Vakuf je institut islamskog prava koji se razvijao od XI do XIX st..

po mnogo emu
odgovara institutu zaklade u evropskom pravu.Vakuf dakle po islamskom pravu
oznaava neko dobro koje neka osoba (vakif) svojevoljno izdvoji iz svoje imovine
predajui je Allahu dok prihodi ili svrha vakufa slue ljudima.Vakuf nije propisan niti
nareen Kur-anom njega podstie sam poslanik Muhamed u njegovim
hadisima.Dokument kojim se opisuje vakuf se zove vakufnama i na kraju svake
vakufname stoji Proklet bio onaj ko na bilo koji nain oskrnavi ovo moje
djelo!!.Vakuf je sredstvo za napredak u ekonomskom,kulturnom,drustvenom i
civilizacijskom pogledu nekog drutva.Vakufi su u islamskim zemljama odigrali vanu
ulogu u razvoju drutva i naselja jer je pomou tog instituta podignut najvei broj
javnih objekata u tim zemljama.Prvim vakufom se smatra vakuf Omera koji je
uvakufio bau s palmama koju je nazvao Semg.Prema hadisu Omer je prije
uvakufljenja poslaniku rekao O Allahov Poslanie imam jednu bau koju puno
volim i elim je dati kao trajno dobro. Poslanik je odgovorio: Uvakufi stvar tako da
se ona nemoe ni prodati ni darovati niti je ko moe naslijediti a njeni prihodi da se
upotrebljavaju,kao ope dobro!!.
Vakuf je utemeljen na sunnetu Muhammeda a.s Poslanik
a.s je i sam uvakufio svoju zemlju u Medini i ne samo to
ve svoju imovinu nakon svoje smrti,izuzev onog to je
bilo potrebno njegovoj porodici za opskrbu.Ebu Hurejre
prenosi da je Allahov Poslanik a.s rekao: Neka se mojim
nasljednicima ne podijeli nijedan dinar (od moje
zaostavtine).Ono to ostane poslije mene je vakuf
izuzimajui opskrbu mojih ena i zaradu slubenika mog
vakufa.Vakuf slui kao svojevrsni poticaj za istinsko
ispunjenje vjerske obaveze prema stvoritelju i ljudima
putem odricanja materijalnih dobara za uzviene opte
ciljeve.
Vakufi u Bosni i Hercegovini
Dolaskom Osmanlija i poetkom procesa prelaska na islam,tekla je
uporedo i ekspanzija i razvoj gradova.Osmanlije su ustanovile sistem
vakufa koji su bili od velike pomoi za bri razvoj gradova.U
Osmanskom carstvu se podizanje gradova i drugih vjerskih objekata
smatralo vjerskom dunou te izrazom i dokazom dobroinstva.U
takve objekte,koji su graeni zbog opdedrutvenog dobra i
napretka,spadalesu
damije,esme,medrese,mektebi,musafirhane,javne
kuhinje(imareti),mostovi i drugi....Svakako,za sve ove objektebila su
potrebna sredstva za odravanje pa je,prema toj potrebi,vakifobino
gradio i hamam,han,karavan-saraj,ariju sa duanimai
bezistanom,vodenice,pekaru,ainicei druge objekte.Sredstva
prikupljena od rada ovih objekatasu se upotrebljavala za odravanje i
izdravanje objekata opedrutvenog znaaja.
Na osnovu svih ovih vakufa nastali su mnogi i svi vei gradovi u
Bosni i Hercegovini.Sarajevo,kao centar je prvo nastalo i
prednjailo u napretku i modernizaciji.Da bi jedno naseljeno
mjesto postalo grad,moralo je ispunjavati odreene uslove:
Stalno naselje gdje ivi muslimansko stanovnitvo(1 demat)
Imao glavnu damiju gdje su se obavljali dnevni
namazi,posebno petkom i bajramima:
Ako je posjedovalo dudane i zanatske radnje
Ako je imalo odreen dan u sedmici kao pazarni dan(dan
pijace)
Svakako centralnu ulogu su imale damije kao simboli
okupljanja,jedinstva,mjestaza molitve.Meu najstarijim je
ona u Ustikolini kod Gorada,zatim Careva damija u
Sarajevu,gdje je formirano i prvo muslimansko naselje.
Neete zasluiti nagradu sve dok neudijelite dio od onoga
to vam je najdrae;a bilo ta vi udijelili Allah de sigurno za
to znati.(Ali-Imran 92)
U elji da stekne Allahovo zadovoljstvo Demirovi(Hajra)
Muljazin,iz novog Pazara poklonio je Odboru islamske
zajednice Tutin 52 ara zemlje.Dana 15.03.2012 dog ovaj
vakif se odluio da dio svog imetkau ime Allaha
ovjekovjei za optu dobrobit cijelog ovjeanstva.

Dobra djela gone zlo a najuzvienije od dobrih djela je milodar;najuzvieniji
milodar je onaj koji ostaje zauvjek,a od dobrotvornih djela opet je najljepe
ono,koje jest odnosno koje e se trajno ponavljati.Jasno je,da od trajnih
djela najdulje zajameno dobroinstvo vakuf.Dok je svijeta i vijeka korist
vakufa ne prestaje niti se njegovo djelovanje do sudnjeg dana zavrava.

Gazi Husrev-begova dobra djela
Potvrujui ovaj islamski princip preporuen od
Muhammeda a.s da je imetak najbolje zavjeatitako da
formira trajno dobro,Gazi husrev-beg je sva svoja
nepokretna i pokretnadobra uvakufio.prva vakufnama
Husrev begova vakufnama iz 1531 god.pisana je za
damiju,imare i hanikah.Druga vakufnama iz 1537
god.pisana je za kurumliju medresu.od ostatkanovanih
sredstava nakon izgradnje medrese nabavljene su tada
najpoznatije knjige i osnovana biblioteka,a treom
vakufnamom iz 1537 je uvakufljena dodatna imovina za
izdravanje damije.
Ove tri vakufname predstavljaju dokumente koji ine
pravni osnov formiranja Gazi Husrev-begovog vakufa kao
jedne do u detalje organizovane slone institucije.Ove
vakufname takoer predstavljaju,gledajui iz ugla
savremenih propisa,sve neophodne pravilnike potrebne
za funkcionisanje bilo koje savremene organizacije.
Gazi Husrev-begova damija Natpisi na nianima poznatih bonjaka ukopanih u
Haremu Begove Damije(1840-1940)
adrvan Sahat kula
GaZI Husrev i Murat -begovo turbe Vrata begove Damije Turbe