1

Zagreb, 9. srpnja 2014.

PRIOPENJE ZA JAVNOST


Rezultati procjene financijske pismenosti u sklopu
OECD-ova istraivanja PISA 2012


PISA (Programme for International Student Assessment) najvee je meunarodno obrazovno
istraivanje koje ispituje znanja i kompetencije uenika u dobi od petnaest godina. Provodi se u
zemljama lanicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i partnerskim zemljama u
trogodinjim ciklusima (2000., 2003., 2006., 2009. i 2012.). Ispituje znanja i sposobnosti iz triju
podruja: matematike, prirodoslovne i italake pismenosti.
Odabrana je dob od petnaest godina jer se u veini zemalja lanica OECD-a uenici u toj dobi blie
kraju obveznog obrazovanja pa se eli ispitati u kojoj su mjeri usvojili znanja i vjetine neophodne za
potpuno i aktivno sudjelovanje u dananjem drutvu. Cilj PISA-e nije ispitati koliko dobro uenici
mogu reproducirati nauena znanja. Umjesto toga, PISA je usmjerena na to koliko dobro uenici
mogu primjenjivati ta znanja i te vjetine u novim situacijama i nepoznatim okruenjima, u koli i
izvan nje. Takav pristup temeljen je na injenici da dananja moderna drutva ne nagrauju
pojedince za ono to znaju, ve za ono to mogu initi sa svojim znanjem. Iz tog je razloga PISA
usmjerena na kompetencije koje e petnaestogodinjim uenicima biti potrebne u budunosti te
ispituje kako primjenjuju ono to su nauili.
Ciklus PISA 2012 bio je usmjeren na matematiku pismenost kao glavno ispitno podruje uz
italaku i prirodoslovnu pismenost te sposobnost rjeavanja problema i financijsku pismenost kao
sporedna podruja procjene. Financijska pismenost ispitivala se kao dodatna ispitna domena u 18 od
65 zemalja sudionica, meu kojima je i Republika Hrvatska. U procjeni financijske pismenosti
sudjelovalo je 1145 hrvatskih uenika iz 163 srednje kole.
Financijska pismenost ispitivala se putem 4 ispitne knjiice koje su osim zadataka iz financijske
pismenosti sadravale i pitanja iz matematike i italake pismenosti. Navike, stavovi i ponaanja
uenika vezana uz njihovu financijsku pismenost analizirane su kroz odgovore dobive anketiranjem
testiranih uenika.
Na ukupnoj ljestvici financijske pismenosti Hrvatska zauzima 14. mjesto. Prosjeni hrvatski
rezultat iznosi 480 bodova, to Hrvatsku svrstava u skupinu zemalja s rezultatom statistiki znaajno
niim od prosjeka OECD-a. Meusobna usporedba zemalja pokazala je da se rezultat hrvatskih
uenika ne razlikuje statistiki znaajno od rezultata SAD-a, Ruske Federacije, Francuske, Slovenije,
panjolske, Izraela i Slovake. Najbolji rezultat postigli su uenici iz angajaKine (603 boda), a slijede
Belgija (541 bod) i Estonija (529 bodova) kao nabolje europske zemlje. Od susjednih zemalja Slovenija
postie rezultat bolji od hrvatskog, vii tek za 5 bodova, te se njihovi rezultati statistiki znaajno ne
razlikuju, dok Italija s prosjenih 266 bodova postie statistiki znaajno loiji rezultat u financijskoj
pismenosti od Hrvatske. Na zaelju ljestvice rangiranih rezultata poslije Italije nalazi se jo samo
Kolumbija (379 bodova).
Postignua uenika prikazuju se na ukupnoj ljestvici financijske pismenosti koja sadri pet razina
znanja i sposobnosti. Na toj ljestvici 15,5% hrvatskih uenika ne dostie niti razinu 2, odnosno ne
2

posjeduje osnovne vjetine u financijskoj pismenosti. S druge strane, neto vie od 10% hrvatskih
uenika postie rezultat na razini najvie razine izvrsnosti (5. razina) u ovome podruju.
U 13 zemalja OECD-a 21% uenika dostie petu razinu financijske pismenosti, to znai da
su sposobni analizirati kompleksne financijske usluge, rjeavati neuobiajene financijske probleme te
da razumiju ire financijsko okruenje (poput poreza na prihode i financijske prednosti odreenih
ulaganja).
S druge strane, u 13 zemalja OECD-a 15% uenika ne dostie ni osnovnu razinu pismenosti
te se nalaze na razini 1 ili nie. Oni u najboljem sluaju prepoznaju razliku izmeu elja i potreba te
mogu donositi jednostavne odluke o svakodnevnim trokovima. Sposobni su prepoznati svrhu
svakodnevnih financijskih dokumenata poput rauna ili fakture i mogu izvriti osnovne raunske
operacije (poput zbrajanja, oduzimanja ili mnoenja) u osobnom kontekstu. Kolumbija biljei najvei
udio uenika koji postiu rezultat ispod temeljne razine (55%), a slijede Izrael (22%), Slovaka (22%),
Italija (21%), Francuska (18%), SAD (17%), Slovenija (17%), Rusija (16%), panjolska (16%), Novi
Zeland (16%) i Hrvatska (16%).
Usporedbom rezultata prema spolu, u gotovo svim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, ne
postoji razlika izmeu uenica i uenika. Prosjeni rezultat uenika iznosi 483 boda, dok je za 5
bodova nii prosjeni rezultat uenica (478 bodova). Usporedbom rezultata djevojica i djeaka
ukupno za zemlje OECD-a takoer nije dobivena znaajna razlika (razlikuju se za jedan bod).
Navedeno se oituje i u usporedbi frekvencija na pojedinoj razini postignua u financijskoj
pismenosti. Na svim razinama uenici i uenice zastupljeni su u podjednakim udjelima. Ipak, djeaci u
neto veim udjelima postiu rezultat na razini 4 i 5 (23,4%), dok djevojice neto ee postiu
rezultat na razini 3 (33,5%). Obje skupine u podjednakim udjelima postiu rezultat na najnioj razini
postignua (16-17%). Rezultati zemalja OECD-a takoer ukazuju na neto veu proporciju djeaka na
najvioj razini postignua (za 3%), dok je njihov udio na najnioj razini za 3% manji od udjela
djevojica.
Korelacije s postignuem u italakoj i matematikoj pismenosti s postignuem u financijskoj
pismenosti izrazito su visoke i pozitivne. Drugim rijeima, uenici koji postiu bolji rezultat u
matematikoj i italakoj pismenosti postiu i bolji rezultat u financijskoj pismenosti. Vea korelacija
dobivena je s postignuem u matematikoj pismenosti.
Uspjenost u financijskoj pismenosti povezana je s demografskim i socioekonomskim
karakteristikama uenika i njihovih obitelji. U okviru PISA istraivanja roditelji se smatraju vanim
izvorom financijske socijalizacije, s obzirom na direktno pouavanje djece o financijskim aspektima
ivota. Kao kontekstualne varijable razmatrane su: uinak vrste zaposlenja roditelja, uinak razgovora
unutar obitelji o financijama te uestalost posjedovanja bankovnih rauna uenika.
Prosjena postignua uenika prema kategoriji zaposlenja roditelja pokazuju da uenici iji su roditelji
zaposleni u najkvalificiranijim zanimanjima najuspjeniji u financijskoj pismenosti. Slini rezultati
dobiveni su i u drugim zemljama sudionicama.
Drugi kontekstualni indikator koji ima mogui uinak na postignue u financijskoj pismenosti
je razgovor o financijama izmeu uenika i roditelja. Ovaj indikator podrazumijeva uestalost
razgovora o financijskim pitanjima poput tednje, potronje, ulaganja te bankarstva. Najvei udio
hrvatskih uenika (40%) s roditeljima razgovara o financijama jednom do dvaput mjeseno, iako je i
udio onih koji razgovaraju o ovoj problematici nekoliko put tjedno takoer relativno visok (32%).
Svakodnevno razgovara 16% uenika, a nikada ili izrazito rijetko 12,5%.
U angaj-Kini uenici najrjee razgovaraju sa svojim roditeljima o financijskim pitanjima, dok
je u Ruskoj Federaciji najvea koncentracija onih koji razgovaraju gotovo svakodnevno (25,5%).
Openito je dobiveno kako je izrazito velika (primjerice u Austriji, ekoj i Sloveniji) ili izrazito mala
uestalost (primjerice u Francuskoj, panjolskoj, Italiji i SAD-u) povezana s loijim postignuima u
financijskoj pismenosti nego to je to kod uenika koji s roditeljima raspravljaju svaki tjedan ili svaki
mjesec. U Hrvatskoj nema razlika u postignuu s obzirom na to da uenici svih kategorija postiu
podjednake prosjene rezultate u financijskoj pismenosti.
3

Iako moda ne razgovaraju uestalo o financijskim pitanjima sa svojim roditeljima, hrvatski
uenici u relativno velikom udjelu od 40% posjeduju bankovni raun i/ili bankovnu karticu. Ipak, ovaj
ih udio smjeta relativno nisko u usporedbi s ostalim zemljama sudionicama, a posebice sa
susjednom Slovenijom u kojoj 90,5% uenika posjeduje vlastiti bankovni raun ili bankovnu karticu.
Prema OECD-ovu prosjeku 54% uenika posjeduje raun u banci i/ili bankovnu karticu.
Iako je openiti trend da uenici koji posjeduju i bankovni raun i karticu postiu bolji rezultat
od onih koji posjeduju samo jedno od navedenog ili niti jedno, u Hrvatskoj je zabiljeen suprotan
trend. Naime, hrvatski uenici koji posjeduju samo jedno od navedenog postiu bolji rezultat (515
bodova) od uenika koji posjeduju oboje (482 bodova) i od onih koji ne posjeduju niti jedno (498).
Drugim rijeima, hrvatski uenici koji posjeduju i bankovni raun i bankovnu karticu postiu najloiji
rezultat u financijskoj pismenosti. Slian rezultat dobiven je i za uenike iz Izraela pri emu su njihovi
openiti prosjeci nii nego hrvatski.
Detaljnije informacije i analize rezultata iz financijske pismenosti mogu se pronai u
nacionalnom izvjeu PISA 2012: Financijska pismenost (Bra Roth i sur., 2014). te u OECD-ovom
meunarodnom tematskom izvjeu PISA Volume VI: Students and Money - Financial Literacy Skills
for the 21st Century (OECD, 2014) i na slubenim stranicama OECD-a na adresi:
http://www.pisa.oecd.org/.






Michelle Bra Roth,
Voditeljica PISA centra