GEOTEHNI GEOTEHNI KO IN KO IN ENJERSTVO ENJERSTVO

predmetni nastavnik: predmetni nastavnik: prof prof. . dr dr. . sc sc. Tanja Roje . Tanja Roje- -Bonacci Bonacci
6. Slo 6. Slo ene geotehni ene geotehni ke graevine nastavak ke graevine nastavak
Potporni zidovi
Potporni zidovi su graevine koje slue za savladavanje visinskih razlika na povrini terena.
Potporni zidovi imaju ekscentrino optereeni temelj, koji lei na tlu.
Temelji potpornih zidova dimenzioniraju se kao svaki drugi temelj bilo koje graevine. Pri
tom je to najee obino plitko temeljenje, ali moe biti i neka vrsta dubokog temeljenja
DUBOKI TEMELJI esto se javlja kod upornjaka mostova , pristana u lukama kako je to
prikazano na slikama koje slijede
Potporni zidovi su sastavni dijelovi raznih graevina:
krila upornjaka mostova,
zatite predulaza u tunele
valobrani,
zidovi brodskih prevodnica
zidovi suhih dokova
graevina koje se izvode u zasjecima i usjecima
u noici nasipa.
Prema tipu se potporni zidovi mogu podijeliti na:
masivne, gravitacijske;
olakane, gravitacijske, lagano armirane;
tankostjene, armirane.
MASIVNI, GRAVITACIJSKI POTPORNI ZIDOVI velikih su dimenzija. Kod veih visina,
dimenzije postaju ograniavajui imbenik. Stoga se iznalaze razni naini za savladavanje
veih visina.
OLAKANI POTPORNI ZIDOVI neto su laki od masivnih.Mogu imati tedne otvore ili
mogu oblikovno biti prilagoeni tako da mogu nositi zadano optereenje. U ovu skupinu
spadaju zidovi s konzolom i zidovi sa zategom.
TANKOSTJENI, armirani potporni zidovi imaju proirenu, armiranu temeljnu stopu na
unutranjoj strani i/ili na vanjskoj strani, to ovisi o slobodnom prostoru. Uz to mogu imati
rebra ili kontrafore.
Potporni zidovi se dimenzioniraju na aktivni pritisak, jer se smatra da mogu podnijeti
deformaciju koja e takvo stanje u tlu izazvati.
0,005*
1
translacija da pijesak 1,5 Terzaghi (1936.)
0,00l
translacija da pijesak 1,5 Terzaghi (1936.)
0,005
rotacija da pijesak 1,5 Terzaghi (1936.)
0,002
rotacija da pijesak 1,5 Terzaghi (1936.)
0,002
rotacija ne pijesak 1,5 Terzaghi (1934.)
0,0011
translacija da pijesak 1,5 Terzaghi (1934.)
0,0011
rotacija da pijesak 1,5 Terzaghi (1934.)
0,0005
rotacija ne pijesak 1,5 Sherif i sur. (1984.)
0,0005
rotacija da pijesak 1,2 Sherif i sur. (1984.)
0,003 do 0,005
rotacija da pijesak 1,2 Matsumoto i sur. (1978.)
0,006 do 0,008
rotacija da prainasti
pijesak
10,0 Matsumoto i sur. (1978.)
0,0009
rotacija da prainasta
glina
10,0 Carder i sur. (1980.)
0,0020
translacija da pijesak 2,0 Carder i sur. (1977.)
0,0009 do 0,0024
rotacija da pjeskoviti
ljunak
8,7 Broms i Ingelson (1972.)
0,0003
rotacija da pijesak 2,7 Broms i Ingelson (1971.)
Veliina relativnog
pomaka, a*/H, potrebna
za puni aktivni pritisak
Nain
pomaka
Z
b
i
j
e
n
o
Zasip Visina
zida
(H)
Izvor
*a veliina pomaka vrha zida; H visina zida;
*1 Pomak za postizanje raspodjele pritiska po trokutu s teitem u donjoj treini zida
Da dimenzioniranje potpornih zidova nije ni jednostavno ni jednoznano najbolje pokazuje
analiza 46 m visokog potpornog zida brane Comerford na rijeci Connecticut, koji stoji jo i danas
(Duncan i sur., 1990.). Zid je projektirao K. Terzaghi oko 1928. godine, a rad o njemu je objavio
1934. godine. Zid je temeljen na vrstoj stijeni.
Duncan usporeuje Terzaghiev proraun: a) s proraunom b) po klasinoj metodi, optereenje
tlakom mirovanja i s c) proraunom provedenim metodom konanih elemenata. Na slici su
prikazani rezultati ove analize.

g=20,4 kN/m
3
g=20,4 kN/m
3
g=20,4 kN/m
3
=
= 12,8
projektno
projektno
3 8, 1

K = 0,45
= 22,3 ; = 0
ekvivalentno

= 42,7
=33 ; K = 0,5
0
mjerilo
15 m
E =1,62 MN/m
y
E =0,86 MN/m
y
E
E =8,72
x
=5,35 M
M
N
N
/
/
m
m

y
E =5,1 MN/m
x
E =10,18 MN/m
x
19,2 m
17,4 m
15,6 m
a) Projekt Terzaghi
11,6 m
6,7 m
q =
2,74 Mpa
max
q =
3,6 Mpa
max
rezultanta vanjskih
sila izvan temeljne
plohe - zid nestabilan
b) Standardni proraun c) Proraun metodom
konanih elemenata
Objanjenje je slijedee:
Nasip se, i nakon najboljeg mogueg zbijanja, slijee u vremenu dovoljno da izazove trenje o zid
potrebno za pojavu dodatnog posminog pritiska koje u ukupnom sustavu uravnoteenja daje
pozitivan moment na prevrtanje i time dodatno stabilizira zid
DIMENZIONIRANJE POTPORNIH ZIDOVA
Potporni zidovi moraju zadovoljiti prema EUROKOD 7 slijedee:
Najmanje se, za sve vrste potpornih graevina moraju razmotriti sljedea granina stanja:
- gubitak ope stabilnosti
- slom nosive sastavnice kao to je zid, sidro, vezna greda ili razupora, ili slom spoja izmeu tih
sastavnica.
- istovremeni slom u temeljnom tlu i nosivoj sastavnici;
- slom prouzroen hidraulikim izdizanjem tla i sufozijom (ispiranjem);
- pomak potporne graevine, koji moe izazvati uruavanje ili utjee na izgled ili djelotvornu
uporabu graevine ili susjednih graevina ili instalacija koje se na nju oslanjaju;
- neprihvatljivo procurivanje kroz zid ili ispod njega;
- neprihvatljiv pronos estica tla kroz zid ili ispod njega;
- neprihvatljiva promjena reima podzemne vode.
Za gravitacijske zidove i sloene potporne graevine moraju se razmotriti jo i sljedea
granina stanja:
- gubitak nosivosti tla ispod osnovice
- slom klizanjem osnovice
- slom prevrtanjem
Za sve vrste potpornih graevina, ako je to vano, u obzir se moraju uzeti kombinacije gore
navedenih graninih stanja.
prevrtanje oko
toke A
klizanje
A
E
A
E
A
T
E
P G
R
opi slom
klizanjem kroz tlo
T
1
T
2
T
3
T
n
prekoraenje nosivosti
Mogui mehanizmi sloma za koje treba provesti proraun potpornog zida
Djelujue sile:
aktivni pritisak, E
A
;
hidrostatiki tlak, H
w
;
hidrodinamiki tlak U;
vanjske, vodoravne sile, V;
dodatni tereti na povrini (koncentrirani, P, linijski, P' i povrinski, q);
vlastita teina, G i teina temelja, G
t
;
pridranje u zatezi, S;
pasivni otpor, E
P
;
trenje na plohi temelj-tlo, T.
b
H
Osnovne mjere:
H-visina zida
b-irina temeljne stope
(za sva mogue djelovanja vidjeti EUROKOD 7; 2.4.2 djelovanja)
Potporni zidovi ovog tipa NE DIMENZIONIRAJU SE NA HIDROSTATSKI PRITISAK.
Proraun na prevrtanje
( ) r G r E
A
E A
<

Gdje je:
( )
A
E A
r E

projektni utjecaj aktivnih sila R

d
a r G projektni utjecaj sila otpora
Mora biti zadovoljen uvjet nosivosti
i uporabivosti tako da bude:
Proraun na klizanje
E
A
E
A
G
G
t
G+G
t
T
potrebno
T
R
R
N

b
. . mog pot
T T <
Pri tome je za nekoherentne materijale: T
mogue
=b*(N*tg )
pri emu je: b irina temelja, tg tg, a N zbroj svih sila okomitih na plohu temelj-tlo.
Za koherentno tlo potrebno je uvrstiti adheziju izmeu temelja i tla na nain:
T
mogue
= b*(*c+N*tg)
pri emu je, c, kohezija; a*c, adhezija; b, irina temeljne stope. Koeficijent, , manji je od
jedinice. Kree se prema raznim autorima od =0,25 za gline s vrijednou c
u
= 200 kPa do =1,
za gline s vrijednou c
u
=50 kPa.
(prema EUROKOD 7 koriste se projektni parametri dobiveni statistikom obradom podataka iz
laboratorija za granina stanja; 2.4.3)
Parcijalni koeficijnti sigurnosti za parametre tla (EUROKOD 7, dodatak A, tabela A.2;

1,0

Prostorna teina
1,4

qu
vrstoa pri slobodnom bonom irenju
1,4

cu
Nedrenirana posmina vrstoa
1,25

Efektivna kohezija
1,25

Kut unutarnjeg trenja

a
vrijednost simbol Parametar tla
a
odnosi se na tangens kuta
Nekoliko primjera oblikovanja temeljne stope potpornog zida, sa svrhom poveanja otpora na
klizanje.
b>b
1
T
mogue
T
potr.
T
1 potr.
R
R
N
N
1
a) proirenje temeljne stope b) nagnuta temeljna stopa
P
P
c) aktiviranje pasivnog
otpora uz produbljenje
d) mogu i poloaji istaka
za aktiviranje pasivnog otpora
Pomak potreban za postizanje punog pasivnog otpora
0,001 rotacija da pijesak 1,5 Terzaghi (1934.)
0,02 do 0,06 rotacija da pijesak 3 Tcheng i Iseux (1972.)
0,132 rotacija da
prainasta
glina
1,0 Carder i sur. (1980.)
0,025 translacija da pijesak 1,0 Carder i sur. (1977.)
0,003 rotacija da pijesak 2,7 Broms i Ingelson (1971.)
veliina relativnog
pomaka, a*/H,
potrebna za puni
pasivni otpor
nain
pomaka
z
b
i
j
e
n
o
zasip
v
i
s
i
n
a

z
i
d
a

H

[
m
]
istraiva
a* veliina pomaka vrha zida; H visina zida;
Moe se uoiti da su ovo pomaci za jedan red veliina vei od onih potrebnih za aktiviranje
punog aktivnog pritiska. Iz tih razloga ne preporua se aktiviranje punog pasivnog otpora, ve
samo jednog njegovog dijela a to ovisi o procjeni dozvoljenog pomaka.
Provjera nosivosti tla ispod temelja i diferencijalnog slijeganja
Ekscentrini poloaj rezultante uvjetuje nejednoliku raspodjelu naprezanja ispod temelja.
R

2
R

1
R
b/3 b/3 b/3
b

m
a
x
R
b/3 b/3 b/3
b

m
a
x

m
i
n

=
0
R
b/3 b/3 b/3
b
b
1

m
a
x

=
0
Plohe sloma ispod temelja u zavisnosti o nagibu rezultante
Mogue raspodjele naprezanja na plohi temelj tlo
REDUKCIJA TEMELJNE PLOHE, nova raunska povrina za proraun naprezanja na dodiru
temelj-tlo.
R
b/6
b/3
b
e
D
f
b
1
+
1
+
1
-
2
=0
2
P
P
E
A
E
A
R

=
b
e 6
1
F
P
2 , 1
F= b * 1m' povrina temeljne plohe na 1m'
e < b/6
1
i
2
tlak
e > b/6
1
tlak,
2
vlak
b = 3 [(b/2) e]
pri tom je
2
= 0
Provjera globalne stabilnosti potpornog zida
Postoje uvjeti u tlu kod kojih je nuno provjeriti globalnu stabilnost potpornog zida kao cjeline,
ukljuujui i okolno tlo, na klizanje. Jedan od tipinih sluajeva je pojava tla loijih svojstava
ispod sloja podtemeljnog tla.Proraun najgrublje moe izgledati tako da se provjeri ravnotea
momenata sustava kako je to prikazano slijedeom jednadbom:
) l W R T l E ( ) l E l W l G (
M M
2 W 2 P P A A 1 W 1 G
m p
+ + < + +
<

T
1
T
2
T
3
T
n
E
A
W
1
W
2
W
3
G
R
l
P
l
W1
l
W2
l
G
pijesak
glina
potencijalna
ploha loma
jedno od moguih sredita
potencijalnog kliznog kruga
kroz glinu
MONTANI ZIDOVI i ZIDOVI OD GABIONA spadaju u gravitacijske potporne zidove, ali
imaju odreene posebnosti. Mogu imati temelj, ali mogu leati i izravno na ureenoj podlozi na
tlu. Pod ureenom podlogom smatra se poravnato i lagano zbijeno tlo na koje e se zid polagati.
Mogue ga je izravnati slojem uvaljane drobine ili ljunka. Zidove od montanih elemenata
mogue je postaviti na betonski temelj. Za zidove od
gabiona temelji se takoer izvode od za to posebno izraenih gabiona manje visine (0,3 do 0,5
m). Ako imaju temelje, dobro je da oni budu neto iri od samog zida.
Montani zidovi i zidovi od gabiona su propusni za vodu.
Punjeni su raznim punilima, od lomljenog kamena do ljunka i drobine razliite krupnoe. To
meutim ne znai da i kod njihovog projektiranja ne treba posvetiti dunu panju odvodnji.
Zasip u gabionima, a i u zidovima od montanih elemenata moe se tititi od kolmacije sitnijim
esticama koje donosi voda, ugradnjom geotekstila na strani prema tlu bilo na zidu bilo na tlu.
Ovo neto poskupljuje gradnju ali osigurava trajnost zidovima.
Gabioni su koare pravilnog oblika, najee dimenzija 1x1x2 m za zidanje zida odnosno
1x2x0,3 m za temeljne dijelove. Na slici koja slijedi prikazana je koara za zid od gabiona
Koare za gabione
(lijevo) i vrste
plastinih mrea za
njihovo izvoenje
(desno), Netlon, gore:
Tensar, dolje
Mogue oblikovanje lica zida od
gabiona
Detalj sloenih koara obloenih geotekstilom
Sloeni visoki zid
od gabiona
Ozelenjeni zid od gabiona
Gabionski zid za zatitu od buke
Z
a

t
i
t
a

o
d

e
r
o
z
i
j
e

(
m
u
l
j
n
i
t
o
k
)
Zidovi od montanih elemenata (preki), imaju slina svojstva kao i zidovi od gabiona.
Optereenja prihvaaju odmah po zavretku gradnje i povezivanja zbijenim nasipom ili zasipom
sa zaleem.
vezni elementi (preke)
prostor za
ispunu
ljunkom ili
drobinom
Gotovi montani zid
OLAKANI POTPORNI ZIDOVI
Zid s konzolom
Zid s konzolom moe se primijeniti i do visina od 10 metara. Popreni presjek prikazan je na slici
3.39 zajedno s dijagramom aktivnih tlakova. Konzola se izvodi na 2 do 3 metra ispod krune zida.
Duina joj ne bi trebala biti vea od 2,0 metra, to vrijedi inae za takve konzole. Nakon izvedbe
betonskog tijela zida, na konzolu se ugradi tlo koje djeluje kao dodatni teret (G1), koji sustavu
daje pozitivan moment i time dodatno stabilizira zid.
E
E
Ared
A

puni dijagram
aktivnog tlaka
reducirani dijagram
aktivnog tlaka
sjena od
konzole
G
G
1
r
EA
=H/3
H
r < H/3
EA
A
I
I
II II
kritini presjeci poloaj armature
Presjeci zida s konzolom koji se dimenzioniraju po pravilima armiranog betona i skica poloaja
armature u zidu
Zid sa zategom
E
A
E
A
G
G
S
S
R
1
R
R
R
1

skrivena
greda
Zid sa zategom i pripadajue sile za proraun
=45+/2
=45/2
skrivena
sidreni
blok ili zid
zatega
greda

Poloaj sidrenog bloka kod zida sa zategom i skrivena greda
Da bi se pasivni otpor ostvario mora doi do pomaka. Taj se pomak moe regulirati
prednapinjanjem zatege i aktiviranjem dijela pasivnog otpora prije nego zid preuzme potpuno
optereenje, tako da se nakon ostvarenja pune sile u zatezi ostvari manji dio pomaka koji, zajedno
s izduenjem zatege, omoguuje zidu dovoljan pomak da se aktivira minimalni, puni aktivni
pritisak.
h1
h
S<P
P
e = g h K
p2 P

e
p2
e = g h-h ) K
p1 1 P
(
e
p1
P =(e +e )/2*h
P p1 p2 1
Dijagram pasivnog otpora iza sidrenog zida ili bloka
Sidreni blok mora se dimenzionirati tako da moe preuzeti potrebnu vlanu silu. Poseban detalj
treba posvetiti mjestu usidrenja zatege. Ako se radi o sidrenom zidu, treba ga dimenzionirati kao
nosa kojem su mjesta sidrenja oslonci. U tom sluaju potrebno ga je armirati.
Ako nije mogue izvesti sidrini blok ili zid moe se ugraditi geotehniko sidro. Tada je
potrebno na zidu ugraditi leaj za glavu sidra. Kakav e leaj biti ovisi o vrsti sidra. Sidrino
tijelo mora se izvesti izvan aktivnog kliznog klina.
s
glava
sidra
kri
kut kritine
klizne plohe
vena
d
r
e
n
a

a
sidreno tijelo
nastalo injektiranjem
sidro
greda

Potporni zid usidren geotehnikim sidrom u prostor iza kritine klizne plohe
TANKOSTIJENI, ARMIRANI POTPORNI ZIDOVI
podrum
zasjek
tankostijeni
potporni zidovi
koji se izvode
u zasjecima
kontrafor
kontrafor
nosa
prijelazna
ploa
upornjak
mosta
nasip
nasip
nasip
nasip
Ovaj tip potpornih zidova je dugo godina bio u modi usporedno s upotrebom armiranog betona u
graditeljstvu. Ovi su zidovi prikladni za izvedbu od predgotovljenih elemenata zida u tvornici
betona.
G
zida
G
ukupno
G
nasipa
nasip
nasip
Uinak optereenja temeljne stope zida nasipom
Ovakvi su zidovi vrlo stabilni na prevrtanje i klizanje. Nosivost ovisi o kakvoi
podtemeljnog tla. Mana im je mogunost pojave vlane pukotine na kritinom
presjeku izmeu zida i temelja.
H
D
f
0,5 do 0,7 H
0,1 H
0,1 H
min
0,02
0,1 H
T
G+W
A
I
E
A
E
P

I
kritini presjek I-I
Proporcije tankostijenog armiranog konzolnog
potpornog zida
Sile koje ulaze u proraun zida
POTPORNE GRAEVINE OD ARMIRANOG TLA
kao krila mostova
Mogu se koristiti i pri gradnji:
zavretka nasipa upornjaka mosta; kada je stup mosta temeljen duboko, neovisno o nasipu od
armiranog tla;
vijadukta, zamjenu armiranim tlom;
nasutih brana; obrambenih nasipa; nasipa za eljeznice;
naselja na kosini;
raznih industrijskih pogona koji tehnoloki zahtijevaju denivelaciju tla;
vojnih graevina (bunkeri);
sportskih graevina (skijakih skakaonica);
zatitnih nasipa za tankvane;
pristana i obala plovnih kanala itd.
Francuski arhitekt H. Vidal je svoj izum patentirao 1966. godine kao Terre Armee. Godine 1969.
Tehnologija izvedbe armiranog tla zahtijeva s jedne strane gradivo kojim se armira, a s druge
strane tlo koje se armira. Iz toga proizlazi da su ovakve graevine u osnovi NASUTE
GRAEVINE, u koje se tijekom nasipavanja i zbijanja UGRAUJU VLANI ELEMENTI,
ARMATURE.
Model s licem od papira, armiran
papirnatim trakama
Model s licem od papira, armiran
listovima papira
GRADIVA
Armature
Metalna armatura
Armature od plastinih masa
GEOMREE. Pojavljuju se neto kasnije i jo
uvijek se ispituju raznovrsne mogunosti njihove
primjene u graditeljstvu. Postepeno zamjenjuju
pocinane mree u raznim primjenama.
1. Djeluju filtrirajue.
2. Djeluju odvajajue.
3. Imaju velike vlane vrstoe.
4. Nije ih mogue parati.
5. Ne jedu ih ivotinje koje ive u tlu (krtice, takori).
6. Kemijski su postojani na odreena oneienja koja
se mogu pojaviti u tlima.
7. Do danas nije dokazan negativan utjecaj starenja.
8. Mogu biti obojeni, a boja im je postojana.
GEOTEKSTILI, koji mogu biti netkani, tkani, pleteni i
sl. Pojavili su se ranije u upotrebi. Ima ih raznih vrsta i
kakvoe. Primjenjuju se kao armature i kao filtarski i
odvajajui slojevi.
Kompozitni geotekstil, geomrea izmeu dva sloja netkanog geotekstila
Geomree
Nasipni materijal
Kao nasipno gradivo, koristi se u pravilu nekoherentno tlo.Takvo tlo dobro prijanja uz
armaturu i ima dobra filtrirajua svojstva. Potporne graevine od armiranog tla ne
dimenzioniraju se na djelovanje hidrostatskog tlaka.
Lica graevina od armiranog tla
Armirano tlo bez lica
Lice graevine armirane
geotekstilom
DIMENZIONIRANJE POTPORNIH GRAEVINA OD ARMIRANOG TLA
translacija
zaokret
slijeganje
+

klizanje pucanje
armature
proklizavanje
armature
opi slom kroz
tlo i graevinu
mogue deformacije
prevrtanje
pri prekoraenju nosivosti
Mogui
mehanizmi loma
za koje treba
provesti proraun
potporne
graevine od
armiranog tla
Graevinu od armiranog tla potrebno je provjeriti:
za vanjsku stabilnost na;
klizanje,
prevrtanje oko vanjske toke,
naprezanje tla ispod vanjskog lica graevine i usporediti s nosivou tla (D
f
=0),
opu stabilnost;
za unutarnju stabilnost na;
pucanje atmature,
proklizavanje, upanje armature i kidanje na mjestu usidrenja,
razne oblike deformacija koje su svojstvene samo ovim potpornim graevinama.
Oblikovanje klizne plohe unutar graevine i nain djelovanja armature

3
0 1
10
20
30
2 3 4 5 6
[Mpa]
[Mpa]
kidanje
k
l
i
z
a
n
j
e
r a
r
m
i
r
a
n
i

p
i
j
e
s
a
k

i
s
t
i

p
i
j
e
s
a
k
prividna
kohezija
c
Rezultati troosnog ispitivanja
Vrijednost prividne kohezije, c, izravno je povezana s gustoom armature i njenom
vlanom vrstoom prema izrazu:
H
T
K c
arm
P

=
pri emu je:
K
P
=tan
2
(45+/2);
T
arm
= jedinina vlana vrstoa armature
H = uspravni razmak izmeu slojeva armature.
H
armatura
raspodjela vlanog
naprezanja u armaturi
raspodjela posminog
naprezanja na dodiru
armature i tla
Raspodjela naprezanja u armaturi i na dodiru armature i tla
H

-

v
i
s
i
n
a


g
r
a

e
v
i
n
e

vl.0
L - duljina armature
podruje otpora
vlanih naprezanja
l - sidrina duljina
a

aktivni
klin
podruje najveih
Aktivno i otporno
podruje unutar
graevine od armiranog
tla.
Moe se uoiti da je potencijalna klizna ploha blie licu zida od onih koje bi se javile u istoj
graevini bez armature.
H
H


-
-


v
v
i
i
s
s
i
i
n
n
a
a




g
g
r
r
a
a

e
e
v
v
i
i
n
n
e
e
podruje otpora
podruje
otpora
armatura
aktivni
klin
aktivni
klin
/2 = 45+

Kritina klizna ploha iza potporne graevine u nearmiranom (lijevo) i armiranom (desno) tlu
Izvedba potpornih graevina od armiranog tla
geotekstil
podloga
nasip
gotovi elementi
g
ili geomrea
eotekstil
podloga
FAZA 1 FAZA 2
FAZA 3 DETALJ
oslonac metalnog
podupiraa
cijev
daske
geosintetik
1
0
0

c
m
9
0

c
m
jako zbijeni dio,
smanjuje slijeganje
7
5

c
m
podupore odstranjene
lice zauzima konaan oblik
humus asfalt
16 cm 6 cm
kolnik
lice
vodilice
armatura
Nasipavanje iza zida
armiranog metalnim
trakama s licem
pokretno lice koje prati slijeganje nasipa
Podupore uspravnih iskopa
j
a
m
a
g
r
a

e
v
n
a
j
a
m
a
g
r
a

e
v
n
a
j
a
m
a
g
r
a

e
v
n
a
j
a
m
a
RPV
RPV
- azina
odzemne
ode
R
p
v
RPV
RPV
geotehniko
sidro
vodoravna
r
r
a
a
z
z
u
u
p
p
o
o
r
r
a
a
kosa
slobodno
stojea
viestruko
usidrena
sa zategom razuprta

g
r
a

e
v
n
a
zatega
sidreni blok ili zid
zagatne stjenke, vrste i naini pridranja
Uspravni iskopi, raznih dubina, javljaju se u graevinarstvu vrlo esto. Razlog moe biti
oblik i primjena graevine, skueni slobodni prostor potreban za gradnju, zatita okolnih
graevina prilikom iskopa i niz drugih razloga. Nain pridranja ovakvih iskopa u
graevinskoj praksi vrlo je raznolik. Razvojem tehnologije poveavaju se mogunosti
pridranja i njihova raznolikost.
Pri izvoenju iskopa u bilo koju svrhu, moe se ostati s kotom dna iznad razine podzemne
vode, ali se moe zai i ispod razine podzemne vode. Ako iskopani prostor treba ostati
nepotopljen, a dno iskopa see ispod razine podzemne vode, tada zatitna graevina mora
biti vododriva. U tom sluaju e na nju djelovati hidrostatiki pritisak.
Podjela ovih graevina bi mogla biti na PRIVREMENE GRAEVINE ILI
PODGRADE I STALNE GRAEVINE ILI ZAGATNE STIJENKE .
Proraun i dimenzioniranje
Na slici su prikazani mogui naini sloma zagatnih stijenki. Opaa se da se na svim crteima
pojavljuje zatega. To je stoga to se za vee dubine iskopa zagatna stijenka mora pridrati da bi
bila ekonomine duine. Vrlo su rijetke slobodno stojee zagatne stijenke kao trajne graevine,
iako ih ima u praksi. Pridranje ne mora biti zatega ve moe biti sidro ili razupora koju se
kasnije zamjenjuje s nekim od nosivih dijelova graevine. Bitno je da na slobodnom dijelu
zagatne stijenke postoji jedno ili vie pridrajnih mjesta.
Slobodnostojee zagatne stijenke (murje)
Slobodno stojee murje koristi se za podgraivanje pliih iskopa koje je potrebno tititi od
dotoka podzemne vode. To je vitka, tankostijena graevina zabijena u tlo. Kako nije
sprijeena deformacija slobodnog dijela, na poduporu djeluje aktivni pritisak. Optereenje
sa slobodnog dijela podupore prenosi se njenom deformacijom u zabijeni dio. Time se
aktivira pasivni otpor, koji preuzima vanjsko optereenje.
U statikom smislu slobodno stojea zagatna stijenka je do dna iskopa konzola, ali je
njezin u tlo zabijeni dio statiki neodreen. Da bi se moglo provesti proraun potrebno je
uvesti neke pretpostavke.
Uvaavajui injenicu da je pasivni otpor ovisan o veliini deformacije, to moe posluiti kao
polazite za daljnje proraune. Na slici je prikazana ovisnost raspodjele otpora tla o otklonu
zabijenog dijela krutog murja koje zaokree oko toke O. Pomaci obiljeeni s 1, 2 i 3
rezultiraju raspodjelama pasivnog otpora oznaenim brojkama 1, 2 i 3. Bitno je uoiti da ni
jedna krivulja raspodjele otpora ne prelazi graninu crtu kojom je prikazan najvei mogui
pasivni otpor.
1
3
2
smjer
pomaka
dn
kruta
zagatna
stijenka
o iskopa
1
2
3
K

P
m
a
x
d
O
Da bi sustav bio u ravnotei treba zadovoljiti tri osnovna uvjeta:

X
Y
M
}
dno iskopa
pomak murja
K P
m
a
x
K
A
d
H
A
B
Ukupna raspodjela pritisaka na slobodno stojee murje
Rjeenje je mogue nai i grafoanalitikim putem uvaavajui da raspodjela pasivnog otpora
ima dva dijela. Prvi dio ima oblik parabole sa strelicom, s, i visinom, d, a drugi dio ima oblik
trokuta s bazom na osi apscisa, veliine, f, i visinom, d, kao na slici. Postupak je iterativan,
mijenja se dubina zabijanja, d.
dno iskopa
K P
m
a
k
s
K
A

d
H
A
B
E
P1
E
P2
E
A
s
f
e
A
e
P
max
H
+
d
/
2
H
+
(
2
/
3
)
d

H
+
d
/
3
X:
E
A
-E
P1
-E
P2
=0
E
P1
=2/3*d*s
E
P2
=1/2*d*f
0,5*K
A
**(H+d)
2
- 0,5*d*f - (2/3)*s*d = 0
3
s 4
d
E 2
f
A
=
M
A
dno iskopa
K P
m
a
k
s
K
A

d
H
A
B
E
P1
E
P2
E
A
s
f
e
A
e
P
max
H
+
d
/
2
H
+
(
2
/
3
)
d

H
+
d
/
3
E
A
*2/3*(H+d)-E
P2
*[H+(2/3)d]-E
P1
*(H+d/2)=0
E
A
*2/3*(H+d)-0,5*d*f*[H+(2/3)d]-(2/3)*s*d*(H+d/2)=0
3
s 4
d
E 2
f
A
=
s= (3*E
A
*H)/d
2
E
P1
=2/3*d*s
E
P2
=1/2*d*f
dno iskopa
dno iskopa


d
d >d
1
d/2
d/2
H
A
B
B
s
s
-f
e
A
e
A
e
Pmaks
e
Pmaks

H
A
K
P
m
a
k
s
K
P
m
a
k
s
K
A
K
A
-f
a) b)
Grafika kontrola rezultata dimenzioniranja slobodno stojeeg krutog murja: a) ne zadovoljava;
b) zadovoljava
Pribline vrijednosti dubine zabijanja slobodno stojeeg murja, d, u nekoherentnom tlu
0,75 H jako zbijeno preko 50
1,0 H zbijeno 31-50
1,25 H srednje zbijeno 11-30
1,5 H rahlo 5-10
2,0 H vrlo rahlo 0-4
Dubina zabijanja, d Relativna gustoa Broj udaraca SPP-a, N
Sigurnost od hidraulikog sloma
U sluaju da u tlu postoji podzemna voda, ija se razina ne moe sniziti zahvatima s vanjske
strane podgrade, a u jami je predvien rad u suhom, voda e se crpiti iz jame. Najee se javlja
u nekoherentnim materijalima, ali se moe javiti i u obliku proboja nepropusnog sloja na dnu
jame, ukoliko ovaj nije dovoljno debeo. Moe izazvati katastrofalne posljedice. Na pojavu
hidraulikog sloma najosjetljiviji su zbijeni pijesci.
A
l


Strujna cijev
Razupora
Strujnice
Nepropusna podloga
w
w
. krit
) (
i

=
. izl . ra ., krit
i i >
Kod razuptrih zagatnih stijenki ovo
moe odrediti potrebnu dubinu
zabijanja