B R T V E

Zadatak brtvi je sprijeavanje da izmeu dva funkcionalno

razdvojena prostora doe do toka medija iz jednog prostora u drugi.
Brtve moraju ograniiti gubitke zbog propusnosti u takvoj mjeri da
budu u potpunosti zadovoljeni zahtjevi u pogledu sigurnosti, a da
pri tome omoguuju ekonomski povoljna konstruktivna rjeenja
Prema namjeni brtve moraju ispunjavati sljedee zahtjeve i
svojstva:
nepropusnost (radi smanjenja eventualnih gubitaka)
pogonska sigurnost (grekama nastaju gubici prekidom rada)
vijek trajanja
rastavljivost
gubitak snage (gubitkom medija ili trenjem)
utjecaj na medij (medij neizloen promjenama)
mehanika svojstva
propusnost plinova
toplinska vodljivost
Za materijale iz kojih se izrauju vana su sljedea svojstva:
mehanika
tarna
otpornost na kemijske utjecaje
nepropusnost
toplinska rastezljivost
postojanost na odreene temperature
obradivost
otpornost na eroziju.
Brtve se izrauju iz slijedeih materijala: papir i karton, koa,
kudelja, juta, pamuk, biljna vlakna, vlakna drveta, pluto, klobuina,
vulkanfiber, vuna od ljake, azbest, guma, umjetne smole, grafit,
umjetni ugalj, metali, sinterirani i umjetni materijali.
Moemo razlikovati brtvljenje nerastavljivih, uvjetno rastavljivih i
rastavljivih spojeva. Kod brtvljenja nerastavljivih spojeva
rastavljanje se moe postii samo razaranjem spoja, dok kod
uvjetno rastavljivih spojeva rastavljanje se postie samo pomou
jednog od dijelova u spoju
Brtvljenje zavarivanjem
Zavareni spojevi kod kojih zavari prenose sile su razliiti oblici
zavara cijevi i zavarenih spojeva koje najee ne ubrajamo u
brtvljenje nego u nerastavljivo spajanje
Brtvljenje poprenim preanjem
Brtvljenje uvaljivanjem nerastavljivo je
popreno upreavanje. Brtvi
se tako da se proirivanjem cijevi
uvaljivanjem dobivaju visoki pritisci
na nalenim povrinama i dobro
nalijeganje koje brtvi.
Brtvljenje uzdunim preanjem
Brtvljenje uzdunim preanjem
ostvaruje se upreavanjem ahure
od elika u dijelove koji se brtve.
Ova vrsta brtvljenja
upotrebljava se za brtvljenje
visokotlanih turbina
Brtvljenje pomou masa za brtvljenje
Brtvljenje moemo izvesti i pomou kita za brtvljenje koji nanesen
na nalene povrine stvara neku vrstu plosnate brtve. Najee se
upotrebljava manganski kit, silikonski kauuk u obliku paste ili
umjetni lakovi , koji se koriste za brtvljenje dijelova kuita
Rastavljivo brtvljenje dijelova koji miruju (statiko brtvljenje)
U ovu skupinu brtvi spadaju plosnate i profilne brtve koje mogu biti
meke, meke izraene od vie materijala, tvrde, a moe se brtviti i bez
brtvi s nalijeganjem brtvljenih povrina koje nalijeu jedna na drugu.
Plosnate brtve
Plosnate brtve su male, ali jednake debljine i moraju imati svojstvo
da se preanjem deformiraju i opruno djeluju na povrine tlaenja.
Moemo razlikovati tzv. meke brtve koje se izrauju od papira,
kartona, azbesta, gume, te tzv. tvrde brtve koje se ugrauju iz
metala kao to su: olovo, aluminij, meki bakar, elik
Plosnate brtve koritene kod a) prirubnica s ravnom radnom povrinom, b)
prirubnica s utorom i perom, c) prirubnica s izdankom, d) prirubnica za brtvljenje
cijevi prema cijevi
Brtvljenje profilnim brtvama
Za razliku od plosnatih brtvi kod kojih tlak djeluje na odreenu
povrinu, kod profilnih brtvi tlak se koncentrira na relativno malu
povrinu, zavisno od optereenja. Ovu vrstu brtvi moemo
podijeliti na brtve s preteno elastinim deformacijama i brtve s
preteno plastinim deformacijama. Brtve s preteno elastinim
deformacijama moemo podijeliti na meke profilne brtve koje se
izrauju od gume i azbesta
Meke brtve a) prirubnica
s utorom za okruglu gumenu
brtvu b) neki oblici mekih brtvi
a)
b)
Tvrdeprofilne brtve a)prirubnica sutorom
zale astubrtvu,
b)utor uprirubnici zaprstenastu Jointbrtvu
Dinamike brtve, dodirno brtvljenje strojnih dijelova
koji se okreu ili se kreu tamo-amo
U odnosu na glavne putove mogueg prolaza medija, zavisno od
relativnog gibanja izmeu cilindrinih radijalnih povrina, brtve
moemo podijeliti na:
Glavno brtvljenje na cilindrinoj brtvenoj povrini / brtva stoji, a relativno
gibanje je izmeu vratila i brtve (primarno brtvljenje je prema vratilu, a
sekundarno prema kuitu)
Glavno brtvljenje na radijalnoj brtvenoj povrini / brtva se okree zajedno
s vratilom, relativno gibanje je izmeu brtve i kuita (primarno je
brtvljenje prema kuitu, a sekundarno prema vratilu)
Primarno brtvljenje mora osigurati nepropusnost izmeu povrina
velike relativne brzine, a sekundarno djeluje gotovo mirno
Dinamike brtve, dodirno brtvljenje strojnih dijelova
koji se okreu ili se kreu tamo-amo
Brtvenice s mekim brtvilom
Pritezanjem vijaka dobivamo na
prirubnici silu koja dovodi do
aksijalnog naprezanja pa se
deformabilnou odnosno
plastinom deformacijom
brtvila dobiva radijalni tlak
brtvljenja,
koji smanjuje zranost izmeu
brtvila
i motke i brtvila i kuita na mjeru
potrebnu za brtvljenje. Da brtveni
medij
ne bi izlazio potrebno je da tlak
brtvljenja bude vei od tlaka medija
koji se brtvi
Meka brtvila izrauju se od pletenog ili motanog konopca, prstenova
kvadratnog ili okruglog presjeka, kudjelje, pamuka, azbesta, klobuine,
pluta, koe, gume ili umjetnih materijala ili mogu biti izraena u
kombinaciji metalnih i nemetalnih materijala
Metal(1)- nemetalne(2) brtve a) s metalnim icama, b) s metalnim lamelama ,
c) s metalnim folijama, d) s metalnim upljim prstenom
a) b) c) c)
Hidraulik brtve (Brtve s automatskim djelovanjem)
Prilikom ugradnje brtve, daje se odreeno predoptereenje.
Pogonskim tlakom dolazi do nalijeganja brtve ne vratilo ili motku.
Nain djelovanja manete pri brtvljenju
Manete za brtvljenje
Manete za brtvljenje: a) u obliku eira, b) u obliku lonca, c) manete za
brtvljenje vratila, d) i e) manete s utorom, f) manete u obliku strehe,
g) manete s usnicama
a) b) c)
d)
e)
f)
g)
15
Zranost maks. 0,5 mm
d
1
-5 %
d
Brtvljenjem O-prstenom
Brtvljenjem OV-prstenom
Brtvila postojanog oblika
sastoje se ili od prorezanih prstena s oprunim djelovanjem prema
unutra, bilo od oprunih, djelovanjem prema vani (klipni prstenovi) ili od
viedijelnih oprugom dranih segmenata. Upotrebljavamo ih kod tekih
uvijeta rada odnosno kod visokih temperatura i tlaka te velikih brzina
Prorezani prsten s
oprunim djelovanjem
prema unutra, za visoke
temperature
Prorezani prsten s oprunim
djelovanjem prema van
Brtvljenje kliznim prstenom
Kod ove vrste brtvi brtvena povrina je u ravnini okomitoj na os vrtnje, a ne
na okomitoj povrini vratila. Namijenjene su iskljuivo rotirajuim strojnim
dijelovima, preteno za brtvljenje tekuine na temperaturama do 200 st. C.
Upotrebljavaju se kod centrifugalnih pumpi, zupastih pumpi, bubnjeva za
suenje , mijealica
Brtvljenje pomou kliznog prstena
a)dijelovi brtve: 1 kuite,
2 drugi klizni prsten,
3 prvi klizni prsten,
4 O prsten,
5 vratilo,
6 opruga
b)razliite izvedbe brtvi pomou kliznih prstenova
Bezdodirne brtve
Kod ovih brtvi u pogonskom stanju ne dolazi do dodira izmeu
brtvenih povrina, koje se okreu i onih koji stoje a pri tome postoji
odreena zranost. Ove brtve upotrebljavaju se tamo gdje se
javljaju velike relativne brzine, koje bi kod primjene dodirnih brtvi
izazvale veliko trenje i habanje
Bezdodirne brtve sa zranou moemo podijeliti na aksijalne i
radijalne bezdodirne brtve sa zranou, a razlikuju se samo
poloajem ravnine zranosti.
Shematski prikaz bezdodirnih aksijalnih brtvi
a) jednostavna, b) s tuljkom, c)s plivajuim prstenom
Shematski prikaz bezdodirnih radijalnih brtvi
a) bez mogunosti nastavljanja(reguliranja) zranosti
b) s mogunou nastavljanja(reguliranja) zranosti
Aksijalna
labirintna brtva
Radijalna labirintna brtva
Brtvljenje pomou vodenog prstena
Za potpuno brtvljenje (brtvljenje otrovnih medija ) upotrebljava se tekuina kao
sredstvo za zatvaranje prolaza medija koji se brtvi. Za brtvljenje pomou
vodenog prstena upotrebljava se za stvaranje potrebnog tlaka centrifugalna sila.
Nivo tekuine postavlja se u zavisnosti od razine tlaka. Zranost moe biti
relativno velika. U stanju mirovanja potrebne su pomone brtve.
Membranske brtve
Prema obliku ove brtve moemo podijeliti na:
Valovite cijevi, izraene od tvrdih materijala, upotrebljavaju se
za brtvljenje zapornih organa
Plosnate ravne i valovite membranske brtve ,izrauju se od
gume i upotrebljavaju kod membranskih pumpi i manometara.
Ove brtve imaju esto pored funkcije brtvljenja i funkciju klipa.
Pregibne membrane upotrebljavaju se u podruju hidraulike i
regulacione tehnike i izraene su od perbunana.
Membransko brtvljenje
pomou valovite cijevi
Plosnata membranska brtva
Brtvljenje pregibnom membranskom brtvom
ZAPORNI ORGANI
Funkcija cijevne armature je potpuno zatvaranje ili djelomino zatvaranje cijevnih
vodova, kako bi se postigli sigurnosni i regulacioni zahtjevi.
Posluivanje zapornih organa moe biti runo, mehaniko ili automatsko.
Automatski moe biti reguliran od odgovarajuih veliina tlaka, temperature ili
brzine toka.
Razlikujemo etiri vrste zapornih organa koje karakterizira smjer gibanja organa
zapiranja:
Ventili zaporni organ se kree u smjeru toka ili suprotno toku
Zasuni zaporni organ se kree okomito na smjer toka
Zaklopke zaporni organ je okretljiv oko osi koja je okomita na smjer toka, a
tok je gotovo paralelan s povrinom tijela koje zatvara tok
Pipci (ili slavine) zaporni organ je oblikovan kao valjak ili stoac, a
pokree se okretanjem oko osi koja stoji okomito na smjer toka
Zahtjevi pri odabiru zapornih organa:
bezuvjetna pogonska sigurnost
jednostavno i sigurno posluivanje
sigurno brtvljenje i u trajnom pogonu
jednostavno odravanje i stavljanje u pogon
mali gubitci tlakova
Skiceosnovnih vrstazapornih organa
a) ventil b) zasun c) zaklopka d) pipac
PREDNOSTI NEDOSTACI PRIMJENA
Ventili
-mogunost brzog
otvaranja i zatvaranja
-laka izrada brtvenih
povrina
-mogunost regulacije
-poveani gubitci tlaka
prolaskom medija kroz
ventil
-mogunost taloenja
prljavtine u mrtvim
kutovima
-jai udari kod otvaranja i
zatvaranja
Do najvieg tlaka
ali za srednje
nazivne promjere
Zasuni
-mala ugradbena duljina
-prolaz medija bez
promjene smjera toka
-bez smanjenja presjeka
-potreba velikog hoda i time
velika ugradbena visina
-tea obrada brtvenih
povrina
-klizno gibanje zapornog
organa izaziva troenje i
trenje
Za najvee nazivne
promjere, a srednje
tlakove
Pipci
-jednostavni i jeftini
-nema promjene toka
medija prolaskom kroz
pipce
-jednostavno
posluivanje i
popravljanje
-nepovoljno brtvljenje
-neizbjeni su udari pri
otvaranju i zatvaranju
Za male nazivne
promjere i srednje
tlakove
Prolazni ventil
1 runo kolo; 2 vreteno; 3 matica;
4 kraun; 5 brtvilo brtvenice;
6 vijak poklopca
7 tanjurasti zapornik; 8 prsten u zaporniku;
9 prsten u kuitu; 10 kuite
Kutni ventil
Ventil s mogunou promjene smjera strujanja
Membranski ventil od sivog lijeva gumiran
Klipni ventil
1 klip; 2 i 3 brtveni prsteni;
4 poklopac; 5 otvor
Odbojni ventil 1 kuite; 2 zapornik; 3 odzrani provrt; 4 poklopac
Odbojni ventili- otvaranje i zatvaranje je automatsko, ovisno o tlaku ispred
i iza sjedita ventila. Automatski zatvara vod u sluaju zaustavljanja rada
pumpe
Sigurnosni ventili su za vrijeme normalnog odvijanja pogona
zatvoreni. Automatski se otvaraju u sluaju da tlak u vodu prijee
doputenu granicu. Ventil se otvori kada tlak u vodu savlada silu
opruge ili utega
Sigurnosni ventil s oprugom
Sigurnosniventil sutegom
-skupa izvedba
-bolja kontrola vretena
-potreban je nii
ugradbeni prostor
Zasun s aksijalno
pominim
vretenom
-treba veu ugradbenu
visinu
-dobro titi vreteno od
agresivnih medija
Zasun s aksijalno
pominim i
okretljivim
vretenom
-izloeno utjecaju medija
-zatvoreno je
-teko se moe kontrolirati
-mala ugradbena visina
-nije izloeno prljavtini
Zasun s aksijalno
nepominim
vretenom
NEDOSTACI PREDNOSTI
ZASUNI
Zasuni su najrasprostranjeniji zaporni organi te se upotrebljavaju kako
za tekuine, tako i za plinove i paru. Ugrauju se za srednje i velike
nazivne promjere i za sve tlakove. Zasuni ne mijenjaju smjer toka medija.
Zasun s aksijalno
nepominim vretenom
Zasun s aksijalno
pominim i okretljivim
vretenom
Zasun s aksijalno
pominim vretenom
-nisu nepropusne u
normalnoj izvedbi i kod
veih nazivnih promjera
-potreban je mali prostor
-potrebne su male sile posluivanja
-kratko vrijeme nuno za poetak
djelovanja
-mogunost upotrebe za velike
nazivne promjene, srednje i visoke
pogonske tlakove
-mogunost promjene smjera toka
NEDOSTACI PREDNOSTI
PIPCI (SLAVINE)
Pipci su najjednostavniji zaporni organi. Pipci se upotrebljavaju u
niskotlanom podruju i za male nazivne promjere i to tamo gdje se
zahtijeva brzo zatvaranje i otvaranje i to gdje time izazvani udari
nemaju znaenje. Materijal kuita pipaca i zapornih tijela su: lijevano
eljezo, mjed, razliite bronce, laki metali, umjetni materijali, staklo i glina.
Pipac s brtvenicom i prirubnicama: 1 kuite; 2 stoac pipca;
3 onica brtvenice; 4 stremen vretena; 5 prostor brtvenice; 6 vreteno; 7 vijak
Trokrakipipac
Zaklopke
Zaklopke se koriste kao zaporni, regulacioni i sigurnosni organi.
Kada djeluju kao sigurnosni organi to su povratne zaklopke. Kada
djeluju kao priguni organi za zapiranje i regulaciju ugrauju se
izravno u cijev bez njenog proirenja. Zaporno tijelo moe biti
ploasto, leasto ili sanduasto, okruglo ili etvrtasto.
Zaporno tijelo je okretno oko osi okomite na smjer kretanja medija
-nisu nepropusne u normalnoj
izvedbi i kod veih nazivnih
promjera
-potreban je mali prostor
-potrebne su male sile posluivanja
-kratko vrijeme nuno za poetak
djelovanja
-mogunost upotrebe za velike nazivne
promjene, srednje i visoke pogonske
tlakove
-mogunost promjene smjera toka
NEDOSTACI PREDNOSTI
Priguenazaklopka sle astimzapornim
tijelom:a)izgled; b)detalj brtvljenja
Povratna zaklopka
Medij koji struji automatski podie zaporno tijelo. Opadanjem brzine strujanja
medija smanjuje se otvor, a kad nema strujanja medija otvor se potpuno
zatvara. Brtvljenje kuita ostvaruje se mesingom ili nekorodirajuim
materijalima, a brtvljenje zapornog tijela metalom ili gumom