RM1 - 5

5. Beini mreni sustavi

U prostoru beinih mrenih sustava postoji mnotvo standarda i sustava koji su meusobno
prilino raliiti! to oteava oblikovanje op"ih objanjenja o nainima rada takvih mrenih sustava.
#ovrh to$a! opisi beinih mrea %standarda i sustava& su obino manje pre'ini i manje potpuni od
opisa (klasinih( mrenih sustava poput )nterneta i *therneta. +o posebno vrijedi a opise koji se
mo$u na"i na )nternetu. ,e"i dio ovo$ po$lavlja napisan je prema takvim ivorima! tako da su neki
prikai u ovom po$lavlju manje pre'ini i potpuni ne$o to bi trebali biti. #reostaje nadati se da "e
$ovor u prostoru beinih mrea s vremenom postati kvalitetniji.
U prvom odjeljku inosimo temeljne metode zapisivanja i prijenosa in-orma'ijskih
sadraja u beinim mrenim sustavima. U preostalim odjelj'ima inijeti su prikai nekoliko
istaknutih beinih mrenih sustava. .ustav Bluetooth uspostavlja beine mree vrlo lokalnih
razmjera/ te mree naivaju se mreama osobno$ prostora ili piko mreama. .ustav Wi-Fi naiva
se beinom lokalnom mreom %0123&! dok se sustav WiMAX naiva beinom MAN
mreom. U adnjem odjeljku $ovorimo o sustavima mobilne telefonije.
Mobiteli sve manje slue tele-oniranju i postaju sve sliniji raunalima u podruju
komunika'ijskih uslu$a/ sto$a $ovor o mobilnoj tele-oniji spada u prostor raunalnih mrea.
)nternational +ele'ommuni'ation Union %!"& usvojila je $rupu standarda %tehnike spe'i-ika'ije&
tre"e $enera'ije %#$& mobilne tele-onije. U tu $rupu standarda! koja se naiva M!-%&&&! ukljuene
su i neke beine raunalne mree %poput 0iM24a& to isto ukauje na nestajanje ralike imeu
mobitela i raunala u podruju komunika'ijskih uslu$a. )+U se bavi i ravojem etvrte $enera'ije
mobilne tele-onije %'$&/ projekt ravoja standarda i sustava 56 navan je M!-Advan(ed.
1
5.1 3ositelji i sadraji
U beinim mrenim sustavima! vee se uspostavljaju pomo"u elektroma)netskih si)nala.
+i si$nali slue kao nositelji na koje sustav poiljatelja zapisuje svoje si)nale! a time i sadraje
koje prenosi/ to apisivanje ivodi se postupkom moduliranja %mijenjanja& si)nala-nositelja! na
nain kako je to objanjeno u dru$om po$lavlju. *pektar elektroma$netskih si$nala je vrlo irok!
kako je to prikaano na sli'i 7.7/ taj spektar dijeli se na vie dijelova! pri emu si$nali i razliitih
dijelova spektra imaju razliite frekven(ije i svojstva! i naivaju se spe'i-inim imenima. +ako
$ovorimo o radijskim si)nalima %valovima&! mikrovalovima! infra(rvenim si)nalima
%valovima&! 4 rakama! i dru$ima! kako je to navedeno na sli'i 7.7. +idljiva svjetlost je isto tako
elektroma)netski si$nal.
*lektroma$netski si$nali i raliitih dijelova spektra -rekven'ija %pojaseva& imaju raliita
svojstva. 8bo$ to$a su si$nali neke vrste po)odniji kao nosio'i podataka u nekim uvjetima! a
si$nali dru$e vrste u dru)im uvjetima. 3eke vrste si$nala imaju po$odnija svojstva a to da budu
nosio'i in-orma'ijskih sadraja! dok su dru$e vrste si$nala manje po$odne a to. 3aprimjer! neke
vrste elektroma$netskih si$nala prolaze kroz zidove z)rada! dok dru$e vrste ne prolaze. .i$nali i
in-ra'rveno$ podruja! kao ni oni i podruja vidljive svjetlosti! ne prolae kro idove. 8ato se
in-ra'rveni si$nali koriste kod ranih vrsta daljinskih upravljaa/ si$nalima takve vrste moe se
promijeniti kanal %stani'u& na televiiji u svojoj sobi! ali ne i na televiiji u susjednom stanu.
nfra(rveni si)nali koriste se i a prijenos podataka na vrlo malim udaljenostima! unutar
iste prostorije. #rimjenom in-ra'rvenih si$nala ili si$nala vidljivo$ svjetla! moe se vriti prijenos
podataka imeu dviju udaljenijih -iksnih toaka! ako imeu njih nema zapreka. 9ao primjer $dje
bi se mo$lo koristiti takav prijenosni sustav navodi se prijenos podataka imeu dviju $rada iste
tvrtke! koje radvaja velika prometni'a. Meutim! nije reeno koliko je takav prijenos poudan i
si$uran %ati"en&. )spod prometni'a obino prolai mno$o kablova! tako da postoje i dru$e
mo$u"nosti prijenosa podataka.
Beini prijenos podataka koristio se mno)o ranije ne$o to su ravijeni raunalni
komunika'ijski sustavi i mobilna tele-onija! i to a prijenos radijskih i televizijskih pro)rama.
Bitna ralika imeu prijenosa radijskih ili televiijskih pro$rama! i prijenosa podataka je u tome
to se u prvom sluaju obino eli prenijeti sadraje im ve,em broju primatelja! dok se u
dru$om sluaju sadraji obino trebaju prenijeti jednom primatelju! i pritom onemo)u,iti da ti
sadraji budu dostupni dru)ima. 3adalje! kod prijenosa podataka elektroma$netskim si$nalima u
prostoru! ometanje prijenosa %sa strane& je mno)o lak-e ivedivo ne$o to je to sluaj kod
prijenosa sadraja vrstim veama %kablovima&. 8ato je a uspostavu beinih komunika'ijskih
sustava potrebno rijeiti ta dva osnovna problema. #rvo! treba de-inirati nain rada prijenosno$
sustava na takav nain da sadraje koji su namijenjeni odreenom primatelju prima taj primatelj! a
da pritom budu nedostupni .nerazumljivi/ za sve dru)e do kojih ti sadraji %si$nali& mo$u sti"i.
:ru$o! prijenosni sustav treba biti otporan na .zlo/namjerna ometanja prijenosa podataka. U
nastavku "emo inijeti neke metode rada koje omo$u"uju postianje tih dvaju osnovnih 'iljeva.
2ktivnosti na uspostavljanju reda u prostoru beine komunika'ije apoele su podjelom
frekven(ija %na danim )eo)rafskim podrujima& i o)raniavanjem sna)e si)nala %odailjaa&.
*lektroma$netski si$nali koji su dovoljno razliitih frekven(ija ne utjeu jedni na dru)e u
relevantnoj mjeri! tako da je mo$u"e odravati vi-e prijenosa podataka %komunika'ija& u istom
prostoru ali na razliitim frekven(ijama. *lektroma$netski si$nali slabe sa porastom
udaljenosti od njihovo$ ivora! tako da me0usobno udaljene komunika'ije koje se ivode na istoj
-rekven'iji! ne ometaju jedna dru$u. 1okalne radio stani'e mo$u raditi na istoj -rekven'iji be da
ometaju jedna dru$u! ako su meusobno dovoljno udaljene.
#roblematikom podjela -rekven'ija %i sna$a odailjaa& bave se odreene meunarodne
7
institu(ije! i dravne institu'ije a lokalne prostore unutar drava. ;dreeni rasponi %pojasevi&
-rekven'ija elektroma$netskih si$nala dodjeljuju se odre0enim vrstama prijenosa %aktivnosti&.
#rijenos radijskih pro)rama vri se u odreenim -rekventnim pojasevima %2M! <M&/ zemni
prijenos televizijskih pro)rama ivodi se u odreenom -rekventnom pojasu/ satelitski prijenosni
sustavi i sustavi mobilne telefonije isto tako rade u odreenim -rekventnim pojasevima. )meu
dviju -rekven'ija koje se koriste na istom podruju! treba postojati neka odreena ralika %ramak!
pranina&! tako da se komunika'ije %si$nali& na tim -rekven'ijama meusobno ne ometaju.
<rekventni pojasevi su relativno iroki rasponi -rekven'ija/ pojedinane -rekven'ije i
odreeno$ pojasa se onda dodjeljuju %inajmljuju& pojedinim korisni'ima! i to obino a prijenos
podataka ili a emitiranje na nekom $eo$ra-skom %i administrativnom& podruju. 3aprimjer!
nadlena dravna institu'ija moe dodijeliti nekoj radio stani'i jednu -rekven'iju a prijenos
pro$rama na podruju =rvatske. U nekoj du$oj %dovoljno udaljenoj& dravi! do koje ne doseu
emni radijski si$nali i =rvatske! na istoj -rekven'iji moe emitirati neka dru$a radio stani'a.
.lino vrijedi a -rekven'ije lokalnih radio stani'a unutar =rvatske/ ako su dovoljno meusobno
udaljene %u odnosu na sna$e njihovih odailjaa&! onda mo$u raditi na istoj -rekven'iji be da se
meusobno ometaju.
Raireni spektar frekvencija
9od beine komunika'ije imeu dvaju entiteta %mobitela ili raunala& potrebno je
onemo)u,iti da netko sa strane prislu-kuje .kopira/ sadraje te komunika'ije! kao i da ometa
.iskrivljuje/ tu komunika'iju. 9oriste se rane tehnike %metode& zapisivanja i prijenosa si$nala
%sadraja&! pomo"u kojih se istodobno sprjeavaju prislukivanje i ometanje dane komunika'ije.
3ajponatije metode te vrste i namjene naivaju se metodama .ili tehnikama/ ra-ireno) spektra
frekven(ija %spread spe'trum te'hni>ues&. +e metode asnivaju se na slijede"em osnovnom naelu?
a apis i prijenos sadraja koristi se znatno -iri frekventni pojas ne$o to je to neophodno a
apis i prijenos to$a sadraja %tom brinom&. +akav nain apisivanja %kodiranja& i prijenosa
sadraja %pomo"u ire$ spektra -rekven'ija ne$o to je to neophodno& omo$u"ava da se za-titi
tajnost sadraja! te da se prijenos uini bitno manje osjetljivim na vanjske smetnje. #ostoji vie
metoda raireno$ spektra -rekven'ija! prema kojima se apisuju i prenose poda'i. 3ajponatije
meu njima su metoda skakutanja frekven(ija %-re>uen'@ hoppin$& i metoda izravne sekven(ije
%dire't se>uen'e&.
9od metode skakutanja -rekven'ija! umjesto da se komunika'ija %prijenos podataka& imeu
vorova odvija na jednoj -rekven'iji %koju je lako prislukivati i ometati&! komunika'ija se odvija
na vi-e frekven(ija. Umimo da vorovi %komunikatori& u nekom sustavu beine komunika'ije
imaju na raspola$anju deset uih frekventnih pojaseva %raspona& unutar neko$ ire$ -rekventno$
pojasa %raspona&. Ui -rekventni pojasevi koji su dijelovi neko$ ire$ -rekventno$ pojasa! naivaju
se kanalima/ spomenimo da se pojam (kanal( koristi mno$o i u raliitim naenjima/ ovdje
uimamo da taj pojam nai ono to je reeno inad. 9od uspostave vee! vor koji ini(ira
uspostavu iraunava jedan sluajan broj Bs i pokre"e od$ovaraju"i al)oritam As koji iraunava
brojeve od 1 do 1A %nekom odreenom brinom&/ raunanje to$ al$oritama odreeno je sa sluajnim
brojem Bs sa kojim je 2s pokrenut. Bvoru s kojim se uspostavlja komunika'ija -alje se polani
sluajni broj Bs/ taj vor pokre"e isti al)oritam As sa istim polanim brojem Bs. 3a taj nain na
oba vora koji stupaju u komunika'iju! )eneriraju se %istom brinom& sluajni brojevi od 1 do 1A/
ti brojevi odreuju na kojoj frekven(iji %ili kanalu! od raspoloivih deset& "e se ta komunika'ija
odvijati slijede,e) trenutka. . obirom da se skokovi sa jedne -rekven'ije na dru$u odvijaju na oba
dva komunikatora jednako i istovremeno %prema istom al$oritmu&! ti komunikatori uvijek rade na
jednakoj frekven(iji! tako da se njihova komunika'ija odvija normalno. 9od svake komunika'ije!
isti al$oritam biva pokrenut sa novim %drukijim& sluajnim brojem! tako da $enerira drukije
nizove brojeva %-rekven'ija! kanala&/ to nai da nitko sa strane ne moe znati %ni pratiti&
C
skakutanje sa jedne -rekven'ije na dru$u u nekoj komunika'iji. 3a taj nain onemo$u"eno je
prislukivanje i ometanje te komunika'ije.
#rimjena metode skakutanja -rekven'ija omo$u"ava i to! da se u istom pojasu od deset
-rekven'ija %kanala& odvija vi-e od deset komunika(ija %ra$ovora& istodobno. 3aime! kod svake
od tih komunika'ija! -rekven'ija se stalno mijenja i to velikom brinom! tako da su sudari si)nala
dviju komunika'ija %na istoj -rekven'iji& vrlo kratkotrajni i ne ometaju te komunika'ije u natnijoj
mjeri. +o posebno vrijedi a telefonske raz)ovore! kod kojih manja iskrivljenja tona %$lasa& nisu
bitna. U$red! ovdje bi bilo animljivo nati ni podataka koji se obino ne inose. 3aprimjer!
koliko traje komunika'ija na svakoj od -rekven'ija i da li je to vrijeme stalno %-iksno&/ koliki broj
komunika'ija moe se odvijati na deset %ili sto& -rekven'ija! prije ne$o sudaranja tih komunika'ija
%na istim -rekven'ijama& postanu previe esta i ponu natnije umanjivati kvalitetu komunika'ije/
kakav je pritom odnos imeu $ovorne %tele-onske& komunika'ije i prijenosa al-anumerikih
sadraja koji su vie osjetljivi na iskrivljenja. Raunalni komunika'ijski sustavi su vrlo opsena i
sloena tema! tako da uvijek ostaje neod$ovorenih pitanja.
#o$ledajmo dru)u metodu kojom se beinu komunika'iju ini manje osjetljivom na
smetnje i ujedno titi tajnost njena sadraja. +a metoda isto spada u klasu tehnika raireno$ spektra
-rekven'ija! jer koristi -iri frekventni pojas ne$o to je to potrebno a sam prijenos podatkovnih
sadraja. +a metoda naiva se metodom izravne sekven(ije %dire't se>uen'e&/ nije oito odakle
dolai taj naiv! ali metoda je animljiva. 3aelo rada te metode ilustrira slika 5.1.
.lika 5.1 9odiranje metodom iravne sekven'ije
9od te metode! svaki bit sadraja kodira %apisuje& se sa vi-e bitova! koji se onda prenose
primatelju. 9odiranje ivodi izvor sadraja/ primatelj poznaje elemente to$a pro'esa? al)oritam
kodiranja i 1sluajni niz1 bitova %kodu& prema kojem se izvodi dano kodiranje/ na temelju to$a
primatelj i primljeno$ kodirano$ sadraja! rekonstruira ivorni %poslani& sadraj. U primjeru sa
slike 5.1! prvi redak prikauje ni od etiri bita %1A1A& koje$ se kodira. U dru$om retku dan je
jedan 1sluajni niz1od 23 bitova? po 5 bita a svaki bit ivorno$ sadraja koje$ se kodira a
prijenos. +aj ni bitova )enerira al)oritam a $eneriranje (sluajnih( niova bitova/ prema tom
niu ivodi se kodiranje izvorno) sadraja/ prema istom niu ivodi se dekodiranje primljenih
kodiranih zapisa na strani primatelja.
+re"i red na sli'i 5.1 sadri reultat neke lo$ike opera'ije imeu prvo) bita sadraja %i
prvo$ reda& sa svakim od prva etiri bita i sluajno$ nia %i dru$o$ reda&/ tome slijedi reultat
iste lo$ike opera'ije imeu dru$o$ bita sadraja i svako$ od slijede"a etiri bita i sluajno$ nia!
i tako redom dalje. 3a sli'i 5.1 se to pokualo ilustrirati na taj nain to su bitovi ivorno$ sadraja
na(rtani etiri puta -iri ne$o bitovi i sluajno$ nia/ time se htjelo $ra-iki pokaati iz e)a %i
5
kako& nastaje tre,i niz. 9od realia'ije opisane metode! bitovi sadraja su isto tako n puta -iri
%traju n puta due& ne$o bitovi i nia s kojim se vri kodiranje. 1o$ika opera'ija koju se ovdje
koristi je ekskluzivna disjunk(ija %4;R&.
+re"i ni! koji je reultat kodiranja! -alje se primatelju. ;ito! kodirani apis ima etiri
puta vi-e bitova ne$o to ima sam apis podatkovno$ sadraja/ to ovdje ujedno nai da auima
%troi& etiri puta iri -rekventni pojas ne$o to je to potrebno samo a prijenos sadraja. 9ako je to
reeno inad! na voru primatelja radi isti al$oritam a kodiranje i dekodiranje/ na temelju dano$
sluajno$ nia! taj al$oritam i primljeno$ kodirano$ apisa iraunava %(-iltrira(& one podatkovne
sadraje koje je isti al$oritam kodirao na sustavu poiljatelja.
#rimjenom te metode -ifrira se izvorni sadraj! tako da ovdje nije neophodno skakutati sa
jedne -rekven'ije na dru$u da bi se ibje$lo prislukivanje/ eventualni sluatelj sa strane ne moe
1izvu,i1 izvorni sadraj i kodirano$ apisa koje$ prima. )sto tako! upotreba ve"e$ broja %n&
bitova a kodiranje svako$ bita sadraja ini da prijenos bude manje osjetljiv na sluajne %ili
namjerne& smetnje sa strane. Meutim! kod primjene te metode! prenosi se n puta vi-e bitova
%kodirano$ apisa sadraja& ne$o to se time prenese stvarno) podatkovno) sadraja. 9od
prethodne metode %sa skokovitim promjenama frekven(ija& nije se prenosilo vie bitova od
stvarno$ sadraja. +amo se mijenjala frekven(ija! ali nije bilo prijenosa redundantnih bitova.
;pisane dvije metode apisivanja i prijenosa sadraja koriste se kod beinih komunika'ijskih
sustava o kojima $ovorimo u nastavku ovo$ po$lavlja.
FDMA, TDMA, CDMA
U beinim komunika'ijskim sustavima postoji puno metoda %ili tehnolo$ija! kako se esto
naivaju& apisivanja i prijenosa sadraja. U nastavku inosimo kratke opise triju takvih temeljnih
metoda4 F5MA6 !5MA i 75MA. +e metode naivaju se metodama fiziko) prijenosa podataka
u beinim sustavima! ali mo$u se koristiti i u ianim sustavima.
3aiv F5MA %<re>uen'@ :ivision Multiple 2''ess& nai vi-estruki pristup s podjelom
frekven(ija. <:M2 je metoda prijenosa podataka kod koje se -rekven'ije i neko$ -ire) pojasa
-rekven'ija dijele na vi-e uih pojaseva -rekven'ija! koji se naivaju kanalima. #ritom se svakoj
komunika'iji %prijenosu podataka& dodjeljuje jedan kanal i dano$ ire$ -rekventno$ pojasa! tako
da se u svakom od tih kanala ivodi jedan prijenos. :akle! u jednom irem -rekventnom pojasu
odvija se vie komunika'ija istodobno! svaka u jednom dijelu to$a -rekventno$ pojasa! odnosno u
jednom kanalu. +o ovdje nai da vi-e komunika(ija %ili komunikatora& ima istodobno pristup
istom frekventnom pojasu! pri emu valovi i to$a pojasa imaju ulo$u nosio(a podataka. #ritom
svaka od tih komunika'ija koristi jedan dio to$ -rekventno$ pojasa. ;d tuda dolai naiv (viestruki
pristup( %jednom -rekventnom pojasu&.
Metoda <:M2 je posebno po$odna a prijenos kod analo)nih komunika(ijskih sustava/
takvi su bili sustavi prve $enera'ije mobilne tele-onije %2$&! tako da je <:M2 bila $lavna metoda
apisivanja i prijenosa sadraja u mobilnoj tele-oniji prve $enera'ije. 2li <:M2 se koristi i a
prijenos di$italnih si$nala.
3aiv !5MA %+ime :ivision Multiple 2''ess& nai vi-estruki pristup s podjelom
vremena. +:M2 je metoda prijenosa podataka kod koje se jedan -rekventni pojas %kanal& dijeli na
vremenske intervale koji se obino naivaju otvorima %slots&. U svakom od tih intervala %otvora&
prenosi se sadraj jedne komunika(ije/ svakoj od komunika'ija koje dijele jedan kanal dodjeljuje
se svaki n-ti vremenski interval! i tako u kru)/ na taj nain ostvaruje se (vi-estruki pristup( tom
kanalu kao nosio'u podataka. :akle! (viestruki pristup( %kanalu& ovdje nai da ta metoda rada
omo$u"ava da se na istom kanalu odvija vi-e komunika(ija istodobno %ili paralelno&! odnosno da
vie komunikatora ima istodobno (pristup( tom kanalu. .adraji svake od tih komunika'ija prenose
se jedan kratak vremenski interval! i tako 'ikliki %u kru$& a sve komunika'ije koje trenutno
koriste taj kanal. +i vremenski intervali su kratki %mjere se u mikrosekundama&! tako da se sve
5
komunika'ije u jednom kanalu %naprimjer! tele-onski ra$ovori& odvijaju kao da dani kanal
kontinuirano prenosi njihove sadraje.
:akle! kod +:M2! na jednom kanalu %-rekventnom pojasu nosivo$ si$nala& odvija se
prijenos sadraja ve"e$ broja komunika'ija koje meusobno dijele kapa'itet to$ kanala. ;snovna
metoda rada +:M2 moe se mijenjati i upotpunjavati. ,arijanta te metode! koja se naiva
dinamika !5MA! dodjeljuje raliitim komunika'ijama razliit broj vremenskih intervala
%otvora&! u avisnosti od njihovih prioriteta i zahtjeva. Metoda +:M2 po$odna je a prijenos
di)italnih sadraja .okvira/! tako da je +:M2 bila dominantna metoda apisivanja i prijenosa
sadraja u mobilnoj tele-oniji dru$e $enera'ije %%$&.
3aiv 75MA %Dode :ivision Multiple 2''ess& nai vi-estruki pristup sa podjelom koda
.ili kodova/. Metoda D:M2 spada u klasu metoda koje koriste ra-ireni spektar frekven(ija! ije
smo dvije osnovne metode rada %skakutanje frekven(ija i izravna sekven(ija& opisali inad.
Metoda D:M2 je jedan oblik metode izravne sekven(ije. 9od metode iravne sekven'ije! svaki
bit sadraja %podataka& apisuje %kodira& se sa n bitova/ pritom se to kodiranje ivodi prema
jednom sluajnom nizu bitova! koje$ se ovdje naiva kodom. 9od metode D:M2! prijenos
sadraja vi-e komunika(ija na jednom kanalu - to jest! (vi-estruki pristup( kanalu kao nosio'u
podataka - ostvaruje se na taj nain da svaka komunika(ija koristi poseban .razliit/ sluajni niz
bitova %kodu& pomo"u koje$ kodira svoje sadraje. .adraji svih komunika'ija apisuju se na isti
kanal %na nosivi val iste -rekven'ije&! jedan iza dru)o)! ali be da se pojedinim komunika'ijama
dodjeljuju unaprijed adani vremenski intervali/ kodirani apisi raliitih komunika'ija meusobno
se razlikuju po tome to su kodirani pomo,u razliitih nizova bitova .koda/. 3a temelju to$a!
primatelj - koji poznaje kodove onih komunika'ija ije sadraje prima - razlikuje i razdvaja
sadraje tih komunika'ija! koji se prenose pomo"u nosivih si$nala i isto$ kanala.
:akle! D:M2 koristi jedan -rekventni pojas koji je viestruko iri od ono$ koji bi bio
dovoljan a prijenos podatkovnih sadraja danom brinom %propusno"u&. 9od te metode! svaki bit
sadraja kodira se %a prijenos& sa vie bitova. U svakoj komunika'iji %prijenosu&! ivor kodira svoje
sadraje sa posebnom kodom %niom bitova&/ na temelju to$a primatelj %koji ponaje tu kodu&
preponaje kodirane sadraje odreene komunika'ije i dekodira %(ivlai(& te sadraje i kodiranih
apisa koje prima. #rijemni sustav primatelja prima 1-um1 koji nastaje zbrajanjem svih si$nala
koji stiu na taj prijemni sustav. Radvajanje %-iltriranje& si$nala pojedinanih komunika'ija je
zahtjevan pro(es koji ukljuuje postupke i metode kojima se ovdje ne trebamo baviti. U svakom
sluaju! sadraji raliitih komunika'ija kodirani su razliitim kodama! to daje osnovu a
razdvajanje tih sadraja! kao i a njihovo dekodiranje. :akle! na istom kanalu %-rekventnom
pojasu& odvija se vie komunika'ija/ sadraji tih komunika'ija kodiraju se metodom iravne
sekven'ije! pri emu svaka komunika'ija koristi raliitu kodu a kodiranje svojih sadraja.
.ustavi tre"e $enera'ije mobilne tele-onije %#$& ve"inom koriste D:M2 metodu apisivanja
i prijenosa sadraja na -iikoj raini %u neke dopune&/ pritom se u C6 $ovori o -irokopojasnoj
.8ideband/ 75MA! koja se onaava sa W-75MA. Eirokopojasna D:M2 dosee propusnost
vea od oko % Mbps kod mobitela koji miruju ili se kre"u brinom koraka/ kod mobitela u vonji
.autom/ predviena je propusnost od #9' :bps %ili vie&. +o je o$romno pove,anje u odnosu na
tehnolo$iju %$! kod koje se propusnost obino kre"e do ;63 :bps. #ostoje poboljanja sustava 76!
koja mo$u dose"i ve"e propusnosti! kao to su 7F 9bps! ili preko 1AA 9bps/ a takve tehnolo$ije
kae se da su %6<$ ili vie! ali su ipak manje od C6.
5.7 ,rste beinih mrea
9od beino$ prijenosa podataka postoji niz spe(ifinih elemenata koje treba de-inirati!
kao i spe'i-inih problema koje treba rijeiti. +i elementi i naini rjeavanja tih problema odre0uju
G
osobine beino) prijenosa! a time i mree koja koristi tu vrstu prijenosa. .pomenimo neke od tih
elemenata i problema. +reba odrediti frekven(iju! odnosno raspon -rekven'ija %frekventni pojas&
elektroma$netsko$ spektra koji se koristi a prijenos podataka u nekoj mrei. 8a uporabu mno$ih
-rekventnih pojaseva potrebna je li(en(a %dovola& nadlene institu'ije! dok a upotrebu nekih
pojaseva nije potrebna li'en'a. #otrebno je odrediti sna)u si)nala koji se koristi! ime je obino
odreena i maksimalna udaljenost na kojoj se vorovi beine mree mo$u meusobno uti.
.na$a si$nala je obino odreena %o$raniena& sa vie imbenika. 9od mobilnih
komunika'ijskih ureaja! bitnu ulo$u ima i potro-nja ener)ije tih ureaja! jer mobilni ureaji
obino koriste baterijsko napajanje. Meu spe'i-ine elemente beino$ prijenosa! u odnosu na
iani %i optiki& prijenos! spadaju pitanje interferen(ije %meusobno$ utje'aja& si$nala i ometanja
komunika'ije! kao i pitanje za-tite sadraja koji se prenosi beinim putem. .a tim elementima
susresti "emo se u okviru opisa konkretnih vrsta tehnolo$ija beinih mrea. U ovom po$lavlju
opisujemo etiri istaknuta sustava %(tehnolo$ije(& beino$ prijenosa! odnosno etiri vrste beinih
mrea. +e mree su Bluetooth %standard 9&%=2<=2&! Wi-Fi %standard 9&%=22&! WiMAX %standard
9&%=23&! i tre,a )enera(ija %#$& mobilne telefonije.
Mrea Bluetooth omo$u"ava beino povezivanje perifernih jedini(a raunalno$ sustava!
kao i prijenos podataka imeu raznih dru)ih naprava i sustava. Mree takve vrste naivaju se
mreama osobno) prostora! jer vre prijenos na vrlo o)ranienom prostoru! do nekoliko desetaka
metara udaljenosti. Mrea Bluetooth radi u -rekventnom pojasu od %6'< $>z! a ije koritenje nije
potrebna li'en'a. +a mrea ostvaruje propusnost od %62 Mbps! to je obino dovoljno a one
poslove kojima je namijenjena! ali postoje najave o mo$u"nosti natno$ pove,anja propusnosti. 8a
beinu mreu Bluetooth kae se da nadomje-ta "*B .iane/ vee meu jedini'ama raunalno$
sustava/ ali ta tehnolo$ija beino$ prijenosa ima vrlo -irok spektar primjena u ranim sustavima
i napravama.
3aiv Wi-Fi je atitni %tr$ovaki& nak a obitelj beinih lokalnih mrea %Hireless 123
- W?AN& koje su de-inirane sa vi-e varijanti @@@ standarda 9&%=22. Ukratko! 0123 se sastoji
od %1& ve"e$ broja toaka pristupa na koje se veuju raunala beinim putem! i od %7& iano)
distribu(ijsko) sustava koji povezuje te toke pristupa u jednu mreu. .vaka toka pristupa %ili
(vru"a toka(/ hot spot& omo$u"ava da preko nje meusobno komuni'iraju %beinim putem& one
naprave koje su veane na tu toku pristupa. 3adalje! toke pristupa su meusobno povezane
preko iano$ distribu(ijsko) sustava! koji omo$u"ava prijenos podataka imeu naprava koje su
veane na raliite toke pristupa %isto$ distribu'ijsko$ sustava&.
:istribu'ijski sustav je obino lokalnih razmjera/ to moe biti jedna mrea tipa @thernet!
tako da se mree i obitelji 0i-<i ponekad naivaju beinim @thernetom. 2li distribu'ijski sustav
moe op"enito biti opseniji/ naprimjer! to moe biti neki od prstenastih ?ANova ili neki oblik
proireno$ 123a. :istribu'ijski sustav je obino vean na mreu )nternet! tako da spajanjem na
neku toku pristupa neko$ 0123a! raunalo %korisnik& dobiva mo$u"nost komunika'ije u
$lobalnoj mrei )nternet.
Wi-Fi obitelj okuplja vi-e vrsta mrea! pri emu svaka od tih vrsta ima neke svoje
spe'i-ine osobine. #riblino reeno! mree i 0i-<i obitelji omo$u"uju beini prijenos podataka
%imeu klijentsko$ vora i toke pristupa& na udaljenosti do sto metara! ili natno manje! avisno
od lokalno) okruenja %idovi u $radi! apreke&. +e mree ostvaruju propusnost do <' Mbps. :a
bi se mo$lo veati na beinu mreu! raunalo treba imati od)ovaraju,i adapter a 0i-<i mreu!
odnosno a veivanje na beine mree i obitelji FA7.11. #rijenosna raunala mo$u imati u)ra0en
adapter a 0i-<i mree/ onim raunalima koja nemaju u$raen taj adapter! moe se taj adapter
dodati/ obino se to ini tako! da se adapter prikljui na neki "*B port raunala.
Beini mreni sustav WiMAX je slian beinom mrenom sustavu 0i-<i! ali omo$u"ava
ve,u mobilnost raunala i dosee ve,e propusnosti. 9od mree 0i-<i! raunala se beino veuju
na mreu u tokama pristupa! ali a takvo veivanje potrebno je da raunalo bude relativno bliu
I
neke toke pristupa %udaljeno do sto metara ili natno manje&. 9od beine mree 0iM24
spominju se udaljenosti od jedne z)rade! jedne milje! 2& kilometara! pa do <& kilometara/ ali
$ovor o tim udaljenostima je nepre'ian. :osei nosivih si$nala obino avise od fiziko)
okruenja u kojem se raunalo nalai? o tome da li ima apreka %$rada& ili je to otvoren prostor!
kao i od koliine elektroma)netskih smetnji u danom prostoru. 3adalje! dose$ nosivo$ si$nala
avisi i od nje$ove frekven(ije/ si$nali nekih -rekven'ija su manje osjetljivi na apreke! dok su
dru$i vie osjetljivi na apreke. 3eki si$nali prolae kro apreke! a dru$i se vi-estruko odbijaju
od apreka i na taj nain 1obilaze1 zapreke. .ustav 0iM24 koristi nosive si$nale iroko$ spektra
-rekven'ija! od % do 33 $>z/ si$nali i raliitih dijelova ponaaju se raliito i mo$u vriti
prijenos na raliite udaljenosti.
U beinoj mrei 0iM24 postoje dvije vrste udaljenosti! to se obino proputa
spomenuti u $ovoru o udaljenostima. )n-rastrukturu beine mree 0iM24 ine velike fiksne
antene koje imaju velik dose$ %do 5A kilometara&/ te antene naivaju se WiMAX tornjevima
%0iM24 toHers&. 3adalje! postoje lokalne 0iM24 antene koje se naivaju pretplatnikim
stani(ama %subs'riber stations&. #retplatnike stani'e postavljaju se na z)rade! poput televiijskih
antena i veane su beinim putem na udaljene tornjeve. Aaunala i $rade %ili i vie okolnih
$rada& veuju se beinim putem na pretplatnike stani(e.
:akle! postoji udaljenost od raunala do pretplatnike stani'e %manja& i udaljenost od
pretplatnike stani'e do 0iM24 tornja %ve"a&. 9ada se u $ovoru o 0iM24 mreama spominju
udaljenosti! proputa se re"i na koje se od tih dviju udaljenosti misli. 9od 0iM24 mrea postoji i
mo$u"nost izravno) vezivanja raunala na toranj! ime se uvodi tre"a vrsta udaljenosti. U
svakom sluaju! beina mrea 0iM24 otklanja potrebu da se po $radama %i imeu njih&
postavljaju koaksijalni kablovi a veivanje raunala na )nternet. U kontestu inad reeno$! 0i-<i
mree smatraju se lokalnim beinim mreama! dok se 0iM24 mree smatraju )radskim .MAN&
beinim mreama.
#rostor mobilne tele-onije obuhva"a -iri spektar standarda i sustava. #rije sve$a!
tehnolo$ije mobilne telefonije dijele se u )enera(ije/ obino se $ovori o tri $enera'ije %16! 76!
C6&! ali ravija se i etvrta $enera'ija %'$&. !" %)nternational +ele'ommuni'ation Union& usvojila
je 7AAA. $odine tehniku spe'i-ika'iju tre,e )enera(ije .#$/ mobilne tele-onije. +a spe'i-ika'ija
ponata je pod naivom M!-%&&& %)nternational Mobile Dommuni'ations&. )M+-7AAA sadri pet
osnovnih standarda koji de-iniraju pet sustava beino$ prijenosa podataka. )+U je tome kasnije
dodala i dru)e standarde %sustave& kao to su 0iM24 i UM+.! ime su i ti sustavi %standardi&
uvrteni u obitelj standarda koji de-iniraju mobilne telekomunika'ijske sustave tre"e $enera'ije.
)M+-7AAA je odredio planirane %oekivane& propusnosti mobilnih komunika'ijskih sustava i
naprava C6. +e propusnosti inose %Mbps ili vi-e a mobilnu napravu u mirovanju ili u kretanju
brinom hodanja! a #9' :bps ili vie kod kretanja brinom automobila. +e veliine spomenuli smo
kod opisa D:M2 metode kodiranja sadraja/ ta metoda kodiranja koristi se kod C6 mobilne
tele-onije.
#ropusnost kod C6 je bitno pove"ana u odnosu na propusnosti kod 76 %i 7!56&! to je
omo)u,ilo razvoj ranih vrsta komunika(ijskih uslu)a a mobitele! odnosno upotrebu postoje"ih
komunika'ijskih uslu$a pomo"u mobitela. Meu te uslu$e spadaju pristup nternetu i upotreba
iroko$ spektra uslu$a koje )nternet nudi! prijem televizijsko) i radijsko) pro)rama! i dru$e
uslu$e. 9ae se da propusnost od 7Mbps omo$u"ava i odravanje video-kon-eren'ija pomo"u
mobitela. U tom kontekstu! najavljuje se da "e mobilni telekomunika'ijski sustavi '$ dose,i
propusnost od 2$bps u mirovanju i 1AA Mbps u kretanju. U$red! jo kod iuma tele-ona! netko je
upitao imaju li ljudi -to re,i jedni dru$ima. Eto "emo tek ($ovoriti( kad mobiteli budu imali
propusnost od 16bps %milijardu bitova u sekundi&J 2li o tome ne treba brinuti/ s porastom
kapa(iteta komunika'ijskih sustava raste i proizvodnja raznih vrsta buke! tako da se uvijek nae
neto ime se moe ispuniti te kapa'itete.
#rije ne$o inesemo podrobnije opise spomenutih etiriju vrsta mrea! u ovom odjeljku
F
inosimo jo neke op"e osobine beinih komunika'ijskih sustava. ,e"ina takvih sustava sadri
dvije vrste vorova4 bazine i klijentske. Baini vorovi! ili baine stani'e %base stations& kako
se esto naivaju! su obino statiki i iravno su vezani na iru %$lobalnu& mreu/ ta mrea moe
biti )nternet ili $lobalna tele-onska mrea. Baine stani'e beinih mrea obino su veane na
vanjsku mreu ianim putem! ali mo$u biti veane i beinim putem. +e baine stani'e su
antene! koje se vide po brdima i na krovovima nekih $rada.
:lijentski vorovi su obino mobilni/ to su naprimjer mobiteli! ili prijenosna raunala %to
postaje otprilike isto&. 9lijentski %mobilni& vorovi komuni'iraju %meusobno! kao i sa vanjskom
mreom& preko bazinih stani(a na koje su vezani. 3a sli'i 5.7 prikaana je struktura jedno$
takvo$ beino$ mreno$ podsustava/ valovite 'rte predstavljaju beine %elektroma$netske& vee
imeu klijentskih vorova i baine stani'e/ s dru$e strane! baina stani'a veana je na vanjsku
mreu ianim putem.
.lika 5.7 .truktura beine mree
.lika 5.7 pokauje kako se komunika'ija imeu klijentskih vorova u istoj beinoj mrei
ivodi preko baine stani'e. *lektroma$netski si$nali mo$u se iriti u svim smjerovima jednako!
ali u modelu beine mree koje$ prikauje slika 5.7! ne postoji %nije uspostavljena& mo$u"nost
iravne meusobne komunika'ije imeu mobilnih klijentskih vorova.
6ovori se o tri razine mobilnosti vorova u beinim komunika'ijskim sustavima. ; prvoj
raini mobilnosti $ovorimo kad su vorovi pomini %prijenosni&! ali u toku njihovo) rada vorovi
trebaju mirovati. Mirovanje vorova potrebno je onda kad se prijenos podataka ivodi pomo"u
usmjerenih si)nala %valova i antena& imeu vorova i baine stani'e. :a bi vor primao takav
usmjereni si$nal! potrebno je da bude na onom mjestu %ili na onom prav'u& prema kojem je upu"en
usmjereni si$nal. ; dru)oj raini mobilnosti $ovorimo onda kad se vorovi smiju pomi(ati u toku
prijenosa podataka! ali samo u prostoru dose)a si)nala svoje bazine stani(e. #rimjer takve raine
mobilnosti nalaimo u mrei Bluetooth. ; tre,oj raini mobilnosti $ovorimo onda kad se klijentski
vorovi smiju kretati unutar dose$a si$nala svoje baine stani'e! ali isto tako i prelaziti u
podruja dru)ih bazinih stani(a! be da se time omete tok komunika'ije. +akva vrsta mobilnosti
postoji u mobilnoj telefoniji/ nije jasno reeno u kojoj mjeri je ta vrsta mobilnosti prisutna u
K
beinim raunalnim mreama.
#ostoji mo$u"nost uspostave beine mree sa mobilnim vorovima! koja ne sadri bazine
stani(e. 9od mree takve vrste! vorovi %mobilni ili statiki& koji se nalae u meusobnom dose)u
si)nala s nekim dru$im vorovima! mo$u izravno komuni(irati sa tim vorovima. 3adalje!
vorovi :i i :j koji nisu jedan dru$ome u dose$u si$nala mo$u meusobno komuni'irati preko
dru)ih vorova! ako postoji lana( vorova koji jesu u meusobnom dose$u si$nala! pri emu taj
lana' vodi od vora :i do vora :j. Mree takve vrste naivaju se mesh ili ad hoc mreama. #ojam
(mesh( ima rana naenja/ imeu ostalo$! taj pojam nai mrea/ to bi ovdje bila ona %pletena&
mrea kod koje niti %i'e& zahva,aju jedna dru$u ali nisu vrsto spojene/ nadalje! (in mesh( nai u
(u doti(aju(! pa "emo tu vrstu mree ovdje navati doti(ajnom mreom. 3a sli'i 5.C dana je
struktura beine mree to$a tipa.
.lika 5.C :oti'ajna mrea
:oti'ajne beine mree su animljive i vie ralo$a/ imeu ostalo$! takve mree mo$u se
iriti neo$ranieno %barem u naelu&! sve dok je raspored vorova takav da omo$u"ava uspostavu
lana'a od svako$ vora do svako$ vora/ ako to nije sluaj! onda to nai da je na nekim mjestima
prekinut doti'aj i da se mrea raspala na dva ili vie dijelova. :oti'ajne mree su predmetom
istraivanja! tako da se s njima ne"emo podrobnije baviti/ u nastavku inosimo samo neke elemente
koji su spe'i-ini a uspostavu takve vrste mrea.
9od mrea doti'ajno$ tipa! svi vorovi su istovrsni %peer&/ dakle! ta vrsta mrea ne sadri
baine stani'e %vorove&. Bvor 2 sa slike 5.C moe iravno komuni'irati sa vorom B koji je u
dose$u nje$ovo$ si$nala/ isto tako! B moe komuni'irati sa vorom 2 ako je 2 u dose$u nje$ovo$
si$nala. 2ko vorovi doti'ajne mree koriste si$nale iste sna$e! onda bi op"enito trebalo vrijediti
slijede"e naelo? ako je B u dose$u si$nala od 2! onda je i 2 u dose$u si$nala od B! i obrnuto. U
nastavku uimamo da vorovi koriste si$nale iste sna$e i da vrijedi spomenuto naelo.
2ko vor D nije u dose$u si$nala od vora 2! onda vor 2 moe komuni'irati sa vorom D
preko dru)ih vorova. #rema sli'i 5.C! vor 2 to moe initi preko vora B! pod uvjetom da je B u
dose$u si$nala od 2! i da je D u dose$u si$nala od B. Bvor 2 moe uspostaviti komunika'iju sa D i
preko dru$ih vorova! ali prema sli'i 5.C! lana' %put& od 2 do D preko B je najkra"i. 3a taj nain!
1A
komunika'ija imeu proivoljnih vorova :i i :j u doti'ajnoj mrei moe se odvijati preko dru$ih
vorova te mree sve dok postoji takav neprekinut lana( %ni& vorova koji jesu u meusobnom
dose$u si$nala! pri emu taj lana' vodi od vora :i do vora :j.
:oti'ajna mrea omo$u"ava da se pomo"u si$nala relativno male sna$e %dose$a& ostvaruje
komunika'ije na velike udaljenosti. 3adalje! kod doti'ajnih mrea moe postojati vi-e lana(a
%putova& imeu dvaju udaljenih vorova :i i :j/ u sluaju prekida jedno$ lan'a imeu tih dvaju
vorova! komunika'ija imeu :i i :j moe se nastaviti preko neko$ dru$o$ lan'a vorova %sve
dok postoji neki takav lana'&.
8a ostvarenje navedenih povoljnih svojstava doti'ajne mree potrebni su od$ovaraju"i
hardverski i so-tverski elementi koji trebaju postojati %i raditi& na svakom voru takve mree. +i
elementi su natno sloeniji od elemenata koji rade na klijentskim vorovima onih beinih mrea
koje sadre bazinu stani(u. 9lijentski vorovi su relativno jednostavni! dok baina stani'a dane
mree sadri sve one elemente koji su potrebni a uspostavljanje vea imeu njenih klijenata! kao i
a uspostavljanje vea njenih klijenata prema vorovima koji se nalae ivan te beine mree.
U doti'ajnim mreama! svaki vor treba sadravati %impli'itno ili ekspli'itno& elemente za
usmjeravanje i proslje0ivanje jedini'a podataka u beinoj mrei/ be to$a ne bi bilo mo$u"e
uspostavljati lan(e imeu udaljenih vorova! niti vriti prijenos podataka meu njima. #orast
sloenosti hardvera i so-tvera obino nai i ve,u potro-nju ener)ije! to je kod prijenosnih
%mobilnih& naprava bitan o$raniavaju"i imbenik! jer takve naprave koriste baterijsko napajanje.
9ako je to reeno na poetku! mree doti'ajno$ tipa su u -ai istraivanja i ravoja. 8a raliku od
njih! mree iji se rad asniva na bainim stani'ama nalae se u irokoj primjeni i o njima
$ovorimo u nastavku ovo$ po$lavlja.
5.C Bluetooth %FA7.15.1& %L ne ivodi se na predavanju L&
5.5 0i-<i %FA7.11& %L ne ivodi se na predavanju L&
5.5 0iM24 %FA7.1G& %L ne ivodi se na predavanju L&
5.G Mobilna tele-onija %L ne ivodi se na predavanju L&
M
11