UNIVERZITET U ZENICI

ZDRAVSTVENI FAKULTET

ELEKTRINA
DEFIBRILACIJA


v.as.mr.sci.dr Esad Hasanievi
29.9.2014. mresha@gmail.com 2


U uslovima hitne
medicinske pomoi jedna
od vanih reanimacionih
mjera je elektrina
defibrilacija pomou DC
oka.
29.9.2014. mresha@gmail.com 3
Defibrilacija je terapijsko
korienje elektrine energije u
veim koliinama u toku kratkih
vremenskih intervala.

Ona je najefikasniji i praktino
jedini mogui nain uspostave
sranog ritma.
29.9.2014. mresha@gmail.com 4
Izvodi se u sluaju komorske
fibrilacije, kao jednog od
najeih mehanizama sranog
zastoja.

Kod defibrilacije se primjenjuje
asinhroni DC ok, energije 200
360 dula.
29.9.2014. mresha@gmail.com 5
Trebalo bi ju primjeniti to je
mogue prije.

Principi rane defibrilacije
poivaju na tome da svo osoblje
iz BLS (Basic life support)
bazinog podravanja ivota,
treba biti utrenirano da primjeni
defibrilator.
29.9.2014. mresha@gmail.com 6


Danas postoji veliki broj
fabrikih marki defibrilatora,
koji se meusobno razlikuju
po dizajnu, veliini, teini,
transportabilnosti (portabilni
i stacionarni) i dodatnoj
opremi, ali kod svih su
elektrotehnike
karakteristike i princip rada
isti.

29.9.2014. mresha@gmail.com 7

Svi aparati daju
elektroimpulse
jednosmjerne struje (DC
ok), a u veine postoji i
sinhronizacija sa
elektrokardiogramom.
29.9.2014. mresha@gmail.com 8
Osnovni dijelovi defibrilatora su:
visokonaponski kondenzator,

baterije koje se pune
ukljuivanjem u kunu mreu ili
preko akumulatora,

osciloskop i

elektrode (lopatice).
29.9.2014. mresha@gmail.com 9
Mogunost uspjene
defibrilacije rapidno opada
sa vremenom.

to se primjeni ranije,
prognoza je bolja i
obrnuto.
29.9.2014. mresha@gmail.com 10
Preduslovi
a) utvrditi indikaciju za
elektrinu defibrilaciju;
b) postaviti unesreenog u
odgovarajui poloaj;
c) pripremiti defibrilator;
d) provesti mjere zatite.
29.9.2014. mresha@gmail.com 11
a) 1. Indikacije

ventrikularna fibrilacija
(VF) i

ventrikularna tahikardija
(VT) praene kardijalnim
arestom.
29.9.2014. mresha@gmail.com 12
b)
Unesreeni se postavi u
poloaj na leima sa, od
odjee i eventualnih
naljepnica sa
medikamentima
(nitroglicerin naprimjer),
osloboenim gornjim
dijelom tijela.
29.9.2014. mresha@gmail.com 13
c)
Dananji defibrilatori imaju
maksimalnu energiju od 350
do 400 dula.
Biraem energije se odredi
koliina energije koja e biti
kumulirana u kondenzatoru i
koja e putem elektroda biti
ispranjena.

29.9.2014. mresha@gmail.com 14
Teko je nai optimalnu
energiju.
Ona se procjenjuje na
osnovu iskustva i intuicije.

29.9.2014. mresha@gmail.com 15

Optimalna je ona,
najmanja energija, koja
uspije dovesti do
konverzije ventrikularne
fibrilacije u funkcionalni
srani ritam.
29.9.2014. mresha@gmail.com 16

Dogovorno je utvreno da
inicijalni udar (kod odraslih)
treba zapoeti sa energijom
od 200 dula koja se, u
sluaju neuspjeha poveava
prema maksimumu.
29.9.2014. mresha@gmail.com 17
to se elektroda tie, utvreno je
da, to su one vee otpor je
manji.

Meutim, prevelike elektrode
mogu rezultirati neadekvatnim
kontaktom sa grudnim koem.

Za odrasle osobe, veina
elektroda je veliine 8,5 do 12
cm u preniku i pokazuju se kao
efikasne.
29.9.2014. mresha@gmail.com 18
ak su ove elektrode
sasvim zadovoljavajue i
kod djece, sem kod one,
iji je grudni ko tako mali
da nema dovoljno prostora
za postavljanje obje
elektrode.
29.9.2014. mresha@gmail.com 19

Kod dananjih
defibrilatora, elektrode su
povezane sa pisaem i
preko njih se moe
registrirati EKG.
29.9.2014. mresha@gmail.com 20
d)
Spasilac i druge prisutne osobe,
u vrijeme elektrinog udara ne
smiju biti u kontaktu sa
unesreenim, ili krevetom na
kojem on lei, naroito sa
njegovim metalnim dijelovima.
Elektrode takoer, treba drati
dalje od metalnih predmeta.
Oko unesreenog, niti na podlozi
gdje se stoji, ne smije biti mokro.
29.9.2014. mresha@gmail.com 21
Nain izvoenja

1. Defibrilator se ukljui,
napuni i odabere se
inicijalna jaina energije
(150-360 J za bifazini ili
360 J za monofazini).
29.9.2014. mresha@gmail.com 22
2. Elektrode se namau
elektrolitskim provodnikom
(eleom) i postave u poziciju
koja obezbjeuje maksimalni
protok struje kroz srani
mii, a to je u smjeru
uzdune osovine srca.

29.9.2014. mresha@gmail.com 23
Jedna elektroda se postavi
desno od gornjeg dijela
sternuma, ispod klavikule.
Druga se postavi ispod i
neto lijevo od lijeve
bradavice (sa centrom
elektrode u srednjoj
aksilarnoj liniji).
29.9.2014. mresha@gmail.com 24


Prihvatljiv alternativni
pristup je postavljanje
jedne elektrode anteriorno
na lijevi prekordijum, a
druge posteriorno iza srca
lijevo infraskapularno.
29.9.2014. mresha@gmail.com 25
Neki modeli defibrilatora
imaju na elektrodama
oznake: sternum i apex, ili
su razliite boje, da se
nebi zamijenile.
Ako se koriste uobiajene
elektrode, treba ih vrsto
pritisnuti na grudni ko.

29.9.2014. mresha@gmail.com 26
Voditi rauna da elektrode
budu odvojene i da pasta
ili gel nije razmazana po
grudnom kou izmeu
elektroda, to jest da ih
indirektno ne povezuje.
29.9.2014. mresha@gmail.com 27
Ako se ovo desi, struja e
se kretati putem manjeg
otpora preko povrine
grudnog koa, kroz gel, te
nee doi do srca, ili e
proi u luku koji spaja
elektrode (kroz zrak) i
uzrokovati povrijeivanje
spasioca i osoba koje su u
blizini.
29.9.2014. mresha@gmail.com 28
3. Ponovo se provjeri da li
elektrode stoje na
odgovarajuem mjestu, vrsto ih
se pritisne, bez naslanjanja na
njih (vlastitom teinom), jer
mogu skliznuti.
Osigura se da niko od prisutnih
nije bilo u direktnoj, bilo u
indirektnoj vezi sa unesreenim.
29.9.2014. mresha@gmail.com 29
4. Istovremenim pritiskom
na oba dugmeta elektroda
izvri se elektrino
pranjenje DC ok.
Ako u prva dva pokuaja
srce nije defibrilirano,
itav postupak se ponavlja
uz poveanje energije.

29.9.2014. mresha@gmail.com 30
Ako se ventrikularna
fibrilacija prekine
elektrinim okom, ali se
pojavi ponovo, okovi se
ponavljaju sa onim
nivoom energije koji je
prethodno doveo do
defibrilacije.
29.9.2014. mresha@gmail.com 31
ok energiju treba
poveavati samo ako ok
ne uspijeva prekinuti
ventrikularnu fibrilaciju.
U periodu izmeu dvije
defibrilacije mora se
korektno izvoditi
vjetako disanje i
indirektna masaa srca.
29.9.2014. mresha@gmail.com 32
29.9.2014. mresha@gmail.com 33
Defibrilacija kod djece

Veina sluajeva naglog
kardijalnog aresta izvan
bolnice se dogaa kod
odraslih, te su kardijalnog
porijekla i uzrokovane
ventrikularnom
fibrilacijom.

29.9.2014. mresha@gmail.com 34
Meutim, vano je
napomenuti da, kada se to
dogodi, mnogo djece ne
bude reanimirano iz straha
od nanoenja ozljeda.
Taj strah je neutemeljen.
Puno je bolje upotrijebiti
slijed KPR-a za odrasle nego
ne initi nita.
29.9.2014. mresha@gmail.com 35
Ako se ipak registrira
ventrikularna fibrilacija i
postavi indikacija za
defibrilaciju, energija se
dozira prema tjelesnoj
teini 2 J/kg.
29.9.2014. mresha@gmail.com 36
Ukoliko defibrilacija nije
uspjela u prvom pokuaju
energija se za narednu
seansu duplira.
Razmak izmeu elektroda
mora biti najmanje 5 cm.
29.9.2014. mresha@gmail.com 37
HVALA
NA PANJI !