Nastanak radnog zakonodavstva u RS

Zapoelo 1993. g. Donoenjem prvih zakona iz radnog zakonodavstva: Zakona o radnim odnosima i Zakona o
zapoljavanju i ostvarivanju prava nezaposlenih lica (!l. "l. #!$% &r. '()93* i Zakona o zatiti na radu (!l. "l. #!$% &r.
'+)93*. !tupanjem na snagu Zakona o radnim odnosima prestali su da va,e pomenuti Zakon o osnovnim pravima iz
radnog odnosa i #epu&liki zakon o radnim odnosima i tako zapoeo razvoj radnog zakonodavstva u #!. -oslije su
donijeti i drugi zakoni kojima se ure.uju prava i o&aveze iz radnih odnosa% kao to su Zakon o radnim odnosima u
dr,avnim organima% Zakon o trajku% Zakon o inspekciji rada% Zakon o evidenciji u o&lasti rada i zdravstvenog osiguranja.
/avedeni zakoni su donijeti po osnovu 0stava #! iz 199'. godine% nakon ega je na snagu stupio 0stav 1i2 ime je
ure.en kontinuitet zakona i podzakonskih propisa donijetih prije njega. Zakoni donijeti prije stupanja na snagu 0stava
1i2 su ostali va,e3i zakoni.
/avedeni zakoni su dio pozitivnog prava dok od strane zakonodavnog organa u toku razvoja pravnog sistema ne &udu
donijeti novi zakoni. 4aza nastanka i poetnog razvoja radnog zakonodavstva je trajala u periodu od 1993 5 '666.g. -rva
7aza je prelazna i sadr,i istovremeno koncept radnih odnosa iz prethodnog radnog zakonodavstva i prelazak na
kompati&ilni koncept radnih odnosa. 8o je privremeno i sadr,i o&ilje,ja prethodnih i radnih odnosa u nastajanju. -rvu
7azu karakterie nastanak%a drugu tranzicija (re7orma* radnog zakonodavstva.
Podjela izvora radnog prava
9zvori radnog prava dijele se prema raznim kriterijumima% od kojih je pose&no znaajna podjela prema porijeklu i
donosiocu. Prema porijeklu% dijele se na unutranje izvore i izvore me.unarodnog porijekla. 0nutranji izvori radnog
prava% poredani prema pravnoj snazi koja pripada pojedinoj vrsti izvora prava% su:
0stav%
Zakoni koji ine radno zakonodavrstvo i drugi zakoni u dijelu u kojem sadr,e odred&e o radnim odnosima%
odnosno o pravima% o&avezama i odgovornosti u radnom odnosu
-odzakonski akti koji sadr,e odred&e o radnim odnosima% odnosno o pravima% o&avezama i odgovornostima u
radnom odnosu (doneseni u cilju sprovo.enja pojedinog zakona*
:olektivni ugovori
;utonomni opti akti.
9zvori radnog prava me.unarodnog porijekla su:
:onvencije i preporuke <e.unarodne organizacije rada
<e.unarodni sporazumi i
1ilateralni me.udr,avni sporazumi
9z&ori radnog prava dijele se prema kriterijumu ko je donosilac, na heteronomne izvore koje donose institucije vlasti i na
autonomne koje donose su&jekti na koje se primjenjuju. 0 prvu grupu spadaju ustav% zakon i podzakonski akt% a u drugu%
kolektivni ugovor i autonomni opti akt.
Naela radnog prava
0stavom su utvr.ena naela radnog prava% kao ekonomska i socijalna prava u dijelu o ljudskim pravima i slo&odama i
dijelu o ekonomskom i socijalnom ure.enju:
!vako ima pravo na rad i slo&odu rada (-rinudni rad je za&ranjen. !vako je slo&odan u iz&oru zanimanja i zaposlenja i
pod jednakim uslovima mu je dostupno radno mjesto i 7unkcija. Zaposlenima mo,e prestati radni odnos protivno njihovoj
volji na nain i pod uslovima koji su utvr.eni zakonom i kolektivnim ugovorom*
!vako po osnovu rada ima pravo na zaradu% u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom
Zaposleni imaju pravo na ogranieno radno vrijeme
Zaposleni imaju pravo na dnevni% sedmini i godinji odmor
Zaposleni imaju pravo na pla3eno odsustvo% u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom
Zaposleni imaju pravo na zatitu na radu% u skladu sa zakonom
=mladina% ,ene i invalidi imaju pose&nu zatitu
Zajamena je slo&oda sindikalnog organizovanja i djelovanja
Zaposleni imaju pravo na trajk% pod uslovima utvr.enim zakonom
-ravo zaposlenih i lanova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje
-ravo na materijalno o&ez&je.enje u toku privremene nezaposlenosti% pod uslovima utvr.enim zakonom
=sposo&ljavanje za odgovaraju3i posao i o&ez&je.enje uslova za zapoljavanje gra.ana koji su djelimino
sposo&ni za rad
Zaposleni imaju pravo ue3a u upravljanju u preduze3u% u skladu sa zakonom.
Zakoni koji ine radno zakonodavstvo RS
#adno zakonodavstvo sastoji se iz zakona kojima se ure.uju radni odnosi i drugi dijelovi (elementi* radnog prava. 0
sadanjoj 7azi% radno zakonodavstvo #! sainjavaju:
Zakon o radu
Zakon o zapoljavanju
Zakon o administrativnoj slu,&i u upravi #! (na institute radnog prava*
Zakon o trajku
Zakon o zatiti na radu
Zakon o inspekciji rada
Zakon o savjetima radnika
Zakon o lokalnoj samoupravi (na institute radnog prava*
Zakon o zapoljavanju stranih dr,avljana i lica &ez dr,avljanstva
Zakon o evidencijama u o&lasti rada i zdravstvenog osiguranja
Zakon o radu 5 donijet i mijenjan prvi put '666. god. -rva izmjena je uinjena =dlukom >isokog predstavnika (=2#* u
dijelu koji se odnosi na otpremninu radnika na ekanju. Zakon o radu je mijenjan i dopunjivan od strane /arodne
skuptine #!. /ajva,nije izmjene i dopune odnose se na: uveden dopunski rad% promjenjena prava u vezi otpremnine
radnika koji ostaju &ez posla i precizno odre.ivanje uesnika u zakljuivanju kolektivnog ugovora na nivou #epu&like.
Zakonom o radu su ure.eni i ugovori radnika i poslodavca% radno vrijeme% odmori i odsustva% plate i naknade% rjeavanje
sporova radnika i poslodavca% prestanak ugovora o radu% ue3e radnika i sindikata u zatiti prava radnika itd.
Pravilnik o radu
=pti akt donesen i o&javljen od strane poslodavca na propisan nain kojim se &li,e ure.uju zakonom propisana prava po
osnovu rada% organizacija rada% plate i druga prava i o&aveze po osnovu rada% postupak njihovog ostvarivanja. -ravilnik je
o&avezan donijeti poslodavac koji zapoljava vie od 1( radnika. -rvo tre&a da prijedlog dostavi sindikatu i savjetu
radnika na miljenje% te je njegovo ho3e li te sugestije da prihvati i uvrsti. ;ko ne prihvati njihovo miljenje% du,an je o
istom da ih pismeno o&avijesti. -ravilnik se o&javljuje na prikladan nain na upoznavanje svim radnicima sa njihovim
pravima i o&avezama. -ravilnikom su odrer.ene i kazne za prekraje za poslodavca ako ne donese ili ne o&javi isti.
-oslodavac koji nije u o&avezi donijeti -ravilnik prilikom zakljuivanja ugovora sa radnikom i ostvarivanja njegovih
prava primjenjuje odred&e zakona iz granskog kolektivnog ugovora.
? 0 institucijama 1i2 5 -ravilnik je na oglasnoj ta&li (ure.ene su plate% organizacija rada i druga pitanja* -oslodavac se
prilikom donoenja konsultuje sa sindikatom.
Posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa
-ostoje opti i pose&ni uslovi za zasnivanje radnog odnosa% koje radnik mora da ispunjava.
-ose&ni uslovi se propisuju zakonom ili optim aktom poslodavca zavisno o vrsti i svojstvu poslova. -redvi.eni su
slijede3i uslovi:
@ vrsta i stepen strune spreme% pose&na specijalistika struna zvanja (kod slo,enijih i rukovode3ih poslova i
poslova zatite na radu*% radno iskustvo (ne mo,e &iti vie od ( godina*% pose&na zdravstvena sposo&nost (mjesta
sa pose&nim uslovima rada*% pose&na psiho7izika sposo&nost% pose&ne godine ,ivota% struni ispit% odre.ena
lina svojstva% znanje stranog jezika i dr. uslovi.
Aice koje ,eli stupiti u radni odnos mora dostaviti dokumente o ispunjavanju tra,enih uslova.
Zabrana diskriminacije
Diskriminacija mo,e da se odnosi na: uslove za zapoljavanje% napredovanje u poslu% pristup strunom
osposo&ljavanju.#adnik% kao ni lice koje tra,i zaposlenje ne mogu &iti stavljeni u neravnopravan polo,aj z&og: rasne
pripadnosti% etnike pripadnosti% &oje ko,e% pola% jezika% religije% politikog miljenja% imovnog stanja kao i tjelesnog i
duevnog stanja.
Zakonom o radu odre.ene su kazne za prekraje za poslodavca koji ne o&ez&je.uje ravnopravnost radnika. Zakonom o
radu je ure.ena zatita prava lica koje je ,rtva diskriminacije. 8o lice mo,e da kod suda podnese tu,&u protiv poslodavca.
Ravnopravnost polova u radnom odnosu
Diskriminacija po osnovu pola i polne orjentacije je za&ranjena% i u radnom odnosu su ure.eni pose&nim zakonom 5
Zakon o ravnopravnosti polova u 1i2 (!l. "l. 1i2$% &r. 1+)63*. -od polom se podrazumijeva drutveno uspostavljena
uloga ,ena i mukaraca u javnom i privatnom ,ivotu. Diskriminacija po osnovu pola mo,e &iti direktna i indirektna.
Direktna 5 kada se lice tretira nepovoljno u odnosu na drugo lice% u istoj ili slinoj situaciji% a po osnovu pola. 9ndirektna
5 kada prividno neutralna pravna norma% kriterij ili praksa jednaka za sve dovede u nepovoljan polo,aj lice jednog pola u
pore.enju sa licem drugog pola. Za&ranjena diskriminacija po osnovu pola u radu i radnim odnosima je: @
neprimjenjivanje jednake plate i &ene7icija za isti rad% @ onemogu3avanje napredovanja% @ onemogu3avanje jednakih
uslova za o&razovanje% struno usavravanje% @ razliit tretman z&og trudno3e% poro.aja ili koritenja prava na porodiljsko
odsustvo% ukljuuju3i povratak na isti% kao i razliit tretman mukaraca i ,ena kod donoenja odluke o koritenju odsustva
nakon ro.enja djeteta% @ organizovanje poslova% @ podjela zadataka...
Pravni osnov zasnivanja radnog odnosa
#adni odnos se zasniva zakljuenjem 0govora o radu izme.u radnika i poslodavca i stupanjem radnika na rad. 0govor o
radu je pravni osnov zasnivanja radnog odnosa. -rava i o&aveze iz radnog odnosa nastaju onog dana kada radnik stupi na
rad kod poslodavca. #adnik mo,e &iti samo 7iziko lice sa navrenih 1( godina starosti. 0govor o radu mo,e zakljuiti
samo licekoje ispunjava opte uslove za zasnivanje radnog odnosa.
-oslodavac mo,e &iti 7iziko i pravno lice. 4iziko 5 preduzetnik je 7iziko lice koje o&avlja djelatnost u svoje ime ii za
svoj raun radi sticanja do&iti. -reduzetnika djelatnost je privredna djelatnost koju 7iziko lice o&avlja proizvodnjom%
prometom i pru,anjem usluga na tr,itu i ije o&avljanje nije ure.eno ili za&ranjeno pose&nim zakonom. -reduzetnikom
djelatno3u se smatraju i stari% umjetniki zanati i poslovi doma3e radinosti i preduzetnik za to ootvara radnju (radionica%
atelje% la&oratorij% &iro% kancelarija...*. -ored navedenih su&jekata% poslodavci su i institucijelokalne samouprave% entiteta%
1i2.
0govorom o radu se ure.uju prava% o&aveze i odgovornosti izme.u radnika i poslodavca.<ora da &ude u skladu sa
zakonom% kolektivnim ugovorom i optim aktom. 0govorom o radu mogu se odrediti povoljnija prava od prava utvr.enih
zakonom. Zakonom o radu su odre.ene kazne za prekraj za poslodavca ako radniku odredi manji o&im prava od onog
odre.enog zakonom.
Obavjetavanje o mogunostima i uslovima zapoljavanja
-oslodavac mo,e da Zavodu za zapoljavanje: a* prijavi potre&u za radnicima u cilju javnog o&javljivanja potre&a ili &*
da tra,i da mu neposredno predlo,i kandidata za zasnivanje radnog odnosa. Zavod mo,e da predlo,i nezaposleno lice ili
lice koje tra,i promjenu zaposlenja. ;ko podjednako ispunjavaju uslove% prednost se daje nezaposlenom licu.
-oslodavac Zavodu dostavlja prijavu o potre&i za radnicima. -ored toga% on je du,an da Zavodu dostavlja i izvjetaj o
zaposlenju radnika% kao i prestanku rada radnika. -oslodavac mo,e od Zavoda da zahtjeva javno oglaavanje putem
javnih glasila 5 dostupnih svim gra.anima (rok 5 3 dana* ili da se stavi oglas na oglasnu ta&lu Zavoda itd.
-oslodavac samostalno odluuje o iz&oru kandidata i nije vezan za prijedlog Zavoda ili ;gencije. /akon iz&ora%
neophodno je kandidate o&avjestiti o ishodu konkurisanja i vratiti im dokumente.
? 0 institucijama 1i2 @ odluku o potre&i zaposlenja donosi poslodavac. 1ez javnog oglasa se prijem vri u sluaju:
@ kada je radnik proglaen kao viak kod poslodavca (z&og prestanka rada poslodavca% smanjenog o&ima
posla%ukidanja radnog mjesta i sl.*
@ raspore.ivanjakod istog poslodavca na slo&odno radno mjesto (preraspore.ivanje*
@ na osnovu !porazuma izme.u ' poslodavca
@ prijema u radni odnos na odre.e&no vrijeme do 3 mjeseca kada z&og hitnosti nije mogu3e&lagovremeno sprovesti
javni oglas.
=glas se o&avezno o&javljuje u jednom dnevnomlistu. -oslije isteka roka koji ne mo,e &iti kra3i od B dana% :omisija
razmatra prijave% ocjenjuje kandidate i utvr.uje ispunjavanje uslova. Zatim donosi odluku o prijemu kandidata u radni
odnos. =&avjetava ostale kandidate ivra3a dokumentaciju. -rilikom donoenja odluke% vodi se rauna o nacionalnoj
strukturi zaposlenih kao i o za&rani diskriminacije.
Radni odnos na odreeno vrijeme
0govor o radu se mo,e zakljuiti na odre.eno i neodre.eno vrijeme. #adni odnos na odre.eno vrijeme se zasniva z&og:
@ privremene odsutnosti radnika%
@ izvrenja posla koji traje do + mjeseci%
@ privremenog pove3anja o&ima posla%
@ radi o&avljanja pripravnikog sta,a.
0govor o radu na odre.eno vrijeme mo,e se zakljuiti na period do ' godine (uraunati su i prekidi do ' sedmice*. #adni
odnos na odre.eno vrijeme mo,e pre3i r. odnos na neodre.eno vrijeme ako:
@ uz sagalsnost poslodavca nakon isteka perioda od ' godine% radnik nastavi da radi%
@ ako se vie puta zapoljava kod istog poslodavca% na osnovu 0govora o odre.enom radu i tako ostvari 'C mjeseca
rada u toku posljednje 3 godine.
ontinuitet ugovora o radu
0govor o radu se ne prekida u odre.enim sluajevima iako radnik za to vrijeme ne radi. 0govor o radu se ne prekida za
vrijeme:
@ :ori3enja godinjeg odmora
@ -rivremene sprijeenosti za rad z&og &olesti
@ -oro.ajnog odsustva
@ 0daljenja s posla
@ -erioda izme.u dana otkaza ugovora o radu i datuma vra3anja na posao po odluci suda ili drugog organa
0govor o radu se ne prekida ni za vrijeme drugih opravdanih odsustvovanja radnika s rada.
!orma i sadr"aj #govora o radu
0govor o radu je 7ormalni akt. =&avezna je pismena 7orma i &ez nje 0govor nema pravno dejstvo% ako Zakonom o radu
nije drugaije odre.eno (9zuzetak je prelazak iz r.odnosa na odre.eno u r. odnos na neodre.eno vrijeme*.
0govor sadr,i podatke: @ naziv i sjedite poslodavca
@ lini podaci radnika (ime% prezime*%
@ pre&ivalite ili &oravite radnika%
@ struna sprema%
@ datum stupanja radnika na rad%
@ o radnom mjestu na koje se raspore.uje%
@ visini primanja%
@ trajanju ugovora (kod ugovora na odre.eno vrijeme*%
@ rokovima za otkazivanje ugovora o radu zakljuenog na neodre.eno vrijeme%
@ trajanje godinjeg odmora i td.
-ored o&aveznih podataka% ugovor o radu mo,e da sadr,i neke druge podatke koje poslodavac i radnik smatraju
znaajnim za ure.enje radnog odnosa.
Probni rad
-oslodavac i radnik mogu da zakljue 0govor o pro&nom radu. 0 toku pro&nog rada provjerava se da li radnik ima
odgovaraju3a znanja i sposo&nosti za uspjeno o&avljanje odre.enih poslova. Za vrijeme pro&nog rada% radnik ima prava
iz radnog odnosa. 0 0govoru o pro&nom radu% pored osnovnih elemenata% ugovor tre&a da sadr,i i podatke o nainu
sprovo.enja i ocjenjivanja rezultata pro&nog rada.
-ro&ni rad 5 najvie do 3 mjeseca. 9znimno se rok mo,e produ,iti za jo 3 mjeseca% to zavisi o vrsti i slo,enosti poslova
na odre.enom radnom mjestu.
9 poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor prije isteka roka na koji je ugovor zakljuen. =tkazni rok iznosi D dana. (0
institucijama 1i2 ovaj rok iznosi 1( dana*.
Pripravnici
-ripravnik je lice koje zavrilo odre.eni stepen o&razovanja i po prvi put zasniva radni odnos u odre.enom zanimanju%
lice koje tre&a da polo,i struni ispit i kojem je potre&no prethodno radno iskustvo u njegovom zanimanju ili pro7esiji.
Za vrijeme o&avljanja pripravnikog sta,a% pripravnik ima pravo na platu i druga prava po osnovu radnog odnosa (npr.
dnevni odmor% odmor izme.u ' dana*. -rije polaganja strunog ispita% pripravnik ima pravo na B6E minimalne zarade.
-ripravnik ima pravo na invalidsko% zdravstveno osiguranje Du,ina 0govora ovisi o tome koliko traje pripravniki sta,
za zanimanje na koje se odnosi. 0govor se zakljuuje u pismenoj 7ormi i jedna kopija se dostavlja Zavodu za
zapoljavanje u roku od ( dana od dana zakljuenja radi evidencije i kontrole.
-o pravilu% pripravniki sta, za lica sa zavrenom srednjom kolom traje do + mjeseci% a sa >F! i >!! do 1 godine.
/akon isteka sta,a% pripravnik pola,e struni ispit.
$olonteri
Aice koje je zavrilo !!!% >F ili >!!% a koje po prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju% koje po zakonu mora
polo,iti struni ispit i kome je potre&no prethodno radno iskustvo u njegovom zanimanju. >olonterski rad mo,e trajati
onoliko dugo koliko je za odre.eno struno zvanje propisano trajanje pripravnikog sta,a.
0govor se zakljuuje u pismenom o&liku. Gedna kopija se dostavlja Zavodu za zapoljavanje u roku od ( dana od dana
zakljuenja ugovora z&ogkontrole i evidencije. Za razliku od pripravnika% volonter ima samo pojedina prava. =n ima
pravo na zdravstveno osiguranje. -oslodavac pla3a 3(E minimalne zarade za svakog volontera Zavodu za zapoljavanje
koji pokriva osiguranje volontera u sluaju povrede na radu ili pro7esionalne &olesti /adalje% on ima pravo i na dnevni
odmor% kao i na zatitu na radu.
Rad na crno%
4aktiki rad se pojavljuje kao $rad na crnoH kada poslodavac ne zakljui ugovor o radu s radnikom% da &i iz&jegao
o&avezu da prijavi radnika. -oslodavac ne potuje o&avezu da prijavi radnika za socijalno osiguranje. -redvi.ena je
novana kazna za prekraj za poslodavca ako sa radnikom primljenim na rad ne zakljui ugovor o radu ili ako radnika
primljenog na rad ne prijavi na zdravstveno osiguranje% penzijsko@invalidsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti%
kao i kada propusti da radnike kolektivno osigura od nesre3e na poslu.
Radna knji"ica je javna isprava koju izdaje nadle,ni optinski organ uprave. Zahtjev za izdavanje radne knji,ice mo,e
podnijeti lice koje je navrilo 1( godina ,ivota. :ada pone da radi% radnik radnu knji,icu predaje poslodavcu% kod koga
se ona nalazi cijelo vrijeme trajanja radnog odnosa. -rilikom prestanka radnog odnosa% poslodavac je du,an da knji,icu
vrati radniku.
#adnom knji,icom se dokazuje sta, osiguranja i drugi vidovi penzijskog sta,a radnika. -oslodavac u radnu knji,icu
upisuje samo podatke o vremenu koje je radnik proveo u radnom odnosu kod njega i nita vie to &i moglo radniku
ote,ati zakljuivanje novog 0govora o radu.
Privremeni i povremeni poslovi
#ad se mo,e o&avljati &ez zakljuivanja ugovora o radu% kao u sluajevima privremenih i povremenih poslova i 0govora
o djelu. 8i poslovi su o&lici radnog anga,ovanja na tr,itu rada i o&ez&je.uju ve3u zaposlenost i &r,u pokretljivost radne
snage. 0govorom o o&avljanju privremenih i povremenih poslova se ne uspostavlja radni odnos% ali postoje slinosti
izme.u izvrioca ovih poslova s polo,ajem radnika u radnom odnosu. 9zvrilac posla ima pravo na naknadu za izvreni
posao. 0koliko o&avlja posao u radnim prostorijama poslodavca ima pravo na zdravstveno i penzijsko@invalidsko
osiguranje u sluaju povrede na radu.
-rivremeni poslovi 5 kratkotrajni% kontinuirani poslovi (npr. sezonski poljoprivredni poslovi% prodaja sladoleda%
anketiranje itd.
-ovremeni poslovi 5 kratkotrajni% ne kontinuirani% ve3 s vremena na vrijeme (npr. rad na sajmu% rad na organizaciji
sportskih takmienja i sl.*
:od ovih poslova nije odre.en &roj lica za o&avljanje poslova i oni su ogranieni vremenski.
0govori se zakljuuju pod uslovom da su: @ privremeni i povremeni poslovi utvr.eni u kolektivnom ugovoru ili
pravilniku o radu%
@ da ne predstavljaju poslove za koje se zakljuuje ugovor o radu na odre.eno ili neodre.eno vrijeme% sa punim ili
nepunim radnim vremenom%
@ da ne traju du,e od +6 dana u toku kalendarske godine.
0govorom se odre.uju: @ ugovorne strane (naruilac i izvrilac posla*
@ poslovi koji se o&avljaju% @ rokovi za poetak i izvrenje posla% @ uslovi i nain njegovog izvrenja% @ visina% rok
i nain isplate nagrade za izvreni posao.
Omladinsko zadrugarstvo kao oblik radnog anga"ovanja
Djelovanje ovih zadruga se zasniva na potre&i poslodavca da odre.ene poslove o&ave na e7ikasan i ekonomian nain i na
potre&i mladih ljudi da o&ez&jede neophodna sredstva za kolovanje% a u posljednje vrijeme sve vie i za osnovne ,ivotne
potre&e poslije zavretka kolovanja. Zadrugari stiu prva radna iskustva i mogu3nost da o&ez&jede stalno zaposlenje.
Djelovanje zadruge na tr,itu rada je odre.eno tako da ona nije posrednik u zapoljavanju% niti je poslodavac.
=mladinska ili studentska zadruga je samostalna i nepro7itna organizacija. Zadruga i poslodavac su du,ni prije poetka
rada zadrugara da utvrde konkretan sadr,aj prava i o&aveza zadrugara% zadruge i poslodavca. -rava i o&aveze zadrugara
su:
1. pravo na naknadu za izvreni rad
'. pravo na zatitu na radu
3. pravo na zdravstvenu zatitu
C. pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje za sluaj nesre3e na poslu i pro7esionalne &olesti
(. pravo na naknadu tete koju je pretrpio na radu
+. pravo na ue3e u upravljanju zadrugom (kao lanovi skuptine% upravnog i nadzornog od&ora*
D. pravo na in7ormisanje o poslovanju zadruge.
;ktima zadruge se &li,e odre.uju osnovi i mjerila za utvr.ivanje naknade za rad% vrijeme i nain% kao i rok isplate% nain
vo.enja evidencije oradu i slino. Dalje o zatiti na radu itd...
Zabrana konkurencije poslodavcu
8o je novi institu radnog prava% koji se pojavljuje kod nas u Zakonu o radu iz '666. godine u o&liku:
1. za&rane o&avljanja poslova iz djelatnosti koju o&avlja poslodavac
'. prava prvenstva poslodavca kod otkupa pronalaska
3. za&rane zasnivanja radnog odnosa za odre.eno vrijeme kod drugog poslodavca poslije prestanka radnog odnosa
1. radnik ne mo,e da konkurie poslodavcu tako to &i o&avljao% za svoj ili tu.i raun % poslove iz djelatnosti koje
o&avlja poslodavac. 0 pitanju je nelojalna konkurencija ako radnik za svoj ili tu.i raun koristi kod poslodavca
steena tehnoloka znanja ili saznanja o poslovnim in7ormacijama ili poslovnim tajnama.
'. ako radnik na radu ostvari izum% inovaciju ili drugi pronalazak iz djelatnosti koju o&avlja poslodavac% du,an je da
o tome o&avjesti poslodavca i da mu% po pravu prvenstva% ponudi otkup pronalaska. 0govorom o radu% radnik
mo,e &iti oslo&o.en ove du,nosti. -oslodavac je du,an da se u roku od +6 dana izjasni o otkupu pronalaska. ;ko
se u tom roku ne izjasni% radnik ima pravo da slo&odno raspola,e sa istim. Za to vrijeme je radnik du,an da izum
uva kao tajnu.
3. poslodavac se mo,e sporazumjeti s radnikom da se%u cilju za&rane konkurencije% odre.eno vrijeme nakon
prestanka radnog odnosa ne mo,e zaposliti kod drugog poslodavca na teritoriji #epu&like ili u,e. 8a za&rana
najdu,e mo,e trajati 1 godinu. ;ko je 0govor o radu povrije.en od strane poslodavca% radnik nema o&avezu da se
toga pridr,ava. Za vrijeme trajanja o&aveze% radnik ima pravo na naknadu koja nije manja od (6E prosjene plate
koju je ostvario kod poslodavca u zadnjih + mjeseci. ? 0 institucijama 1i2 taj rok mo,e da traje i do ' godine% a
naknada je najmanje polovina prosjene plate u posljednja 3 mjeseca prije prestanka 0govora o radu.
Puno radno vrijeme %
-uno radno vrijeme radnika iznosi C6 asova sedmino. #adnik mo,e zakljuiti ugovor o radu s punim radnim vremenom
s jednim poslodavcem. -oslodavac je du,an da vodi dnevnu evidenciju o prisusnosti radnika na radu.
-oslodavac je du,an da izvri raspored radnog vremena radnika najmanje za 36 narednih dana. Du,an je da raspored
oglasi na nain koji je pristupaan svim radnicima. #aspored punog radnog vremena se organizuje u okviru petodnevne ili
estodnevne radne nedjelje kao:
- #edovan rad ili rad organizovan u smjenama
- :ao dnevno ili no3no radno vrijeme
- #avnomjerno ili u turnusima
- :ao jednokratno ili dvokratno radno vrijeme.
&u"ina i koritenje godinjeg odmora%
:od utvr.ivanja du,ine godinjeg odmora% rauna se da je radno vrijeme raspore.eno na est radnih dana u sedmici. 8ako
se rauna i onda kada je kod poslodavca rad organizovan u manje od est radnih dana u sedmici. :olektivnim ugovorom%
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mo,e se drugaije odrediti.
Du,ina godinjeg odmora zavisi od:
- Du,ine neprekidnog rada u toku godine
- !tarosti radnika
- -ose&nih uslova rada
#adnik koji ima najmanje est mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 1B radnih
dana. #adnik koji nema najmanje est mjeseci neprekidnog rada% ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje
jedan dan za svaki izvren mjesec rada. "odinji odmor ne mo,e da iznosi du,e od 36 radnih dana. 0 godinji odmor se
ne rauna periodi kori3enja odsustva s rada po drugim osnovama.
-ojedine kategorije radnika imaju pravo na minimalni i uve3ani godinji odmor. "odinji odmor uve3an na ovaj nain ne
mo,e da iznosi vie od 3( radnih dana.
#adnik koristi godinji odmor &ez prekida. -oslodavac mo,e odluiti da radnik godinji odmor iskoristi u dva dijela% kada
je to potre&a procesa radi.
#adnik neiskori3eni dio godinjeg odmora koristi najdalje do kraja mjeseca juna naredne kalendarske godine.
Pravo radnika na odsustvo
8o je pravo na odre.eni &roj dana odsustva u predvi.enim sluajevima u toku kalendarske godine. #adnik ima pravo na
pla3eno i nepla3eno odsustvo. Zakonom o radu su predvi.ene kazne za prekraj poslodavca ako to ne omogu3i radniku.
-ravo na pla3eno odsustvo 5 odre.eno zakonom% kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. #adnik mo,e da
odsustvuje sa posla najmanje ( radnih dana u kalendarskoj godini u sluaju: stupanja u &rak% poro.aja supruge% te,e
&olesti lana porodice% smrti lana porodice% kao i u drugim sluajevima odre.enim kolektivnim ugovorom i pravilnikom
o radu (npr. davalac krvi*
-ravo na nepla3eno odsustvo 5 poslodavac je du,an da radniku% na njegov zahtjev omogu3i odsustvo radi vjerskih ili
nacionalno@tradicionalnih potre&a. =dsustvo traje do 3 dana u toku kalendarske godine. #adnik nema pravo na naknadu%
osim ako poslodavac drugaije odlui. 0 sluajevima poput: pripreme i polaganja ispita% magisterija i doktorata% posjete
lana u,e porodice iz inostranstva% njege teko o&oljele oso&e i sl. -rema =ptem kolektivnom ugovoru% nepla3eno
odsustvo mo,e trajati do 3 mjeseca% a ako je usavravanje u inostranstvu i do 1 godine.
<irovanje prava i o&aveza 5 prava i o&aveze iz radnog odnosa miruju za vrijeme slu,enja vojnog roka i za vrijeme
o&avljanja javne 7unkcije. Gavna 7unkcija je reiz&orna 7unkcija na koju je radnik postavljen po iz&oru gra.ana ili na koju
je imenovan ili postavljen. <irovanje prava i o&aveza po tom osnovu mo,e trajati najdu,e ' mandata. #adnik ima pravo 9
du,nost da se vrati na rad poslije prestanka razloga z&og koga su mu prava 9 o&aveze mirovale. ;ko se radnik u roku od (
dana nakon isteka mirovanja ne vrati na posao% poslodavac mo,e da otka,e ugovor o radu. ; ako poslodavac z&og nekih
razloga ne mo,e radniku da omogu3i da se vrati na prijanji posao% radnik ima pravo na otpremninu.
&u"nosti poslodavca%
-oslodavac je du,an da sa radnikom sklopi 0govor o radu i da radniku o&ez&ijedi osnovne vidove socijalnog osiguranja
(zdravstveno osiguranje% penzijsko i invalidsko osiguranje i osiguranje u sluaju nezaposlenosti*.
Du,nosti poslodavca u o&lasti (opte* zatite na radu odre.ene u Zakonu o radu% su:
- Da upozna radnika sa propisima
- Da provjeri da li je radnik osposo&ljen da rukuje sredstvima rada
- Da provjeri da li je radnik osposo&ljen da rukuje sredstvima zatite na radu.
Prava i du"nosti radnika
-rava @ -rema Zakonu o zatiti na radu% pravo na zatitu imaju: radnici u preduze3u% @ uenici i studenti na strunoj praksi%
@ lica na strunom osposo&ljavanju% prekvali7ikaciji i dokvali7ikaciji% @ uesnici do&rovoljnih i javnih radova u javnom
interesu% @ lica koja se nalaze na izdr,avanju zatvorske kazne i druga lica.
#adnik ima pravo da od&ije da radi% ako smatra da su sredstva ili o&jekti na kojima i sa kojima radi neispravni% pa mu
prijeti opasnost za zdravlje ili ,ivot. Dok se neispravnosti ne otklone% radnik ima pravo na punu naknadu plate na teret
poslodavca. #adnik o istom mora o&avjestiti poslodavca% pa i inspektorat rada.
Du,nosti 5 radnik tre&a da se pridr,ava utvr.enih mjera zatite na radu% da namjenski koristi sredstva rada% opremu i
sredstva line zatite i da odmah pismeno ili usmeno prijavi nedostatke% kvarove i drugo koji ugro,avaju &ez&jednost
rada. 0koliko se radnik ne pridr,ava navedenog ini teku povredu radne o&aveze.
Prava "ene za sluaj trudnoe' poroaja i staranja o djeci
-ostoje pose&ne mjere kojima se titi zdravlje ,ene% a to su:
1. za&rana rada na pose&no tetnim i opasnim poslovima
'. privremeni raspored na druge poslove%
3. pravo na porodiljsko odsustvo%
C. zatita od otkaza ugovora o radu%
(. pravo zaposlenih koji se staraju o djeci.
1. ,ena ne mo,e &iti raspore.ena za rad u podzemnim djielovima rudnika% osim ako nije zapsoelna na rukovode3em
random mjestu gdje se ne ugro,avanjeno zdravlje ili u sluaju ako je ona tu radi strunog usavravanja kada tre&a
o&aviti neki posao koji ne zahtjeva 7iziki rad
'. za vrijeme trudno3e ili dojenja djeteta% ,ena mo,e &iti raspore.ena na druge poslove radi ouvanja njenog 9
zdravlja njenog djeteta. ;ko poslodavac nije u mogu3nosti da ,eni omogu3i raspored na drugi posao% ,ena ima
pravo na pla3eno odsustvo sa rada. 8a naknada ne mo,e &iti manja od one koju &i ona ostvarila da je na svom
random mjestu.
3. porodiljno odsustvo traje 1 godinu. Za &lizance 9 svako tre3e 9 naredno dijete ,ena koristi por.odsustvo u trajanju
od 1B mjeseci neprekidno. #oditelji se mogu sporazumjeti da porod. odsustvo koristi otac djeteta nakon +6 dana
od poroda. /a svoj zahtjev 9 na osnovu preporuke doktora% ,ena sa koritenjem por. odsustva mo,e zapoeti 'B
dana prije termina. ;ko ,ena pone da radi prije isteka tog odsustva% ona pored dnevnog odmora ima pravo na
koritenje jo +6 minuta odsustva sa rada. ;ko rodi mrtvo dijete ili dijete umre prije isteka por. =dsustva ,ena
ima pravo na koritenje por.odsustva onoliko vremena koliko doktor smatra da je ,eni potre&no da se oporavi od
poro.aja i psihikog oka 5 najmanje C( dana od dana poro.aja ili gu&itka djeteta. Iena ima pravo nanaknadu
plate koja se ispla3uje na teret Gavnog 7onda zdravstva i iznosi prosjek zadnje 3 plate
C. poslodavac ne mo,eod&iti da primi u radni odnos trudnu ,enu ili da joj otka,e ugovor o radu zato to je trudna ili
je na porodiljskom.
(. ako je djetetu potre&na pojaana njega% jedan od zaposlenih roditelja ima pravo na rad sa polovinom radnog
vremena nakon isteka por. odsustva to pravo ima do ' godine starosti djeteta% a u institucijama 1i2 to vrijeme
nije ogranieno. #oditelju djeteta sa psiho7izikim smetnjama u razvoju ne mo,e se% &ez njegove saglasnosti
odrediti da radi prekovremeno ili no3u.
Pravo na platu% #adnik ima pravo na platu% a poslodavac o&avezu pla3anja (da o&ez&jedi odgovaraju3u platu za o&avljeni
rad*. -lata pripada za izvreni rad. -eriodi za isplatu plata ne mogu &iti du,i od 36 dana. -lata se ispla3uje unazad% u
skladu sa kolektivnim ugovorom% pravilnikom o radu i ugovorom o radu. -oslodavac je du,an da radniku urui pismeni
o&raun plate prilikom svake isplate. -ojedinane isplate plata nisu javne. /ajva,niji elementi za odre.ivanje visine plate
su: slo,enost poslova na radnom mjestu% radni uinak% odgovornost u radu i godine rada.
Struno osposobljavanje i usavravanje%
-oslodavac mo,e da uputi radnika na odre.ene o&like strunog osposo&ljavanja i usavravanja% prema zahtjevima i
potre&ama radnog mjesta radnika. 0 pitanju je sluaj usvajanja i primjene novih metoda u organizaciji i tehnologiji rada.
Zakonskim propisima je struno o&razovanje predvi.eno kao mogu3nost poslodavca.
=ptim kolektivnim ugovorom u #epu&lici !rpskoj% struno o&razovanje je predvi.eno kao du,nost poslodavca.
-oslodavac je du,an da organizuje struno osposo&ljavanje i usavravanje radnika u skladu sa promjenama u procesu
rada% tehniko@tehnolokim unapre.enjima i potre&ama organizacije rada.
#adnik je du,an da postupi po zahtjevima poslodavca za dopunsko osposo&ljavanje i struno o&razovanje i usavravanje
u propisanim sluajevima.
(e"e i lake povrede radne obaveze%
8e,e povrede radnih o&aveza su: @ =d&ijanje radnika da izvrava radne o&aveze
- :ra.a% namjerno unitenje ili ote3enje sredstava poslodavca
- /ezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca
- /anoenje tete tre3im licima koju je poslodavac du,an naknaditi
- Zloupotre&a polo,aja% sa tetnim posljedicama po poslodavca
- =davanje poslovne tajne
- =davanje slu,&ene tajne
- /amjerno onemogu3avanje ili ometanje drugih radnika da izvravaju radne o&aveze% ime se remeti proces rada
kod poslodavca
- /asilniko ponaanje prema poslodavcu
- /asilniko ponaanje prema drugim radnicima za vrijeme rada
- /asilniko ponaanje prema tre3im licima za vrijeme rada
- :ori3enje alkoholnih pi3a za vrijeme radnog vremena
- :ori3enje druga za vrijeme radnog vremena
- /eopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini.
Aake povrede su: @ :anjenje na posao i odlazak s posla prije isteka radnog vremena
- 9zazivanje sva.e na poslu
- /elju&azan i nekulturni odnos prema drugim radnicima i strankama
- :onzumiranje alkohola za vrijeme radnog odnosa u manjim koliinama
- /emaran odnos prema povjerenim vrijednostima
-onaanje koje teti ugledu i materijalnim interesima poslodavca ili tre3ih lica.
&isciplinski postupak i disciplinske kazne
Disciplinsku prijavu mo,e podnijeti svaki zaposlenik. =na mora &iti potpisana% o&razlo,ena i po mogu3nosti
potkrijepljena dokazima. !amim tim se pokre3e disciplinski postupak% ukoliko tako odlui poslodavac. Zakonom su
propisani rokovi za pokretanje postupka. Za lkau povredu 5 + mjeseci% a za te,u 5 1' mjeseci od dana kad je to toga
dolo od kada se za to saznalo.
-ostupak se vodi pred prvostepenom disciplinskom komisijom koju imenuje poslodavac. Za vrijeme postupka zaposlenik
ima:
- pravo da &ude na vrijeme o&avjeten o navodima o povredi slu,&ene du,nosti%
- pravo da &ude na vrijeme o&avjeten o dokazima o povredi slu,&ene du,nosti%
- pravo na pismeni prigovor ili usmenu izjavu koja se evidentira%
- pravo na pravino sasluanje u razumnom roku%
- pravo na pojavljivanje na svakom sasluanju%
- pravo na od&ranu preko pravnog zastupnika%
- pravo na javno izricanje odluke%
- pravo na ,al&u protiv odluke komisije.
:omisija radi javno% a javnost mo,e &iti iskljuena u situacijama kada je potre&na zatita morala% javnog reda% nacionalne
sigurnosti% prava maloljetnika i sl. -rotiv odluke prvostepene komisije zaposlenik i poslodavac imaju pravo ulo,iti ,al&u
te se ona podnosi drugostepenoj disc. :omisiji. #ok za podnoenje ,al&e je B dana od dana prijema odluke.
Disciplinske kazne 5 su 5 pismena opomena% pismeni ukor% kaznena suspenzija sa radnog mjesta od ' 5 36 dana%
degradiranje na ni,e radno mjesto% prestanak radnog odnosa. Za laku povredu 5 opomena i ukor% a za te,u ostalo. ;ko je
optu,&a protiv zaposlenika od&aena u njegov dosije se ne unose in7ormacije o krivinom postupku ili privremenoj
suspenziji te on &ude vra3en na svoje radno mjesto.
Radni spor
#adnik mo,e da pokrene radni spor u cilju zatite svojih prava. ;ko smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz
radnog odnosa% mo,e da podnese tu,&u nadle,nom sudu. 8u,&a se podnosi radi zatite individualnog prava povrije.enog
pojedinanim aktom ili 7aktikim ponaanjem.
-ravo na podnoenje tu,&e mo,e da zastari. #ok za nastupanje zastarjelosti za pokretanje tu,&e tee od dana saznanja za
povredu prava% odnosno od dana uinjenje povrede. 0 pitanju je prekluzivni rok% ijim se proputanjem gu&i pravo na
tu,&u. 8u,&u za zatitu prava radnik mo,e podnijeti u roku od jedne godine od dana saznanja za povredu prava% odnosno
najdalje u roku od tri godine od dana uinjene povrede. -oslije toga nastupa zastarjelost i ne mo,e se podnijeti tu,&a.
8u,&a podnijeta poslije isteka roka se od&acuje.
-ostupak u parnicama iz radnih odnosa je ure.en Zakonom o parninom postupku. Zakon odre.uje pravila postupka na
osnovu kojih osnovni sud% okru,ni sud i >rhovni sud raspravljaju i odluuju u gra.anskopravnim sporovima.
Otkaz #govora o radu od strane poslodavca
#azlozi: @ ako radnik izvri te,u povredu radne o&aveze% @ ako se iz ekonomskih% organizacionih 9 tehnolokih razloga
uka,e potre&a za prestankom rada radnika (ako mu ne mo,e o&ez&jediti drugi posao*% @ ako radnik ne mo,e uspjeno
izvravati radne o&aveze 9 zadatke na osnovu svoje strune i radne sposo&nosti% @ ako se radnik ( dana od dana isteka
nepla3enog odsustva ili mirovanja prava 9 o&aveza ne vrati na posao. 0 institucijama 1i2 poslodavac je du,an da doka,e
postojanje opravdanih razloga za otkaz te se radni spor void pred !udom 1i2.
=tkaz 0govora u radu poslodavac daje u pismenom o&liku u kome mora navesti o&razlo,enje za isti. 0 pismenoj 7ormi
se radniku omogu3uje pravo da pokrene radni spor 9 da zatiti svoja prava u sluaju nezakonitog prestanka r. odnosa.
Zakonom o radu su predvi.ene kazne za poslodavca ako prekri pravila o otkazu ugovora o radu 9 to kada:
- zadr,i radnika na radu kada ovaj stekne pravo na starosnu penziju
- ako da otkaz% a da to nije u skladu sa odred&ama Zakona
- ako neponudi posao radniku po pravilu prvenstva
- ako radniku ne &ez&jedi pravo na otpremninu
Otkaz #govora o radu od strane radnika
#adnik ima pravo da otka,e 0govor o radu% a to je u skladu sa naelom slo&ode rada i do&rovoljnosti kao jednim od
&itnih elemenata pojma radnih odnosa. #adnik ima sva prava po osnovu rada kao u sluajevima kad je poslodavac
nezakonito otkazao ugovor o radu u sluaju:
- ako poslodavac izvri povredu svojih o&aveza iz ugovora o radu
- ako ne postoji osnova z&og prirode povrede da radnik nastavi sa poslom.
0 institucijama 1i2 radnik mo,e dati otkaz &ez otkaznog roka ako je poslodavac odgovoran za povredu ugovora o radu%a
povreda je takve prirode da nema osnova da radnik nastavi rad. 8ada radniku pripadaju ista prava kao da je poslodavac
njemu dao otkaz nezakonito.
#ok za podnoenje otkaza je 1( dana od kada je radnik saznao da je poslodavac izvrio povredu 0govora o radu. =tkaz
radnik predaje poslodavcu u pismenom o&liku% te navodi razloge z&og kojeg to isto ini. #adnik ima pravo na otkazni rok
(osim u sluaju te,e povrede radne o&aveze ili kada radnik ima pravo na starosnu penziju*. -oslodavac u tom periodu
mora u sedmici da o&ez&jedi 1 dan da radnik tra,i zaposlenje. ;ko radnik daje otkaz to je 1( kalend. dana% a ako ga daje
poslodavac ne mo,e &iti kra3i od 1 mjesec (te3e od dana uruivanja otkaza*. Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo
na naknadu plate i priznata su mu sva prava.
Otpremnina
#adnik ima pravo na otpremninu:
1. kad mu radni odnos prestane u sluajevima navedenim u Zakonu o radu%
'. kad su upu3eni na ekanje prema prethodnom Zakonu (prije izmjena i dopuna '666. god.* i
3. kada im je radni odnos prestao na nezakonit nain.
1. ako je radnik imao zaposlenje na neodre.eno vrijeme i ako je kod poslodavca radio ' godine% on stie pravo na
otpremninu (osim ako je radiku prestao radni odnos zato to je on uinio te,u povredu radne o&aveze. >isina
otpremnine je odre.ena kolektivnim ugovorom% pravilnikom i ugovorom o radu% a zavisi o du,ini rada
zaposlenika kod poslodavca. Zakonom o radu je samo odre.ena visina minimalne otpremnine (najmanje 1)3
prosjene plate u posljednja 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navrenu godinu rada.
'. pravo na otpremninu ti radnici do&iju ako ih poslodavac 3 mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona ne
pozove da se vrati na posao. =tpremnina je iznosila najmanje + prosjenih plata ostvarenih u #epu&lici u
posljednjih + mjeseci rada.
3. lica koja su se na dan 31.1'.1991. god. nalazila u radnom odnosu 9 koji smatraju da je on prestao na nezakonit
nain imaju pravo u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona da podnesu zahtjev za
otpremninu./a to nemaju pravo lica koja su ostavrila pravo na otkazni rok ili na naknadu za ekanjeJ ako su
vodili radni spor pred sudom 9 donijeta je pravosna,na odluka.
Predmet inspekcijskog nadzora
/adzor nad primjenom propisa% kolektivnih ugovora% pravilnika o radu vri inspekcija rada prema Zakonu o inspekciji
rada. 9nspekcijski nadzor od strane inspekcijskih organa vri se u organizacijama za osiguranje% javnim i drugim
7ondovima% udru,enjima% zadrugama% zanatskim i drugim radnjama i kod drugih pravnih i 7izikih lica koja zapoljavaju
radnike% ako zakonom nije drugaije odre.eno.
=dred&e zakona oinspekciji rada se ne primjenjuju u organima dr,avne uprave% pravosu.u% kazneno@popravnim
domovima i zavodima% policijskim i vojnim ustanovama gdje postoji pose&an organ inspekcijskog nadzora.
#edovni poslovi inspekcijskog nadzora se o&avljaju jednom u dvije godine kod svih poslodavaca% osim kod onih koji
zapoljavaju vie od (6 radnika i kod kojih se koriste sredstva rada koja predstavljaju pove3anu opasnost po rukovaoce tih
sredstava ili okolinu.
Ovlaenje inspektora rada i postupak u vrenju nadzora
-oslove inspekc. nadzora o&avljaju repu&liki inspektori rada (ne smije &iti lan u,e porodice ili &liski srodnik% vlasnik ili
suvlasnik% lan upravnog ili nadzornog od&ora...* 9nspektor sva saznanja i podatke mora uvati kao tajnu.
9nspektor za vrijeme nadzora ima pravo da vri uvid u svu dokumentaciju% spise% akte% izvri sasluanje% tra,i izjave u
sluaju neke povrede radne o&aveze ili propusta% mo,e slo&odno da tra,i od poslodavca da mu na uvid da neke
dokumente% spise i akte koje su od znaaja za nadzor. 9nspektor mo,e kod suda ili drugog organa da zatra,i prekid nekog
postupka ili aktivnosti ako smatra da nije u skladu sa Zakonom. =n mo,e od poslodavca da tara,i donoenje opteg akta
ako je poslodavac du,an donijeti takav akt% da zatra,i udaljenje sa posla radnika koji je izvrio povredu rada% u svako
do&a da izvri uvid u o&jekte% sredstva rada% gradilita% postrojenja itd koji su u vezi sa mjerama zatite na radu% za&rani
rad na mjestima gdje smatra da postoji opasnost od povrede% za&rani upotre&u o&jekata% sredstava zatite na radu% nalo,i
poslodavcu preduzimanje odgovaraju3ih mjera o&ez&je.enja gdje postoji opasnost% podnese sudu prijavu protiv
poslodavca u sluaju te,e povrede zakonskih propisa iz o&lasti zatite na radu.
-oslodavac mora u roku od B dana da ukloni nedostatak ili povredu i o tome o&avjesti inepektora koji mo,e taj rok da
uini kra3im.
Prava lica koja tra"e zaposlenje
!vako lice koje se prijavi Zavodu radi zaposlenja ima pravo na:
1. in7ormisanje o mogu3nostima zaposlenja%
'. pravo na posredovanje u zapoljavanju%
3. pravo na pro7esionalnu orjentaciju%
C. pravo na struno osposo&ljavanje i pripremu za zapoljavanje.
1. Zavod prati stanje na tr,itu rada i prikuplja podatke od poslodavaca o potre&ama za radnicima te je du,an da
o&ez&jedi pravo na in7ormisanje za nezaposlena lica putem javnih oglasa% izvjetaja na oglasnoj ta&li%
organizovanjem grupnog razgovora itd.
'. posredovanje u zapoljavanjuse ostvaruje 5 pru,anjem pomo3i nezaposlenom u pronala,enju i iz&oru zaposlenja%
@ pru,anjem strune pomo3i licu koje ,eli promjeniti zaposlenje% @ pomo3i poslodavcu koji tra,i radnike% @
preduzimenjem aktivnosti da se poslodavcu o&ez&jede potre&ni radnici.
3. to pravi ima nezaposleno lice% radnik za ijim je radom prestala potre&a% pa tra,i promjenu zanimanja. =&lici
pro7esionalne orijentacije su: pro7es. savjetovanje% pro7. in7ormisanje% pro7. selekcija i pro7esionalna klasi7ikacija.
C. struno osposo&ljavanje se vodi prema pose&nom programu i predstavlja mjere za pru,anje mogu3nosti sticanja
znanja na odre.enim poslovima i za rukovanje sredstvima rada i zatite na radu.
Osiguranje za sluaj nezaposlenosti
=siguranje se vri kod Zavoda za zapoljavanje.
=&avezno osiguranje 5 podnoenjem prijave za zdravstveno i penzijsko@invalidsko osiguranje% vri se i osiguranje za
sluaj nezaposlenosti. 8a sredstva su o&ez&je.ena iz doprinosa koje pla3aju lica u radnom odnosu i poslodavci% kao i
namjenska sredstva koja o&ez&je.uju dr,avni organi i drugi organi i organizacije.
Do&rovoljno osiguranje 5 do&rovoljno se za sluaj nezaposlenosti mo,e osigurati vlasnik ili suvlasnik preduze3a%
odnosno osniva ili suosniva radnje% lice koje se &avi zemljoradnjom kao jednim i osnovnim zanimanjem% &rani drug
zaposlenog u inostranstvu kao i lice kome je prestalo o&avezno osiguranje. 0slove za sticanje prava odre.uje Zavod a
odnose se na du,inu perioda neprekidnog upla3ivanja doprinosa za zapoljavanje kao i postojanje osiguranja za
zdravstveno i penz@inv osiguranje.
Prava nezaposleni) lica
/ezaposleno lice kome je radni odnos prestao ne njegovom krivicom% a koje ima odre.eni neprekidni sta, osiguranja% ima
pravo na novanu naknadu% zdravstveno osiguranje i penzijsko@invalidsko osiguranje.
-ravo na novanu naknadu pripada i nezaposlenom licu kome je radni odnos prestao pismenim sporazumom% z&og
npr.premjetaja &ranog druga u drugo mjesto pre&ivalita% spajanja porodice nakon zakljuenja &raka i na taj nain je
dolo do promjene pre&ivalita.
-ravo na novanu naknadu nezaposleno lice ostvaruje u Zavodu. 8aj iznos se na zahtjev nezaposlenog mo,e isplatiti
jednokratno ali ako je u svrhu zaposlenja istog. 9znosi novane naknade:
- za nezaposleno lice do 16 godina sta,a osiguranja 5 3(E od prosjene plate ostvarene u posljednja 3 mjeseca rada
- za nezaposleno lice sa vie od 16 godina sta,a osiguranja 5 C6E od prosjene plate ostvarene u posljednja 3
mjeseca rada
9znos novane naknade ne mo,e &iti ni,i od '6E prosjene plate. Druge novane naknade se odnose na trokove strunog
osposo&ljavanja% trokova putovanja po uputi Zavoda radi in7ormisanja o mogu3nostima zaposlenja.
8rajanje i mirovanje prava @ zavisi od du,ine sta,a osiguranja (sta, osiguranja do ( god 5 3 mjesecaJ (@1( god. 5 +
mjeseciJ 1(@'( god 5 9 mjeseci i preko '( god. 5 1' mjeseci*. 0koliko nezaposleno lice prije isteka roka zasnuje radni
odnos o&ustavlja mu se isplata novane naknade i ostvarivanje drugih prava.
=dred&e o mirovanju prava se primjenjuju i u sluaju slu,enja vojnog roka% pritvora i zatvorske kazne i &oravka korisnika
prava van #epu&like dulje od 36 dana.
-rava iz socijalnog osiguranja 5 prava iz zdravstvenog osiguranja% nezaposleno licei lanovi njegove porodice% ako je &io
nosilac zdravstv. osiguranja ostvaruju u skladu sa propisima o zdravst. =siguranju. -rava iz penz i invalidskog osiguranja%
ostvaruje u skladu sa propisima o penz. i inval. osig.
-rava mogu i da prestanu da va,e 5 ako ne se odazove na poziv Zavoda koje mu je nalo zaposlenje% ako samostalno ili s
drugim licem osnuje preduze3e% ako stekne pravo na starosnu ili invalidsku penziju% neopravdano se ne javi Zavodu na
evidentiranje nezaposlenosti% stekne status redovnog uenika ili studenta% ako je naveo neistinite podatke% ako se sam
odjavi sa evidencije% ako se odseli sa teritorije #epu&like. ;ko je radio $na crnoH mo,e se nastaviti sa evidencijom u
Zavodu nakon + mjeseci.