Doc. dr. sc.

Krunoslav Nikodem
Odsjek za sociologiju
Filozofski fakultet
Sveuilite u Zagrebu
knikodemffzg.!r
"#$$%& 'el( )*$% *+,
SO"-O.O/-01 CYBER K2.'234
D4S4'O 534D161N04
Z104DN-"4 - D327'64N4 83494 2 6-3'21.N-8 S604'O6-81
Sadr:aj ;redavanja(
2vod < o zajednicama i =zamiljenim zajednicama>
*. ?o@ard 3!eingold < odreAivanje virtualni! zajednica
$. 1llucBuere 3osanne Stone < etiri razdoblja razvoja virtualne stvarnosti
,. David ?olmes < o identitetu i zajednici u kibernetikom ;rostoru
C. 'i;ologija virtualni! zajednica
D. O drutvenim mre:ama na internetu
). Kritiki ;ristu;i
Zakljuno
*
2vod < o zajednicama i =zamiljenim zajednicama>
5itanje drutveni! ;romjena i nji!ovi! utjecaja na konce;ciju zajednice jedno od
kljuni! ;itanja u sociologiji.
/eorge ?illarE F*GDD.H iz niza razliiti! definicija sa:eo odreAenje zajednice na tri
imbenika( socijalna interakcijaI zajednike vezeI teritorij.
David 8c8illan i David "!aves F*G+).H istiu moguJnost ostvarivanja zajednice i
izvan teritorijalnog konteksta.
5o njimaI zajednica mo:e ;ostojati u meAuodnosu etiri elementa( ;ri;adnostI utjecajI
integracija i is;unjavanje ;otreba i zajednike emocionalne veze.
Kenedict 1nderson < Nacija zamiljena zajednica.
Diskurs nacionalizmaI u te:nji za us;ostavljanjem zamiljene zajedniceI mora
osigurati ;rijenosniI medijatorski me!anizamI ;oo;Jiti svoje oznaitelje i oznaeno
kao zajednikoI moraI dakleI imati znakovni sustavI jezik i tisak. OtudI smatra
1ndersonI nedvojbena ;ovezanost univerzaliziranja bivanja nacijomI nacionalne
zajednice iI ;omoJu tiskarske te!nologijeI ka;italizma.
Svaki si individualni akter =zamilja> zajednicu u kojoj Je svoju sluajnu egzistenciju
;retvoriti u =sudbinsku>I sudbinu sebe i zajednice. Sve suI dakleI zajedniceI osim
mo:da one =licem u lice> < imaginarne. Stoga one nisu i ne mogu biti dijeljeneI
klasificirane na kontinuumu =la:ni!> i =;ravi!>I =dobri!> i =loi!>.
'ek nainI stil Z18-7.01N01 zajednicaI daje nam za ;ravo da i! razlikujemo Fa
mo:da i klasificiramoH.
Zamiljena je zato to ;ri;adnici ak i najmanje nacije nikad neJe u;oznati veJinu
drugi! ;ri;adnika svoje nacijeI ;a ak ni uti o njimaI no i;ak u mislima svakog od
nji! :ivi slika nji!ovog zajednitva.
$
1ko je razvoj tiska kao robe iroke ;otronje klju nastanka ;osve novog ;oimanja
istovremenostiI tek se sada nalazimo u toki kada su zajednice =!orizontalnog
svjetovnog> ti;a =;o;renog u odnosu na vrijeme> ;ostale moguJe. Zato je unutar
tog ti;a u;ravo nacija ;ostala toliko ;o;ularnaL 3azlozi suI naravnoI slo:eni i brojniI
no ;rednost svakako mo:emo dati ka;italizmu.>
DakleI autor smatra kako se razvojem tiska FknjigeI romaniI novine...H razvija i nacija
kao zamiljena zajednicaI ono to ve:e tu zajednicu je u;ravo itanje tiskovina Fiako
se ne ;oznaju oni dijele iste sadr:aje i vremenom iste ili sline idejeH.
1nderson ;okazuje kako literaturaI karakteristina za konstituiranje nacionalne
svijestiI na fiktivan nain !omogeniziraI zgunjava ;rostor i vrijeme < kako bi dovela
u vezu ljude koji stvarno nisu biliI a neJe ni biti u vezi.
'MnniesI Durk!eim F=zajednica i drutvo>I =drutva me!anike i organske
solidarnosti>H.
1. /iddens( detradicionalizacijaI rastvaranje FiskorijenjivanjeH i globalizacija Ferozija
tradicijeI zajednice su sve manje ukorijenjene u odreAenom mjestuI naruavanje
geografski!I socijalni! i kulturni! granica zajedniceH.
*. ?o@ard 3!eingold < odreAivanje virtualni! zajednica
=3ijei na zaslonu su sasvim s;osobne ... stvoriti zajednicu od gru;e stranaca>.
Drutveni odnosi na ;oetku $*. stoljeJaI kao i samo ;oimanje i osjeJaj drutvenog
:ivotaI bitno su te!noloki ;osredovani. Nekadanju face to face Flice u liceH
komunikaciju u ;osljednji! D% godina zamijenila je face to screen Flice ;red
zaslonomH komunikacija. 'o je ;osljedica sve veJe u;otrebe ;osredovani! oblika
komunikacijeI od telefonaI telefaksaI raunala s modemomI videaI ;a sve do sustava
virtualne stvarnosti.
Komunikacijske te!nologijeI od ;ojave ;isma do -nternetaI mijenjale su ;rirodu
ljudski! zajednica u ;osljednji! *%%%% godina.
3azdvajanje tradicionalni! oblika zajednica u noveI a;straktne oblike zajednica
omoguJila je ;ojava ;isma. 3!eingold ;odsjeJa na 5latonov razgovor izmeAu Sokrata
,
i Fedra gdje se u;ozorava da Je znanje zabilje:eno u knjigama razoriti usmenu
tradiciju znanja i ;edagogije. Sokrat istie kako Je ljudi izgubiti vjetinu ;amJenja
kada obrazovanje ;restane biti :ivi dijalog gdje studenti i uitelji ras;ravljaju o
znaenju i smislu znanjaI te Je ;ostati samotno i bez:ivotno otkrivanje injenica iz
utljivi! objekata.
=SOKRAT: Nuo samI dakleI da je kod Naukratije u 4gi;tu bio neki od tamonji! stari!
bogovaI kome je ;osveJena i sveta ;ticaI koju nazivaju ibisI a samom bogu ime je
'eut. Ovaj je ;rvi izumio i broj i raunI geometriju i astronomijuI a osim toga i igru na
kamike i kockeI i na;osljetku i ;ismene znakove. 1 kao kralj vladao je tada nad
cijelim 4gi;tom 'am u velikom gradu gornje zemljeI koji ?eleni nazivaju egi;atskom
'ebomI kao to boga nazivaju 1monom. 'amu doAe 'eutI ;oka:e mu svoje vjetine i
ree da i! treba razglasiti svima 4gi;Janima.
'am u;ita kakvu korist daje koja vjetinaI a kad i! je 'eut redom objanjavaoI ovo je
kudioI a ono !valioI kako bi mu se kad inilo da to lije;o ili nelije;o govori. 1
mnogo jeI ;ria seI 'am 'eutu o svakoj vjetini izrekao i u jednom i u drugom ;ravcuI
a to sve redom na;omenuti bilo bi o;irno. 1li kad je doao do ;ismeni! znakovaI
ree 'eut( =Ovo znanjeI kraljuI uinit Je da 4gi;Jani budu mudriji i da bolje ;amteI
jer je naAen lijek za ;amJenje i za mudrost>. 1li 'am odgovori( =6rlo dovitljivi 'euteI
jedan mo:e ;roizvesti vjetineI a drugi ocijeniti koliko je u njima tete i koristi za one
koji Je se njima slu:iti. 'ako si i ti sadaI kao otac ;ismeni! znakovaI u dobroj namjeri
rekao su;rotno onome to oni mogu. Oni JeI naimeI u duama oni! koji i! naue
raAati zaborav zbog nevje:banja ;amJenjaI jer Je ljudiI uzdajuJi se u ;ismoI sjeJanje
izazivati izvana stranim znacimaI a neJe se sjeJati iznutra samo sobom. NisiI dakleI
izumio lijek za ;amJenjeI nego za o;ominjanjeI a uenicima nosi ;rividnuI a ne
istinitu mudrostI jer kad ;ostanu mnogoslualice bez nastaveI zamiljajuJi sebi da su i
sveznaliceI iako su veJinom neznalice i teko ;odnoljivi u razgovoruI jer su ;ostali
nazovi#mudraci a ne mudraci.>
SOKRAT: 0erI evoI FedreI ;ismo ima u sebi neto udnovatoI i u tome ono zaista slii
slikarstvu( ta i ;roizvodi slikarske umjetnosti stoje ;red nama kao da su :ivi& ali ako i!
neto u;itaI oni sasvim dostojanstveno ute. -sti je sluaj i kod slova( ovjek bi
;omislio da govore kao da neto razumiju& a ako i! u;ita da bi s!vatio neto od
onoga to se govoriI uvijek kazuju samo jedno te isto. 1 ;otom( kad je jedan;ut
na;isanaI svaka rije tumara ovamo i onamoI isto tako k onima koji je ne razumiju
kao i onima kojima nije namijenjenaI ;a se ne zna s kime treba govoriti a s kime ne.>
3!eingold istie kako se ljudsko s;oznavanje svijeta uvijek mijenjalo ;romjenama
naina i sredstava s;oznavanja i ;renoenja znanja.
8oderno drutvo se ;okazuje kao fragmentirano drutvoI raslojeno na liberalizirane
monade racionalnostiI koja rastvara sve stvariOobjekteI a zatim i samog ljudskog
subjekta i ljudski identitet. 5ostmoderno ru!o donosi odreAena kretanja u smjeru
C
revitalizacije zajedniceI osjeJaja ;ri;adnosti i drutvenosti o;Jenito. No je li rije tek
o ;rividuI simulaciji zajednice i fiktivnoj drutvenostiL
?o@ard 3!eingold Fjedan od osnivaa 63 zajednice =P4..> FP!ole 4art!
Q.ectronic .ink < o:ujak *G+D. godineH ne misli tako.
Za 3!eingolda virtualne zajednice su =drutvene agregacije koje izrastaju iz 8re:e
kada dovoljno ljudi dovoljno dugo vodi javne ras;raveI s dostatno ljudski! osjeJaja
za stvaranje mre:e osobni! odnosa u kibernetikom ;rostoru.>
NadaljeI virtualna stvarnost i kibernetiki ;rostor mogli bi ;omoJi u o:ivljavanju
javne sfere u smislu obnove zajednice susjeda i javne sfere mali! etvrti gdje je svaki
graAanin umre:en sa svim drugim graAanima. 3!eingold smatra da ;otrebu za tim
novim oblikom komunikacijeI koja je ;osredovana raunalimaI ;otie =glad za
zajednicom koja raste u ljudskim grudima diljem svijetaI kako neformalni ;rostori
sve vie nestaju iz naeg stvarnog :ivota.>
Kibernetiki ;rostor za njega ;redstavlja moguJnost obnavljanja oni! tradicionalni!
mjesta oku;ljanja koji su nestali razvojem moderni! gradova. SlijedeJi 3!eingoldov
radI Kevin 3obins ga oznaava kao dio velikog ;rojekta drutvene revitalizacije i
obnove u ijem centru je umre:ena virtualna zajednica.
=2 uvjetima virtualnog ;ostojanja ini se moguJim vratiti vrijednosti i ideale koji su u
stvarnom svijetu izgubljeni. 'vrdi se da u tom novom mediju mo:emo konstruirati
nove vrste zajedniceI ;ovezane zajednikim interesima i sklonostimaI a ne
sluajnostima ;rostornog smjetaja>.
3!eingold 8re:u FN4' < Neural 4mbodiment 'ec!nologEH ne zamilja samo kao
novi oblik zajedniceI veJ i kao =istinsku du!ovnu liniju komunitarijanski! mjesta on#
line>. On smatra da Jemo konstrukcijom te =elektronike agore> moJi revitalizirati
demokraciju temeljenu na graAanimaI te ;redviAa razvoj on#line zajednica izvan i
iznad nacionalni! granica. .okalne mre:e za njega ;redstavljaju vrata ;rema irem
;odrujuI sveobu!vatnoj svjetskoj mre:iI a unutar tog =integriranog entiteta> otvara
se moguJnost izgradnje =globalnog civilnog drutva> i nove meAunarodne kulture.

No ;ostoji i =tamna strana> mre:e u smislu izgradnje =virtualnog ;ano;tikona>.
3!eingold istie da su =kablovi koji danas ;renose informacije u nae domove
te!niki s;osobni iznositi informacije iz nai! domovaI u trenutnom ;rijenosu ;rema
Qzainteresiranim drugimaQ.>
D
8oramo ;ostaviti ;itanje kakvi ljudi i i kakva drutva mogu nastati iz drutveni!
kibernetiki! ;rostora sutranjiceL
6irtualna zajednica neJe automatski izrasti u =zdrave> odnose jednostavnim
stavljanjem nekog foruma ili ;riaonice na stranice 8re:e.
$. 1llucBuere 3osanne Stone < etiri razdoblja razvoja virtualne stvarnosti.
1llucBuere 3osanne Stone izla:e razvoj konce;ta virtualne stvarnosti u etiri
razdoblja. 'emelj ove ti;ologije ;roizlazi iz njenog naglaavanja virtualnog
zajednitva i virtualne zajednice. 6irtualne konce;cije Stone ;romatra kao nove
drutvene ;rostore u kojima se ljudi i dalje sreJu licem u liceI uz novu definiciju to
uo;Je znai takav susret.
5rvo razdoblje u razvoju virtualne stvarnosti ine tekstoviI a Stone ga smjeta negdje
od sredine *R. stoljeJa. 3ije je o stvaranju odreAene =zajednice ljudi koja slino
misli> i oku;lja se oko nekog romanaI ras;rave i sl. Drugo razdoblje oznaava razvoj
elektronike komunikacije i zabavni! medija ;oetkom $%. stoljeJa. Stone navodi iz
literature ;oznati ;rimjer oku;ljanja oko radio#;rijemnikaI ;osebno za vrijeme govora
;redsjednika Fn;r. 3ooseveltI ili ?itlerH. Sluanje radija omoguJilo je da veliki broj
ljudi bude =;risutan> u istom ;rostoruI onom govornika. 'reJe razdoblje ;oinje S)%#
ti! godina razvojem D1351N4'1I kasnije interneta F*G)G.HI i o;Jenito razvojem
informatike te!nologije. 'o je i razdoblje ;rvi! virtualni! zajednica zasnovani! na
informatikoj te!nologiji < elektronske oglasne ;loe FKulletin Koard ServicesH. Za
razvoj virtualni! zajednica etvrtog razdoblja Stone smatra kljunim objavljivanje
Neuromancera Pilliama /ibsona. 5rije svega zato to svojom sna:nom kiber#vizijom
taj roman kristalizira novu zajednicu.
,. David ?olmes < o identitetu i zajednici u kibernetikom ;rostoru
S;osobnost ljudski! biJa da zamijeneI simuliraju i rekonstituiraju svijet ;omoJu
te!no#znanstvenog sustava i na sliku tog istog sustavaI znaajka je ;ovijesnog razvoja
od kraja $. Svjetskog rataI razvoja u kojem =sekularni i znanstveni mit osvajanja
;rirode mo:e biti s;ojen s logikom ;roizvodnje roba za ;otronju.>
)
5rije razvoja sami! virtualni! zajednicaI temeljeni! na raunalnoj te!nologiji i
internetuI razvijaju se razni oblici a;straktni! zajednica koje su ;otaknute masovnim
medijima kao to su radio i televizijaI kulturama trans;ortaI turizmaI migracija i
meAunarodne razmjene dobara i sl.
5rimjericeI televizija kao agent s;ektakla ;rocesa globalizacije i a;strakcijeI svojom
moJi da ;ojednostavi slo:enoI snagom slike i dosegom satelita ;redstavlja osnovni
stroj sjeJanja za univerzalnu kulturu. ?omogeniziranje kulture kao im;erijalizam kroz
oglaavanje i :anrove ;o;ularne kulture.
-nternet mo:e biti jo sna:nije sredstvo u dominaciji im;erijalizma FreH;rezentacije.
2 analizi slinosti i razlika masovni! medija ;o;ut televizije i interneta ?olmes
razlikuje =zajednice emitiranja> i =zajednice interaktivnosti>(
Z104DN-"4 48-'-31N01 Z104DN-"4 -N'431K'-6NOS'-
8nogi =govore> mnogima ;omoJu =agenta>
koji ;roizvodi ;oruke Fkulturna industrijaI
medijski za;osleniciH.
8nogi govore mnogima ;omoJu raunalno
;osredovane simulacije ;risutnosti.
"entralizirano Decentralizirano
2tjee na svijest 2tjee na individualna iskustva ;rostora i
vremena
6isok stu;anj ;re;oznavanjaOidentifikacije meAu
;ojedincima
Nizak stu;anj ;re;oznavanjaOidentifikacije meAu
;ojedincima
6rlo nizak stu;anj reci;rociteta 6rlo visok stu;anj reci;rociteta
-ndividualna iskustva jaaju identifikaciju s
likovima autoritetaI karizme ili neki! ;okreta.
-ndividualna iskustva slabe identifikaciju s
drugima kao izvorom autoriteta ili karizme.
6rijeme koncentracije ;ublike ;rodano je
oglaivaima.
5otreba za komunikacijom u visoko urbaniziranim
sredinama ;rodana je ;ojedincima.
Osnovni temelj celularizacije socijalne
interakcije u informacijskim drutvima.
5roirivanje celularizacije socijalne interakcije na
radna mjesta i domove.
-nternet kao novi oblik komodifikacije < ;rodaja =izgubljene zajednice> onima koji su
raskinuli veze sa svojim geografskim zajednicama.
C. 'i;ologija virtualni! zajednica
"onstance 4. 5orter navodi sljedeJu ti;ologiju virtualni! zajednica(
6-3'21.N4 Z104DN-"4
O3/1N-Z1"-01 -nicijativa lanova S;onzorstvo organizacija
O3-04N'1"-01 ODNOS1 Socijalne 5rofesionalne Komercijalne Ne;rofitne 6last
R
NadaljeI istie da se karakteristike virtualni! zajednica mogu analizirati kroz tzv. =;et
5#e> F5ur;oseI 5laceI 5latformI 5o;ulationI 5rofit modelH.
*. Svr!a. O;isuje s;ecifian sadr:aj i diskurs interakcije.
$. 8jesto. Odnosi se na stu;anj te!noloke ;osredovanosti komunikacije. -nterakcija
mo:e biti ;ot;uno virtualna ili djelomino virtualna.
,. 5latforma. Odnosi se na te!niku izradu interakcije koja mo:e omoguJavati
sinkronizaciju komunikacijeI ili asinkronu komunikacijuI ili oboje.
C. Struktura interakcije ;o;ulacije. Odnosi se na strukturu gru;a i vrstu ;ovezanosti
meAu lanovima.
D. 8odel ;rofita. Odnosi se na stvaranje konce;cije ekonomske vrijednosti. 5rimjerice
mjerenje ;ovratka u zajednicu.
D. O drutvenim mre:ama na internetu
Drutvene mre:e < mre:no generirane usluge koje omoguJavaju ;ojedincima Fa.H
konstrukciju javni! ili djelomice javni! ;rofila unutar odreAenog sustava& Fb.H
oblikovanje liste drugi! korisnika koji su meAusobno ;ovezani& Fc.H ;regledavanje
vlastiti! i tuAi! lista korisnika unutar sustava.
0edna od kljuni! razlika izmeAu virtualni! zajednica i drutveni! mre:a na internetu
jest da se na drutvenim mre:ama uglavnom odvija komunikacija izmeAu korisnika
koji se meAusobno ;oznaju i u =off line> svijetu.
6irtualne zajednice # anonimnostI narativnost.
Drutvene mre:e # umre:avanje ;ostojeJi! =off line> odnosaI slike.
0avno ;rikazivanje veza i odnosa jest jedna od kljuni! karakteristika drutveni!
mre:a Fza razliku od virtualni! zajednicaH.
5rva drutvena mre:a us;ostavljena *GGR. godine FSiTDegrees.comH
Dominacija virtualni! zajednica u ;rvom razdoblju irenja internetaI dok je korisnika
bilo relativno malo.
$%%*. godine < 3Eze.com& $%%$. godine <Friendster < F;ret;ostavka da Je ;rijatelji
;rijatelja biti ;rikladniji za moguJe romantine veze od ;ot;uni! stranacaH.
+
$%%,. godine < 8ES;ace& irenje drutveni! mre:a ;oinje s Facebookom od $%%C.
godine.
7irenje drutveni! mre:a oznaava ;romjenu u organizaciji =on line> zajednica < dok
su virtualne zajednice organizirane oko zajedniki! interesa i tema Fstrukturirane
;rema tematskoj !ijerar!ijiHI drutvene mre:e su organizirane oko ;ojedinaca
F=egocentrinost> # ;ojedinac u sreditu vlastite =zajednice>H.
Drutvene mre:e < javno ;rikazivanje veza s drugim korisnicima kao oznaka
identiteta F=;rijatelji na Zidovima>H.
). Kritiki ;ristu;i
3!eingold istie da virtualne zajednice utjeu na svijest ;ojedinacaI na meAusobne
odnose ljudi i na drutvene instiutcije koje ;roizlaze iz drutveni! odnosa.
Kakva to osoba ;rovodi vie sati dnevno komunicirajuJi u virtualnim zajednicamaL
Fnedostatak ozbiljniji! znanstveni! istra:ivanjaH.
='amna strana> ;osredovani! iskustava Fvisoko urbanizirana sredita i virtualne
zajedniceH su otuAenost i ;ovrnostI a =tamna strana> ne;osredni! iskustava
tradicionalni! zajednica su zadrtost i iskljuivost Fuski ;ogled na svijetH.
3!eingold ;itaI ;ozivajuJi se na 1dorna i ?ork!eimera F=Dijalektika
;rosvjetiteljstva>HI jesu li virtualne zajednice ;osljednja obrana od sveo;Jeg ;rocesa
komodifikacije medijske kultureI ili u;ravo najnoviji ;okazatelj tog ;rocesaL
Steven /. 0ones smatra da razvoj novi! te!nologijaI kao to su virtualna stvarnost i
kibernetiki ;rostorI vodi u kibernetiko drutvo FcEbersocietEH. 'emelj takvog
drutva je raunalno ;osredovana komunikacija Fcom;uter#mediated communication
ili "8"H koja biI ;omoJu svoji! elektronski! stazaI konano trebala ;ovezati
atomizirane ;ojedince modernog drutva. OdreAena ;ostmoderna osjetljivost na
;ostojeJe konce;te zajednicaI koje esto etiketira kao ;revie ekskluzivneI
nefleksibilneI diferenciraneI stratificirane i sl.I donosi sasvim moderan zakljuak <
G
;rvoI trebaju nam nove zajednice i drugoI u is;unjavanju te ;otrebe bitan oslonac bit
Je te!nologija. 'ako se unutar te!nolokiI odnosno ;utem raunalaI generirane i
simulirane stvarnosti ;okuava izgraditi te!noloki ;osredovana drutvenost. Za
0onesaI raunalno ;osredovana komunikacija s;aja efikasnost i drutveni kontakt u
jednoI odnosno omoguJava ;rilagodbu iz drutveni! odnosa fragmentirani! zajednica
u organizirane i efikasne drutvene odnose.
Za 0amesa Kenigera virtualna zajednica je ;seudo#zajednicaI !ibrid inter;ersonalnog i
masovne komunikacije gdje bezline veze stvaraju simuliranu osobnu komunikaciju.
Keniger razvija svoju teoriju ;seudo#zajednica koristeJi ;oznatu ti;ologiju Ferdinanda
'Mnniesa izmeAu zajednice Fgemeinsc!aftH i drutva Fgesellsc!aftH. Kao i neki drugi
autori ;ostavlja ;itanje !oJe li ljudska ;otreba za zajednicom biti sljedeJa te!noloka
robaL
NancE K. KaEm analizira razvoj on#line zajednica te istie kako su najozbiljniji
;rigovori ;rotiv takvi! zajednica nji!ova istovrsnost i nedostatak moralne obveze.
6eJina virtualni! zajednica organizirana oko nekog interesa to omguJava formiranje
gru;a ;o slinosti. 0ednostavan izlazak iz takvi! zajednica F=jednim ;okretom QmiaQ>H
ne obvezuje ;ri;adnike na odnos ;rema razliitostima.
Zakljuno
Osnovni ;rije;or( virtualne zajednice kao ;roces =obnove zajednitva> koje sve vie
nestaje u =stvarnom svijetu>I ili kao ;roces naruavanja tog zajednitvaL
-deologija =nostalgije za zajednicom>L
1llucBuere 3osanne Stone navodi da su virtualne zajednice =ulazne toke za
zajednika uvjerenja i ;raksu koja je ujedinjavala fiziki razdvojene ljude.>
6irtualne zajednice kao strojevi za ;roizvodnju zajednica i tijela.
0e li -nternet rjeenje ;roblema ili dio ;roblemaL
*%
Nessim Patson u;ozorava kako zajednicu trebamo s!vaJati kao ;roizvod odnosa
meAu ljudimaI a ne ;roizvod zajednikog ;rostora.
6irtualne zajednice su zajednice onoga to volimoI a ne onoga to jesmo Fto nas
odreAuje u objektivnom ;ristu;u identitetaH.
6irtualne zajednice iOili drutvene mre:eL
6irtualne zajednice < anonimnost.
Drutvene mre:e < =;aradoks ;rivatnosti>.
6irtualne zajednice < globalno.
Drutvene mre:e < lokalno.
"8" < monolog ili dijalogL
Osnovna bibliografija ;redavanja(
1ndersonI K. F*GG%H Nacija: Zamiljena zajednica. Razmatranja o porijeklu i
irenju nacionalizma. ZagrebI 7K.
KellI D. F$%%*H. An Introduction to C!erculture". 3outledgeI .ondon.
"avanag!I 1. F$%%RH. Sociolo# in t$e a#e o% t$e Internet. O;en 2niversitE 5ress.
?olmesI D. FedH F*GGRH. &irtual 'olitic". Identit ( Communit in C!er"pace.
.ondonI Sage.
5orterI ".4. F$%%CH. 1 'E;ologE of 6irtual "ommunities( 1 8ulti#Disci;linarE
Foundation for Future 3esearc!. )ournal o% Computer *ediated Communication.
*% F*H.
3!eingoldI ?. F$%%%H. T$e &irtual Communit. +ome"teadin# on t$e ,lectronic
-rontier. "ambridgeI '!e 8-' 5ress.
'urkleI S!. F*GG)H. .ife on t!e Screen. -dentitE in t!e 1ge of t!e -nternet. .ondonI
Peidenfeld U Nicolson.
**