1

R E P U B L I K A H R V A T S K A
KRAPINSKO-ZAGORSKA UPANIJA

UPANIJ SKA SKUPTINA

KLASA: 334-01/08-01/12
URBROJ: 214071-01-08-4
Krapina, 10. srpnja 2008.



Na temelju lanka 17. Statuta Krapinsko-zagorske upanije (Slubeni glasnik
Krapinsko-zagorske upanije broj 13/01., 5/06. i 11/06. proieni tekst), upanijska
skuptina Krapinsko-zagorske upanije na 21. sjednici odranoj dana 10. srpnja 2008.
godine d o n i j e l a je


P R A V I L N I K
o
Zagorskim vinskim turistikim cestama


I. OPE ODREDBE

lanak 1.

Ovim Pravilnikom o zagorskim vinskim turistikim cestama (u daljnjem tekstu:
Pravilnik) utvruje se znaenje pojma Zagorska vinska turistika cesta (u daljnjem tekstu:
Vinska cesta), uvjeti koje Vinska cesta mora ispunjavati, postupak proglaenja Vinske
ceste te druga znaajna pitanja.

lanak 2.

Vinska cesta predstavlja poseban oblik prodaje poljoprivrednih, ugostiteljskih i
turistikih proizvoda jednog vinorodnog podruja na kojem seljaka domainstva i ostale
pravne i fizike osobe proizvode i plasiraju svoje poljoprivredne proizvode (proizvode od
groa i vino, rakije iz vlastite proizvodnje te ostale proizvode sela), a registrirane su u
skladu s posebnim propisima.

lanak 3.

Vinsku cestu ine prirodne ljepote i posebnost okolia kroz koji prolazi, kulturne i
povijesne znamenitosti, tradicija i posebnosti vinorodnog podruja.
Vinska cesta obuhvaa i blia mjesta odnosno naselja koja poveavaju
agroturistiku ponudu (dvorci, kurije, sakralni objekti, spomenici, muzeji, galerije,
arheoloka nalazita).
U Vinsku cestu ukljuuje se Sajam i izloba zagorskih vina, Vinarijada, Izbor Vinske
kraljice, berba groa i dodatni sadraji (konjike staze, konjike sportske manifestacije -
hipodromi, planinarske staze, biciklistike staze, motociklistike priredbe i dr.).



2
lanak 4.

Vinske ceste su dio razvojne strategije agroturizma koja potie unapreenje
poljoprivredne proizvodnje, razvoj i revitalizaciju seljakih domainstava s proizvodnjom
kvalitetnih i vrhunskih proizvoda od groa i drugih proizvoda groa i vina, te ostalih
proizvoda sela.
Vinske ceste su takoer dio projekta ouvanja prostora i zatite okolia.

lanak 5.

Na Vinskim cestama mogu se organizirati manifestacije vezane uz obiaje (berbe
groa, prerada i njega vina, obiljeavanje tradicijskih obiaja koji simboliziraju Sv. Vinka
akona - zatitnika vinograda, Sv. Martina i sazrijevanje mota u vino, Sv. Mihaela i
poetak berbe groa i dr.).

lanak 6.

Vinske ceste osnivaju se i zbog mogunosti stvaranja posebnih ugoaja za goste,
kao to su: vinotoja, kuaonice, izletita, sobe, apartmani, kampovi.

lanak 7.

Promidbene manifestacije vezane uz Vinske ceste utvruju se Strategijom razvoja
vinskih cesta Krapinsko-zagorske upanije i razvojnim programima lokalnih zajednica
(opina i gradova).
Strategija i razvojni programi iz stavka 1. ovog lanka popraeni su financijskim
sredstvima namijenjenim za tiskanje broura, kataloga, za izradu vinskih karata i drugog
promidbenog materijala.
Strategija i razvojni programi iz stavka 1. ovog lanka trebaju sadravati mogunost
iznalaenja razliitih oblika bespovratnih financijskih potpora i kreditnih linija namijenjenih
za izgradnju i ureenje pratee infrastrukture (asfaltne ceste, vodoopskrba, plinofikacija,
telefonija i elektrifikacija) te za ureenje vinotoja i prateih smjetajnih i ugostiteljskih
objekata.


II. PROGLAENJE VINSKE CESTE


lanak 8.

Minimalni uvjeti koje mora ispunjavati Vinska cesta:
mora prolaziti vinorodnim podrujem
mora se prostirati na podruju najmanje jednog vinogorja
mora imati proizvodnju i ponudu vina te ponudu drugih proizvoda od groa i vina
mora imati najmanje 3-5 seoskih gospodarstava (obiteljska poljoprivredna
gospodarstva) cestovne udaljenosti do 10 kilometara, a koje nude usluge kuanja
vlastitog vina od kojih je barem jedno s oznakom kontroliranog porijekla i rakije iz
vlastite proizvodnje
mora imati najmanje 2 seoska gospodarstva ili ugostiteljska objekta koja, uz vino,
nude i usluge prehrane, prvenstveno seljake specijalitete karakteristine za
vinorodno podruje
mora prolaziti kroz prirodno lijep i ouvan okoli
mora imati cestovnu mreu koja omoguuje prohodnost i dostupnost (obilazak)
svih toaka turistike ponude na Vinskoj cesti te mogunost povezivanja s
prometnicama vieg ranga.
Vinske ceste mogu se osnivati iskljuivo na ureenim vinorodnim podrujima gdje
postoji tradicija uzgoja vinove loze i tradicijski objekti (vinski podrumi, klijeti) u okviru
kultivirane prirode koja odie ljepotom zagorskog krajolika.

3
Uz Vinsku cestu ili u dolazu na istu mogu se ukljuiti i ostale turistike atrakcije
nabrojene u lancima 3. i 6. ovog Pravilnika.

lanak 9.

Vinske ceste u pravilu se osnivaju na podruju jednog ili vie vinogorja.
Grupacija vinogradarstva i vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori upanijskoj
komori Krapina, na prijedlog opine ili grada na podruju kojeg se namjerava proglasiti
Vinska cesta, podnosi zahtjev za proglaenje Vinske ceste upanijskom poglavarstvu.
Odluku o proglaenju Vinske ceste na odreenom vinorodnom podruju donosi
upanijsko poglavarstvo na prijedlog Povjerenstva za zagorske vinske turistike ceste (u
daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

lanak 10.

Vinske ceste u pravilu se osnivaju prema regionalizaciji vinorodnih podruja utvrenoj
vaeim Pravilnikom o vinu, kako slijedi:
- za KRAPINSKO VINOGORJE koje obuhvaa: urmanec, Petrovsko, Krapinu,
Radoboj i Jesenje,
- za KLANJEKO VINOGORJE koje obuhvaa Klanjec, Kraljevec na Sutli,
Kumrovec, Tuhelj, Zagorska Sela,
- za PREGRADSKO VINOGORJE koje obuhvaa Pregradu, Hum na Sutli i Desini,
- za STUBIKO VINOGORJE koje obuhvaa Donju Stubicu, Gornju Stubicu, Mariju
Bistricu,Oroslavje i Stubike Toplice,
- za ZABOKO VINOGORJE koje obuhvaa Veliko Trgovie, Krapinske Toplice,
Sveti Kri Zaretje, Zabok i Bedekovinu i
- za ZLATARSKO VINOGORJE koje ubuhvaa Zlatar, Lobor, Mae, Zlatar Bistricu,
Hrainu, Budininu, Konjinu, Mihovljan i Novi Golubovec.

lanak 11.

U sastavu Vinskih cesta, sukladno vaeim propisima, kod podizanja vinograda
dozvoljeno je saditi:
- preporuene sorte groa (rizling rajnski bijeli, traminac crveni, traminac mirisavi,
graevina bijela, moslavac bijeli, sauvignon bijeli, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac
zeleni, chardonnay bijeli, rizvanac bijeli, mukat uti, mukat ottonel bijeli,
portugizac crni, pinot crni, cabernet sauvignon, zweigelt i autohtone zatiene
sorte Hrvatskog zagorja),
- doputene sorte groa (tajerska belina, zelenac slatki bijeli, veltlinac crveni,
kraljevina crvena, plavec uti, ipelj bijeli, lovrijenac crni, gamay bojadiser crni,
frankovka crna, kavina crna).

lanak 12.

Proglaene Vinske ceste biti e oznaene turistikom signalizacijom te popraene
prigodnim promidbenim materijalom i aktivnostima u roku od 12 mjeseci od proglaenja.


III. POVJERENSTVO ZA ZAGORSKE VINSKE TURISTIKE CESTE I STRUNA
RADNA GRUPA


lanak 13.

Povjerenstvo iz lanka 9. stavka 3. ovog Pravilnika ine predstavnici:
Krapinsko-zagorske upanije (2 lana)
Hrvatske gospodarske komore upanijske komore Krapina (1 lan)

4
Grupacije vinogradarstva i vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
upanijskoj komori Krapina (1 lan)
Hrvatske obrtnike komore Obrtnike komore Krapinsko-zagorske upanije
(1 lan)
Turistike zajednice Krapinsko-zagorske upanije (1 lan)
Zagorske razvojne agencije (u daljnjem tekstu: ZARA) (1 lan)
Povjerenstvo imenuje upanijsko poglavarstvo na prijedlog ovlatenih predlagatelja
spomenutih subjekata.

lanak 14.
Povjerenstvo:
podnosi prijedlog upanijskom poglavarstvu za proglaenje Vinske ceste
odluuje koji objekt ispunjava uvjete ovog Pravilnika da se uvrsti u ponudu
Vinske ceste,
imenuje strunu radnu grupu iz lanka 15. ovog Pravilnika

lanak 15.

U strunu radnu grupu iz lanka 14. toke 3. ovog Pravilnika imenuju se lanovi
Povjerenstva i po potrebi, drugi nestalni lanovi.
Strunu radnu grupu ine po jedan predstavnik:
Krapinsko-zagorske upanije
Turistike zajednice Krapinsko-zagorske upanije
Zagorske razvojne agencije,
Hrvatske gospodarske komore upanijske komore Krapina
Grupacije vinogradarstva i vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
upanijskoj komori Krapina
opine ili grada na podruju kojih se planira proglaenje ili je Vinska cesta
proglaena
vinarske ili vinogradarske udruge koja djeluje na podruju na kojem se planira
proglaenje ili je Vinska cesta proglaena.

lanak 16.

Struna radna grupa:
ispituje da li postoje uvjeti za proglaenje Vinske ceste i o tome izvjetava
Povjerenstvo
obavlja oevid u objektu na Vinskoj cesti radi ispitivanja da li isti ispunjava
uvjete propisane ovim Pravilnikom i uvjete za uvrtenje objekta u ponudu
Vinske ceste i o tome izvjetava Povjerenstvo
prati razvoj Vinskih cesta i predlae aktivnosti s ciljem poboljanja kvalitete
ponude na istima te kontinuirano prati i najmanje jednom godinje ispituje
razinu i kvalitetu organoleptikih svojstava vina i ostalih proizvoda u ponudi
Vinskih cesta, a sve u cilju zatite potroaa i razvoja promidbe Vinskih cesta
i o tome izvjetava Povjerenstvo
prati razvoj mree komunalne infrastrukture na Vinskoj cesti i o tome
izvjetava Povjerenstvo.











5
IV. UVJETI ZA UVRTENJE OBJEKATA U PONUDU VINSKE CESTE



lanak 17.

Na Vinskoj cesti usluge mogu pruati pravne i fizike osobe registirane za obavljanje
pojedinih djelatnosti na nain utvren posebnim propisima, u objektima koji zadovoljavaju za
to propisane uvjete.
Pravne i fizike osobe koje ele biti uvrtene u Vinsku cestu i vriti ugostiteljske i
turistike usluge na Vinskim cestama, uz prethodno ispunjavanje minimalnih uvjeta
propisanim posebnim propisima, podnose prijavu za uvrtenje u ponudu Vinske ceste
Povjerenstvu.
lanak 18.

Ovim se Pravilnikom poblie propisuju i uvjeti koje mora zadovoljiti objekt u seljakom
domainstvu da bude uvrten u ponudu Vinske ceste.

lanak 19.

Objekt u seljakom domainstvu (u daljnjem tekstu: objekt) funkcionalna je cjelina na
seljakom gospodarstvu u kojem se gostima, ovisno o vrsti, pruaju ugostiteljske usluge
pripremanja i usluivanja jela, pia (vina, vonih vina, rakija i napitaka) uobiajenih za
vinorodno podruje u kojem se nalazi seljako domainstvo, iz poljoprivrednih proizvoda
preteito vlastite proizvodnje, usluge smjetaja te ostale usluge u funkciji turistike potronje.

lanak 20.

Pod preteito vlastitom proizvodnjom seljakog domainstva podrazumijevaju se:
poljoprivredni proizvodi proizvedeni na seljakom domainstvu koje prua na
vinskoj cesti ugostiteljske usluge (vlastite proizvodnje)
poljoprivredni proizvodi proizvedeni na drugim seljakim gospodarstvima istog
vinorodnog podruja upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koje kupi
seljako domainstvo koje prua ugostiteljsku ponudu na tom vinorodnom
podruju.
umski proizvodi, samoniklo bilje, gljive, puevi, abe, ribe, divlja, koje lan
seljakog domainstva ulovi, ubere ili kupi (ovi proizvodi podlijeu posebnim
propisima).
Pod jelima, piima i napicima uobiajenim za vinorodno podruje u kojem je seljako
domainstvo smatra se sve to je pripremljeno na tradicionalan nain i uslueno gostu na
seljakom domainstvu (domaa jela, vino, rakija i napici).
Pod proizvodima koji ne moraju biti iz preteito vlastite proizvodnje smatraju se oni koji
slue pripremi domaih jela, pia i napitaka (brano, ria, margarin, maslac, ulje, sol, svi
zaini, eer, med, mineralna voda, aj, kava i sl.).

lanak 21.

Vrsta objekta u seljakom domainstvu koji se nalazi na Vinskoj cesti odreena je ovisno
o vrsti ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu koje se u objektu moraju obavezno
pruati i minimumu ugostiteljske usluge te nainu usluivanja propisanim posebnm
propisima.

lanak 22.

Vrste objekata u seljakom domainstvu ija ponuda ini sastavni dio Vinske ceste, a
koji moraju ispunjavati minimalne zakonske uvjete su:

6
Vinotoje je objekt u kojem se gostima pripremaju i usluuju prvenstveno vina, vona
vina, proizvodi od vina i vonih vina te o stala alkoholna pia i naresci (suhomesnati
proizvodi sirevi, namazi i sl.) koji se sljubljuju s piima na zatvorenom, natkritom,
otvorenom ili u prostorima prerade dotinog vinorodnog podruja na kojem se objekt
nalazi.
Kuaonica je objekt u kojem se gostima pripremaju i usluuju preteito naresci,
namazi, sirevi i pia, vinorodnog podruja na kojem se objekt nalazi (kuaonica
sireva, kuaonica kobasica, kuaonica meda i dr.).
Izletite je objekt u kojem se gostima pripremaju i usluuju topla i hladna jela te pia i
napici.
Soba je objekt u kojem se gostima prua usluga smjetaja u sklopu kojeg se moraju
pruati usluge prehrane (doruaka ili polupansiona ili pansiona) tj. posluivati pia i
napitci.
Apartman je objekt u kojem se gostima pruaju usluge smjetaja, opremljen tako da
gost moe sam pripremati i konzumirati hranu i u sklopu kojeg se moraju pruati
usluge prehrane (doruak, polupansion, pansion), tj. posluivati pia i napitci.
Vinotoje, kuaonica i izletite mogu biti kapaciteta najvie do 50 gostiju istodobno.
Vino se u objektima iz toke 1, 2 i 3 ovog lanka mora nuditi u bocama zapremnine 0.75 ili 1
litre te posluivati u adekvatnoj degustacijskoj ai.
Vinotoje, kuaonica, izletite, soba i apartman nude vino, proizvode od vina i groa i
zagorske gastronomske specijalitete iz dotinog vinorodnog podruja na kojem je proglaena
Vinska cesta.

lanak 23.

Sve vrste objekata u seljakom domainstvu moraju ispunjavati ope minimalne uvjete
propisane zakonom, a koji se odnose na isticanje naziva, ureenje, opremu i sigurnost,
prikljuak na infrastrukturu, instalacije i komunalni otpad, zatitu od poara, praine,
unutarnju visina prostorija, uvjete za osobe s invaliditetom, sanitarni vor za goste uz
ugostiteljske sadraje za usluivanje hrane, pia i napitaka te na uvjete za pripremu i
usluivanje hrane, pia i napitaka.

lanak 24.

U blizini objekta ili na glavnom ulazu u objekt mora biti vidno istaknuta oznaka izraena
od prirodnog materijala (na drvenoj dasci) s oznakom seljako domainstvo, s
jedinstvenom oznakom Zagorske vinske turistike ceste , propisanim nazivom utvrene
vrste te oznakom kategorije ako se objekt kategorizira.
Na ploi iz stavka 1. ovog lanka mogu se istaknuti simboli sukladno ponudi (kuaonica
rakije, kuaonica kobasica, kuaonica sira, kuaonica meda i slino).
Ako seljako domainstvo u jednoj graevini ima vie objekata iste ili razliitih vrsta i
kategorija, tada je dovoljno na jednoj ploi istaknuti naziv svake vrste i oznaku svake
kategorije.
Seljako domainstvo na ploi iz stavka 1. ovog lanka umjesto naziva Seljako
domainstvomoe istaknuti komercijalni naziv Agroturizam, Seljaki turizam i sl.
lanak 25.
Objekt u seljakom domainstvu koji je uvrten u ponudu Vinske ceste mora biti ureen i
opremljen u skladu s tradicijom Hrvatskog zagorja i dotinog vinorodnog podruja, te tako da
se omoguuje nesmetano i sigurno kretanje i boravak gostiju i lanova domainstva,
nesmetan prijenos stvari i odgovarajue uvanje robe, hrane i pia.
Unutarnje i vanjsko ureenje ovog objekta mora biti opremljeno bez znakova dotrajalosti,
oprema i ureaji u objektu ne smiju biti oteeni i moraju biti u ispravnom i funkcionalnom
stanju.




7
lanak 26.

Objekt u seljakom domainstvu mora:
stalno raspolagati dovoljnim koliinama zdravstveno ispravne vode za pie
koja se osigurava prikljukom na javni vodovod, a gdje javni vodovod ne
postoji, to se mora osigurati na drugi propisani nain
biti prikljuen na javnu elektrinu mreu ili na drugi odgovarajui nain biti
opskrbljen elektrinom energijom, a elektrino osvjetljenje mora biti osigurano
u svim prostorijama objekta
imati osiguranu telefonsku vezu (fiksnu ili mobilnu)
imati sanitarne vorove i otpadne vode spojene s javnom kanalizacijom ili
zbrinjavanje otpadnih voda osigurati na neki drugi propisani nain
imati spremnike i koeve za otpatke od vatrootpornog materijala
opremu i pribor, u vrijeme kada nisu u uporabi, imati zatieneod praine.

lanak 27.
Unutarnja visina prostorija i modula (visina od poda do stropa) mora biti u svim
prostorijama prosjeno 2,40 m i vie, uz mogunost provjetravanja.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka, dostatnima se smatraju i postojee
unutarnje visine prostorija i modula uz mogunost provjetravanja, izgraene prije stupanja na
snagu posebnih propisa prema kojima je unutarnja visina prostora i modula morala biti u
svim prostorijama prosjeno 2,40 m i vie, uz mogunost provjetravanja.
lanak 28.

Objekt u seljakom domainstvu mora imati osiguran, gdje je to mogue, pristup za
osobe s invaliditetom.

lanak 29.

Objekt u seljakom domainstvu mora imati sanitarni vor posebno za muke i ene
sa predprostorom.
Sanitarni vorovi moraju biti oploeni i opremljeni odgovarajuom opremom ( koljke,
umivaonici i pribor i ispiranje tekuom vodom).
U sanitarnom voru mora biti besprijekoran red i istoa, a prostorije moraju biti
dezinficirane.

lanak 30.

Seljako domainstvo koje gostima priprema i prua usluge prehrane, pia i napitaka
(doruak, polupansion, pansion, ostala topla i hladna jela, nareske i namaze) mora u blizini
objekata imati ugostiteljske sadraje odgovarajueg kapaciteta, opremljene i ureene na
prikladan nain, za pripremu i konzumiranje hrane.
Seljako domainstvo moe na otvorenom prostoru ili u prostoriji odnosno zatvorenom
prostoru pripremati hranu na tradicionalan nain (raanj, kruna pe, ralje, kotao i sl).

lanak 31.

lanovi seljakog domainstva duni su svake godine tijekom rada imati vaeu
potvrdu od ovlatene zdravstvene ustanove da nisu evidentirani kao bolesnici i kao bolesnici
koji su oboljeli od zarazne bolesti i duevni bolesnici.
Osim pregleda koji utvruju bolesti iz stavka 1. ovog lanka, lanovi seljakog
domainstva obuhvaaju se pregledom na samonelu i igele (kliconotvo) te na parazite.



8
lanak 32.

Pravnoj ili fizikoj osobi iz lanka 9. ovog Pravilnika kod koje se utvrdi
neodgovarajua kvaliteta usluge ili neodgovarajua kvaliteta nuenih vlastitih proizvoda ili
pak neodgovarajua ureenost prostorija objekta i okolia Povjerenstvo za vinske ceste
oduzeti e pravo sudjelovanja u ponudi Vinske ceste, ako u roku odreenom od strane
Povjerenstva, ne ukloni utvrene nedostatke.


V. IZVJEE

lanak 33.

Praenje primjene ovog Pravilnika obavlja Zagorska razvojna agencija i o tome
podnosi Izvjee upanijskom poglavarstvu, najmanje jedanput godinje.


VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 34.

Ukoliko Vinska cesta, osnovana po prijanjim propisima ne ispuni uvjete za
proglaenje Vinskom cestom sukladno odredbama ovog Pravilnika, u roku dogovorenom
izmeu Povjerenstva, opine ili grada na podruju kojih se Vinska cesta osnovana po
prijanjim propisima nalazi i vinarske ili vinogradarske udruge koja djeluje na podruju na
kojem se Vinska cesta osnovana po prijanjim propisima nalazi, a koji ne moe biti dulji od
12 mjeseci od podnoenja prijave Povjerenstvu, ista ne moe nositi naziv i oznake Vinske
ceste, te nee biti proglaena Vinskom cestom.

lanak 35.

Pravne i fizike osobe koje pruaju usluge u objektima na Vinskoj cesti osnovanoj po
prijanjim propisima dune su svoje poslovanje uskladiti sa odredbama ovog Pravilnika u
roku od 12 mjeseci od proglaenja Vinske ceste.

lanak 36.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o vinskim
turistikim cestama Krapinsko zagorske upanije (Slubeni glasnik Krapinsko-zagorske
upanije, broj 12/01.).

lanak 37.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenom glasniku
Krapinsko zagorske upanije.




PREDSJEDNIK
UPANIJSKE SKUPTINE
Franjo Jagi