x je roditelj od y. Izrazite jezikom predikatske logike prvog reda sa jednakou tvrdnju
svaki ovjek ima tano jednu majku i svedite je na preneks normalnu formu. (1 poen)

Rjeenje:

Prvo rijeimo neto jednostavniji problem u kojem emo formulirati tvrdnju svaki ovjek ima
majku. Ona se moe preformulirati u tvrdnju svaki ovjek ima nekoga ko nije mukarac a jeste
mu roditelj, odnosno, iskazano jezikom predikatske logike prvog reda:

xy (P(y)

Q(y,

x))

Ovdje promjenljiva y predstavlja majku iju egzistenciju tvrdimo. Sad emo tvrdnju pojaati
stavom da je majka jedinstvena. To moemo iskazati kao dopunski uvjet da svaka osoba z koja
zadovoljava iste uvjete za majku poput osobe y zapravo mora biti osoba y, odnosno konana
tvrdnja glasi:

xy (P(y)

Q(y,

x)

z(P(z)

Q(z,

x)

(z

=

y)))

S obzirom da dio ispred kvantifikatora z ne ovisi od z, preneks normalna forma prosto glasi

xyz (P(y)

Q(y,

x)

(P(z)

Q(z,

x)

(z

=

y)))

Napomena: Rjeenje x!y (P(y)

Q(y,

x)) ne moe se smatrati potpunim. Naime, mada se
ponegdje upotrebljava i simbol ! sa znaenjem postoji tano jedan, ovo nije legalan simbol
predikatske logike prvog reda. Naime, izraz poput !x

P(x) predstavlja samo esto koritenu
skraenicu za ekvivalentan izraz x

(P(x)

y

(P(y)

(x

=

y))).

11. Neka je poznato da svi studenti koji su odabrali diskretnu matematiku (DM) kao izborni predmet
vole neke oblasti matematike. Neka je takoer poznato da barem jedan student koji je odabrao
diskretnu matematiku kao izborni predmet nije poloio ininjersku matematiku (IM). Pokaite
formalnim putem da odavde slijedi da nije istina da svi studenti koji nisu poloili ininjersku
matematiku ne vole niti jednu oblast matematike. (3 poena)

Rjeenje:

Uvedimo sljedee predikate:

P(x) x je student koji je odabrao diskretnu matematiku kao izborni predmet
Q(x) x je oblast matematike
R(x,

y) x voli y
S(x) x je student koji je poloio diskretnu matematiku

Hipoteza Svi studenti koji su odabrali diskretnu matematiku kao izborni predmet vole neke
oblasti matematike moe se zapisati kao

x

(P(x)

y

(Q(y)

R(x,

y)))

Hipoteza Barem jedan student koji je odabrao diskretnu matematiku kao izborni predmet nije
poloio ininjersku matematiku moe se zapisati kao:

x

(P(x)

S(x))

Zakljuak Nije istina da svi studenti koji nisu poloili ininjersku matematiku ne vole niti jednu
oblast matematike moe se zapisati kao:

x

(S(x)

y

(Q(y)

R(x,

y)))

Slijedi da treba pokazati valjanost izraza

x

(P(x)

y

(Q(y)

R(x,

y)))

x

(P(x)

S(x)) x

(S(x)

y

(Q(y)

R(x,

y)))

Ovaj je izraz valjan ukoliko je kontradiktorna njegova negacija koja glasi:

x

(P(x)

y

(Q(y)

R(x,

y)))

x

(P(x)

S(x)) x

(S(x)

y

(Q(y)

R(x,

y)))

Ovaj izraz ima oblik F
1

F
2

F
3
. Svedimo klauze F
1
F
3
na preneks normalnu formu:

F
1
= x

(P(x)

y

(Q(y)

R(x,

y))) = x

(P(x)

y

(Q(y)

R(x,

y))) =
= xy

(P(x)

(Q(y)

R(x,

y)))

F
2
= x

(P(x)

S(x))

F
3
= x

(S(x)

y

(Q(y)

R(x,

y))) = x

(S(x)

y

(Q(y)

R(x,

y))) =
= xy

(S(x)

Q(y)

R(x,

y))
Potraimo sada odbijenicu za skup klauza F
1
F
3
:

(1) x

(P(x)

S(x)) (F
2
)
(2) P(a)

S(a) (EI iz (1) uz xa)
(3) xy

(P(x)

(Q(y)

R(x,

y))) (F
1
)
(4) y

(P(a)

(Q(y)

R(a,

y))) (UI iz (3) uz xa)
(5) P(a)

(Q(b)

R(a,

b)) (EI iz (4) uz yb)
(6) xy

(S(x)

Q(y)

R(x,

y)) (F
3
)
(7) y

(S(a)

Q(y)

R(a,

y)) (UI iz (6) uz xa)
(8) S(a)

Q(b)

R(a,

b) (UI iz (7) uz yb)
(9) P(a) (logika posljedica (2))
(10) S(a) (logika posljedica (2))
(11) Q(b)

R(a,

b) (rezolucija (5) i (9))
(12) Q(b)

R(a,

b) (rezolucija (8) i (10))

(11) i (12) su kontradiktorni, jer su negacija jedan drugog. Ko to ne primijeti, moe dalje izvui
Q(b) i R(a,

b) kao logike posljedice (11), nakon ega rezolucija (12) i Q(b) daje R(a,

b), to je
u direktnoj kontradikciji sa R(a,

b).

Napomena: Razumije se da prikazano rjeenje nije i jedino mogue. Na primjer, mogue je uvesti
dva posebna predikata sa znaenjem x je student i x je odabrao diskretnu matematiku kao
izborni predmet umjesto kompozitnog predikata x je student koji je odabrao diskretnu
matematiku kao izborni predmet. Meutim, uvoenje kompozitnog predikata je ovdje posve
logino, s obzirom da samo studenti (a ne recimo zidari) biraju izborne predmete.