Sveuilite Jurja Dobrile u Puli

Odjel za ekonomiju i turizam

Dr. Mijo Mirkovi
Tihana ijovi
Proces odluivanja
Seminar!ki rad
Pula" #$%%.
Sveuilite Jurja Dobrile u Puli
Odjel za ekonomiju i turizam
Dr. Mijo Mirkovi
Tihana ijovi
Matini broj& %'$()(*+%,'$+" izvanredna !tudenti-a
Smjer& Mana.ement i /oduzetnitvo" +. .odina
Proces odluivanja
Seminar!ki rad
0ole.ij& Po!lovno odluivanje
1o!itelj kole.ija& dr.!-. 2ioleta 3u.ar
Pula" !r/anj #$%%.
#
S4D564J
72OD*
% OS1O28 P5O98S4 POSO21O: OD7;<241J4 '
%.% Pojam i de=ini-ija odluivanja......................................................................................'
%.# Odluka..........................................................................................................................>
# 25ST8 7 P5O98S7 OD7;<241J4 (
#.% Pro.ramirano i ne/ro.ramirano odluivanje................................................................(
#.# Pojedinano i .ru/no odluivanje................................................................................)
#.#.% Praktian /rimjer .ru/no. odluivanja...............................................................%%
#.+ Pro!u?ivanje" intui-ija i ra-ionalno odluivanje........................................................%#
#.+.% Odluivanje na temelju /ro!u?ivanja..................................................................%#
#.+.# <ntuitivno odluivanje.........................................................................................%+
#.+.+ 5a-ionalno odluivanje.......................................................................................%+
+ @4A8 7 P5O98S7 OD7;<241J4 %*
+.% @aza /ri/reme odluke.................................................................................................%'
+.%.% <denti=ika-ija /roblema.......................................................................................%'
+.%.# De=iniranje zadatka.............................................................................................%'
+.%.+ 4naliza /o!tojee. !tanja....................................................................................%>
+.%.* TraBenje alternativnih rjeenja /roblema............................................................%>
+.%.' 2rednovanje !vih alternativnih rjeenja..............................................................%,
+.# Donoenje odluke.......................................................................................................%,
+.+ Provo?enje odluke......................................................................................................%(
+.* 0ontrola /rovo?enja odluke.......................................................................................%(
* A40J7;40%)
<T854T754 #$
POP<S S<04 #$
+
UVOD
Tema ovo. !eminar!ko. rada bila je motivirana radom u!/jenih mana.era. 7!/jeni
mana.eri dono!e kvalitetne odluke i vrlo !u vaBna /olu.a za -jeloku/ni u!/jeh neko.
/oduzea ili or.aniza-ije. Ponekad je takve odluke lako donijeti" ali u veini !luajeva to je
/rilino kom/lek!an zadatak. Moraju !e uzeti u obzir !va o.ranienja" o.ranieni re!ur!i i
najee kratki vremen!ki rokovi. Ta o.ranienja dodatno oteBavaju donoenje kvalitetne
odluke. 7 /ro-e!u odluivanja /o!toji nekoliko vr!ta odluka i u!/jean mana.er treba
/re/oznati koju u odre?enoj !itua-iji izabrati. Aa neke odluke je /otrebno i vie o!oba. Tada
!e radi o .ru/nom odluivanju. 7 !amom /ro-e!u odluivanja /o!toji nekoliko =aza" a izlazni
rezultat /ro-e!a odluivanja je !ama odluka. 0valiteta odluke ovi!i o mno.o inila-a" a jedan
od najvaBnijih je znanje i i!ku!tvo mana.era.
7 /rvom /o.lavlju dotaknute !u o!nove /o!lovno. odluivanja. O/i!an je /ojam odluivanja.
Tako?er i odluka kao rezultat u /ro-e!u odluivanja. 1avedeno je i to !vaka odluka treba
!adrBavati.
7 dru.om /o.lavlju navedene !u vr!te u /ro-e!u odluivanja. Obra?eno je /ro.ramirano i
ne/ro.ramirano odluivanje" zatim /ojedinano i .ru/no odluivanje" te odluivanje na
temelju /ro!u?ivanja. <!to tako" ra-ionalno odluivanje i odluivanje na temelju intui-ije. 1a
/rimjeru u /rak!i objanjeno je !ku/no odluivanje.
7 treem /o.lavlju obra?ene !u =aze u /ro-e!u odluivanja. Po nekim autorima /ro-e!
odluivanja zavrava donoenjem odluke" dok /o dru.im /ro-e! odluivanja ukljuuje i
/rovo?enje odluke" te kontrolu /rovo?enja odluke. Obra?ena je =aza /ri/reme odluke. Ona
ukljuuje identi=ika-iju /roblema" de=iniranje zadatka" analizu /o!tojee. !tanja" traBenje
alternativnih rjeenja i vrednovanje tih rjeenja. Aatim je obra?ena =aza donoenja odluke"
=aza /rovo?enja odluke i =aza kontrole /rovo?enja odluke.
5ad je /o/raen i jednom !likom" a zavrava zakljukom u komu je vrlo !aBeto /rikazana
tematika ovo. !eminar!ko. rada" odno!no /ro-e! odluivanja.
*
1 OSNOVE PROCESA POSLOVNOG ODLUIVANA
1!1 Poja" i de#inicija odluivanja
Odluivanje je !a!tavni dio !vakodnevne aktivno!ti" ne !amo mana.era ne.o i !vih na!.
De=ini-ija odluivanja ima nekoliko" /o jednoj odluivanje je /o !amoj de=ini-iji /ro-e! koji
traje odre?eno CduBe ili krae vrijemeD" a zavrava donoenjem odluke.
%
0od !vih de=ini-ija
je zajedniko to to !e radi o izboru izme?u vie inai-a. Eitno je da !e radi o /ro-e!u" koji
traje krae ili duBe vrijeme" u kojem !e vri izbor izme?u dvije ili vie mo.uno!ti" da bi !e
rijeio /roblem zbo. koje. !mo !e i odluili na odluivanje.
Svi !mo mi u /rili-i da !vakodnevno dono!imo raznovr!ne odluke. Odluivanje je /ro-e!
izbora koji obuhvaa niz uza!to/no /ovezanih aktivno!ti koje nam /omaBu /ri ra-ionalnom
rjeavanju /roblema. 7 !utini" odluivanje /re!tavlja izbor !mjera djelovanja izme?u vie
alternativa i !amo je korak u /laniranju. 7/ravljanje or.aniza-ij!kim /romjenama u uvjetima
turbulentno. okruBenja je jedan od najznaajnijih i najteBih zadataka !a kojima !e mana.eri
dana! !u!reu. Suvremeno odluivanje !e odvija u uvjetima kratkih vremen!kih rokova !a
nedovoljno /ouzdanim /oda-ima. To !u okolno!ti vi!oko. rizika. Potrebno je /ronai naine
za brBe" lake i kvalitetnije donoenje /o!lovnih odluka. O!/o!obljavljanje mana.era za
i!/ravno i /ravovremeno rea.iranje /ri rjeavanju !loBenih /roblema i donoenju znaajnih
u/ravljakih odluka !tvar je znanja" i!ku!tva i trenin.a.
Dakle" odluivanje je /ro-e! donoenja odluka radi rjeavanja konkretnih /roblema koje !mo
uoili. Odluivanje je /ri!utno i u /o!lovnom i u /rivatnom Bivotu. Donoenje odluka u
/rivatnom Bivotu ovjeka /rven!tveno !e o!lanja na ovjekovu intui-iju. 4li nije !vejedno radi
li !e o !vakodnevnim rutin!kim odlukama ili o onima koje !u vaBne za Bivot /ojedin-a jer kod
ovih dru.ih treba biti /uno o/rezniji. 0onkretan izbor u /rivatnom Bivotu tie !e u /ravilu
dotino. /ojedin-a" eventualno nje.ove uBe ili ire obitelji. Po!lovno odluivanje ne moBe !e
o!lanjati !amo na intui-iju" ve zahtijeva vie !i!tematino!ti. Ovi!no od razine na kojoj !e
vri" tie !e manje. ili vee. broja za/o!lenih /a i !vih .ra?ana neke zemlje. 3to je razina
odluivanja via" .ledajui ! a!/ekta ra!/ona od.ovorno!ti" to je i odluivanje vaBnije" jer !e
tie veliko. broja lanoa or.aniza-ije /a u !luaju /o.rene odluke to moBe imati
kata!tro=alne /o!ljedi-e za /oduzee kao -jelinu.
%
Sikavi-a" P. i dr.& Poslovno odluivanje" <n=ormator" Aa.reb" %))). !tr. )
'
Po!lovno odluivanje je !vako odluivanje koje !e ne tie /rivatno!ti. Po!lovno odluivanje
je izbor izme?u dvije ili vie varijanti rjeavanja /roblema" ali u /o!lovnim !itua-ijama. <z
to.a !lijedi da nema nikakve razlike izme?u /rivatno. i /o!lovno. odluivanja to !e tie
naina odluivanja" =aza u /ro-e!u odluivanja" imbenika koji utjeu na odluivanje i
okolno!ti u kojima !e odluuje. 5azlika je jedino u tome tko je !ubjekt odluivanja. je li to
ovjek kao /rivatna o!oba ili ovjek kao /ravna o!oba. 7 /o!lovnom odluivanju" /o!lovne
odluke dotiu vei ili manji broj lanova or.aniza-ije" a /onekad i !ve za/o!lene. 7
/rivatnom odluivanju odluke !e tiu !amo dotine o!obe i eventualno nje.ove uBe ili ire
obitelji.
1!$ Odlu%a
Donoenje odluka ili odluivanje je /ro-e! biranja izme?u vie mo.uno!ti. To je temeljni
mi!aoni /ro-e! koji !e !a!toji od /re/oznavanja i biranja mo.uih rjeenja koja vode do
neko. Beljeno. !tanja. Odluivanje rezultira odabirom ak-ije koju treba /oduzeti ili !trate.ije
koju treba /rimijeniti u /rak!i.
#
<ma nekoliko de=ini-ija odluka. Svim de=ini-ijama je
zajedniko to da odluka /red!tavlja izbor izme?u vie mo.uno!ti. Po jednoj de=ini-iji
odluka je rezultat /ro-e!a odluivanja izme?u vie mo.uno!ti rjeenja /roblema. Da !e
/roblem u!/jeno moBe rijeiti" odluka mora biti nedvo!mi!lena" /re-izna" realna i ja!na.
Tako?er" mora biti done!ena na vrijeme. Svaka odluka treba !adrBavati&
!ubjekat" objekat" !trukturu ili !u!tav na koji !e odluka odno!i i koji odluku treba
realizirati"
aktivno!ti koje treba izvriti radi realiza-ije odluke"
!u!tav -iljeva koje treba o!tvariti kroz realiza-iju odluke"
!u!tav o.ranienja ili limitirajuih imbenika"
termine i rokove" te /ro!torne" vremen!ke kao i dru.e re!ur!e"
!u!tav materijalno F tehniko." =inan-ij!ko. i dru.o. o!i.uranja realiza-ije odluke.
Donoenje odluka nije uo/e jedno!tavan zadatak. 2rlo je teko" a /onekad .otovo i
nemo.ue" donijeti odluku koja e imati !amo /ozitivne e=ekte kao krajnji rezultat. 1aime"
donoenjem odluka uvijek !e razrjeava neki /roblem i nema odluke koja nema !voje
#
htt/&GGHHH./o!lovni=orum.hrGmana.ementGdono!enjeIodluka.a!/ C%#.$,.#$%%.D
>
/ozitivne i ne.ativne !trane. Abo. to.a !e uvijek na!toji donijeti odluku koje e imati vie
/ozitivnih ne.o ne.ativnih /o!ljedi-a. Pro-e! donoenja i!/ravne odluke nije jedno!tavan"
na/rotiv vrlo je kom/lek!an zadatak Cvidi !lika %D.
Slika %& Pro-e! donoenja odluke
<zvor& Sikavi-a" P. i dr.& Poslovno odluivanje" <n=ormator" Aa.reb" %))). !tr. %+$
,
$ VRS&E U PROCESU ODLUIVANA
Odluivanja ima nekoliko vr!ta. 4ko na odluivanje .ledamo ! a!/ekta /roblema i /itanja o
kojima !e odluuje tada /o!toje dvije vr!te& 'ro(ra"irano odluivanje i ne'ro(ra"irano
odluivanje. 4ko !e .leda !tajalite no!itelja /ro-e!a odluivanja onda imamo /odjelu na&
'ojedinano odluivanje i (ru'no odluivanje. 7 /o.ledu naina odluivanja moBemo
razlikovati tri vr!te odluivanja& in)ui)ivno odluivanje" odluivanje na )e"elju
'rosu*ivanja i racionalno odluivanje. Tako?er odluke mo.u biti ru)ins%e" ada')ivne i
inova)ivne. 5utin!ke odluke mo.u !e izjednaiti !a /ro.ramiranim odlukama tj. ! odlukama
koje !e dono!e /o u!taljenim kriterijima odluivanja. 4da/tivne odluke vie !e bave
/roblemima ne.o !amim zadatkom. <novativne odluke znae velike /romjene u aktivno!tima"
u!mjerene !u na /romjenu -iljeva" !vrhe i /olitike /oduzea. Tako?er odluke mo.u biti
s)ru%)urirane i nes)ru%)urirane. Strukturirane odluke dono!e !e u okviru odre?ene !trukture
i uvjetovane !u tom !trukturom" najee !u /ro.ramirane odluke koje !e u /ravilu dono!e na
niBim razinama mena.menta. 1e!trukturirane odluke !u one koje !e dono!e u !itua-ijama
.dje nema !talnih ulo.a ni linija komunika-ija. 1ajee !u to ne/ro.ramirane odluke koje !e
dono!e" u /ravilu" na razini to/ mena.ementa.
$!1 Pro(ra"irano i ne'ro(ra"irano odluivanje
Pro(ra"irano odluivanje jedan je od naina odluivanja koji !e kori!ti za rjeavanje
rutin!kih /roblema.Pro.ramirano odluivanje karakterizira /oznata /ro-edura" /o!tu/ak
odno!no kora-i u odluivanju. Taj nain odluivanja kori!ti !e za rjeavanje /roblema koji !e
/onavljaju
+
Pro.ramirano odluivanje karakterizira&
dobro !trukturirani /roblemi koje treba rjeiti"
ja!an kriterij /rovo?enje /ro-e!a odluivanja"
/rimjerena do!tu/no!t in=orma-ija /otrebnih za odluivanje"
lako odre?ivanje inai-a za rjeavanje /roblema"
i /o!tojanje relativne !i.urno!ti kako e izabrana inai-a biti u!/jena.
+
Sikavi-a" P. i dr.& Poslovno odluivanje" <n=ormator" Aa.reb" %))). !tr. %*(
(
Pro.ramirano odluivanje kori!ti !e na !vim razinama odluivanja. 2ie je za!tu/ljeno na
niBim razinama mana.ementa" dok mana.eri na viim razinama kori!te .a u manjoj mjeri.
Ne'ro(ra"irano odluivanje /rimjenjuje !e u !itua-ijama koje !e javljaju /rvi /uta.Aa
razliku od /ro.ramirano. odluivanja ne/ro.ramirano odluivanje /rimjenjuje !e u
!itua-ijama koje ni!u redovne i koje !e ne /onavljaju. 7 /ro-e!u donoenja ne/ro.ramiranih
odluka nema /oznatih /o!tu/aka i modela donoenja odluka" ve je !vaka !itua-ija nova i
treba je rijeavati /ojedinano.
*
1e/ro.ramirano odluivanje bavi !e ne!trukturiranim
/roblemima koji !u novi" neja!ni i !labo de=inirani. 0arakterizira .a&
!labo de=iniranje /roblema o kojem !e odluuje"
/rimjena !amo u izvanrednim !itua-ijam"
/rimjena u novim !itua-ijama koje !e ne /onavljaju"
i .eneriranje malo. broja inai-a za rjeavanje /roblema" a najee !amo jedne.
1ajei je oblik odluivanja na najviim razinama mana.menta" a /o!ebno na razini to/
mana.ementa. 1e/ro.ramirano odluivanje temelji !e na intui-iji" i!ku!tvu i znanju
dono!itelja odluka.
Pro.ramirane odluke !u lake" jer /ro.ramirane odluke dono!itelj moBe dono!iti na ra-ionalan
nain /o nekom /oznatom /o!tu/ku. TeBe" ne/ro.ramirane odluke moraju !e dono!iti /omou
intui-ije" jer kod tih odluka za ra-ionalan /ri!tu/ nema vremena" a ni elemenata /otrebnih za
odluivanje.
$!$ Pojedinano i (ru'no odluivanje
Pojedinano odluivanje je odluivanje .dje odluke dono!i jedna o!oba" odno!no /ojedina-.
Pojedinano odluivanje e!to je brBi /ro-e! odluivanja i izbje.ava /roblem !ku/no.
miljenja" ali zbo. to.a no!i !a !obom veliku od.ovorno!t za /o.rene odluke. Odluka
/ojedin-a moBe biti rezultat trenutno. emotivno. !tanja ili o!jeaja /ojedin-a. Pojedinano
odluivanje razlikuje !e od .ru/no. odluivanja. 1ajvea razlika je u broju !udionika u
/ro-e!u odluivanja. Prema karakteru" /o.ledu na Bivot i o!talim o!obno!tima razlikuju !e
/ojedini dono!itelji odluka. Po!toje etiri ti/a /ojedinanih dono!itelja odluka" a to !u&
*
Sikavi-a" P. i dr.& Poslovno odluivanje" <n=ormator" Aa.reb" %))). !tr. %*(
)
Iracionalna oso+a F /redlaBe jednu odluku unato !trahovima i tje!kobi" takve !u
odluke vo?ene ne!vje!nim motivima u /ozadini kojih !u ve navedeni !trahovi.
,rea)ivna oso+a F u odluivanju !lijedi /ot/uni razvoj !vo. unutarnje. ja " odluke
!u vo?ene Beljom za vla!titim razvojom i a=irma-ijom /a i na raun vanj!kih =aktora.
,lasian ili racionalan )i' F dono!itelji odluka !u /ot/uno in=ormirani i ekonom!ki
motivirani da done!u odluku u uvjetima objektivno!ti.
Ad"inis)ra)ivni )i' F dono!i odluke u uvjetima o.raniene ra-ionalno!ti" a u
odliivanju teBi /rihvaanju" ne najbolje inai-e" ve /rve /rihvatljive inai-e
rjeavanja /roblem.
Prema !klono!ti ili ne!klono!ti riziku /ojedinani dono!itelji odluke dijele !e i na !lijedee
ti/ove&
I-+je(ava)elj 'ro+le"a F ima ni!ku toleran-iju /rema neizvje!no!ti i riziku.
Rje.ava)elj 'ro+le"a F ima !rednju toleran-iju /rema neizvje!no!ti i riziku. 0ada !e
takve o!obe !uoe !a /roblemom ne /okuaju ih !/rijeiti.
&ra(a)elj 'ro+le"a / tolerira rizik i ne!i.urno!t u odluivanju. To za o!obe to.a ti/a
/red!tavlja izazov" a zadovolj!tvo nalaze u !u/ro!tavljanju neizvje!no!ti.
Prilikom /ojedinano. odluivanja treba !e voditi rauna da !e ne razvije u autokrat!ki !til
odluivanja. Taj !til je /rihvatljiv !amo u iznimnim !itua-ijama jer /ojedina- .enerira manji
broj ideja i mo.uno!ti za rjeenje /roblema.
Gru'no odluivanje /red!tavlja nain /o!lovno. odluivanja ili odluivanja uo/e u kojem
odluke dono!e !ku/ine ljudi !trukturirane /o razliitim o!novama. O!novno obiljeBje
.ru/no. odluivanja i djelovanja je!t da odluke dono!i" a onda i /rovodi manja ili vea .ru/a.
;lanove .ru/e najee /ovezuju zajedniki intere!i i moraju me?u!obno komuni-irati /a
tako dijele ulo.e u o!tvarivanju zajednikih -iljeva. Svaka .ru/a u /ravilu je i /od.ru/a neke
vee .ru/e" a radi u!/jeha odluivanja njezini lanovi moraju !e /ridrBavati utvr?enih normi
/onaanja..
'
Sku/inu karakterizira !ljedee&
/ovezuju ih zajedniki intere!i"
'
htt/&GGHHH./erkovJ!avjetovanje.hrG!trIradoviGutje-ajImenIk!./d= C%#.$,.#$%%.D
%$
lanovi !ku/ine moraju me?u!obno komuni-irati"
lanovi !ku/ine dijele me?u!obno ulo.e za o!tvarivanje zajednikih -iljeva !ku/ine"
!vaka je !ku/ina za/ravo /o!ku/ina neke vee !ku/ine" a i!to tako !ama moBe imati
!voje /o!ku/ine"
lanovi !e moraju /ridrBavati utvr?enih normi /onaanja.
Aa u!/jeh !ku/no. odluivanja vaBan je !a!tav !ku/ine koja dono!i odluke. 1ajvaBniji
imbeni-i koji utjeu na !ku/no odluivanje !u& !a!tav" veliina" norme i unutarnja
/ovezano!t. Pro-e! .ru/no. odluivanja duBi je i !ku/lji to nerijetko /red!tavlja /re/reku u
nje.ovom koritenju.
2.2.1 Praktian primjer grupnog odluivanja
7lo.a vaBno!ti .ru/no. odluivanja najbolje je vidljiva iz /raktino. /rimjera. Aa /rimjer je
uzet jedan veliki tr.ovaki lana-" tonije 0au=land. 0au=land je komanditno drutvo" a
!jedite je u 1jemakoj. <ma otvoreno /reko ti!uu /o!lovni-a ra!/ore?enih u nekoliko
drBava. 7 Krvat!koj ima oko *$ /o!lovni-a. 3to !e tie or.aniza-ij!ke !trukture" hijerarhija je
/rilino !loBena. <!to tako" i donoenje raznovr!nih i vaBnih /o!lovnih odluka u /o!lovanju
zahtjeva !/o!oban tim mana.era" /uno znanja i /roaktivan nain razmiljanja. 7 ovom
tr.ovakom lan-u /revladava !ku/no odluivanje /rilikom donoenja vaBnih odluka. 7
!ku/inu !u ukljueni mana.eri" voditelji /o!lovni-a" /ravni !trunja-i" marketinki ek!/erti.
:ledano hijerarhij!ki" za!tu/ljeni !u razliiti /ro=ili. Od vrha u/rave do niBih !truktura. <!to
tako" lanovi !ku/ine !e razlikuju /o !vojim !/o!obno!tima i o!obno!tima. 2aBne odluke u
0au=landu dono!e !e .ru/nim odluivanjem. ;lanove u toj .ru/i /ovezuju zajedniki intere!"
a to je /ro=itabilno!t i o!obno na/redovanje u u!/jenoj or.aniza-iji. ;lanovi .ru/e
me?u!obno komuni-iraju i dijele ulo.e za o!tvarivanje zajedniko. -ilja. Da bi o!tvarili -ilj"
mora biti !vaki lan .ru/e dobro in=ormiran o /roblemu.
0au=land je u!/jena tvrtka" veliki dio u!/jeha moBe zahvaliti donoenju kvalitetnih odluka
koju dono!i u!/jean tim. Sku/inu !adrBi nekoliina vrlo kvalitetnih lanova koji !e i!tiu
!vojim znanjem u /ojedinim /odrujima. Ta znanja !u raznovr!na" a !vaki lan !ku/ine je
ek!/ert za odre?eno /odruje. Me?u!obno !e nado/unjuju i komuni-iraju. Sku/ina za najteBe
odluke broji 'J, lanova" to je vrlo o/timalan broj. 2elika /redno!t u toj !ku/ini je to !e
autoritet C/oloBaj u !trukturi /oduzeaD ne zlou/otrebljava. 1a/rotiv" lanovi !ku/ine koji !u
%%
/o hijerarhiji niBe" vrlo !lobodno izlaBu !voje ideje. Takav nain ne !/utava kreativno!t. Jer
!ama injeni-a da je netko u hijerarhiji na viem /oloBaju" ne mora znaiti i da e nje.ova
ideja biti bolja. Sku/no odluivanje u 0au=landu !/ada u =ormalnu !ku/inu jer ima u/ravu i
nadzorni odbor. @ormalna !ku/ina je vezana za !trukturu /oduzea. 0od donoenja teBih
odluka bitan je i !tatu! lanova. 7nutar =ormalne !ku/ine /o!toje i ne=ormalne. One !e
=ormiraju na o!novu intere!a /ojedina-a i rezultat !u /rirode /o!la. Dru.i ti/ je /rijatelj!tvo
izme?u lanova !ku/ine van /o!la. Sku/ina je najee trajna jer je dio !trukture /oduzea. 7
nekim !itua-ijama vr!ta !ku/ine moBe biti i /rivremena. To je !luaj kada !e n/r. .radi nova
/o!lovni-a u nekom .radu. Te odluke traju /rivremeno dok !e objekat ne !a.radi. Sku/ina za
.ru/no odluivanje u 0au=landu !/ada u hetero.eno jer !vi lanovi nemaju i!te intere!e i
znanja" i!to tako i /oloBaj. 2elika /redno!t !ku/ine u ovom tr.ovakom lan-u je ta to nema
/olariza-ije niti je izraBeno !ku/no miljenje. To je miljenje kada !vi lanovi !ku/ine imaju
i!to miljenje. To najee dolazi u !itua-iji kada je jedan lan izdvojen i nedodirljiv je jer ima
veliku mo. Sku/no miljenje je vrlo o/a!no za kvalitetu odluke. 3to !e tie /arti-i/a-ije u
odluivanje ni!u ukljueni najniBi !lojevi" odno!no tr.ov-i" bla.ajni-e i radni-i.
3to !e tehnike odluivanja tie" u ovom tr.ovakom lan-u najza!tu/ljenija je takozvana
tehnika nominalne !ku/ine. Ta tehnika /ruBa mo.uno!t za /ojedinanu kreativno!t i
lanovi !ku/ine djeluju neovi!no. Svaki lan !ku/ine izabire i ran.ira nekoliko ideja a o!tale
odba-uje. Sku/ina tada izabere ideju !a najviim ran.om. Ponekad !e u 0au=landu kori!ti i
Del/hi tehnika. To !e najee kori!ti za odluke koje zahtjevaju kon!enzu! i kori!te !e
u!lu.e raznih !trunjaka. Strunja-ima !e alju u/itni-i" a oni or.anizatoru vraaju !voje
miljenje. Taj /o!tu/ak !e /onavlja dok !e ne /o!ti.ne kon!enzu!. 0au=land kao moderno
tr.ovako /oduzee /ribje.ava !ku/nom odluivanju. Predno!ti takvo. naina !u oite&
Odluke !u /uno kvalitetnije jer !e /roblemi mo.u ralaniti i /odijeliti lanovima /rema
!/o!obno!tima. Sku/ina tako?er ra!/olaBe !a vie znanja i do!tu/no je /uno vie in=orma-ija.
1edo!tatak je taj to !u odluke nekada ri!kantnije" ali /redno!ti to itekako kom/enziraju.
$!0 Prosu*ivanje1 in)uicija i racionalno odluivanje
7 /o.ledu naina odluivanja moBemo razlikovati tri vr!te odluivanja&
2.3.1 Odluivanje na temelju prosuivanja
Odluivanje na temelju /ro!u?ivanja kori!ti !e u !itua-ijama koje !e /onavljaju" dakle u
/ro.ramiranom odluivanju. To je" dakle" odluivanje na temelju /rijanjih i!ku!tava i znanja
%#
za i!te ili vrlo !line !itua-ije.
>
O!oba /rema vla!titom !u!tavu /ro-jene odre?uje je li neko
rjeenje /oten-ijalno kori!no ili tetno. Pro-jene !u /rethodni-a !vje!no. emo-ionalno.
i!ku!tva i nuBno !u ne!vje!ni /ro-e!i . Temeljem /ro!u?ivanja dono!e !e taktike odluke" u
kojima !u /oznati zahtjevi i !itua-ija" a trebaju /odii razinu e=ika!no!ti. Odluivanje na
temelju /ro!u?ivanja jedan je od najeih naina odluivanja mena.era" a temelji !e na
njihovom i!ku!tvu" dok mu je velika /redno!t i to to !e odluuje brzo i bez nekih dodatnih
trokova.
2.3.2 Intuitivno odluivanje
<ntuitivno odluivanje odluivanje na temelju intui-ije dono!itelja odluke. <ntui-ija !e moBe
de=inirati kao /er-e/-ija i!tine bez !vje!no. razmiljanja. Dono!itelj ne zna obja!niti zato je
/o!tu/io na odre?eni nain. <ntuitivno odluivanje karakteri!tino je za /rivatan Bivot" dok u
/o!lovnom odluivanju /ruBa male mo.uno!ti za izbor o/timalnih rjeenja. <ntuitivnim
odluivanjem dono!e !e o/erativne odluke" koje !u najee /ro.ramirane i !luBe za
rjeavanje rutin!kih /roblema.
2.3.3 Racionalno odluivanje
5a-ionalno odluivanje /rimjenjuje !e kod donoenja !tratekih odluka i /ovezano je !
znan!tvenim metodama odluivanja. Strateke odluke !u najvaBnije odluke i one odre?uju
!trate.iju i -iljeve u buduno!ti. Prilikom ra-ionalno. odluivanja dono!itelj odluka !e !luBi
analitikim metodama i mora biti jako dobro in=ormiran. 7 !kali naina odluivanja"
raionalnom odluivanju /ri/ada najvea vrijedno!t. 5a-ionalno odluivanje temelji !e na
analitikom /o!tu/ku koji !e !a!toji od odre?enih =aza i kori!ti !e u !itua-ijama koje !e ne
/onavljaju. 5a-ionalno odluivanje zahtjeva in=ormirano. dono!itelja odluka i /red!tavlja
onaj dio mena.menta koji je najizravnije /ovezan !a znan!tvenim metodama odluivanja. 7
ra-ionalnom odluivanju /otrebno je dobro /oznavanje !amo. -ilja. 5a-ionalno odluivanje
odvija !e kroz !ljedee =aze&
dija.no!ti-iranje /roblema"
/re/oznavanje o.ranienja u odluivanju"
/re/oznavanje mo.uno!ti odno!no odre?ivanje inai-a"
>
Sikavi-a" P. i dr.& Poslovno odluivanje" <n=ormator" Aa.reb" %))). !tr. %,)
%+
/ro-jena mo.uno!ti odno!no o-jena inai-a"
i izbor odre?ene inai-e odno!no donoenje najbolje odluke
7 !tvarno!ti je teko dono!iti odluke na ra-ionalan nain zato jer !e kao /re/reke
ra-ionalno!ti javljaju mno.a o.ranienja u /ro-e!u odluivanja. To !e odno!i na nedo!tatak
in=orma-ija" vremena i znanja /otrebnih za ra-ionalno odluivanje.
0 2A3E U PROCESU ODLUIVANA
Po!toje dvije o!novne razlike ! a!/ekta raznih autora u /o.ledu odre?ivanja broja =aza /utem
kojih !e o!tvaruje /ro-e! odluivanja. Po nekim autorima /ro-e! odluivanja zavrava
donoenjem odluke. 7 tom /oimanju ima manji broj =aza u /ro-e!u odluivanja. To je /ro-e!
odluivanja u uBem !mi!lu. 1eki autori na /ro-e! odluivanja .ledaju ire /a odluke /rate i
nakon =aze donoenja. Dodaju i =azu /rovo?enja odluka" te =azu kontrole /rovo?enja odluka.
To je /ro-e! odluivanja u irem !mi!lu. Pored razlike koja /o!toji izme?u /ojedinih autora u
/o.ledu odre?ivanja broja =aza u /ro-e!u odluivanja" najvei broj autora me?u!obno !e
razlikuje i u /o.ledu odre?ivanja broja =aza u =azi /ri/reme odluke. 1eki autori /ri/remu
odluke navode kao /rvu =azu /ro-e!a odluivanja" dok !e za neke dru.e autore ta /rva =aza
!a!toji od manje. ili vee. broja dru.ih =aza koje !e kreu u ra!/onu od dvije do o!am =aza.
< /ored to.a to /ojedini autori navode razliit broj =aza u /ro-e!u odluivanja" kod !vih njih"
bez izuzetka" /o!toje neke =aze koje !u nazobilazne i bez kojih !e /ro-e! odluivanja ne bi
mo.ao odvijati.
,
<nte.ralni /ro-e! !e !a!toji od dvije o!novne =aze& @aza donoenja odluke
kojoj /rethodi =aza /ri/reme odluke. MoBe !e zakljuiti kako !ama =aza donoenja odluka
/red!tavlja odre?eni jednokratni in" kojemu /rethode neke aktivno!ti i nakon koje.a !lijede
neke aktivno!ti. Pro-e! u uBem !mi!lu zavrava donoenjem odluke. 4ko odluivanje
!hvaamo u irem !mi!lu" a jedino .a tako i treba !hvatiti" tada ono obuhvaa i /ro-e!
/rovo?enja" odno!no realiza-ije odluke kao i kontrolu /rovo?enja odluke. Donoenje odluke
je najvaBnija =aza /ro-e!a odluivanja. 1joj /rethodi =aza /ri/rema odluka" a nakon nje !lijede
=aze /rovo?enja odluke" te =aza kontrole /rovo?enja odluke.
,
Sikavi-a" P. i dr.& Poslovno odluivanje" <n=ormator" Aa.reb" %))). !tr. %+%
%*
0!1 2a-a 'ri're"e odlu%e
@aza /ri/reme odluke vrlo je bitna =aza /ro-e!a odluivanja. 7 njoj !e dono!itelj odluke
in=ormira o /roblemu i -iljevima u odluivanju" .eneriraju !e mo.ue varijante rjeenja
/roblema te !e vri njihova realiza-ija. @aza /ri/reme odluke !e !a!toji od /et /od=aza&
identi=ika-ija /roblema" de=iniranje zadatka" !nimanje i analiza /o!tojee. !tanja C!ku/ljanje
in=orma-ijaD" traBenje alternativnih rjeenja /roblema i vrednovanja !vih alternativnih
rjeenja.
3.1.1 Identifikacija problema
<denti=ika-ija /roblema trenutak je !/oznaje o /o!tojanju /roblema kao i /otrebe da !e i!ti
rijei. Pro-e! odluivanja za/oinje identi=ika-ijom /roblema. To je /ot/uno lo.ian /rvi
korak /ro-e!a odluivanja jer !e na odluivanje i u/uujemo /oto !e !uoavamo ! nekim
/roblemima u /o!lovanju i or.aniza-iji /oduzeaL
(
. Aanimljiva je analo.ija dija.no!ti-iranja
bole!ti od !trane lijenika i ove /od=aze /ro-e!a odluivanja. 7koliko !e bole!t krivo
dija.no!ti-ira tada e u!lijediti i /o.rena tera/ija. Aato !e identi=ika-ija /roblema jo naziva i
dija.no!ti-iranje /roblema. Taj /roblem treba otkriti odno!no /re/oznati" jer o dobroj
identi=ika-iji ovi!i u!/ijeh ne !amo /reo!talih =aza u /ro-e!u odluivanja" ve u!/jeh
-jeloku/no. /ro-e!a odluivanja. 1ajvaBnije =aze u /ro-e!u identi=ika-ije /roblema !u&
/ro-jena !amo. /roblema i odre?ivanje i !hvaanje uzroka /roblema. Eez ja!no.
dija.no!ti-iranja /roblema" kao i utvr?ivanja razlo.a odno!no uzroka /ojave /roblema"
/reo!tale =aze u /ro-e!u odluivanja bile bi ne/otrebne i be!kori!ne. Mana.er u identi=ika-iji
/roblema" /roblem treba otkriti" /re/oznati i rijeiti. Tako?er i nai uzrok /roblema.
3.1.2 efiniranje !adatka
1akon identi=ika-ije /roblema !lijedi =aza de=iniranja zadatka" odno!no odre?ivanje ono.a
to treba uiniti. Ja!no de=iniran zadatak te realne mo.uno!ti za o!tvarenje omo.uava manji
utroak vremena u o!talim =azama /ro-e!a odluivanja. Tu !e /o!tavlja /itanje to je to to mi
/ro-e!om odluivanja Belimo /o!tii. Aadatak emo /uno lake odraditi kada je /roblem ja!no
identi=i-iran. 1erijetko e !e u /oduzeu ili or.aniza-iji do.oditi da !e mana.ement /odijeli
oko to.a to treba raditi. Odno!no" koji zadatak treba /rioritetno o!tvariti u /o.ledu
nedvo!mi!leno. i ja!no. de=iniranja zadataka. <zuzetno je vaBno /o!tizanje kon!en!u!a to/
(
Sikavi-a" P. i dr.& Poslovno odluivanje" <n=ormator" Aa.reb" %))). !tr. %+#
%'
mana.ementa oko de=iniranja zadataka /oduzea. To je /o!ebno vaBno /o!tii kada je rije o
odluivanju o kru-ijalnim" vitalnim i !tratekim /itanjima /oduzea.
3.1.3 "nali!a postoje#eg stanja
Snimanjem i analiziranjem /o!tojee. !tanja utvr?uje !e ono to imamo na ra!/ola.anju za
rjeavanje /roblema koji Belimo rjeiti. 7 ovoj =azi detaljno analiziramo /o!tojee !tanje"
analiziramo /o!tojee materijalne re!ur!e" kadrov!ke /oten-ijale i o!tala !red!tva koja nam
!toje na ra!/ola.anju. 7 ovoj =azi !uoavamo !e ! /re/oznavanjem o.ranienja u odluivanju.
To je nezaobilazan =aktor u /ro-e!u odluivanja. Dono!itelj odluke kada odluuje i u
naj/ovoljnijim uvjetima" mora voditi rauna o o.ranienjima koja /red!tavljaju okvir unutar
koje. moBemo traBiti inai-e za rjeenje /roblema. 0ada ne bi bilo o.ranienja u odluivanju"
odluke bi !e dono!ile znatno lake" ali ! dru.e !trane ne/o!tojanje o.ranienja u odluivanju
/ovealo bi broj mo.uno!ti rjeenja to bi /roduBilo i !am /ro-e! odluivanja. O.ranienja
odluivanja mo.u biti&
ne/ot/uno!t in=orma-ija dono!itelja odluke"
vremen!ko o.ranienje unutar koje. treba donijeti odluku"
neja!ne okolno!ti odluivanja"
o!obna o.ranienja dono!itelja odluke"
nedovoljna !red!tva za o!tvarivanje -ilja
.O.ranienja /red!tavljaju okvir unutar koje. traBimo inai-e rjeenja /roblema. Odluka je
izbor izme?u Belja i mo.uno!ti" a o.ranienja !e kriju u rijei mo.uno!ti.
3.1.$ %ra&enje alternativni' rje(enja problema
Ovdje !e inai-e navode kao mo.uno!t rjeenja /roblema. 7 ovoj =azi /rovodi !e /o!tu/ak
.eneriranja ideja" zbo. e.a treba na/raviti inventariza-iju mo.uih inai-a rjeenja
/roblema. Ovdje !e jo uvijek ne vrednuju inai-e rjeenja /roblema" ve !e inai-e navode
kao mo.uno!ti rjeenja /roblema.
)
Dobro je da !e .enerira vei broj inai-a rjeenja
/roblema" ali o/et ne /retjerano /uno. S/o!obno!t razvijanja alternativa je redovito jednako
vaBna kao i !/o!obno!t /ravilna izbora me?u njima. ;e!to e /ak domiljato!t" i!traBivanje i
)
Sikavi-a" P. i dr.& Poslovno odluivanje" <n=ormator" Aa.reb" %))). !tr. %+,
%>
zdrav razum iznijeti na vidjelo toliko mno.o alternativa da !ve one ne mo.u biti vrednovane
adekvatno. 7koliko je broj inai-a velik" treba eliminirati ek!tremna rjeenja /roblema" a broj
inai-a /roblema !ve!ti na razuman broj. Odre?eni /roblem moBe imati vei broj o/timalnih
rjeenja /a je /otrebno razmotriti !ve mo.ue varijante rjeenja /roblema. Me?utim kod
odre?ivanja broja inai-a /o!toje i neka o.ranienja" koja !e u /rvom redu odno!e na vrijeme
koje nam !toji na ra!/ola.anju. Tako?er i na vaBno!t !ame odluke kojom !e odre?eni /roblem
treba rjeiti.
3.1.) *rednovanje svi' alternativni' rje(enja
0ada !u ve u!tanovljene /rikladne alternative" !ljedei je korak u /laniranju njihovo
vrednovanje i izbor one koja e najbolje /ridonijeti o!tvarivanju -ilja. Pri u!/ore?ivanju
alternativnih /lanova za /o!tizanje neko. -ilja" ljudi !u !kloni razmiljati i!kljuivo o
kvantitativnim imbeni-ima. To !u imbeni-i koji !e daju mjeriti brojano" vremenom ili
raznim =ik!nim i /o!lovnim trokovima. 1itko ne dovodi u /itanje vaBno!t te vr!te analize" ali
u!/jeh -ijelo. /othvata moBe biti u.roBen ako !e zanemare nemjerivi ili kvalitativni
imbeni-i. 0valitativni ili nemjerivi imbeni-i !u oni koje je teko mjeriti brojano. 1a
/rimjer" kvaliteta radnih odno!a" rizik tehnolokih /romjena ili me?unarodna /olitika klima.
Mno.o je !luajeva u kojima je ne/redvi?eni rat /onitio odlian kvantitativni /lan" du. trajk
u /rometu doveo do ne/ovredivo!ti !avreno. /lana marketin.a ili ekonom!ka re-e!ija omela
ra-ionalan /lan uzimanja zajma.
Ovi /rimjeri /okazuju koliko je vaBno /rilikom u!/ore?ivanja alternativa /o!vetiti /aBnju i
kvantitativnim i kvalitativnim imbeni-ima. 7 ovoj =azi /ro-jenjujemo" o-jenjujemo" odno!no
vrednujemo !ve .enerirane inai-e kao /oten-ijalna rjeenja neko. /roblema. 1akon /ro-jene
/ojedine !e inai-e /rihvaaju ili odba-uju. 2rednovanje inai-a !e vri na dva naina&
kvalitativnom analizom i kvantitativnom analizom. 5ezultate kvantitativne metode
vrednovanja inai-a treba nado/uniti ! rezultatima kvalitativne analize. 0valitativna analiza
/rven!tveno ovi!i o znanjima i !/o!obno!tima mana.ementa koji treba donjeti odre?enu
odluku.
0!$ Dono.enje odlu%e
7 =azi donoenja odluke" odno!no =azi odabira naj/ovoljnije inai-e" odabire !e jedna od
/rethodno .eneriranih varijanti rjeenja. 7zimaju !e u obzir /o!tojee okolno!ti i o.ranienja.
0od izbora naj/ovoljnije inai-e" odno!no u donoenju o/timalne odluke" nije uvijek mo.ue
%,
izabrati najbolje odno!no mak!imalno rjeenje" e!to e mo !e morati zadovoljiti !a
zadovoljavajuim rjeenjem. 7/ravo !/o!obno!t odabiranja najbolje inai-e od mo.uih dijeli
u!/jene od neu!/jenih mana.era. Treba !e izabrati ona inai-a koja obeava o!tvarivanje
najboljih rezultata. To nimalo nije jedno!tavno" a jo je teBe dono!iti odluku /od vremen!kim
/riti!kom i u kriznoj !itua-iji.
0!0 Provo*enje odlu%e
@aza !/rovo?enja odluke je =aza u kojoj !e done!ena odluka realizira u !tvarno!ti. @aza
/rovo?enja odluke tako?er /ri/ada u inte.ralni /ro-e! odluivanja. Dono!itelj odluke mora
voditi !talnu bri.u da !e done!ene odluke i /rovedu. 4ko do to.a ne do?e" a /oduzee i dalje
/o!luje neometano" to moBe znaiti da je -jeloku/ni /ro-e! odluivanja bio ne/otreban
odno!no da je bio identi=i-iran /o.rean /roblem" odno!no to nije bio /roblem koji je traBio
rjeenje. 4ko ne do?e do im/lementa-ije odluke /a to rezultira dodatnim /otekoama u
/o!lovanju /oduzea" to je znak da je /roblem dobro identi=i-iran" me?utim" izo!tala je
im/lementa-ija done!ene odluke ili je im/lementirana /o.rena odluka.
0!4 ,on)rola 'rovo*enja odlu%e
0ontrola /rovo?enja odluke zadnja je =aza inte.ralno. /ro-e!a odluivanja" koji za/oinje !
=azom identi=ika-ije /roblema" a zavrava ! =azom kontrole /rovo?enja odlukeL
%$
. 7 =azi
kontrole /rovo?enja odluke /rovjerava !e i /rati /rovo?enje odluke u djelo. Ova =aza moBe
ukljuivati /raenje rezultata odluke i /raenje i!/ravno!ti im/lementa-ije. 0ontrola daje
od.ovor dali je odluka uo/e /rovedena" i!to tako ako je /rovedena" kako je /rovedena i
kakav rezultat dono!i or.aniza-iji. 4ko !e kontrolom utvrde od!tu/anja" mana.ement mora
/rovoditi /romjene. 1erijetko !e u /oduzeu do.a?a da !e !ve ili odre?eni broj done!enih
odluka ne /rovodi i u/ravo je zato vaBna =unk-ija kontrole /rovo?enja odluka. Treba obratiti
/aBnju na broj done!enih odluka i na broj in/lementiranih odluka" ako je ra!korak velik to je
vei /roblem !a mena.mentom u /oduzeu. 3to je kontrola ue!talija to je i mo.uno!t
iznena?enja i !uoavanja ! ne/rovo?enjem odluka manja /a e biti lake intervenirati u taj
/ro-e! i nadoknaditi /ro/uteno. To znai da !e kontrola mora /rovoditi /o odre?enoj
vremen!koj dinami-i" koja ovi!i o kakvoj je odlu-i rije i na koje vrijeme.
%$
Sikavi-a" P. i dr.& Poslovno odluivanje" <n=ormator" Aa.reb" %))). !tr. %*#
%(
4 3A,LUA,
MoBemo zakljuiti da je /ro-e! odluivanja vrlo vaBan /ro-e!" kako u /o!lovnom" tako i u
/rivatnom Bivotu. Odluivanje je /ro-e! izbora koji obuhvaa niz uza!to/no /ovezanih
aktivno!ti koje nam /omaBu /ri ra-ionalnom rjeavanju /roblema. 7 !utini" odluivanje
/red!tavlja izbor !mjera djelovanja izme?u vie alternativa. Odluivanje je /ri!utno i u
/o!lovnom i u /rivatnom Bivotu. Donoenje odluka u /rivatnom Bivotu ovjeka /rven!tveno
!e o!lanja na ovjekovu intui-iju. Po!lovno odluivanje ne moBe !e o!lanjati !amo na
intui-iju" ve zahtijeva vie !i!tematino!ti. Odluka je rezultat /ro-e!a odluivanja izme?u
vie mo.uno!ti rjeenja /roblema. Da !e /roblem u!/jeno moBe rijeiti" odluka mora biti
nedvo!mi!lena" /re-izna" realna i ja!na. Tako?er" mora biti done!ena na vrijeme.
Odluivanja ima nekoliko vr!ta. S a!/ekta /roblema i /itanja o kojima !e odluuje /o!toji
/ro.ramirano i ne/ro.ramirano odluivanje. Pro.ramirano odluivanje rabi !e /ri donoenju
odluka vezanih uz /oznate" !vakodnevne Crutin!keD /robleme" koji !e e!to /onavljaju i !to.a
njihovo rjeavanje ima /oznatu /ro-eduru odluivanja. 1e/ro.ramirano odluivanje
/rimjenjuje !e u !itua-ijama koje !e javljaju /rvi /uta. Po !tajalitu no!itelja /ro-e!a
odluivanja imamo /odjelu na /ojedinano i .ru/no odluivanje. 7 /o.ledu naina
odluivanja moBemo razlikovati tri vr!te odluivanja& intuitivno odluivanje" odluivanje na
temelju /ro!u?ivanja i ra-ionalno odluivanje. Tako?er odluke mo.u biti rutin!ke" ada/tivne i
inovativne" te !trukturirane i ne!trukturirane.
0ada /ro-e! odluivanje !hvaamo u irem !mi!lu" a jedino .a tako i treba !hvatiti" tada ono
obuhvaa i /ro-e! /rovo?enja" odno!no realiza-ije odluke kao i kontrolu /rovo?enja odluke.
Donoenju odluke /rethodi =aza /ri/reme odluke. Ona !e !a!toji od /et /od=aza& identi=ika-ije
/roblema" de=iniranja zadatka" !nimanja i analize /o!tojee. !tanja C!ku/ljanje in=orma-ijaD"
traBenja alternativnih rjeenja /roblema i vrednovanja !vih alternativnih rjeenja.
<z !ve.a navedno. moBe !e zakljuiti da je donoenje odluke kao rezultat /ro-e!a odluivanja
/rilino kom/lek!an zadatak. 7!/jeni mana.eri znaju uoiti /roblem" /ravilno .a /ro-ijeniti"
od mnotva mo.uih rjeenja izabrati naj/ovoljnije" realizirati .a i na taj nain /ridonijeti
/o!lovnom u!/jehu /oduzea ili or.aniza-ije.
%)
LI&ERA&URA
,nji(e5
4ndrae-" M. i dr. C%))*D" Mana.ement i /oduzetnitvo" 9entar za /oduzetnitvo"
Aa.reb
Sikavi-a" P. i dr. C%)))D& Po!lovno odluivanje" <n=ormator" Aa.reb
In)erne)s%i i-vor5
htt/&GGHHH./erkovJ!avjetovanje.hrG!trIradoviGutje-ajImenIk!./d= C%#.$,.#$%%.D
htt/&GGHHH./o!lovni=orum.hrGmana.ementGdono!enjeIodluka.a!/ C%#.$,.#$%%.D
POPIS SLI,A
Slika %& Pro-e! donoenja odluke C!tr. ,D
#$