90

Prapovijesni gradinski lokalitet piak smjeten je

iznad lijeve obale rijeke Sutle pod obroncima Kotrunovog
brda na poloajima Gradine I i Gradine II piak u selu
Bojanom u opini Zagorska Sela u Krapinsko-zagorskoj
upaniji.
Najvia terasa Gradine II piak svojim izdue-
nim oblikom elipse dijeli gradinski poloaj na dva
simetri na dijela - sjeverni i juni. Juni dio ujedno je
i prirodno najbolje zatiena strmom hridi uzdu isto-
ne strane. Stoga su na tom prirodno zatienom i bra-
njenom poloaju i njegovim gotovo izravnanim terasa-
ma, podizani pojedinani nadzemni stambeni objekti
kue, grupirane u nekoliko cjelina. Do sada su na
junom poloaju gradine otkrivena dva reprezentativna
stambena objekta: na istonoj strani kua A/1, te na
jugozapadnoj strani kua B/1 (Pavii 1993, 171-188;
Pavii 2003). Tijekom iskopavanja 2004. i 2005. godine
Arheoloka istraivanja na piaku u Bojanom
Archaeological Excavations at piak in Bojano
Struni rad / Professional paper
Ivanica Pavii
Primljeno/Received: 15. 1. 2006.
Prihvaeno/Accepted: 23. 2. 2006.
Tijekom 2005. godine autorica je nastavila sa sustavnim arheolokim istraivanjima na gradini piak u Bojanom u opini Zagorska
Sela, u Krapinsko-zagorskoj upaniji. U prijanjim istraivanjima na poloaju gradinskog lokaliteta Gradini II piak utvreno je
postojanje naseobinskog sloja u objektima - kuama A i D, iz kasnoga bronanoga i starijega eljeznoga doba. Na junoj strani
gradine tijekom 2004. i 2005. godine otkriveni su tragovi vee nadzemne kue B/1, koja je svojim temeljom blago usjeena u padinu
brijega s triju strana, dok je juna strana bila zatiena suhozidnom nadgradnjom. Radi se o nadzemnom objektu kui, iji su
zidovi bili graeni od drvene konstrukcije, oblijepljene kunim lijepom. U unutranjosti se prepoznaju razliite namjene objekta, kako
stambene, tako i radne povrine. Pokretni nalazi iz istraenog objekta datiraju ga u zadnju fazu starijeg eljeznog doba.
Kljune rijei: sistematska arheoloka istraivanja, naselje, starije eljezno doba, piak, Bojano, Zagorska Sela, Hrvatsko Zagorje.
Key words: systematic archaeological excavations, settlement, Early Iron Age, piak, Bojano, Zagorska Sela, Hrvatsko Zagorje.
na susjednoj parceli gradine, na zemljitu u vlasnitvu
Ivice Lugaria iz Bojanog k. br. 5., otvoren je stambeni
objekt kua B/1. Poloaj tog stambenog objekta uvje-
tovan je padinom brijega, to se sputa na niu terasu
Gradine II piak, na kojoj su se ve po topografskim
obiljejima morali prostirati i drugi objekti namijenjeni
stanovanju. Uz ve ranije utvreni nadzemni objekt
- kuu A/1, podignutu na gotovo ravnom terenu, u
zatienom i branjenom istonom dijelu gradine, njoj
nasuprot, otkrivena je kua B/1 (Sl. 1). Kua B/1 svo-
jim je poloajem usjeena s triju strana u stijenu padine
gradine, dok s june strane njezini temelj prati obrise
prirodne stijene. Taj je poloaj poduprt suhozidnom
nadgradnjom. Kua B/1 svojim je poloajem, povie
dubokog usjeka izmeu dviju gradina, nadzirala susje-
dne poloaje u Gori Rudnici na slovenskom podruju i
podnoje sutlanske doline u Harinoj laki.
Sl 1. Pogled na istraeni dio objekta kue B/1 Fig 1. View of the excavated part of the feature house B/1
I . Pav i i , ARHEOLOKA I STRAI VANJ A NA PI AKU U BOJ ANOM. , Ann I ns t . ar c hae ol . I I / 2006. , s t r. 90- 93
91
Zbog erozije zemlje, nakon skidanja vrlo tankog
humusnog sloja SJ 001, pojavljivali su se pojedinani
nalazi kunog lijepa i gara u SJ 002, koji su ukazivali na
trag novog objekta - kue B/1. Unutar istraene zone
u samom sreditu kue B/1, pojavila se skupina od e-
tiri obraena kamena bloka ivca od kojih je svaki za
sebe sluio za neku funkciju u objektu. Naime, sredinji
kameni blok u B 5/8, izduene pravokutne forme,
dimenzija 0,67 x 0,55 m bio je zaglaen po svim strana-
ma, kao i njegova gornja sedlasto oblikovana ploha.
Druga skupina dvaju manjih blokova, smjetena podno
sredinjeg kamena ivca, klesana je na svim rubnim plo-
hama, dok je njihova gornja povrina ravna i gotovo
plono odsjeena (Sl. 2). S obzirom da se u njihovoj
neposrednoj blizini, u A 6/7, nalaze tragovi zapeenog
ognjita s mnotvom gara i keramikim ulomcima uoko-
lo njega, mogue je njihovu funkciju pripisati prirunim
kamenim plohama u objektu. Promjer unitenog poluk-
runog otvorenog ognjita u A 6/7, sa zatamnjenom
unutranjom stranom, mogao je iznositi oko 0,80 1,00
m. Rubovi ognjita su zavravali vijencem od zapeene
zemlje debljine 6 8 cm (Sl. 3). Koritenje kamena ivca
kao osnove stambenog objekta, pratili smo, kako na
ranijim poloajima unutar stambene zone na piaku
II, tako i prigodom podizanja stambenog objekta - kue
B/1 u B 1/2 (Pavii 1993, 172; Pavii 2001, 166).
Sredinji prostor kue B/1, vjerojatno je koriten oko
tih statikih podloga od kamena ivaca, na to upuu-
ju i razni pokretni arheoloki nalazi razbacani unutar
povrine podnice objekta na podlozi od tamnosmee
gline. Tragovi ouvane podnice prate se na povrinama
iskopa unutar prostorije I, koja ujedno i ocrtava veliinu
objekta. Prema dosadanjem stanju istraivanja tlocrt
kue je veliine 6,40 x 6,80 m. Nalazi kunog lijepa
unutar prostiranja podnice uz istoni rub objekta doku-
mentiraju njegovo uruavanje s unutranje strane, kao i
nain gradnje kue tehnikom kolaste gradnje, od koje
su se sauvali otisci prua na kunom lijepu.
Donji dio padine brijega na gradini zatien je
kamenim podzidom i s nadgradnjom od suhozida, s
dva, a na nekim mjestima i s tri ouvana reda kame nja,
poloenog na podlogu od kamena ivca. Suhozid je
bio izgraen od manjeg ili veeg neobraenog kamena
uzdu junog zida objekta kue B/1, u jednoj dosta ne-
pravilnoj horizontalnoj liniji u duini od 6,20 m. Ispune u
suhozidu sadravale su tamnosmeu zemlju, pomjeanu
s humusom, ulomcima prapovijesne keramike i neto li-
jepa. irinu junog zida zasada nije bilo mogue utvrditi
zbog loe ouvanosti suhozida, koji je na gornjem dijelu
uglavnom razruen.
Unutar cjelokupne istraene povrine u kui B/1,
pratili smo slijed kulturnog sloja SJ 003, koji se ondje is-
kazao u raznolikim i razmjerno bogatim fragmentarnim
nalazima: osobito naseobinskoj keramici, neto manje u
nalazima kunog lijepa, ivotinjskim kostima, ulomku
sjeiva eljeznog noa, bronanim nalazima i poneto
zgure. Vrlo esta je pojava rastresitog kamenja (oker-
utog, ruiastog, crvenog do arko crvenog tona po
podnici kue i oko ognjita), koritenog u keramikoj
produkciji. Kuni inventar unutar stambene povrine sa-
dri prvenstveno keramike nalaze, gotovo podjednako
gusto rasporeene po njegovoj cijeloj povrini. Najvie
fragmentarnih nalaza pripada gruboj naseobinskoj
keramici, uglavnom neukraenih stijenki ili s plastinom
trakom i naljepkom s otiskom prsta u varijantama. Meu
oblicima prevladavaju uglavnom lonci, slabo obraenih
stijenki, kao i konine alice zaravnjenog oboda. Po-
tom slijedi neto bolje obraena i peena keramika,
zaglaenih stijenki, ukraena horizontalnom plastinom
trakom na ramenu posude, koja na nekim primjercima
prelazi u jeziastu drku. Prelazna keramika ve svojom
kvalitetom odudara od grube keramike, bolje je peena
i zastupljena je i irim repertoarom oblika, meu kojim
se istiu plitice i zdjele. Dosta dobro su zastupljeni
razni oblici plitica, manje ili vee, obino uvijenog obo-
da s kraim ili duim konusom donjeg dijela posude. Uz
Sl 2. Poloaj prirunih kamenih ploha unutar objekta kue B/1. Fig 2. Location of stone nds in the structure house B/1
I . Pav i i , ARHEOLOKA I STRAI VANJ A NA PI AKU U BOJ ANOM. , Ann I ns t . ar c hae ol . I I / 2006. , s t r. 90- 93
92
njih javljaju se i konine alice tanjih stijenki s uzdignu-
tom trakastom rukom. Fina keramika dosta je rijetka,
uglavnom je tankih stijenki, crno poliranih i ponekad
ukraavana. Istie se nalaz fragmentarne alice, crno
poliranih stijenki, ukraena buklima na ramenu. To je
ujedno i najkarakteristiniji nain ukraavanja posuda
u posljednjoj fazi starijeg eljeznog doba, tj. Ha D 1
- D2 stupnja s analogijama u nalazima na gradinama u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj: Klinac, Pogorelec i Turska
Kosa na Baniji (Majnari Pandi 1986, 34, sl. 10, 1; 11, 1
2; ukovi 1986, 13, sl. 4). Uz ulomke posuda u obje-
ktu pronaeno je i neto drugog inventara, kao to su
keramiki prljenovi, ulomak piramidalnog utega, grija,
ulomak reetke od ognjita, kameni brusevi i gladilice,
te ulomak kamenog rvnja. Uz ove predmete svakako
treba pribrojiti i rijetke bronane nalaze, deblji ulomak
privjeska ili aplike krunog oblika rombinog presjeka,
te naunicu i trokutasti privjesak od tanke bronane
trake, ukraene prepoznatljivom tehnikom iskucava-
nja. Na ognjitu u C 3 bili su poloeni ulomci veeg
vra s kratkim trbuhom i uzdignutim vratom ukraenim
horizontalnim rebrima te zadebljalim obodom izvijenim
na vanjsku stranu. Upravo je ta vrsta posuda, odnosno
vreva, karakteristina za svetolucijsku nekropolu s
analogijama kojima treba pripisati i nalaz vra sa pia-
ka (Dular 1982, sl. 6, 49).
Zakljuak
Prema dosadanjem stanju istraivanja kue B/1,
mogue je rei, kako je ona podignuta na junoj strani
Gradine II piak, usjeena dijelom u padinu brijega,
a drugim dijelom lei na osnovi ive stijene. Razlika
u razini tla izmeu sjeverne i june stijene objekta
iznosi u prosjeku 35 cm, to u odnosu na veliinu
objekta nije tako veliki otklon. Svojim poloajem na
padini brijega, objekat je imao orijentaciju istok za-
pad. Kua B/1 bila je vjerojatno pravokutne forme s
najbolje ouvanim junim zidom, graenim u tehnici
suhozida, dok su ostale stijene podignute na kamenoj
i zemljanoj podlozi s nadgradnjom od drvenih kolaca,
obljepljene glinom na to upuuju nalazi kunog lij-
epa. Krov je vjerojatno bio dvoslivni, kojeg su podu-
pirale okomite drvene grede, ukopane u zemlju i ok-
ruene kamenim vijencem. Sljeme krova poivalo je
vjerojatno na stupovima od drvenih greda s okomi-
com u sredini prostorije I, a markirali su ga kameni
ivci. Sredinji dio kue B/1 vezan je uz prostoriju
I, unutar koje se u sreditu ocrtavaju etiri obraena
kamena ivca, predodreena za razliite namjene.
Unutranjost kue B/1 poloena je gotovo vodorav-
no, praena nagibom terena koji se sputa od istoka
prema zapadu. Posebnost ove kue ini njegova pre-
poznatljiva infrastruktura. U unutranjosti stambenog
dijela objekta javljaju se tragovi djelomino unitene
podnice od crvenosmee gline, iju razinu odreuju
fragmentarni nalazi keramikih posuda, ivotinjske
kosti i neto metalnih priloga (bronce, eljezne zgure)
i kamenih artefakata. Prikupljeni fragmentarni nalazi
upuuju na gospodarsku aktivnost objekta - kue B.
Radi se o irokoj i raznolikoj obrtnoj djelatnosti s
jedne strane to je lokalna keramika proizvodnja
(kameni valjak za obradu tijetenje gline, kamene
gladilice za dotjerivanje izraevina, oker u razliitim
nijansama, a s druge strane izrada metalnih predmeta
(bronani nalazi i eljezna zgura).
Meu mnotvom keramikih ulomaka javlja se
i poneki prljen koninog ili bikoninoga prola, te
razni oblici bojenog kamena od svijetlo do tamno
crvenog tona ili arko utog, uglavnom rasprenih po
cijeloj povrini podnice objekta. Na poloaju ognjita
3 u C 4/24 pronaeni su ostaci eljezne zgure, ka-
mene alatke brus, kameni iljci i gladilice, ija nam-
jena upuuje na radioniki prostor unutar objekta B/2
(Pavii, 2005).
Sl 3. Ostaci ognjita I s popratnim arheolokim nalazima. Fig 3. Remains of Hearth I with the relevant archaeological nds
I . Pav i i , ARHEOLOKA I STRAI VANJ A NA PI AKU U BOJ ANOM. , Ann I ns t . ar c hae ol . I I / 2006. , s t r. 90- 93
93
Naselje na piaku pripada tvz. visinskim ili gra-
dinskim naseljima. Podignuto je na terasama breulj-
ka na poloajima prirodno branjenim fortikacijama
zatienog prostora. Sam poloaj Gradina II prirodno
je zatien s istone strane strminom padine breulj-
ka, to je ujedno omoguavalo laku obranu naselja,
a time i nadziranje kretanja unaokolo lokaliteta. Nas-
elje na piaku, kao tip gradinskog naselja sa svojim
kulturolokim svojstvima, pripada srednjoeuropskom
krugu kasnog bronanog i starijeg eljeznog doba, a
time i po svojim tipolokim osobitostima. Potvruju to
materijalni ostaci vezani za kulturni krug visinskih na-
selja na prostorima sjeverozapadne Hrvatske, osobito
onima uz rijeku Savu, Dravu i Kupu: kao Treerovac,
Krupae i Belaj. Noviji nalazi upuuju na daljnja kul-
turna strujanja na granici s Dolenjskom i zapadno sa
Svetolucijskom skupinom. S druge strane, njegova
povezanost oituje se u protoku trgovakih puteva uz
rijeku Sutlu, koja je bila vjekovna granica sa sjevernim i
istono-alpskim podrujima s kojima se kulturni dodiri
na ovom naseobinskom lokalitetu isprepliu.
Arheoloka istraivanja na objektu kui B/1 nisu
zavrena s obzirom da se kulturni sloj protee i dalje
spram zapadnog dijela iskopa, odnosno padine brijega,
a ona e u tijeku narednih istraivanja dati cjelovitu sliku
ovog sloenog naseobinskog objekta. Prema do sada pri-
kupljenim materijalnim ostacima iz objekta kua B/1,
moe se datirati u kraj starijeg eljeznog doba, odnosno
u Ha D 1 Ha D 2 stupanj.
BIBLIOGRAFIJA:
Dular J. 1982, Haltatska keramika v Sloveniji, Dela 1, Razr.
SAZU 23, 44, t. 90.
ukovi L, 1986, Arheoloka topograja karlovake regije, Iz-
danja HAD-a sv. 10, Zagreb, 1986, 9 18.
Majnari Pandi N. 1986, Prilog poznavanju kasnog bronanog
i starijeg i starijeg eljeznog doba na Kordunu i Baniji,
Izdanja HAD-a sv. 10, Arheoloka istraivanja na karlo-
vakom podruju, Karlovac 1983, 29 44.
Pavii I. 1993, Kasnobronanodobno naselje piak u Bojanom
prilog poznavanju Ruke skupine, Ptujski arheoloki
zbornik ob 100-letnici Muzeja in Muzejskega drutva, Ptuj
1993, 171 188.
Pavii I. 2001, Die sptbronzezeitliche Siedlung piak in
Hrvatsko Zagorje, u: Die Drau, Mur- und Raab-Region im
1. vorchristlichen Jahrtausend, Akten des Internationalen
und Interdisziplinren Symposiums vom 26. bis 29. April
2000 in Bad Radkersburg, Universitts Forschungen zur
Prhistorischen Archeologie Band 78, Wien 2001, 165
179.
Pavii I. 2004, Izvijee o arheoloko konzervatorskim is-
traivanjima kasnobronanodobnog i eljeznodobnog nas-
elja piak u Bojanom, Zagreb 2004.
Pavii I. 2005/1, Izvijee o arheolokim istraivanjima naselja
piak u Bojanom, Zagreb 2005.
Pavii I. 2005/2, Duhovni ivot nositelja kulture polja sa ara-
ma, u; Meunarodno arheoloko savjetovanje: Kultovi i
vjerovanja kroz povijesna razdoblja, HistriaAntiq 13, Pula
2005, 57 - 72.
Pavii I. 2005/3, Iz arheoloke prolosti Klanjca i okolice, Hrzag
1- 2, Krapina 2005, 7 42.
Stare V. 1975, Kultne palice iz marjete, AVes 24, Ljubljana 1975,
730-743.
Teran B. 1984, Most na Soi, katalogi in monograje 23, Lju-
bljana 1984, 72.
Vinski Gasparini K. 1973, Kultura polja sa arama u sjeveroza-
padnoj Hrvatskoj, Zadar 1973, 142.
Summary
Based on current state of excavations of house B/1, it can be
assumed that it was erected on the southern side of the Gradina
II piak acropolis, partly cut into a hill-slope, and partly lying
on a rock base. The difference in soil level between the northern
and the southern wall of feature B/1 is 35 cm, which is not a
signicant difference bearing in mind the size of the structure.
Situated on a hill slope, the feature has an east-west orientation,
facing north. House B/1 probably had a rectangular shape with
the best-preserved southern wall, built in the drystone wall tech-
nique, while the remaining walls are rocks erected on stone and
earth background with a superstructure of wooden piles, covered
with clay, as daub nds suggest. The roof was probably a saddle-
back, supported by vertical wooden beams dug into the ground
and surrounded by a stone cornice. The ridge probably laid on
pillars of wooden beams with a vertical support in the centre of
room I and was marked by stone decorations. The central part of
house B/1 is connected to room I, in whose centre outlines of four
worked rocks with various functions are evident. The interior of
house B/1 is almost horizontal, following the ground surface that
declines from east to west.
A particularity of this house is its typical infrastruc-
ture. In the inside of the residential part of the feature there
are spurs of the remains of red and brown clay ooring, the
level of which is determined by fragments of ceramic vessels,
animal bones and some metal nds (bronze, iron dross), as
well as stone nds. From the collected fragments, economic
activity in the faturee/house B/1 is evident, suggesting intense
and multiple craft activities on the one hand local ceramic
production (a stone rolling-pin for processing and pressing
clay, a stone stroker for nishing artefacts, ochre in various
nuances), and on the other side production of metal artefacts
(bronze nds and iron dross).
Particularly signicant are nds of bronze metal sheets
earrings and pendants decorated in the Punktbuckel technique,
i.e. in toreutic technique, by beating from the reverse. It is exactly
the toreutic technique applied on bronze sheet that points to Late
Bronze Age traditions of jewellery decoration characteristic of
the early Urneld culture in the area of north-western Croatia,
the central Danubian region and the south-western Pannonian
Valley (Vinski Gasparini 1973, 142). Those rare bronze nds
from piak decorated using the toreutic technique indicate
the interrelation of the Hrvatsko Zagorje region and the Sava
and Drava interuve in the Late Bronze Age; this decoration
technique continued also in the Early Iron Age. A part of the
ceramic nds from house B/1 bears the traits of Late Urneld
culture, while the remainder suggests forms characteristic of the
last phase of the Early Iron Age.
The settlement at piak is a so-called hilltop settlement,
erected on naturally protected hill terraces as fortied hilltop en-
closures. The Gradina II site is protected on its eastern side by a
steep hill slope, which at the same time enabled easier settlement
defence and better control of the surroundings. The settlement
on piak as a hill-top settlement with its culturological traits
and followingly its typological particularities is part of the central
European circle of the Late Bronze Age. This is conrmed also by
the material remains connected with the cultural circle of hill-
top settlements in the area of north-western Croatia, particularly
along the Sava, Drava and Kupa Rivers, as well as Treerovac,
Krupae, Belaj and Klinac. More recent nds suggest further cul-
tural movements on the border with Dolenjska and further west
with the group of St. Lucia. On the other hand, their interrela-
tion is manifest in the ow of trade routes along the Sutla River,
which used to be the border with northern and eastern Alpine
regions, so that the cultural inuences intermingle on this settle-
ment site. According to the archaeological nds collected to the
present, house B/1 can be dated in the nal phase of Early Iron
Age, i.e. in the Ha D 1 - D 2 stage. Archaeological excavations
on this dwelling structure house B/1 have not nished yet,
since the cultural layers extend further to the western slope of the
acropolis, so that the picture shall be complete only in the course
of further excavations.