VJ EBE 5

NOSIVE KONSTRUKCIJ E I
Ako je ploa neprekidno oslonjena na dvije susjedne strane, na tri, ili
sve etiri strane, ili je oslonjena dijelom neprekidno, a dijelom u
pojedinim tokama, naziva se ploom nosivom u dva smjera.
Odnos stranica ly/lx < 2, to znai da u noenju optereenja sudjeluju
oba smjera pa se ona proraunava kao povrinski nosa.
(gdje su: lx krai raspon ploe; ly dui raspon ploe)
Ploe se u oba smjera armiraju po proraunu, a okomito na raspon
armiraju se razdjelnom armaturom.
PLOE NOSIVE U DVA ORTOGONALNA SMJERA
Ploe se mogu proraunavati po: metodama teorije
elastinosti(membranska teorija), metodama konanih elemenata
(brz), priblian proraun.
U svakodnevnoj inenjerskoj praksi rade se priblini prorauni
ploa, za koje se u strunoj literaturi mogu nai tablice i
dijagrami razliitih autora.
U strunoj literaturi poznate su Loserove tablice po Marcusu. Izrazi
za momente savijanja u ploi imaju sljedei oblik:
indeks "n" ovisi o vrsti oslanjanja ploe na rubovima:
PLOE NOSIVE U DVA SMJERA
NOSIVE KONSTRUKCIJ E I
Kontinuirane pravokutne ploe
- Kontinuirane pravokutne ploe poduprte po cijelom obodu mogu
se proraunavati po prikazanome priblinom postupku, uz
pretpostavku da ploe nisu kruto vezane s podvlakama i stupovima
graevine i za jednoliko kontinuirano optereenje (q = G+Q).
PLOE NOSIVE U DVA SMJERA
NOSIVE KONSTRUKCIJ E I
Da bi se proraunali maksimalni momenti savijanja (npr. u prvom polju),
osim vlastite teine i stalnog otereenja (u svim poljima), potrebno je
svako drugo polje opteretiti promjenjivim optereenjem kao na
sljedeem crteu (za odreivanje razliitih unutarnjih sila potrebno je
koristiti razliite sheme promjenljivog optereenja):
PLOE NOSIVE U DVA SMJERA
NOSIVE KONSTRUKCIJ E I
Takva nesimetrina shema optereenja rastavlja se u dvije sheme
optereenja:
Sa simetrinim optereenjem q' raunaju se momenti savijanja
samostalno i pojedinano za svako polje kontinuirane ploe,
ovisno o rubnim uvjetima, uz pretpostavku da je ploa uklijetena
na mjestu kontinuiteta sa susjednom ploom.
S antimetrinim optereenjem q'' rauna se opet samostalno i
pojedinano svako polje, uz pretpostavku da je ploa slobodno
oslonjena na mjestu kontinuiteta sa susjednom ploom.
Zbroj momenata savijanja dobivenih po objema shemama
optereenja daje maksimalne momente savijanja u polju:
PLOE NOSIVE U DVA SMJERA
NOSIVE KONSTRUKCIJ E I
Leajni momenti kontinuiranih pravokutnih ploa poduprtih po
cijelom obodu i optereenih jednolikim kontinuiranim
optereenjem mogu se priblino raunati po izrazima:
gdje je:
qx = x q - parcijalno optereenje u smjeru lx
qy = (1- x)q - parcijalno optereenje u smjeru ly
x - koeficijent raspodjele optereenja dan u tablicama
q - puno optereenje
PLOE NOSIVE U DVA SMJERA
NOSIVE KONSTRUKCIJ E I
Koeficijenti ''i'' ispisani su na sljedeem crteu kao pribline i
zaokruene vrijednosti, a ovise o tlocrtnom poloaju leaja:
PLOE NOSIVE U DVA SMJERA
NOSIVE KONSTRUKCIJ E I
PRIJENOS OPTEREENJA S PLOE NA PODVLAKE I ZIDOVE
- Leajni pritisak pravokutnih ploa na podvlake (ili zidove)
kontinuirano je promjenljiv (parabola). Za potrebe prakse dovoljno je
tono ako se zamijeni trapeznim (uz duu stranu ploe) ili trokutnim
(uz krau stranu ploe) optereenjem, a koje je ogranieno
simetralama kutova i simetralom kraeg raspona ploe:
NOSIVE KONSTRUKCIJ E I
Za trokutno i trapezno optereenje nadalje se trai zamjenjujue
optereenje.
Podvlake se radi jednostavnosti prorauna nadalje mogu
proraunavati sa zamjenjujuim jednolikim kontinuiranim
optereenjem.
PRIJENOS OPTEREENJA S PLOE NA PODVLAKE I ZIDOVE
lx
a) ZA KRACI RASPON
1
5
16
x
q ql =
NOSIVE KONSTRUKCIJ E I
PRIJENOS OPTEREENJA S PLOE NA PODVLAKE I ZIDOVE
ly
a) ZA DULJI RASPON
( )
2 3
2
1 2 0.5
:
2
x
x
y
q ql
l
gdje je
l

= +
=
NOSIVE KONSTRUKCIJ E I
NOSIVE KONSTRUKCIJ E I
NOSIVE KONSTRUKCIJ E I
NOSIVE KONSTRUKCIJ E I
NOSIVE KONSTRUKCIJ E I
NOSIVE KONSTRUKCIJ E I
NOSIVE KONSTRUKCIJ E I