VRSTE ISPITIVANJ A

opa podjela
a) znanstvenoistraivaka
kad se eli ispitati ponaanje nove konstrukcije s obzirom
na njezinu nosivost, uporabivost i eventualno trajnost s
ciljem stjecanja novih spoznaja o materijalu i konstrukciji
i njihovu ponaanju pri odreenim djelovanjima
b) kontrolna (nadzorna)
ako se provjeravaju graevni proizvodi u serijskoj -
industrijskoj proizvodnji
VRSTE ISPITIVANJ A
c) prethodna
ako se prije poetka serijske proizvodnje ele provjeriti
svojstva novoga proizvoda i je li on u skladu s
postavljenim zahtjevima i specifikacijama
d) ostala
kad se ocjenjuje pojedinana konstrukcija, bilo zbog
odreenih nedostataka u izvedbi, bilo zbog nepoznatih
svojstava i injenica pri izradbi.
VRSTE ISPITIVANJ A
S obzirom na vrstu djelovanja kojima e
konstrukcija biti izloena:
statika ispitivanja
dinamika ispitivanja
VRSTE ISPITIVANJ A
statika ispitivanja
djelovanja koja imaju statiki karakter, i tzv. nazovi
statika (ili nazovidinamika) djelovanja koja se s
vremenom mogu mijenjati, ali je ponaanje konstrukcije
gotovo jednako kao pri statikom djelovanju
nanoenje optereenja vrlo polagano ne dolazi do
pojave inercijalnih sila
VRSTE ISPITIVANJ A
dinamika ispitivanja
brzo nanoenje optereenja pojava inercijalnih sila
nerazorni udar, razorno impulsno djelovanje (eksplozija),
vibracije prouzroene prisilnim djelovanjem strojeva,
prirodne pojave (potres),...
VRSTE ISPITIVANJ A
S obzirom na razornost
nerazorna
razorna
moe obuhvatiti obje ove vrste
Razorne metode su najee primjenjuju u
laboratoriju, na elementima konstrukcija i
modelima) a nerazorne na gotovim objektima.
VRSTE ISPITIVANJ A
Nerazornim se ispitivanjem mogu do odreene
granice potvrditi pretpostavke prorauna, ali se
zakljuak o ponaanju ne smije ekstrapolirati na
stanje u kojem e se konstrukcija nai u daljnjim
fazama ispitivanja koje dovode do sloma.
VRSTE ISPITIVANJ A
Nerazorne metode:
rezonantne metode
ultrazvuk
sklerometar
optike metode
fotoelastinost
optereenje do razine uporabnog optereena (statiko ili
dinamiko)
VRSTE ISPITIVANJ A
Razornimispitivanjem se u jednom neprekinutom
pokusu mogu ustanoviti granina stanja
upotrebljivosti i nosivosti konstrukcije i dobiti
odnosi najveih i uporabnih djelovanja
Razornim metodama se konstrukcija unitava ili
oteuje
lom konstrukcije
vaenje uzoraka iz konstrukcije
VRSTE ISPITIVANJ A
Razorne metode:
slom pokusnim optereenjem (statikim ili dinamikim)
ispitivanje svojstava materijala na uzorcima izvaenim iz
konstrukcija
provedba posminih i tlanih ispitivanja uzorka materijala
i spojeva
npr. posmini spojevi i sprezanje
VRSTE ISPITIVANJ A
S obzirom na mjesto ispitivanja
laboratorijska ispitivanja
ispitivanja na graevinama (in situ - na mjestu)
VRSTE ISPITIVANJ A
laboratorijska ispitivanja
u laboratorijima moe do sloma ispitati praktiki sve to
se u njih moe unijeti
suvremeni laboratoriji
posjeduju opremu za optereivanje kojom se mogu simulirati
gotovo sva djelovanja
mogue je do sloma dovesti svaki konstrukcijski element
imaju takvu mjernu opremu kojom je mogue ispitivanje razliitih
veliina eljenom tonou i brzinom
VRSTE ISPITIVANJ A
ispitivanja na graevinama
ispituju se gotove graevine
graevine se optereuju teretom koji zamjenjuje
djelovanja za koja je malo vjerojatno da e se ponoviti
tijekom uporabnog vijeka graevine (tzv. rijetka
kombinacija djelovanja)
mogu se dobiti podaci o ponaanju graevine pri nekim
djelovanjima kojima je graevina upravo izloena (npr.
vibracijama)
VRSTE ISPITIVANJ A
postavljanjem instrumenata na graevinu tijekom duljeg
razdoblja dobivaju se podaci o djelovanjima u duljem
razdoblju uporabe (monitoring)
Takav se postupak redovito primjenjuje kod visokih brana ije bi
ruenje moglo prouzroiti golemu ljudsku i materijalnu tetu
Kod pojava koje su dugotrajne (puzanje betona, korozija)
ili pojava koje e se tek dogoditi (potres), jedino
mjerenja in situ mogu pokazati pravo ponaanje
graevine.
VRSTE ISPITIVANJ A
S obzirom na veliinu konstrukcije
prototipna
modelska
VRSTE ISPITIVANJ A
prototipna
ako je mogue konstrukcija se uvijek ispituje u pravoj
veliini (ispitivanje na prototipu)
izvode se u laboratoriju, u proizvodnom pogonu ili na
gradilitu
modelska ispitivanja
provode se u laboratorijima
na modelima
umanjene konstrukcije izvedene u takvom mjerilu koje osigurava
slino ponaanje modela i prave konstrukcije (prototipa)
VRSTE ISPITIVANJ A
S obzirom na trajanje
kratkotrajna
dugotrajna
VRSTE ISPITIVANJ A
kratkotrajna ispitivanja
ispitivanja kod kojih ne dolaze do izraaja reoloke
pojave
kod kojih su djelovanja u odnosu na trajnost konstrukcije
kratkoga trajanja
dugotrajna ispitivanja
utvruju su dugotrajni uinci na konstrukciju izloenu
dugotrajnim djelovanjima
kao to su skupljanje i puzanje betona, relaksacija elika, zamor,
korozija elika i betona, puzanje drva ili plastinih materijala i sl.
VRSTE ISPITIVANJ A
S obzirom na razinu djelovanja kojima se
konstrukcija izlae pri ispitivanju mostova:
obina (normalna)
posebna
izuzetna ispitivanja
Sva se ta ispitivanja svrstavaju u skupinu nerazomih
ispitivanja, jer nijedan vitalni dio konstrukcije pri
nijednom od tih ispitivanja ne smije otkazati.
VRSTE ISPITIVANJ A
obina
djelovanje ne prelazi razinu karakteristinog djelovanja,
ali se nastoji da joj bude to blie.
posebna
razina djelovanja prelazi tu razinu za neki manji iznos
(npr. 10-15%).
konstrukcija se malo preoptereuje, no ne oteuje se ili
su oteenja neznatna (kod armiranoga betona -
pukotine doputene irine ili pukotine koje se zatvaraju).
VRSTE ISPITIVANJ A
izuzetna
razina djelovanja prelazi do 30% razinu karakteristinog
djelovanja
postoji mogunost umjerenih oteenja koja se mogu
popraviti
nakon prestanka djelovanja i konstrukcija e imati
poetnu nosivost
TKO MOE ZAHTIJ EVATI
ISPITIVANJ E KONSTRUKCIJ E
Ispitivanja moe zahtijevati
naruitelj posla, investitor
izvoa ili dobavlja (proizvoa, njegov zastupnik,
trgovac)
projektant
graevinski inspektor
vlasnici susjednih graevina
TKO MOE ZAHTIJ EVATI
ISPITIVANJ E KONSTRUKCIJ E
naruitelj posla, investitor
posredstvom nadzornog inenjera
ako utvrdi da izvoa:
ne gradi prema projektu
ne postie zahtijevanu kvalitetu ugraenog materijala
ne ispituje materijale koje ugrauje,
ugrauje materijale za koje nema dokaze o svojstvima i kvaliteti
sluaju bilo koje druge sumnje u gradnju
TKO MOE ZAHTIJ EVATI
ISPITIVANJ E KONSTRUKCIJ E
izvoa ili dobavlja
sluaju da sam sumnja u kvalitetu radova ili kvalitetu
nabavljenih materijala (unato tomu to postoje uredni
dokumenti o kvaliteti).
sluaju da radove preuzima od prethodnog izvoaa na
nedovrenoj konstrukciji
kod izvoenja interpolacija u gradskom podruju
potrebno je prije poetka gradnje ustanoviti stanje graevina s
kojima e nova graniiti, kako bi se iskljuili kasniji prigovori da
su gradnjom nove graevine oteene postojee.
TKO MOE ZAHTIJ EVATI
ISPITIVANJ E KONSTRUKCIJ E
projektant
navodi se u projektu
zahtijeva se naknadno
ukoliko se izvoa ne pridrava odredaba ili rjeenja u projektu
projektu projektant moe propisati
nain ispitivanja
vrijeme u kojem ispitivanje treba provesti s obzirom na pojedine
faze gradnje
mjerenja koja odreuje da se provedu
optereenje kojim se konstrukcija treba opteretiti
norme ili teorije s kojima rezultate ispitivanja treba usporediti.
TKO MOE ZAHTIJ EVATI
ISPITIVANJ E KONSTRUKCIJ E
graevinski inspektor
ako utvrdi
da je dolo do odstupanja od projekta,
da se ugrauju materijali bez dokumenata o porijeklu i kvaliteti i
da postoji sumnja u kvalitetu radova.
kod teih sluajeva moe obustaviti gradnju sve dok se
ne dokae da su ispunjeni bitni zahtjevi koji se
postavljaju na graevinu
TKO MOE ZAHTIJ EVATI
ISPITIVANJ E KONSTRUKCIJ E
vlasnici susjednih graevina
ako je nova graevina uzrok odreenih smetnji u
njihovim graevinama koje su uzrok umanjenoj
upotrebljivosti, smanjenom komforu koritenja ili
oteenjima graevine
vibracije
buka
plinovi
neugodni mirisi.
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
redoviti razlozi
provjera usklaenosti prorauna s ponaanjem
konstrukcije
provjera kvalitete izvedenih radova u odnosu na
predvienu
utvrivanje nosivosti
utvrivanje upotrebljivosti
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
posebni razlozi
inovativni materijali nepoznata ponaanja
inovativne vrste nosivih konstrukcija
projektiranje utemeljeno na ispitivanju
rekonstruirane konstrukcije
konstrukcije s nedovoljno podataka
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
provjera usklaenosti prorauna s
ponaanjem konstrukcije
proraunske pretpostavke koje su vie ili manje tone
pretpostavka ravnih presjeka
pretpostavka o elastinom ponaanju gradiva
konstante kojima se karakterizira materijal
uvjeti oslanjanja mogu se razlikovati od onih
pretpostavljenih proraunom
namjerna pojednostavljenja
nepredvieni pomaci i sl.
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
provjera kvalitete izvedenih radova u odnosu
na predvienu
odabrani materijal mora imati odreena fizikalno-
mehanika svojstva odreena normama ili drugim
specifikacijama
tlana vrstoa
vlana vrstoa
vrstoa na savijanje
vodonepropusnost
plinonepropusnot
paropropusnost
otpornost na habanje...
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
provjera kvalitete izvedenih radova u odnosu
na predvienu
Sva se navedena svojstva ne mogu ispitati samo
ispitivanjem sastavnih materijala, nego je to mogue
uiniti jedino na izgraenoj, gotovoj konstrukciji.
Ispitivanjem gotove konstrukcije provjerava jesu li
propisana svojstva postignuta i je li konstrukcija u svemu
izraena prema projektnim zahtjevima.
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
utvrivanje nosivosti
utvruje se ima li izvedena konstrukcija nosivost
predvienu projektom, za razliita djelovanja kojima
tijekom svog uporabnog vijeka moe biti izloena
ispitivanje se izvodi do sloma konstrukcije (razorno
ispitivanje)
nakon ispitivanja konstrukcija vie nema zahtijevanu nosivost
izuzetno, ispitivanje konstrukcije prekinut e se prije
dostizanja sloma, ako je tijekom ispitivanja dostignuto
granino optereenje predvieno projektom, a pritom
slom nije nastupio.
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
utvrivanje nosivosti
ne promatra se samo krajnji uinak - slom nego i
cjelokupno ponaanje konstrukcije tijekom optereenja:
raspucavanje,
deformiranje (progibi),
deformacije (E) i zaostale deformacije,
otkazivanje prionljivosti,
otkazivanje spojeva,
gubitak stabilnosti i dr.
Stoga se kao granino stanje nosivosti definira stanje
koje prati slomili koji drugi slian oblik otkazivanja
konstrukcije.
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
utvrivanje nosivosti
rijetko se izvodi na gotovim, izvedenim konstrukcijama na
graevinama
npr. prije uklanjanja objekta u svrhe znanstvenih istraivanja
esto se izvodi na:
predgotovljenim konstrukcijskim elementima pri serijskoj
proizvodnji (stropni i krovni nosai, grede, elementi proelja)
posebno pripremljenim prototipovima (npr. dalekovodnim
stupovima, ziu) prije poetka serijske proizvodnje
modelima konstrukcija izvedenim u mjerilu koje omoguuje
preslikavanje podataka dobivenih na modelu na prototip
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
utvrivanje uporabljivosti
ispitivanjem se moe ustanoviti
postoje li uvjeti za odbacivanje konstrukcije kao neupotrebljive
je li upotrebljiva uz neke uvjete ili popravke
u svemu zadovoljava postavljenim zahtjevima.
uporabljivou smatramo prikladnost konstrukcije za
predvienu uporabu
Granino stanje uporabljivosti definira se kao stanje u
kojem vie nisu udovoljeni odreeni uporabni zahtjevi za
konstrukciju ili konstrukcijski element.
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
inovativni materijali nepoznata ponaanja
nastanak novoga materijala koji je dosad bio potpuno
nepoznat
inovativni materijali
poboljanje postojeih materijala dodatkom odreenih
komponenata koje im poboljavaju ili mijenjaju svojstva
novi sklopovi poznatih materijala
Ponaanje takvih materijala u konstrukciji treba provjeriti
ispitivanjem konstrukcije, jer samo provjeravanje
svojstva materijala ne daje dovoljno podataka.
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
inovativni materijali nepoznata ponaanja
u podruju betonskih konstrukcija to su:
betoni vrlo velikih vrstoa s kojima nema mnogo iskustava u
uporabi (100-200 MPa)
betoni armirani vlaknima elika, stakla ili plastinih materijala
betoni s granulama polistirena
nove formulacije betona s drvenim vlaknima
spregnute drveno-betonske konstrukcije
betonske konstrukcije armirane ugljinim (karbonskim) vlaknima
ili vrpcama
novi tipovi elika prilagoeni zahtjevima potresnoga inenjerstva
(visoka vrstoa, velika duktilnost)
novi tipovi sustava prednapinjanja betona itd.
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
inovativni materijali nepoznata ponaanja
U podruju zidanih konstrukcija to su:
novi oblici zidnih elemenata povoljnijih toplinskih svojstava od
prethodne generacije za koje treba utvrditi nosivost u
izvedenomu ziu
tipovi industrijskih mortova koji su u cijelosti zamijenili
pripremu mortova od komponenata na gradilitu i za koje
treba utvrditi svojstva ne samo kao novog materijala nego i
svojstva koja se oituju u zajednici sa zidnim elementima
npr. vlana vrstoa zida i
svojstva prionljivosti morta i zidnih elemenata)
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
inovativne vrste nosivih konstrukcija
pojava novih vrsta konstrukcija koje se odlikuju
ekonominou
boljim iskoritenjem svojstava materijala
savrenijim oblicima
novim nainima spajanja i tipovima spojeva,
ugradbommaterijala kojima se manjom masom mogu premostiti
vei rasponi
boljim mehanikim svojstvima
ispitivanje u svrhu provjere nosivosti upotrebljivosti i
trajnosti
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
projektiranje utemeljeno na ispitivanju
norma za proraun konstrukcija (ENV 1991-1, Osnove
prorauna i djelovanja na konstrukcije) predvia
mogunost projektiranja, odnosno prorauna, utemeljnog
na ispitivanju
ispitivanjem se dolazi do podataka iz kojih se razvija
teorija
ispitivanjem velikog broja proizvoda dolazi se do:
podataka o rasipanju rezultata oko srednje vrijednosti
statistikim metodama mogu ustanoviti eljene fraktile i odrediti
granice pouzdanosti
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
rekonstruirane konstrukcije
tijekom uporabnog vijeka moe doi do
promjene namjene
promjene optereenja
potrebe popravka
pojaanja
rekonstrukcije oteene konstrukcije (poar, potres, rat)
Ispitivanjem e se potvrditi je li postignuto predvieno
ponaanje konstrukcije.
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
rekonstruirane konstrukcije
dokaz da je s novougraenim materijalima i novim,
promijenjenim konstrukcijskim sustavom postignut eljeni
rezultat:
nova nosivost
nova upotrebljivost
nova funkcija
RAZLOZI
ISPITIVANJ A KONSTRUKCIJ A
konstrukcije s nedovoljno podataka
zbog nebrige vlasnika projekti se nekad unite se ili
izgube
ispitivanje konstrukcije jedan je od naina da se utvrdi
ima li graevina potrebna svojstva
ispitivanja mogu biti nerazorna i/ili razorna.
planiraju se u onom obujmu koji je primjeren vanosti
graevine i potrebnom skupu podataka koji e omoguiti
da se postavljeni problem rijei kombinacijom rezultata
do kojih se dolo ispitivanjem i proraunom