Koki-delibai

OPTA RAZMATRANJA
Izvoz u rudarstvu predstavlja tehnoloku operaciju sa ciljem da se pomou rudnikih
izvoznih postrojenja organizira i ostvari:
izvoz korisne iskopine,
prevoz ljudstva kao i
sputanje pomonog materijala.
Pod izvoznim postrojenjima podrazumjevaju se:
oprema okna i ureaji na navozitima i odvozitima,
izvozni toranj sa opremom i ureajima za izvoz,
izvozne posude,
izvozna uad,
izvozni strojevi,
pogonski agregati izvoznih strojeva,
oprema i ureaji za signalizaciju i dojavu i upravljanje,
kao i ostala oprema i ureaji koji su u vezi sa prevozom ljudi i materijala.
!od svih rudnika gdje je otvaranje izvreno vertikalnim oknima, oprema i instalacije za
okna i izvozna postrojenja predstavljaju veliku investiciju. "adi toga je potre#no
dimenzionirati okno i ostalu opremu tako, da zadovolji mogue poveanje proizvodnje, a
da u poetnoj $azi oprema ne #ude suvie predimenzionisana.
!apacitet jednog izvoznog postrojenja moe se ogranieno poveavati prema
propisima:
%promjenom kinematike izvoza, ili
%poveanjem teine korisnog tereta,
vodei rauna da se zadri stepen sigurnosti opreme kao i skraenje vremena
manevrisanja, primjenom odgovarajue mehanizacije.
Putanje u rad o#jekata vezanih za izvoz, vri se samo na osnovu odo#renog
rudarskog projekta, a koji izdaje organ uprave, nadlean za poslove rudarstva i koji je dao
odo#renje za istraivanje, odnosno ekspoloataciju
PRIBOR ZA IZVOZ I UREAJI U OKNU
Pod pri#orom za izvoz i ureajima u oknu, podrazumjevaju se:
pri#or za izvoz i ureaji na navozitu,
ureaji u oknu,
ureaji za signalizaciju.
&
' izvozne sudove kod vertikalnih okana spadaju:
% izvozni koevi i
% izvozni skipovi, kao i
% kom#inovani izvozni sudovi ko%skip.
IZVOZNI SISTEMI
Izvozni sistemi koji se koriste u svijetu, dijele se prema nainu namotavanja ueta na pogonski #u#anj.
Postoje sistemi sa:
% konstantnim poluprenikom namotavanja i
% sa promjenljivim poluprenikom namotavanja.
' sisteme sa konstantnim poluprenikom namotavanja spadaju:
izvozni strojevi sa cilindrinim #u#njevima,
izvozni strojevi sa koturom na trenje, !oepe,
izvozni strojevi sa !oepe #u#njem na trenje, izvoz sa vie uadi.
IZVOZNI KOEVI
(a vertikalnim izvoznim postrojenjima se koriste izvozni koevi, izvedeni kao $iksni ili prevrtni izvozni
koevi. )iksni koevi su uvreni za izvozni ram i u njih se ukrcavaju vagoneti.
(a slici *+, prikazan je izgled $iksnog koa, sa pozicijama: *& ,%ko. *+,%spojni pri#or.
+
opti izgled jednog izvoznog postrojenja sa pozicijama:
(1) izvozno okno,
(2) izvozna posuda,
(3) pogonski bubanj ili Koepe kotur,
(4) uetnja!a na tornju,
(") izvozno ue,
(#) izvozni toranj,
($) podupira! (kosnik),
(%) odvozite (gornje navozite),
(&) donje navozite'
(vdje spadaju izvozni sudovi, sjedaljke i pokretni
mostovi (za koeve), kao i ure)aji za utovar i
istovar materijala'

!oevi se izrauju sa jednom ili vie etaa, a na svaku etau se ukrcava po jedan ili vie vagoneta.
!oevi sa vie od tri etae rijetko se koriste, z#og poveanog vremena potre#nog za ukrcavanje
vagoneta i manevrisanje.
' novije vrijeme, koevi su pravougaonog poprenog presjeka to omoguava laki smjetaj po
dva vagoneta, jedan iza drugog.
-oice u oknu se postavljaju naspram kraih strana, to ima za posljedicu #olje voenje koa kroz
okno.
.snovna konstrukcija koa se izrauje od standardnih elinih pro$ila, sa prekidnom vrstoom
elika m/00(1mm
+
ili od dur%aluminijskih pro$ila.
2trana koa sa koje se vri ukrcavanje, mora #iti prema propisima zatvorena de#elim pertoriranim
limom.
2astavni dijelovi izvoznih koeva su tako dimenzionirani da imaju sedmostruku sigurnost, u
odnosu na najvee statiko naprezanje u toku izvoza.
3
(bloga izvoznog okna
izvozni sud
vo)ice
popre!ke
vodilice
!o, koji se koristi i za prijevoz ljudi, mora
sa o#je strane ulaza imati najmanje &./ m
visoka vrata koja se ne mogu otvarati prema
vani.
'nutranja visina svake etae koa ne smije
#iti manja od &.4/ m, a povrina poda etae
koja otpada na svako lice koje se vozi, je
0.&5 m
+
.
Izvozni koevi se upotre#ljavaju najvie &0
godina.
-jeanje koa za ue se izvodi pomou centralnog nosaa *kraljevske ipke, i kod nekih starijih rjeenja
pomou lanaca.
(a slici *3, prikazan je spoj koa sa 6 ueta *pozicija &, pomou centralne kraljevske ipke *pozicija +,.
7roj vagoneta u kou zavisi od predvienog kapaciteta izvoza.
(a jednoj etai su o#ino & do + vagoneta u redu.
Prema vaeim standardima za okrugle presjeke rudnikih okana, usvojena su samo jadan i dva
vagoneta po etai.
MANEVRISANJE
8a #i vagoneti #ili sta#ilni u kou, pridravaju se pomou pose#nih ureaja postavljenih u kou.
6
-isine koeva mogu se
orijentaciono odrediti prema
empirijskom o#rascu:
hk 9+.0:n;l< *m,
hk%visina koa sa spojnim
pri#orom,
n%#roj etaa.
(a slici *6,, plikazan je jedan tip pridrivaa sa sistemom poluga, koji pomou konice djeluju na
tokove vagoneta, i ne dozvoljava da se vagonet pomjera u toku vonje.
2astoji se od dva para konica zglo#no postavljenih na osovine koje su uvrene nainama u kou i to
jedna sa prednje, a druga sa zadnje strane vagoneta.

2lika 6.
8onji dijelovi prednje konice, spojeni su dvokrakom polugom *+, vrsto postavljenom na osovinu ispod
koa. Pomou poluga *3, i opruge *6, osovina dri konicu *&, u zatvorenom ili otvorenom poloaju.
Poluga *3, je povezana sa ruicom za aktiviranje */,.
(ain manevrisanja pri ukrcavanju i iskrcavanju vagoneta na navozistima zavisi od vrste
navozita, jednostrano ili dvostrano navozite, i od tipa koa jednoetani ili vieetani ko.
!od jednostranih navozita, potre#no je prvo izvui prazan vagonet i ukrcati puni, odnosno na
odvozitu izvuci puni i ukrcati prazni.
!od dvostranih navozita, puni vagoneti potiskuju prazne iz koa i iskrcavaju ih na drugu stranu.
!od ovog sluaja vrijeme ukrcavanja je dvostruko krae.
!od vieetanih koeva manevar oko ukrcavanja, o#avlja se na taj nain, to ko doe u nivo prve
etae i preko prikljunog mosta se o#ave navedene operacije.
/
=atim se ko pomjera u nivo druge etae, radi istovara i utovara.
!ako manevrisanja pri utovaru direktno utie na kapacitet izvoznog postrojenja, jer se poveava
vrijeme jednog ciklusa, za potiskivanje vagoneta se koriste mehaniki potiskivai.
Primjenom potiskivaa *pneumatskih, elektrinih ili hidraulinih,, skrauje se vrijeme manevra, i
smanjuje se potre#an #roj ljudstva na navozitu.
Puni vagoneti se mogu pomou kratke icare na navozitu izvui na vei nivo odakle spontano
#lagom niz#rdicom silaze prema oknu, gdje ih mehaniki potiskivai prihvataju i potiskuju ko.
Prazni vagoneti se niz#rdicom, krunim ili slijepim kolosjekom, vraaju na glavni izvozni hodnik
radi vraanja ka radilitima.
Pad pruge je za standardne vagonete &/
0
100 na pravim dionicama. a +/
0
100 na krivinama i prelazima
preko skretnica.
Izgled mehanikog potiskivaa prikazan je na slici */,.
2lika /
Potiskiva *+,, zajedno sa elektromotorom *>, kree se po ini *3, i pri tome potiskuje vagonet */, u ko.
Prethodno se spusti kolosjena #rana *?, i oslo#odi prvi vagonet, da #i mogao #iti potisnut.
@im se prvi vagonet pomjerio, na njegovo mjesto dolazi drugi vagonet, i kolosjena #rana ga zaustavlja.
=atim se potiskiva vraa po gonjoj ini i postupak se ponavlja
"adi kraeg manevrisanja, na navozistima se esto koristi slijedea dispozicija kolosjeka i ostalih ureaja,
gdje se vagoneti kreu samostalno pod uticajem gravitacije, slika *?,.
Iz koa vagonet ide do prevrtaa *P,, po padu. a zatim vagonet ide dalje po padu do skretnice *2,, a odatle
po usponu do take *7,, slijepim kolosjekom. Au se vagonet zaustavi i vrati po padu preko skretnice do
take *8,, odakle se iearom vue do take *B,. Iz take *B, vagoneti po padu idu preko skretnice *#, u
taku *C,. Iz ove take vagoneti idu prema oknu po padu.
?
2lika ?.
=a istovar vagoneta u #unker, koristi se ureaj koji se naziva pe!"a# ili !ipe$ (ajee su u upotre#i
kruni prevrtai, koji doputaju progurivanje vagoneta. -agonet u ovaj prevrta ulazi na jednu stranu, i
poslije pranjenja izlazi na drugu, proguran novim vagonetom. (a slici *4, prikazan je kruni prevrta sa
pozicijama: *&,%pogonski zupanik, *+,%koni ureaj, *3,%slo#odni zupanik.
"adi automatizacije procesa ukrcavanja i iskrcavanja vagoneta u koeve, koriste se pri
zaustavljanju koa elektrohidrauline sjedaljke, na koje se ko oslanja prilikom zaustavljanja na
navozitu.
2jedeljke su sna#djevene distancionim ureajem.
(a svakom kou u tom sluaju postoji specijalni relej, koji nailaskom koa na navozite
uspostavlja elektrinu vezu sa motorom, a koji automatski stavi sjedaljke u poloaj da mogu
primiti ko.
!od novijih postrojenja sjedaljke se ne koriste, a propisima je njihova primjena ograniena na
prevoz materijala sa manjim izvoznim postrojenjima, #ez donjeg ueta, i to na odvozitu i
navozitu, dok se na meu horizontima moraju ukloniti.
'mjesto sjedaljki koriste se prikljuni mostovi. Prikljuni mostovi su ureaji koji po potre#i povezuju
kolosjek na navozitu i kolosjek u kou.
4
PREVRTNI IZVOZNI KOEVI
.snovna karakteristika ovih koeva je jedna etaa i jedan vagonet na etai.
Primjena ovih koeva je za male du#ine okna, i relativno malu proizvodnju.
>anevrisanje vagoneta na navozistu je istovjetno kao kod $iksnih koeva, dok je na odvozitu iz#jegnuto
manevrisanje i upotre#a vipera, s o#zirom da se kompletan ko sa vagonetom u unutranjosti, prevre i vri
se istresanje materijala u specijalno konstruisani #unker.
5
slika *5, sa pozicijama:
*& ,%o#rtna os, *+,%prikljuni most, *3 ,%prelaznica,
IZVOZNI SKIPOVI
Izvozni skipovi su takve izvozne posude, gdje se materijal direktno utovara u posudu, #ez
rudnikih vagoneta.
.dlikuju se vrstom i jednostavnom konstrukcijom.
(ezgodne strane ovog izvoznog suda su u tome, to se pri utovaru i istovaru materijal jako
usitnjava, a to je nekada vrlo nepovoljno, naroito kod ugljeva, i to se na navozistu zahtijevaju
velika proirenja za #unkere i druge mehanike ureaje za automatski utovar.
!ada se vri utovar ugljeva u skipove, i to ugljeva kod kojih je praina eksplozivna, neophodna je
ugradnja ureaja za otpraivanje.
D
Prema nainu pranjenja skipova razlikujemo: skipove sa pokretnim dnom slika D, uglavnom
namjenjene za izvoz uglja, i prevrtne skipove slika &0, namjenjene za tee rude.
' novije vrijeme sve se rjee koriste prevrtni skipovi, z#og oteanog manevra.
!od skipova sa pokretnim dnom, postoji jo jedno pokretno dno iznad glavnog i koje se sputa u
horizontalan poloaj, kad se prevoze ljudi.
.vo pomono pokretno dno, inae stoji podignuto uz #ok skipa, pri vonji materijala
=apremine skipova su od 3 do 30 m3.
'poredivanje koeva i skipova:
Prednosti izvoznih skipova nad koevima su slijedea:
vei kapacitet izvoza istog izvoznog stroja, z#og manje nekorisne teine i manjeg vremena
manevra.
manji presjek okna kod istog kapaciteta izvoza.
manja snaga izvoznog stroja kod istog kapaciteta izvoza, pa i manja potronja elektrine energije.
rudniki transport nezavisan od izvoza, z#og postojanja utovamog #unkera na navozitu,
manja potre#a za vagonetima.
(epovoljne strane izvoznih skipova su:
primjena pose#nih ureaja za prevoz ljudstva i pomonog materijala, kada se za izvoz koristi
prevrtni skip.
dro#ljenje izvezenog materijala, i stvaranje praine,
onemogueno klasiranje proizvoda u jami i izvoenje jalovine, #ez specijalnih ureaja na
navozitima.
&0
potre#an #unker na donjem navozitu, to zahtijeva znatne radove i opremu.
IZVOZNA U%A&
Izvozna uad su od elika i izrauju se kao pljosnata ili okrugla.
.kruglo elino ue sastavljeno je od elinih ica, koje se pletu u strukove, a ovi se pletu u ue.
2trukovi su upleteni oko jednog sredinjeg struka od kuine ili veoma tankih ica *sr ueta,.
' svakom struku, ice se pletu pod odreenim uglom.
Postoje tri naina pletenja izvozne uadi.
Pravo pleteno ue, gdje su i ice i strukovi upleteni u istom smijeru, 9, %ugao pletenja ice
%ugao pletenja strukova
'nakrsno pleteno ue, strukovi su pleteni u jednom, a ice u drugom smijeru
&&
(1)*ica, (2)* pramen (struk), (3)*sr ueta
Poluunakrsno pleteno ue, strukovi su pleteni u jednom smijeru, a ice u strukovima i u jednom i u
drugom smijeru
Pravo pleteno ue je veoma elastino i na njemu o#jeeni izvozni sud ima tendenciju rotacije
suprotno od smijera pletenja, to utie na trenje izmeu klizaa i voica.
'nakrsno pleteno ue je veoma kruto, ali ne pokazuje tendenciju ka rotaciji.
Pljosnata elina uad se koriste za vrlo velike du#ine, jer imaju veliki nosivi presjek.
=a uad koja se koriste za izvoz nazivna vrstoa pojedinih golih ica moe varirati u rasponu od
&/40 do &440 (1mm+.
Pocinana uad se koriste u vlanim oknima.
2r ueta mora #iti od elastinog materijala sa dugim vlaknima i mora do#ro primati sredstvo za
podmazivanje
2vako izvozno ue u eksploataciji se povremeno ispituje odsjecanjem dijela ueta i
la#oratorijskim ispitivanjem ica na zatezanje i savijanje, provjeravaju se osnovni parametri.
"adi skraivanja ueta pri ispitivanju, mora se predvidjeti takva duina ueta da poslije
posljednjeg odsjecanja ueta ostanu jo + namotaja na #u#nju.
"adi trajnosti ueta i odravanja njegove elastinosti, potre#no ga je redovno podmazivati,
specijalnim mazivima.
=a svako ue proizvoa mora izdati uvjerenje o njegovim konstruktivnim i tehnolokim
svojstvima.
Prema vaeem standardu ue se oznaava na slijedei nain: EIzvozno ueF:8GH=,
8%prenik ueta
G%konstrukcija ueta
H%nazivna zatezna vrstoa
=%smijer pletenja
(pr:
EIzvozno ueF:6+1I1&4401unakrsno,
2II'"(.2A 'JKAB
)aktor sigurnosti *, je odnos prekidne sile ueta prema statikoj sili u uetu.
(ovomontirana izvozna uad imaju $aktor sigurnosti koji osim od statikog optereenja, zavisi i od du#ine
okna, a rauna se prema $ormulama koje daju propisi.
-onja ljudi:
&+
H
lj
= 00& , 0 / , D
Izvoz materijala:
% $aktor sigurnosti
L % najvea du#ina okna *m,
Bko izvozno postrojenje slui za izvoz materijala i prevoz ljudi usvaja se kriterijum vee nosivosti.
Bko se u toku eksploatacije smanji sigurnost ueta za vie od &0M isto se ne smije koristiti za prevoz ljudi.
(ajvee dozvoljeno statiko optereenje ueta sastoji se od slijedeih teina:
a, prevoz ljudstva:
P9pL;Iksp;(0
N
*a,
p%linijska teina ueta *(1m,
Iksp%teina koa i spojnog pri#ora *(,
(0N 9m4/0 *(,
m%#roj ljudi u kou
4/0*(,%raunska teina jednog ovjeka
#, prevoz materijala
P9pL;Iksp;Ik;(0 *#,
(N0%teina korisnog tereta *(,
Bko se pri prevozu materijala koristi donje ue vee linijske teine od noseeg ueta onda se u jednainama
*a, i *#, uzima kao mjerodavna linijska teina donjeg ueta.
-isina tornja od odvozita do centra uetnjae:
, * < 03? , 0
0
m h H h
k t
+ =
hk % visina koa *m,
Lo O du#ina okna *m,
LN%ukupna visina izvoza
LN9L0;h0
h0%visina odvozita *m,
h 0
P 6& , 0 h = *m,
Ph%korigovan tehniki kapacitet*t1h,
L9L
Q
;ht *m,
(eposredno prije montiranja novog ueta mora se odsjei &m ueta i ispitati svaku icu na
istezanje i savijanje.
Prije prve vonje ljudi sa novim uetom mora se voziti najmanje 3 sata sa postepenim
optereivanjem do najveeg normalnog optereenja.
&3
H
m
= 000/ , 0 + , 4
8onje ue koje slui za izravnavanje statikog momenta, mora se koristiti kod sistema !oepe, a
kod sistema sa #u#njevima samo u sluaju ako je na kraju Enormalne vonjeF statiki momenat
>s 0.
8onje ue mora #iti voeno preko uetnjae na dnu okna, tako da se iz#jegne zaplitanje istog.
=atezna vrstoa pojedinih ica donjeg ueta mora #iti manja od iste kod noseeg ueta.
!oritenje uadi za prevoz ljudstva ne prelazi vrijeme od + godine, a za izvoz najmanje 3 godine.
PRORA'UN U%ETA (SISTEM SA BUBNJEVIMA
Izvozna uad se proraunavaju prema najveem statikom optereenju. Iako su u toku eksploatacije uad
napregnuta na istezanje, savijanje i torziju, a pod uticajem i statikih i dinamikih sila, proraun se vri
samo na osnovu maksimalne statike sile i naprezanja na istezanje uz relativno visoku sigurnost.
-anjska sila koja optereuje ue:
0 k ksp
M
N G G pH f + + + =

*a,
p%linijska teina ueta *(1m,
$%nosivi popreni presjek ueta *cm
+
,
>%prekidna vrstoa elika, od koga je izraeno ue *(1cm
+
,
%$aktor sigurnosti
' jednaini *a, nepoznate su veliine $ i p.
-eza izmeu ove dvije veliine je empirijska:
p f 33 , 9 =
*#,
' predhodnoj jednaini uporeene su apsolutne veliine presjeka i linijske teine ueta. 2mjenom *#, u *a,
do#ijamo:
0 k ksp
M
N G G fH 33 , 9 f + + + =

.dakle je potre#ni popreni presjek ueta:

0 k ksp
M
0 k ksp
M
N G G H 33 , 9 f
N G G fH 33 , 9 f
+ + =

+ + =

H 33 , 9
N G G
f
M
0 k ksp

+ +
=

L%duina ueta *m,. (a osnovu izraunatog poprenog presjeka, vri se iz#or ueta iz ta#ele.
&6
Bvdihodi Rasmina
VOI)E VOI)E U IZVOZNOM TORNJU
(a putanji Eslo#odne visineF najee je predvieno koenje izvozne posude, pomou
zade#ljanih voica.
=a nova izvozna postrojenja o#avezna je primjena #onog zade#ljanja voica, sa
nagi#om &:&00 za svaku stranu. .va zade#ljanja voica ne tre#a da su dua od 3m.
!osina eonog zade#ljanja je &:/0.
=ade#ljane voice moraju #iti izraene od jednog komada, a presjek najveeg zade#ljanja
mora ostati nepromjenjen do kraja voice. Eslo#odna visinaF predstavlja put, koji izvozna
posuda jo moe prei na gore od najvieg normalnog poloaja, a da ne udari u
od#ojnike. =a manja izvozna postrojenja ova visina iznosi za #rzine izvoza do ?m1s ,
Ls9Dm, tj. Ls9&,/vmaS
Ls%slo#odna visina
vmaS%apsolutna vrijednost maksimalne #rzine. =a izvozna postrojenja sa regulatorom
vonje ova visina iznosi:
+T vmaS6UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUULs93m
6T vmaS?UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUULs9/m
?T vmaS&0UUUUUUUUUUUUUonoliko koliko iznosi odo#rena #rzina vonje
&0T vmaSUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUULs9&0m minimalno
' Eslo#odnoj du#iniF okna, koenje izvoznih posuda je predvieno pomou zade#ljanih
voica.
Ispod najnieg navozita, predviena je slo#odna du#ina, koja je jednaka slo#odnoj
visini.
=ade#ljanja voica su ista kao i kod slo#odne visine u tornju &:&00 za #ona zade#ljanja
ili &:/0 ako su izvedena eona zade#ljanja.
&/
PRORA*UN VOI)A SISTEMA SA BUBNJEVIMA
-oice predstavljaju sastavni dio opreme okna za izvoz. Ao su elementi, koji se u
pravoj liniji postavljaju du okna, i imaju zadatak, da vode izvoznu posudu i da spijee
klaenje posude, kao i da u sluaju prekida ueta prihvate izvoznu posudu, posredstvom
hvataljki.
Izrauju se kao krute: drvene ili metalne, i elastine od eline uadi.
8a #i izvozna posuda pratila voice, sna#djevena je klizaima. =azor izmeu voica i
klizaa, ne smije #iti vei od &0mm eono i &0mm #ono.
8rvene voice moraju #iti izraene prema vaeim standardima, od suhog, zdravog i
otpornog drveta.
' ta#eli +, date su dimenzije voica *#Sh, za nove voice, kao i momenat inercije za
istroeni presjek.
Aa#ela +.
h*mm, &00 &+0 &+0 &60 &60 &?0 &?0 &50 &50 +00 +00 ++0
#*mm, &+0 &60 &?0 &?0 &50 &50 +00 +00 ++0 ++0 +60 +60
Imin istroeno
*cm
6
,
?04 &++0 &66+ +&&? +66& 35&& 63&D ?3?6 4&30 &00+/ &&050 &/044
8uina pojedinanih voica ne smije #iti manja od 3m.
8rvene voice moraju se zamijeniti ako se istroe:
%sa poprenim presjekom od &+0cm
+
*nove,, #ono +S&0mm i eono &0mm.
%sa poprenim presjekom od &+0%++0cm
+
, #ono +S&/mm i eono &0mm.
%sa poprenim presjekom preko ++0cm
+
, #ono +S+0mm i eono &/mm.
>etalne voice su inskog tipa ili su pravougaonog poprenog presjeka. >etalne voice
se moraju zamijeniti, ako se #ilo koja dimenzija poprenog presjeka voice smanji za
maSimalno ?mm.
Klastine ili uetne voice, koriste se uglavnom pri du#ljenju okna. Izrauju se od
materijala sa prekidnom vrstoom >9&&00 do &+00(1mm
+
i zateu se tegovima tako da
se ostvari sila zatezanja od &0000(, na svakih &00m du#ine okna.
(osai voica *popreke, mogu #iti metalne ili drvene, a ugrauju se najee kod grede,
ukljetene na o#a kraja. @vrste voice se spajaju za popreke pomou vijaka.Ilava vijka
ne smije ometati prolaz klizaa, dakle mora #iti uputena. (a slikama prikazan je poloaj
voica i popreki u oknu, kao i nain spajanja popreki i voica.
&?
Slika
PRORA'UN VOI)A I POPRE'KI
@vrste voice, nosai voica, i njihove meuso#ne veze se dimenzioniraju tako, da u
svakom momentu imaju sigurnost veu od 6 pri prevozu materijala ili veu od ? pri
prevozu ljudstva, u odnosu na prekidnu vrstou materijala od koga su izraene i
najveeg statikog optereenja.
Pod najveim doputenim optereenjem podrazumjeva se:
%sopstvena teina izvozne posude,
%teina materijala u posudi,
%teina vagoneta,
%teina spojnog pri#ora,
%teina jedne strane ueta sa duinom od kotura na tornju do najnieg poloaja izvozne
posude u oknu.
P9 I;(0;pL
I9Iksp;Ik
I%ukupna teina koa sa spojnim pri#orom i kolica *(,
Iksp% teina koa sa spojnim pri#orom *(,
Ik% teina kolica *(,
p%linijska teina ueta *(1m,
L%du#ina okna od vrha tornja do navozita *m,
(0%teina korisnog tereta u izvoznoj posudi *(,
Pri dimenzionisanju voice se proraunavaju na istroeni popreni presjek, ta#ela +.
=a izvozne posude sa hvataljkama, voice se proraunavaju samo na izvijanje i
pritisak. Poto se ukupna sila prenosi na dvije voice, mjerodavna je statika sila za
proraun P&9P1+, gdje je:
, ( * < L p ( I P
0
+ + =
Iz uvjeta da je sigurnost 96 u odnosu na kritinu silu slijedi prema Kuleru:
)k96P&9+P
Poto je:
, ( * :
l
I K
)
+
min
+
k

=

Potre#an momenat inercije je
, cm * <
K
l P +
I
6
+
+
min

, cm * <
K
l , L p ( I * +
I
6
+
+
0
min

+ +
=

K%modul elastinosti materijala voice *(1cm

+
, ta#ela 3.
l%rastojanje izmeu dvije popreke *cm,
l9lr%raun sa zglo#nim uvrenjem krajeva voice
&4
Aa#ela 3.
-rsta drveta @vrstoa drveta *k(1cm
+
,
Pritisak pV Pritisak p
=atezanje 2avijanje >odul
elastinosti K
Pmorika +,6 /,D 6,& D3+
Rela +,4/ 6,D 6,4 ?,D D3+
7or 3 ?,6 ?,4 6,D D3+
Lrast 3,6 &,+ ?,/ /,6 &030
(a osnovu odreenog minimalnog momenta inercije, iz ta#ele + #ira se odgovarajui
presjek voice *prva vea vrijednost,.
Povrina poprenog presjeka voice:
, cm * < h # B
+
=
Poluprenik inercije:
, cm * <
B
I
i
min
min
=
-itkost:
min
i
l
=
ako je Wkvri se provjera prema EF postupku.
=a izraunato uzimamo vrijednost za drvo
Potre#na povrina poprenog presjeka voice:
, cm * <
+
P
B
+
p

Bko je BNTB do#ro smo iza#rali voice
Provjera naprezanja na pritisak
, cm 1 k( * <
B +
P
+
st

=
8ozvoljeno naprezanje
, cm 1 k( * <
+
p
doz

=
96
-oice su do#ro iza#rane ako je:
dozst

8imenzionisanje spojnih elemenata drvenih voica za nosae voica, vri se
proraunavanjem vijaka na savijanje i zatezanje, kao i krajeva voica na povrinski
pritisak.
8imenzionisanje spojnih elemenata metalnih voica za nosae voica vri se na silu
otpora trenja, izazvanog pritezanjem voice uz nosa, sa propisanim $aktorom sigurnosti
spojnih elemenata, u odnosu na prekidnu vrstou materijala od koga su izraeni.
&5
ili
Aehniki kapacitet:
e d
g
h
A n
P
P

< *t1h,
Ae%e$ektivno dnevno vrijeme rada *npr &5h dnevno,
(d%#roj radnih dana godinje *300 dana,
Aehniki kapacitet se koriguje, koe$icijentom neravnomjernosti do#ave kn i koe$icijentom
vremenskog iskoritenja kv.
&D
v
n
Q
h h
k
k
P P =
< *t1h,
-isina odvozita:
ho 9 0,6&
h
Q < *m,
'kupna visina izvoza:
LQ 9 Lo ; ho< *m,
o
H % du#ina okna *m,

'kupna visina izvoza+ ,- . ,o / 0o1 234
>aii
+0
+&
IZVOZ SA )I5IN&RI'NIM BUBNJEVIMA
+zvozni sitem sa cilindri!nim bubnjevima se koriste za izvoz za male i srednje dubine
izvozni, okana do "--m' .a manja izvozna postrojenja koristi se jedan bubanj, dok za
ve/a izvozna postrojenja isklju!ivo se koriste sistemi sa dva cilindri!na bubnja' Kod
++
sistema sa dva bubnja svaki kraj ueta u!vr/en je za odgovaraju/u spoljanju ivicu
svoga bubnja' 0ubnjevi su u!vr/eni na zajedni!kom vratilu' 1 ovom slu!aju jedno ue
se namotava ili odmotava sa gornje strane bubnja, a drugo se odmotava ili namotava na
svom bubnju sa donje strane' 2lavno vratilo je vezano sa motorom preko spojnice, a
izme)u vratila motora i vratila sa bubnjevima ugra)en je reduktor'
2lika &.
(a slici +. prikazano je postrojenje sa dva cilindrina #u#nja.
&%cilindrini #u#njevi
+%eljusne konice
3%reduktor
6%indikator poloaja izvozne posude
/%spojnica
?%komandni pult
4%sigurnosna konica
5%manevarska konica
D%pogonski motor
&0%vratilo
+3
vratilo
#u#njevi
leajevi
a) neuravnoteeni sistem izvoza sa bubnjevima3 b) uravnoteeni sistem izvoza sa
bubnjevima
(ezgodna strana primjene ueta za ravnoteu ogleda se u slijedeem:
%ne moe se regulisati duina ueta,
%ne moe se o#avljati izvoz sa vie horizonata.
.dreivanje du#ine za koju je korisno upotrije#iti uravnoteeni sistem moe se izvesti
pomou jednaine:
0
k ksp
N
G G
1
1200
H
+
+
=
*m,
L%stvarna du#ina okna
'koliko je LWLNpotre#no je ue za ravnoteu, a ukoliko je LTLN nije potre#no.
ANA5IZA ZATEZNI, I VU'NI, SI5A ZA NEURAVNOTE%ENI SISTEM SA
BUBNJEVIMA$
A4 Teoe"6ka !7#8a 6ila 7 po#e"8o3 peiod7 7b9a8:a
=atezna sila u uetu na strani pune izvozne posude
a
;
, p N <
= , p N < S
>
? > ?

+ +
+ + + + =
SISTEM SA BUBNJEVIMA
6
3
&
+
?
/
6
/
&
+
5
D
4
?
/
4
a #
+6
=atezna sila u uetu na strani prazne izvozne posude
a
g
h p G
W h p G S
2 2

+
+ =
Aeoretska vuna sila u ovom periodu, predstavlja razliku zateznih sila izmeu optereene
i neoptereene strane.
2 1 01
S S F =

(tpor kretanju koa kroz okno W=W1 /2=W2 /2=(0,05 do 0,1) No

B4 Teoe"6ka !7#8a 6ila 8a ka:7 peioda 7b9a8:a
2
&
X
&
pL
m
&
a
I;(
0
a

2
+
X
+
ph
m
+
a
I
a

+/
=atezna sila u uetu na strani pune izvozne posude
( )
( )
a
;
S 0 p N <
= S , p N < S
? o >
? ? o > @

+ +
+ + + + =
2o&%preeni put u periodu u#rzanja *m,
=atezna sila u uetu na strani prazne izvozne posude
( )
( )
a
g
S h p G
W S h p G S
1 o
2 1 o 4

+ +
+ + =
Aeoretska vuna sila u ovom periodu, predstavlja razliku zateznih sila izmeu optereene
i neoptereene strane.
2
&
X
&
p*L%2
o&
,
m
&
a
I;(
0
a

2
+
X
+
P*h;2
o&
,
m
+
a
I
a

+?
4 3 01
S S F =

)4 Teoe"6ka !7#8a 6ila 8a po#e"k7 peioda 8o3al8e !oA8:e

=atezna sila u uetu na strani pune izvozne posude
( )
? ? o > B
= S , p N < S + + + =
2o&%preeni put u periodu u#rzanja *m,
=atezna sila u uetu na strani prazne izvozne posude
( )
2 1 o 6
W S h p G S + + =
2
/
X
&
p*L%2
o&
,
I;(
0

2
?
X
+
P*h;2
o&
,
I

+4
Aeoretska vuna sila u ovom periodu, predstavlja razliku zateznih sila izmeu optereene
i neoptereene strane.
6 5 02
S S F =

&4 Teoe"6ka !7#8a 6ila 8a ka:7 peioda 8o3al8e !oA8:e

=atezna sila u uetu na strani pune izvozne posude
( )
? C o ? o > D
= S S , p N < S + + + =
2o&%preeni put u periodu u#rzanja *m,
=atezna sila u uetu na strani prazne izvozne posude
( )
2 2 o 1 o 8
W S S h p G S + + + =
2
4
X
&
p*L%2
o&
%2
o+
,
I;(
0

+5
Aeoretska vuna sila u ovom periodu, predstavlja razliku zateznih sila izmeu optereene
i neoptereene strane.
8 02
S S F =

E4 Teoe"6ka !7#8a 6ila 7 po#e"8o3 peiod7 76poe8:a

=atezna sila u uetu na strani pune izvozne posude
( )
( )
a
;
S S , p N <
= S S , p N < S
C o ? o >
? C o ? o > E

+ +
+ + + =
2
5
X
+
P*h;2
o&
;2
o+
,
I

2
D
X
&
p*L%2
o&
%2
o+
,
m
&
a
I;(
0
a

+D
=atezna sila u uetu na strani prazne izvozne posude
( )
( )
a
;
S S 0 p <
= S S 0 p < S
C o ? o
C C o ? o ?>

+ + +
+ + + + =
Aeoretska vuna sila u ovom periodu, predstavlja razliku zateznih sila izmeu optereene
i neoptereene strane.
10 9 03
S S F =

F4 Teoe"6ka !7#8a 6ila 8a ka:7 peioda 76poe8:a

=atezna sila u uetu na strani pune izvozne posude
a
;
0 p N <
= 0 p N < S
>
? > ??

+ +
+ + + =
2
&0
X
+
p*h;2
o&
;2
o+
,
m
+
a
I
a

30
=atezna sila u uetu na strani pune izvozne posude
a
;
, p <
= , p < S
C ?C

+
+ + =
Aeoretska vuna sila u ovom periodu, predstavlja razliku zateznih sila izmeu optereene
i neoptereene strane.
12 11 03
S S F =

O&REIVANJE SNA<E PO<ONSKO< MOTORA

2tvarne vune sile:
2
&&
X
&
ph
m
&
a
I;(
0
a

2
&+
X
+
pL
m
+
a
I
a

3&
! kN " # a
g
H p
m F F
! kN " # a
g
H p
m F F
! kN " # F F
! kN " # F F
! kN " # a
g
H p
m F F
! kN " # a
g
H p
m F F
2 $%& 03 06
2 $%& 03 05
02 04
02 03
1 $%& 02 02
1 $%& 01 01

+ +

+ +

' z#ir reduciranih masa ulaze: masa #u#njeva, masa uetnjaa, masa rotora motora I
masa zupastog prenosa. Pored navedenih masa na #u#njevima se uvijek nalazi namotana
duina jedne strane ueta.
' nekim sluajevima stvarna vuna sila na kraju perioda usporenja moe imati negativnu
vrijednost. Poto je u toku izvoza vuna sila promjenljiva veliina, za izraunavanje
snage motora mjerodavna je e$ektivna sila.
! kW " #
' F
N
! kN " #
(
&t F
F
! s " #
3
t
( (
! s kN " # t
2
F F
t
2
F F
t
2
F F
&t F
)
%
sp l * m )
0
(
0
2
%
m
0
2
3
2
06 05
2
2
04 03
1
2
02 01
(
0
2

=
=
=
+ =

+
+

+
+

+
=

VRATI5A IZVOZNI, POSTROJENJA

-ratila i osovine izrauju se od elika sa minimalnom prekidnom vrstoom >9/00(1mm
+
.
!ako je vratilo optereeno i na torziju, za odreivanje $iktivnog momenta savijanja, uzima se torzioni
momenat koji nastaje pri normalnom prenosu snage:
, (m * <
n
(
D/6/ >
#
mo
t
=
(mo%nominalna snaga pogonskog motora *kX,
(#%#roj o#rtaja #u#nja ili !oepe kotura *min
%&
,
3+
( )
( )
( )
! kNm " #
4
+
F
2
+
F
4
+ 3
F M
! kNm " #
4
+
F
2
+
F M
! kNm " #
4
+
F M
! kN " #
+
4
+
F
2
+
F
4
+ 3
F
F
! kN " #
f
f f
F
, - +
+ 6
, -
f
! m " #
2
+
-
! m " #
2
+
a
, - +
+ 6
, - F
f
! m " #
4
+
-
! m " #
4
+ 3
a
6
! a , " F
, - +
+ 6
, - F
f
! m " #
2
+
,
! m " #
4
+ 3
-
! m " #
4
+
a
! m " !# 3 , 0 . " 2 +
! /m 0 kN " # 39 , 0
! /m 0 kN " #
! /m 0 kN " # 10 0
. p$ a 2
p$ a .
1 1
2 p$ . p$
1
.
2 1
.
2 2
.
2 .
-
.
.
2 2
2
2
2 2 p$
2
2
2
3
1 p$
2 2
1
2
1 p$
1
1
1
2
&f &
2 M
&f
2
M M
+

=
=
=
+

=
+
=

=
=
=

=
=

=

+

=
=

=
=
+ =
=
=
=

33
( )
, cm * < d & , & d
, cm * <
> 3+
d
, k(cm * < > > ?/ , 0 > 3/ , 0 >
33 , &
, k(cm * < &0 1 > >
, k(cm * < &0 1 > >
, (m * <
n
(
D/6/ >
iv
3
d$
i
iv
+
t 0
+
$ $ i
d
d$
0
$ $
t t
#
t
=

=
+ + =

=
=
=
=

OSOVINE IZVOZNI, POSTROJENJA

Proraun osovina se vri prema statikom sistemu slika &.
( )

=
=
o
+
o
&
D0
D0
.znaka )prili 2p%raunska prekidna sila ueta *k(,
Y
)
pr&
)
pr+
Y16
36
Prema poloaju sila primjenjujui kosinusnu teoremu:
( ) [ ]
( ) [ ]
( )
! /m " #
M 32
&
! kN/m " #
2
2
F M
! kN " # F 3 3 F
! kN " #
+
3 3 3
2
2
F
! m " # 2 2 +
! kN " # 90 /os 1 2
3
F
3
! kN " # 90 /os 1 2 F 3
! /m 0 kN " #
! /m 0 kN " # 10 0
3
&f
ma,
4o
)*
1 ma,
. 2 1 1
o
1 2
)*
.
)* o
p$
2
p$ 1
2 M
&f
2
M M

=
=
+ =
+
=
=
+ =
+ + =
=
=
3/