Tolerancije i nalijeganja mainskih sklopova

Nesavrenost svih subjekata koji uestvuju pri proizvodnji mainskih djelova dovode do odstupanja ostvarenih
dimenzija tih dijelova. Osim toga i pri kontroli dimenzija i oblika javljaju se greke to jest greke mjerne
opreme koja utie na tanost mjerenja.

Apsolutna tanost dimenzija i oblika nije mogua a nije ni potrebna za njihovu primjenu.

Odstupanja mogfu biti i u pozitivnom i u negativnom smjeru.

Konstruktor mora uskladiti dimenzije na elementu tako da on pouzdano funkcionie.

Da bi se omoguilo pravilno i pouzdano funkcionisanje mainskih djelova potrebno je u fazi projektovanja
propisati doputena odstupanja dimenzija i oblika.

Propisana i dozvoljena odstupanja mainskih elemenata od apsolutne tanosti nazivaju se TOLERANCIJE.

Razlikuju se sljedee tolerancije:
- tolerancije duinskih mjera mainskih djelova
- tolerancije oblika i poloaja pojedinih povrina mainskih djelova
- tolerancije kvaliteta hrapavosti povrina mainskih djelova
Tolerancije duinskih mjera
Sistematizirane podatke o veliini doputenih odstupanja duinskih mjera sadrani su u
standardizovanom sistemu tolerancija ISO 286
mjera
odstupanja
Nazivna mjera (D
i
, d
i
) je zahtjevana mjera (duina, dimenzija)
Gornja granina mjera (D
max
= D
g
, d
max
=d
g
) je najvea doputena granica mjere
Donja granina mjera (D
min
=D
d
, d
min
=d
d
) je najmanja doputena granica mjere
Razlika izmeu gornje i donje granine mjere naziva se tolerancija i oznaava se sa T za
unutarnje mjere i t za vanjske mjere.
Stvarna mjera (D
i
, d
i
) nalazi se izmeu gornje i donje granine mjere
Gornje odstupanje je algebarska razlika izmeu gornje granine mjere i nazivne mjere. Za
unutarnje mjere (provrt-rupa) oznaava se sa ES (A
g
), a za vanjske mjere (osovine) sa es (a
g
).
Donje odstupanje je algebarska razlika izmeu gornje granine mjere i nazivne mjere. Za
unutarnje mjere (provrt-rupa) oznaava se sa EI (A
d
), a za vanjske mjere (osovine) sa ei (a
d
).
D
max
=D
g
=D
i
+ES
D
min
=D
d
=D
i
+EI
T=D
max
-D
min
=D
g
-D
d
=ES - EI
d
max
=d
g
=d
i
+es
d
min
=d
d
=d
i
+ei
t=d
max
- d
min
=d
g
-d
d
=es-ei
Tolerancijsko polje
Tolerancijsko polje - polje koje se nalazi izmeu gornje granine i donje granine mjere
Veliina tolerancijskog polja ovisi o izabranoj kvaliteti za tanost mjere i oznaava se sa
IT i pripadajuem brojem.
IT01, IT0, IT1, ...IT18 za dimenzije do 500 mm
IT6, IT7, IT8, ...IT16 za dimenzije od 500 mm do 3150 mm

Opte preporuke za izbor kvaliteta tolerancija
Poloaj tolerancijskih polja u odnosu na nultu liniju za provrte i
osovine
A
A
o
s
n
o
v
n
a

o
d
s
t
u
p
a
n
j
a

m
j
e
r
a
e
i
E
S e
s
E
I
E
S
E
I
e
s
e
i
a
B
b
C
c
CD
cd
D
d
e
ef
f
fg
g h
j
js
k
m
n
p
r
s
t
u
v
x
y
z
za
zb
zc
E
EF
FG G
H
J JS
K
M
N
P
R
S
T
U
V
X
Y
Z
ZA
ZB
ZC
F
Vrste nalijeganja
Vrsta nalijeganja je odnos dva mainska elemenata (rupa-osovina, utor-klin itd.) koji imaju jednake nazivne mjere D
i
=d
i
Prema vrsti nalijeganja postoje: a) labavo nalijeganje
b) neizvjesano nalijeganje
c) vrsto nalijeganje

Labavo nalijeganja
Kod ove vrste nalijeganja uvijek postoji zazor izmeu sastavljenih elemenata

Gornja granina mjera osovine uvijek je manja od donje granine mjere rupe-
provrta

Obavezno se rauna maksimalni i minimalni zazor ove vrste nalijeganja

Maksimalni zazor Z
max
= D
max
d
min
= ES-ei > 0

Minimalni zazor Z
min
= D
min
d
max
= EI-es > 0

Stvarni zazor Z = D
i
d
i
> 0




Neizvjesno nalijeganja
Kod ove vrste nalijeganja moe da postoji zazor ili preklop izmeu sastavljenih
elemenata

Obavezno se rauna maksimalni zazor i maksimalni preklop ove vrste nalijeganja

Maksimalni zazor Z
max
= D
max
d
min
= ES-ei > 0

Minimalni preklop P
max
= D
min
d
max
= EI-es < 0





vrsto nalijeganja
Kod ove vrste nalijeganja uvijek postoji preklop izmeu sastavljenih elemenata

Donja granina mjera osovine uvijek je vea od gornje granine mjere rupe-
provrta

Obavezno se rauna maksimalni i minimalni preklop ove vrste nalijeganja

Maksimalni preklop P
max
= D
min
d
max
= EI-es < 0

Minimalni preklop P
min
= D
max
d
min
= ES-ei < 0

Stvarni zazor Z = D
i
d
i
> 0




Pri izboru sklopa u pravilu je da je tolerancija osovine uvijek za jednu kvalitetu bolja od kvaliteta
provrta rupe.
Iz ekonomskih razloga je preporuljivo, da se postizanje razliitih sklopova ne
izabiru proizvoljno nego se primjenjuje sistemi nalijeganja i to:
- sistem zajednike rupe-provrta,
- sistem zajednike osovine.
Sistem zajednike rupe-provrta

Kod ovog sistema nalijeganja sve dimenzije rupe imaju jednak poloaj
tolerancijskog polja ,,H, bez obzira na vrstu nalijeganja. Tolerancijsko polje
,,H nalazi se iznad nulte linije. Pa je najmanja mjera rupe uvijek jednaka
nazivnoj mjeri D
min
=D
i
. Donje ostupanje je uvijek jednako nuli (EI=A
d
=0), a
gornje odstupanje jednako toleranciji ES=T. Tolerancijsko polje osovine bira se
s obzirom na eljenu vrstu nalijeganja.
Sistem zajednike osovine

Kod ovog sistema nalijeganja sve dimenzije rupe imaju jednak poloaj tolerancijskog
polja ,,h, bez obzira na vrstu nalijeganja. Tolerancijsko polje ,,h nalazi se izspod nulte
linije. Pa je najvei mjera rosovine uvijek jednaka nazivnoj mjeri d
max
=d
i
. Gornje
ostupanje je uvijek jednako nuli (es=a
g
=0), a donje odstupanje jednako toleranciji ei=t.
Tolerancijsko polje osovine bira se s obzirom na eljenu vrstu nalijeganja.
Tolerancija oblika i poloaja
Pored odstupanja duinskih mjera mainskih djelova dolazi i do odstupanja njihovih konturnih linija i povrina od
idealnih geometrijskih oblika. Zbog toga nije mogue ostvariti tano nalijeganje povrina i podudaranja osi. Uzroci
toga su isti kao i kod odstupanja duinskih mjera.
Kod tolerancija oblika toleriu
se sledee osobine:

pravocrtnost
ravnost
krunost
cilindrinost
oblik linije
oblik povrine
Kod tolerancija poloaja
razlikuje se:

odstupanje po pravcu:
odstupanje paralelnosti
odstupanje okomotosti
odstupanje ugla nagiba

odstupanje po mjestu:
odstupanje od lokacije
odstupanje od koaksialnosti (koncentrinosti)
odstupanje simetrinosti

odstupanje rotacionih povrina:
radijalno bacanje pri obrtanju
aksialno kruno kretanje pri rotaciji

Tolerancija hrapavosti tehnikih povrina
Hrapavosti povrine je optem smislu mikrogeometrijska nepravilnost povrine koja nastaje tokom obrade ili
drugih utjecaja. Ona bitno utie na radne osobine mainskih djelova. Djelovi sa manjom hrapavosti imaju veu
dinamiku vrstou, veu otpornost na koroziju, bolje nalijeu i bolje prenose toplotu. meutim, ona utie na cijenu
gotovog proizvoda.
Veliina hrapvosti obino se mjeri na srednju referentnu liniju profila neravnina m, koja djeli profil tako da je
unutar mjerne duljine l veliina svih kvadrata odstupanja profila od te linije najmanja.
Mjerna duljina l zavisi o vrsti i kavlitetu obrade te metodu mjerenja. Parametri hrapavosti su odreenje
standardom DIN 4762.

Srednje artimetiko odstupanje profila
Nain odreivanja srednje visine neravnina R
z
Nain odreivanja srednjeg artimetikog odstupanja profila R
a
Srednja visina neravnina R
z
Stepeni i razredi hrapavosti povrina pri raznim obradama