2 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) NAKLADNICI Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Agencija za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38, 10000 Zagreb www.azoo.hr ZA NAKLADNIKE Dr. sc. Radovan Fuchs Vinko Filipovi, prof. Agencija za odgoj i obrazovanje KNJIGU PRIREDILI mr. sc. Jozo avar Darko Tot, dipl. socijalni pedagog Centar za zatitu mentalnog zdravlja djece i mladei Klinika za djeje bolesti Zagreb NASLOVNICA I GRAFIKA PRIPREMA Bodema d.o.o., Zagreb TISAK Kikagraf d.o.o. Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanje Tiskano u Hrvatskoj 2009. ISBN 953-7290-12-3 ISBN 978-953-7290-12-2 3 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Iva Prvi, prof. psiholog i Mihaela Rister, prof. psiholog DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ ADHD Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Agencija za odgoj i obrazovanje Zagreb, 2009. 4 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) 5 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) TO JE DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ? 9 KARAKTERISTINA PONAANJA HIPERAKTIVNE DJECE 10 PODTIPOVI POREMEAJA 10 Djeca koja su hiperaktivna 11 Djeca koja su impulzivna 11 Djeca koja imaju potekoa s panjom i odravanjem koncentracije 12 PROBLEMI U OBITELJI 13 SAVJETI ZA RODITELJE 13 Razvijte pozitivno samopotovanje svog djeteta 16 Pruite djetetu rutinu, strukturu i predvidljivost 16 Jasno komunicirajte s djetetom 17 IMAJTE REALISTINA OEKIVANJA 17 BRINITE SE ZA SEBE 18 POTEKOE S UENJEM 18 SAVJETI ZA NASTAVNIKE 19 Pravila u uenju 20 HIPERAKTIVNA DJECA I POTEKOE U STVARANJU PRIJATELJSTAVA 22 Savjeti za roditelje 22 OSNOVNI PRINCIPI ODGOJA HIPERAKTIVNE DJECE 24 Neposredna povratna informacija i posljedice 24 Pruajte ee povratnu informaciju 24 SADRAJ 6 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Koristite vee i snane posljedice 25 Koristite poticaje prije kazne 25 Nastojte biti konzistentni 26 Imajte na umu prirodu poremeaja 26 Vjebajte opratanje 27 TRETMAN DJECE S POREMEAJEM PANJE, SA ILI BEZ HIPERAKTIVNOSTI 27 TO INITI AKO DIJETE POKAZUJE SIMPTOME HIPERAKTIVNOSTI 28 Problemima hiperaktivnosti osobito se bave: 28 PRIJEDLOG INTERVENCIJA U RAZREDU ZA DJECU S DEFICITOM PANJE HIPERAKTIVNIM POREMEAJEM I POTEKOAMA U UENJU 31 Ideje za djecu s pomanjkanjem panje 31 Strategije za kognitivno impulzivnu djecu 32 Prijedlog prilagodbi u uionicama za posebna ponaanja 34 PODUAVANJE MATEMATIKE KOD UENIKA S ADHD-OM 43 Strategije za poduavanje matematike uenika s poremeajem panje/hiperaktivnim poremeajem 43 SADRAJ 7 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) 8 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) 9 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) TO JE DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ? Poremeaj panje koji moe biti praen nemirom i impulzivnou (ADHD/ADD) je razvojni poremeaj samokontrole. To nije samo razvojna faza koju e dijete prerasti, nije uzrokovan roditeljskim neuspjehom u odgoju, niti je znak djetetove zloestoe. Takozvana hiperaktivnost je realni poremeaj, problem, a esto i izvor zabrinutosti roditeljima, nastavnicima, a najvie samoj djeci kod koje je poremeaj uoen. Veina djece je u jednom periodu ivota nemirna, impulzivna ili nepaljiva. No, da bi simp- tomi za hiperaktivnost bili kliniki znaajni i zadovoljavali dijagnostike kriterije, moraju biti izraeniji od onog to se smatra normalnim s obzirom na djetetovu dob i razvojni stupanj te u znaajnom stupnju naruavati funkcioniranje u razliitim aspektima djetetovog ivota (npr. funkcioniranje u koli, vrtiu, slobodnim aktivnostima djeteta, socijalnim odnosima). Mnoga su istraivanja potvrdila stabilnost ovih simptoma tijekom vremena. Osnovni simp- tomi i pratei obrasci ponaanja zadravaju se godinama, iako kod oko polovine djece s ovim poremeajem simptomi u velikoj mjeri nestaju kako se oni pribliavaju odrasloj dobi. Razne su studije pokuale dati odgovor na pitanje kolika je uestalost ovog poremeaja. Iako su brojke dobivene razliitim studijama poneto razliite, ini se da je ADHD prisutan kod oko 1 - 5 % populacije. Pri tome se pokazalo da je ovaj poremeaj izraeniji kod djeaka nego kod djevojica, a omjer se kree oko 2:1. Neki autori smatraju da je ovakav nalaz posljedica injenice da postoji vea vjerojatnost identifcikacije poremeaja kod djeaka jer su djeaci ee nasilni pa se kod njih lake zamijete potekoe. Tijekom decenija istraivanja i defniranja tog poremeaja mijenjao se i njegov naziv. Prvi naziv bio je MCD - minimalna cerebralna disfunkcija, zatim se pojavljuju daljnji nazivi: hiper- kinetiko-impulzivni poremeaj, ADD (Attention Defcit Disorder), hiperkinetika reakcija u djejoj dobi. U suvremenim klasifkacijama bolesti i zdravstvenih problema prihvaen je naziv defcit panje/hiperaktivni poremeaj. TO J E DEFI CI T PANJ E/HI PERAKTI VNI POREMEAJ ? 10 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) KARAKTERISTINA PONAANJA HIPERAKTIVNE DJECE KARAKTERISTINA PONAANJA HIPERAKTIVNE DJECE Poinje raditi prije negoli je dobilo upute i shvatilo. Gleda kako rade druga djeca prije negoli to pokua uraditi sam. Radi prebrzo i ini nepotrebne pogreke, a ne pogreke vezane uz neznanje. Stalno je u pokretu, sve dodiruje i ne moe due vrijeme sjediti na jednom mjestu. Na pitanja odgovara prebrzo i ne daje si dovoljno vremena da razmisli. Nije sposobno slijediti upute koje se daju cijeloj grupi. Ne moe zapamtiti upute, iako nema tekoa s pamenjem. Prelazi s jedne aktivnosti na drugu i rijetko kada zavrava zapoete zadatke. Ima tekoa u organiziranju pismenih radova: oni su obino zbrkani. Krivo tumai jednostavne izjave, ne razumije mnoge rijei i reenice. Moe ponoviti izjave koje su mu reene prije dosta vremena, a ne moe ponoviti one koje su reene nedavno. Lako posrne i padne, nespretno baca predmete ili mu oni padaju iz ruku. Lako se povodi za onom djecom koja puno priaju i prave buku, esto potpuno pre- kine rad da bi im se pridruio. Previe je priljivo, esto prekida razgovor. esto naputa klupu i neto pretrauje po razredu, dok druga djeca mirno sjede. Ne pazi kada nastavnik neto objanjava, gleda nekamo drugdje. esto kae ne mogu to uiniti i prije negoli pokua, lako odustajanje je posebno uoljivo kod novih zadataka. Govori, pjeva i ape samo sebi. Ne moe izraziti misli na logian i razumljiv nain. PODTIPOVI POREMEAJA Iako se esto govori o hiperaktivnosti kao poremeaju, sam motoriki nemir je samo jedan od temeljnih simptoma unutar ovog poremeaja. Naime, razlikuju se tri podtipa poreme- aja panje, ovisno koja skupina simptoma je najizraenija. Osnovni simptomi ovog pore- meaja su hiperaktivnost, impulzivnost i nepanja. 11 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) PODTIPOVI POREMEAJA Djeca koja su hiperaktivna Normalno je da mala djeca budu hiperaktivna, da su stalno u pokretu, da istrauju, da su nemirna. U okvirima normalnog razvoja motorika aktivnost se poveava do tree godine ivota, nakon ega se aktivnost djeteta smanjuje. Hiperaktivnost se ponekad dijagnosticira i kod djece mlae od 4 - 5 godina. Ta djeca su ve u dojenakoj dobi neuobiajeno aktivna: puno plau, do kasnije dobi nou trae jesti, imaju potekoe spavanja, esto se bude, teko ih je smiriti i utjeiti. U kasnijoj dobi ta su djeca stalno u pokretu, ne mogu mirno sjediti, sve diraju, stalno neto zapitkuju, panja im je neprimjerena za dob, tee se sama igraju. Zbog nemira su hiperaktivna djeca u veoj opasnosti od povreda. Iako vrlo esto rano prohodaju, esto su nespretnija od druge djece, puno padaju, loe planiraju i predviaju posljedica svojih aktivnosti. Kod hiperaktivne djece ponekad se ne javlja strah od odvajanja i ona su nekritina u prila- enju nepoznatim osobama. Radi potekoa u predvianju posljedica ponaanja esto su takva djeca neustraiva i ustraju u situacijama koje plae drugu djecu. Roditelji hiperaktivnu djecu opisuju kao teko odgojivu, i ona jesu doista teko odgojiva, jer ne mogu pratiti i potivati roditeljske zahtjeve i zabrane. U predkolskoj i kolskoj dobi hiperaktivna djeca su izrazito nestrpljiva, to su djeca koja nikada nisu na svom mjestu, ne sluaju tetu ili uitelja, brbljaju dok druga djeca rade u tiini. esto prekidaju rad u grupi, upadaju u rije i ometaju druge u izvravanju zadataka ili aktivnosti. Hiperaktivna djeca imaju potekoa u organizaciji, esto zaboravljaju ponijeti knjige, teke, pribor, kao to su skloni gubiti svoje stvari. Radi takvog ponaanja nastavnici hiperaktivnu djecu vide kao nediscipliniranu i zloestu. Druga djeca ih u poetku vide kao zabavne i zanimljive, meutim, kada hiperaktivno dijete reagira impulzivno, fziki ili verbalno napadne ili povrijedi drugo dijete ili ga omete u ue- nju, testu ili igri, vrnjaci ga takoer poinju odbacivati. Djeca koja su impulzivna Osnovna potekoa kod sve djece s hiperaktivnou je smanjena kontrola impulsa, ade- kvatnih i neadekvatnih. Djeca s ovim problemom doivljavaju stalne potekoe s impulziv- nou, osobito s kontrolom u reagiranju na signale, podraaje ili dogaaje koji su nevani za obavljanje tekuih zadataka. Ta impulzivnost, odnosno reagiranje bez razmiljanja o moguim posljedicama ponaanja, izaziva brojne probleme hiperaktivnoj djeci i njihovim obiteljima. Roditelji moraju biti stalno na oprezu kako bi sprijeili nezgode i ozljede kojima su ova dje- ca sklona. Tipian primjer toga je prelaenje ceste: roditelji znaju da ukoliko neto skrene panju djetetu, ono e zakoraiti na cestu bez obzira na to da li na njoj postoji opasnost ili ne. I samo kuanstvo moe biti prijetee za hiperaktivnu djecu: otvoreni prozori, vrua 12 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) penica, sredstva za ienje, noevi, dostupni lijekovi... U kolskoj dobi i u adolescenciji impulzivnost predstavlja velik problem. Impulzivna djeca su lako nagovorljiva. U elji da budu prihvaeni od vrnjaka, esto naprave stvari na koje ih oni nagovaraju. Ova- kva ponaanja mogu biti bezazlena, od sitnih nepodoptina poput zaljepljene vake na stolici uiteljice, do ivotno ugroavajuih situacija kao to je penjanje na rasvjetnI stup. Impulzivno ponaanje moe biti motivirano i pukom znatieljom, na primjer tek toliko da dijete vidi to e se dogoditi kada se u juhu stavi tempera. Impulzivnost moe isto tako ometati i socijalne odnose djeteta. Vrlo esto impulzivna djeca imaju potekoa sa stvaranjem i odravanjem prijateljstava. Upadanje u rije, nametanje, govorenje krivih stvari u krivo vrijeme, tapanje, grljenje ili dodirivanje drugih bez da postoji razlog za to, agresivno rjeavanje sukoba moe dovesti do problema u odnosima s vrnja- cima, te dijete koje trai i treba prijatelje na kraju bude odbaeno. Djeca koja imaju potekoa s panjom i odravanjem koncentracije Iako hiperaktivna djeca obino bivaju zamijeena zbog impulzivnosti i hiperaktivnosti, radi kojih iskau iz skupine vrnjaka, ozbiljne potekoe koje doivljavaju zbog kratkog opsega panje mogu takoer imati dugorone posljedice. Zbog problema s panjom, ova djeca vrlo teko ue te zbog toga mogu imati potekoa s akademskim uspjehom, ali i s usvajanjem praktinih i motorikih vjetina (kao to su vonja biciklom ili plivanje). Iz istog razloga, ova djeca mogu imati i potekoa s uenjem govora, to se moe oitovati u potekoama kod ukljuivanja u konverzacije i grupne aktivnosti. Mnogi problemi hiperaktivne djece koji se odnose na kolske i socijalne vjetine zapravo su uzrokovani nesposobnou ove djece da zadre koncentraciju dovoljno dugo kako bi mogli nauiti ono to je potrebno. Hiperaktivna djeca esto imaju sposobnost da naue potrebne vjetine, ali im je potrebna pomo kako bi uspjeli zadrati panju dovoljno dugo da to i uine. Posljedice nesposobnosti da se koncentriraju, oituju se, ne samo u podruju obrazovanja i uspjeha u koli, ve i u domeni normalnih, zadovoljavajuih odnosa sa lanovima obitelji i prijateljima. Postoji odreen broj djece, posebno djevojica, koja nisu izraeno hiperaktivna niti impul- zivna, ali imaju ozbiljnih potekoa zbog velikog defcita panje i sposobnosti koncentraci- je. Za tu skupinu djece kaemo da imaju poremeaj panje bez hiperaktivnosti. Nerijetko ta djeca ostaju neidentifcirana, zbog nenametljivosti njihovih smetnji. Ukoliko budu prepo- znata i adekvatno tretirana, ta djeca mogu napredovati. PODTIPOVI POREMEAJA 13 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) PROBLEMI U OBITELJI Djeca s poremeajem panje i hiperaktivnosti mogu imati tekoe kod kue. esto se de- ava da su njihovi roditelji isprobali sve mogue metode kojih su se mogli sjetiti kako bi postigli da se njihova djeca prikladnije ponaaju. Vrlo je vjerojatno da e ak i u najbrinijim obiteljima, meusobni odnosi biti optereeni velikom napetou. Hiperaktivnoj djeci je esto potrebno manje sna nego ostalim ukuanima, to esto re- zultira time da su svi ostali lanovi obitelji kronino umorni. Roditelji esto imaju premalo vremena za sebe. Stalno prianje, buka, skakanje, trganje igraaka, olovaka, bojica, unita- vanje televizora i drugih vrijednih stvari, neizbjean su dio mnogih obitelji s hiperaktivnim djetetom. Ove obitelji esto navode ozbiljne brane probleme, koji su barem djelomino posljedica djetetovog poremeaja panje s hiperaktivnosti. U mnogim obiteljima ovaj je poremeaj uzrokom rivaliteta meu braom i sestrama. Ponekad se obitelj sastoji i od veeg broja hiperaktivne djece. Ostali lanovi obitelji imaju pune ruke posla oko ove djece. esto se dogaa da su roditelji premoreni i iscrpljeni stalnim pozivima u kolu zbog problematinog ponaanja njihovog djeteta. Ponekad su i sami roditelji odbaeni od strane svoje ire obitelji i svojih prijatelja, jer je ponaanje njihovog djeteta dovelo do toga da ih se ne poziva na socijalna okupljanja i dogaaje. Ponekad se roditelji ponu osjeati nekompetentnima i nesposobnima za odgoj djece, to utjee na njihovo samopotovanje. Nekima su lanovi rodbine ili ak profesionalci zaista i rekli da su nesposobni za roditeljstvo. Posljedice ovog poremeaja su dalekosene i esto zahvaaju sve lanove obitelji. SAVJETI ZA RODITELJE Hiperaktivna djeca moraju vidjeti posljedice svog ponaanja koje su predvidljive, konzisten- tne i jasne te dobivati povratnu informaciju ee i bre nego ostala djeca, ukoliko elite da ostvare kontrolu nad svojim ponaanjem. I sekundarne nagrade (na primjer, pohvale) i primarne nagrade (na primjer, igrake ili privi- legije) moraju se davati ee kada su hiperaktivna djeca kooperabilna ili uspjena. Roditelji trebaju imati na umu da hiperaktivna djeca vjerojatno rjee dobivaju pozitivne reakcije od njihove brae ili sestara, te se moraju dodatno potruditi da odre balans u pohvalama. PROBLEMI U OBITELJI 14 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Ukoliko dijete ne dobiva pozitivnu panju, ono e se potruditi da bude zamijeeno na na- in da svojim ponaanjem privue negativnu panju. Ako su posljedice takvog ponaanja pozitivne za dijete, odnosno ako dijete dobije panju, pa makar i negativnu, poveat e se vjerojatnost pojavljivanja tog ponaanja. No, ako nepoeljno ponaanje nije potkrijepljeno i ako dijete ne dobije panju, vjerojatno je da se ono vie nee pojavljivati. Zadatak roditelja je da budu pozitivni, da promatraju, komentiraju i nagrauju dobro i po- eljno ponaanje. Kako to uiniti? Pohvala mora neposredno slijediti poeljno ponaanje. Pohvala mora biti povezana s konkretnim ponaanjem. Pohvala mora biti konkretna i specifna (na primjer, Sretna sam kad se tako tiho igra). Pohvaljujte dijete smijekom i pogledom, kao i samim rijeima. Uz samu frazu, pomilujte, zagrlite ili poljubite dijete. Primijetite i pohvalite dijete svaki puta kada se dobro ponaa, nemojte uvati pohvale samo za savreno ponaanje. Koristite pohvale konzistentno, svaki put kada uoite ponaanje koje elite potaknu- ti. Pohvaljujte dijete i pred drugima. Bilo koje ponaanje postat e uestalije ili snanije ukoliko dovodi do pozitivnih po- sljedica Specifcirajte s djetetom ponaanje koje oekujete od njega, to tonije i konkretnije mo- ete. Trebate pokuati osigurati da dijete razumije koje je ponaanje prihvatljivo, a koje nije. Pokuajte objasniti djetetu to tono mislite pod odreenim terminima, kao to su biti do- bar ili biti zloest jer ti termini mogu biti zbunjujui za dijete. Dobro je rei djetetu: Svia mi se kako lijepo podijeli svoju okoladu sa sestrom, Svia mi se kako pospremi svoje igrake prije nego to doe baka, Ne svia mi se kako vie u duanu. Roditelji moraju jasno komentirati ponaanje djeteta kako bi dijete poelo shvaati to se od njega oekuje. Objasnite djetetu posljedice dobrog ponaanja kako bi znalo kada i to e dobiti ako se ponaa prikladno. Nagradite dijete za poeljno ponaanje jer e tako poeti vjerovati da moe uspjeti. Vano je da ponete pohvaljivati ili nagraivati dobro ponaanje. Ignorirajte nepoeljno ponaanje. Ako su djeca stalno u kazni zbog neega, mogu se obe- shrabriti i mogu prestati pokuavati biti dobra. Ako promijenite ono to dijete slua o sebi te umjesto da kritizirate zloesto ponete pohvaljivati dobro, potaknut ete dijete da se SAVJETI ZA RODITELJE 15 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) ponaa na nain koji e dovesti do pohvale. Pomozite djetetu da ostvari dobro ponaanje tako da unaprijed planirate. Pokuajte ne dovoditi dijete u situacije u kojima e vjerojatnije ispoljiti neeljeno ponaanje, na primjer voditi dijete u kupovinu kada vam se jako uri, a dijete je umorno. Svako je dijete drugaije. Neke e nagrade biti uspjene kod neke djece, kod druge ne. Trebate nai one nagrade na koje e vae dijete reagirati. Uspjene nagrade mogu ukljuivati odlazak u etnju s mamom i tatom, obiteljsko igranje neke drutvene igre i slino. Nagrade ne trebaju biti skupe. Postoje jeftinija i bolja rjeenja od novca i poklona. Mala djeca esto odlino reagiraju na jednostavnu pohvalu ili polju- bac. Nagrade moraju uslijediti to je mogue neposrednije nakon to se pojavilo neko ponaa- nje. Hiperaktivno dijete ne moe ekati do kraja tjedna da dobije nagradu. Nagrada treba uslijediti odmah nakon poeljnog ponaanja. Ne zaboravite da hiperaktivnoj djeci nedo- staje strpljenja i da su impulzivna pa e im ekanje nagrade biti vrlo teko i bit e vrlo male anse za uspjeh. Vano je da stvari ne postavite tako da dijete ne uspije. Pojedine nagrade nakon odreenog vremena gube svoju snagu. Dobro je da nagradu mi- jenjate svakih nekoliko dana. Sa starijom djecom vrlo korisna tehnika moe biti samona- graivanje. esto nije dovoljno poveati uestalost poeljnih ponaanja, ve je potrebno i smanjiti pojavljivanje nekih nepoeljnih ponaanja. Vrlo korisna tehnika za smanjenje neeljenog ponaanja hiperaktivne djece je iskljuenje (time - out). Iskljuenje podrazumijeva da maknete dijete iz konteksta u kojem se ponaanje pojavilo i osigurate da provede dogovoreni vremenski period na neinteresantnom, ali sigurnom mjestu. Vrijeme u iskljuenju mora biti poteno mjereno, a ako dijete nastavi s ponaanjem zbog kojeg je uslijedilo iskljuenje, topericu treba staviti na poetak. Vrijeme koje dijete mora provesti u iskljuenju ne smije biti predugo i treba biti u skladu s djetetovom dobi (obino se preporua onoliko minuta koliko dijete ima godina, ako se radi o mlaoj djeci). Vano je znati da se ponaanje djeteta ne moe promijeniti preko noi. To je ponaanje koje se uilo i izgraivalo godinama i bilo bi nerealno oekivati da e se brzo promijeniti. Vrlo esto se dogaa da djeca u poetku pokau veliki otpor prema novim pravilima. Mnogi roditelji navode kako su, neposredno nakon to su poeli primjenjivati nove tehnike, broj i ozbiljnost nepoeljnih ponaanja porasli. Meutim, stvari e se sigurno popraviti ukoliko ustrajete i dosljedno primjenjujete nove tehnike. Vano je da u obitelji postoji jedan jedin- stveni set pravila kojeg e prihvaati i primjenjivati svi odrasli lanovi obitelji. Vano je da se isti set pravila primjenjuje na svu djecu u obitelji, bez obzira jesu li hiperak- tivna ili ne, na isti nain, u skladu s dobi pojedinog djeteta. Bez obzira na potekoe koje imate s Vaim hiperaktivnim djetetom, vano je da razvijete i odrite pozitivan odnos s djetetom. SAVJETI ZA RODITELJE 16 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Korisno je da pronaete neku ugodnu aktivnost sa svojim djetetom i ukljuujete se u nju to ee, barem nekoliko puta tjedno. Kada se djetetu omogui da izabere aktivnost za svoje vrijeme i preuzme inicijativu u aktivnosti, poveava se djeje samopouzdanje. Razvijte pozitivno samopotovanje svog djeteta Hiperaktivna djeca mogu se osjeati dosta negativno vezano uz svoje sposobnosti. To ih esto sputava u tome da postignu uspjeh, a takoer da prepoznaju i prihvate da su u nekim stvarima dobri ili uspjeni. Takvo osjeanje kod djece nije zauujue: radi svojih dosada- njih iskustava i razliitosti od druge djece hiperaktivna djeca esto razvijaju nisko samopo- tovanje. Radi toga to imaju negativno miljenje o sebi, kod hiperaktivne djece nikada se ne moe pretjerati s pohvalama. Ona trebaju pomo u tome da se kritiki osvrnu na svoje neuspjehe, da ih sagledaju u pozitivnom svjetlu te na taj nain promijene svoje osjeaje i sliku o sebi. Roditelji trebaju nauiti svoju djecu kako da budu pozitivna na nain da govore svojoj djeci pozitivne stvari svaki dan. Hiperaktivna djeca su esto vrlo kreativna i imaju posebne talente. Njihove prednosti i sna- ge moraju se prepoznati i iskoristiti, ak i kada se ti talenti ne uklapaju u roditeljska oekiva- nja. Otkrivanje, naglaavanje i njegovanje podruja kompetencije hiperaktivnog djeteta je vrlo uinkovit nain mijenjanja niskog samopotovanja kod te djece. Pruite djetetu rutinu, strukturu i predvidljivost Hiperaktivna djeca dobro reagiraju na predvidljivost i strukturu. Jasni raspored za ustajanje ujutro, pisanje zadae poslije podne i ispunjavanje dnevnih obaveza imaju pozitivan utjecaj na hiperaktivnu djecu. Unaprijed odreena rutina uenja stvara podlogu za usvajanje do- brih navika uenja. U idealnom sluaju, tijekom vremena unaprijed odreenog za uenje, ne bi smjelo biti dozvoljeno gledanje televizije ili prisutnost drugih distrakcija. Postepeno, djeci se treba preputati odgovornost za njihove obaveze. Hiperaktivna djeca imaju koristi od jasnih i konzistentnih granica ponaanja koje postavljaju roditelji. Granice trebaju djetetu kako bi znalo na emu je, jer je za hiperaktivnu djecu pre- velik teret i stres ako se pravila stalno mijenjaju. Roditelji trebaju biti sigurni da djeca znaju pravila i nain na koji ih trebaju slijediti te im trebaju rei ukoliko doe do promjene u rutini. Svaka se promjena treba unaprijed planirati. Oba roditelja moraju imati usklaene odgojne stavove i reakcije na razliita ponaanja dje- teta. To ponekad zahtijeva puno razgovora i planiranja. Kod starije djece korisno je da se i njih ukljui u odluke o obiteljskim pravilima, nagradama i sankcijama. Kroz to to sudjeluju u procesu odluivanja, djeca poinju uiti dugorone strategije rjeavanja problema. SAVJETI ZA RODITELJE 17 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Jasno komunicirajte s djetetom Djeca koja su nepaljiva, impulzivna i koja se ine gluha za disciplinu, trebaju to jasniju ko- munikaciju i upute. Upute trebaju biti jednostavne, saete i konzistentne. Ako oekujemo od djeteta da se samo ispravi i disciplinira, esto emo zavriti u konfiktu i svai s njim, to nimalo ne pomae niti popravlja situaciju. Najuinkovitije su pozitivne upute, poput Stavi cipele u ormar, dok negativno formulirane upute, kao to je Nemoj ostavljati cipele posvuda ima malo efekta. Jako je bitno da dijete zna pravila i nain na koji ih moe slijediti. Roditeljima je esto vrlo teko biti odluan i konzistentan s djecom. Ukoliko se dijete naviklo da ne slijedi roditeljske upute, roditelji mogu pokuati neto ili sve od navedenog, kako bi bili sigurni da dijete uje ono to su traili od njega: Drite ruke na ramenima djeteta dok mu govorite to elite da napravi. Gledajte dijete u oi. Govorite smirenim, ali odlunim glasom. Inzistirajte na tome da dijete poslua i napravi to to mu govorite, te navedite razlog zbog kojeg to elite. Zapamtite da Vas mumljanje, prigovaranje, raspravljanje, moljenje, vikanje ili nadgla- savanje s televizijom nee nikuda dovesti. Moe pomoi da od djeteta traite da ponovi to elite da uini. IMAJTE REALISTINA OEKIVANJA Umjesto da prenaglaavaju male probleme i stvaraju nepotrebnu nelagodu i napetost, ro- ditelji bi se trebali usmjeriti na nekoliko istaknutih ponaanja djeteta koja su im najvanija. Vano je imati realistina oekivanja. Nije mogue i krajnje je neefkasno pokuati promije- niti sva djetetova nepoeljna ponaanja istovremeno. Kada se odluite promijeniti neko ponaanje, odaberite jedno ili dva jasno defnirana obras- ca ponaanja i iskljuivo radite na njihovoj promjeni. Odabir tog ponaanja u velikoj mjeri ovisi o prioritetima u obitelji i stupnju vjerojatnosti da e to ponaanje imati dugorone negativne posljedice za dijete (na primjer, udaranje druge djece). SAVJETI ZA RODITELJE 18 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) BRINITE SE ZA SEBE Hiperaktivna djeca mogu stvoriti ogromne koliine stresa u svojim obiteljima, a stres je po- godna podloga za javljanje nepoeljnog ponaanja. Jako je vano, iako ponekad nije laga- no, ostati smiren. Roditelji trebaju obraati panju na vlastite potrebe i potrebe druge djece u obitelji. Odmor, izlet, putovanje, prijatelji, hobiji i druge aktivnosti pomau u smanjivanju razine stresa roditelja te brae i sestara. POTEKOE S UENJEM Hiperaktivnost, impulzivnost i tekoe s odravanjem panje mogu ozbiljno naruiti dje- tetovu sposobnost uenja. Ova djeca esto, osim ako su posebno inteligentna, poinju zaostajati za ostatkom razreda, te razviju akademske probleme. To je, uz probleme u pona- anju, jo jedan od razloga zbog kojih im se djeca rugaju i zbog kojih ih roditelji kanjavaju. Hiperaktivna djeca zbog svojih potekoa u koli mogu razviti osjeaj odbaenosti od vr- njaka, to samo dodatno pogorava situaciju. Znaajan postotak hiperaktivne djece ima specifne tekoe uenja, konkretno tekoe itanja i pisanja. S obzirom da se cijeli obrazovni sustav temelji na sposobnosti itanja i pisa- nja te da je uspjeno itanje i pisanje nuno za sudjelovanje u nastavi bilo kojeg predmeta, hiperaktivna djeca esto imaju problema s ocjenama. Jednom kada zaostanu za vrnjacima, vrlo teko to nadoknauju. Osim to im medij putem kojeg se znanje prenosi stvara potekoe, oni zbog svog poremeaja imaju i niz drugih pro- blema. Ne mogu se koncentrirati jednako dugo kao njihovi vrnjaci. Buka i pokreti oko njih im vrlo lako skreu panju. Vrlo esto propuste vane informacije ili upute koje im daje ui- telj jer su zaokupljeni razmiljanjem o neem drugom. Mnogi od njih imaju vrlo neuredan i neitak rukopis koji im moe stvarati dodatne potekoe. Oni ga sami vrlo teko razumiju i itaju, a vrlo esto zbog rukopisa dobivaju i kritiku od strane nastavnika. Kako bi se preveniralo razvijanje daljnjih problema, vano je da nastavnici razumiju specif- an nain funkcioniranja hiperaktivne djece koji esto negativno utjee na kolski uradak i openito na izvravanje obaveza i odgovornosti. Stoga je vrlo esto potrebno kontaktirati s nastavnicima kako bi se lake razlikovala ponaanja koja proizlaze iz hiperaktivnosti, preve- nirao razvoj sekundarne patoloke nadgradnje i djetetu primjereno pomoglo. Istraivanja provedena u SAD-u pokazala su da hiperaktivna djeca imaju slijedee proble- me vezane uz uenje: 90% hiperaktivne djece pokazuje smanjenu produktivnost u kolskom radu 90% hiperaktivne djece postie snien uspjeh u koli20% hiperaktivne djece ima te- koe sa itanjem 60% hiperaktivne djece ima ozbiljne potekoe s rukopisom BRINITE SE ZA SEBE 19 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) 30% hiperaktivne djece prekida kolovanje 5% djece s poremeajem hiperaktivnosti zavrava fakultetsko obrazovanje za razliku od 25% djece iz ope populacije SAVJETI ZA NASTAVNIKE Akademsko postignue je jednako vano hiperaktivnom djetetu, kao i svakom drugom djetetu. Hiperaktivna djeca trebaju visoku razinu strukture u situaciji uenja. Djetetu se moe pomoi tako da se s djetetom dogovori svakodnevni raspored i rutina u izvravanju kolskih zadataka. U razrednoj sredini dobro je potaknuti svu djecu, pa tako i hiperaktivno dijete, da biljee to imaju za zadau i povremeno provjeravati je li dijete sve zabiljeilo. Preporua se hiperaktivno dijete posjesti u prvu klupu i poticati ga da ima to manje stvari na stolu. Naime, u prvoj klupi dijete je jae fokusirano na nastavnika i manja je mogunost interakcije s drugom djecom tijekom nastavnog sata. Poeljno je da dijete ne sjedi pokraj prozora ili vrata, jer e podraaji izvan uionice snano utjecati na fokus panje djeteta. Tijekom nastavnog sata dobro je postavljati vie podpitanja hiperaktivnom djetetu, vraa- jui panju djeteta na nastavni proces. Takoer, bitno je usmjeriti se na pozitivno, na ono to je dijete napravilo, na zadatke koje je uspjeno zavrilo, a ne na ono to nije napravilo ili u emu je pogrijeilo. Usmjeravanje na pozitivno poveava motivaciju djeteta i jaa njegov osjeaj kompetencije i postignua. Veina potekoa s hiperaktivnom djecom proizlazi iz njihove smanjene sposobnosti da slijede pravila, radi ega dolazi do remeenja discipline u razredu. Iako je svako hiperaktivno dijete jedinstveno, postoje neki principi koji mogu olakati po- tivanje razrednih normi samom djetetu, a time ujedno olakati rad i nastavniku i ostaloj djeci. Pojasnite djeci pravila ponaanja u razredu. Pravila su vana i bitno je djeci dati infor- maciju o tome to nastavnik oekuje od njih. Ta pravila trebaju biti pozitivna, izraena u terminima poeljnih ponaanja. Poeljno ih je napisati i izloiti, tako da ih sva djeca vide. Ne preporua se vie od pet pravila. Osobito je bitan naglasak na potkrepljivanje poeljnih, pozitivnih ponaanja. Povratna informacija o ponaanju uenika mora slijediti neposredno nakon ponaanja i biti ve- zana uz specifno ponaanje (npr. dizanje ruke kada dijete neto eli rei). S djetetom moete dogovoriti sustav nagrada, koji moe ukljuivati vie moguih nagrada, to omoguava djetetu odreenu slobodu izbora. Ustanovite s djetetom jasnu hijerarhiju sankcija za nepoeljna ponaanja jer to omo- guava djetetu da dobije povratnu informaciju o svom ponaanju i slijedeem kora- ku. U hijerarhiju ukljuite planirano ignoriranje i vremenski ogranien time-out. SAVJETI ZA NASTAVNIKE 20 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Pohvalite i ohrabrite pozitivnu panju. Komunicirajte s djetetom na asertivan nain, jasno izraavajui svoju potrebu na ne- agresivan nain. Izbjegavajte ismijavanje, prodike ili kritiziranje. Razlikujte nemogunost od neposlunosti. Na primjer, kada dijete kae ne znam ili ne mogu, ono treba poduku ili pomo. Neu ili ne elim zahtijeva ranije dogovo- renu sankciju. Imajte prioritete. Nemojte se fokusirati na vie od 3 ponaanja odjednom. Ignorirajte nepoeljna ponaanja kako biste ih ugasili iz djetetovog repertoara pona- anja i onemoguili da ih dijete koristi za privlaenje negativne panje. Pravila u uenju: Razdijelite gradivo na manje dijelove. Postavljeni ciljevi u uenju trebaju biti realistini i ostvarivi. Kod akademskog uspjeha hiperaktivne djece planiranje je izuzetno bitno. Ono djetetu daje strukturu i olakava uenje. Sloene upute pri rjeavanju zadataka ili testova razbijte u niz jednostavnijih uputa. Pitajte hiperaktivnog uenika da Vam ponovi to treba raditi, kako biste provjerili razumijevanje zadatka. Kod mlae djece preporua se da se upute daju jedna po jedna. Preferirajte usmeno ispitivanje. Hiperaktivna djeca postiu bolje rezultate i mogu bolje po- kazati svoje znanje kroz usmeno odgovaranje. Smanjite broj pismenih zadataka, te ukoliko je potrebno produljite vrijeme rada hiperaktivnom djetetu. Kada dajete upute cijelom razredu stanite kraj hiperaktivnog uenika dok to radite. Za objanjavanje zadatka koristite njegovu knjigu, teku, radnu biljenicu kao primjer. Hiperaktivna djeca esto imaju nisko samopotovanje koje dovodi do izbjegavanja rada u koli radi straha od neuspjeha. esto takva djeca imaju potekoa s uenjem, ne radi nedo- statka sposobnosti, ve radi emocionalnih potekoa. Ukoliko uenik postie loe rezultate, smanjite opseg zadanog materijala, a ne njegovu teinu. Takoer, kod takve djece je kori- sno usmjeravanje na pozitivne karakteristike i postignua. Kod hiperaktivne djece moe se smanjiti frustracija tijekom nastave omoguavanjem krat- kih pauza, ili izlazaka iz razreda. Takoer, takvo dijete moe dobiti i neke posebne obaveze, poput voenja brige o kredi ili spuvi, koje omoguavaju djetetu promjene aktivnosti, daju mu osjeaj vanosti i smanjuju napetost i nemir. Hiperaktivna djeca trebaju prijatelje jednako kao i druga djeca. Ponekad hiperaktivna djeca nemaju adekvatne socijalne vjetine ili ih koriste na krivi nain. Socijalne vjetine mogu se uiti i razvijati i u razrednoj sredini, od ega e koristi imati sva djeca. Unutar razreda, kroz igru i slobodne aktivnosti moete: SAVJETI ZA NASTAVNIKE 21 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Pouavati djecu nenasilnom rjeavanju sukoba. Pouavati djecu asertivnosti. Poticati razvoj socijalnih vjetina kroz rad u malim grupama. Naravno, takav rad za- htijeva stalni nadzor i praenje procesa koji se odvijaju u malim grupama. Napravite feksibilne grupe i osigurajte da hiperaktivna djeca rade s nizom druge djece. Potaknuti djecu da si meusobno pomau (na primjer, da se meusobno poduavaju u matematici, itanju). Te aktivnosti trebaju biti nadgledane i preporua se da se djeca izmjenjuju u tome. Poticati sagledavanje situacije iz drugog kuta. Biti model prema kojem djeca mogu uiti dobre socijalne vjetine. I sami koristite pozitivne komentare o radu uenika, interakcije i atribute. Usvojiti naelo da je svaki uenik vrijedan lan grupe. Nastojte poticati suradnju, a ne kompeticiju u razredu. Hiperaktivna djeca mogu biti izuzetno zahtjevni uenici. Za nastavnike je vano imati na umu da ta djeca imaju ozbiljan problem. Veini ljudi je ta perspektiva strana jer se ne radi o sljepoi, gluhoi, invaliditetu ili cerebralnoj paralizi. No, iako se na prvi pogled ini da je s hi- peraktivnom djecom fziki sve u redu, specifan nain funkcioniranja njihovog sredinjeg ivanog sustava stvara niz problema u svakodnevnom funkcioniranju te djece. Hiperaktivno dijete e uspjeno uiti u sredini koja podrava individualne razlike unutar feksibilnog, strukturiranog pristupa, dok e usmjeravanje na razlike dovesti do stigmatiza- cije i osamljivanja hiperaktivnog djeteta. Vano je razumijevanje i adekvatno reagiranje na djetetove uspjehe i vrednovanje istih. Hiperaktivna djeca dobro reagiraju na brian stav nastavnika i kao posljedica toga visoko su motivirana i postiu sjajne rezultate. Za uspjeno kolovanje hiperaktivnog djeteta od izuzetnog je znaaja suradnja roditelja i nastavnika. Roditelji trebaju biti upoznati sa kolskom rutinom i oekivanjima koja su po- stavljena na dijete. Meusobna podrka roditelja i nastavnika je vana, i obje strane mogu nauiti jedna od druge; o efektivnim nainima rjeavanja nekih nepoeljnih ponaanja, snagama djeteta i pozitivnim stranama, motivaciji djeteta. Pri tome, osim otvorene i efektivne komunikacije, informativka moe biti korisna za razmjenu informacija o postignuu, zadaama ili mogu- im potekoama. SAVJETI ZA NASTAVNIKE 22 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) HIPERAKTIVNA DJECA I POTEKOE U STVARANJU PRIJATELJSTAVA Mnoga djeca s poremeajem panje i hiperaktivnosti imaju vrlo malo prijatelja i na njih se esto gleda kao na drugu vrstu. Njihovi problemi esto su rezultat njihove impulzivnosti i kratkog opsega panje zbog kojih oni nisu u stanju nauiti socijalna pravila niti prepozna- vati socijalne znakove i poruke. Ova djeca su vrlo esto bolno svjesna svoje izoliranosti i odbaenosti te svoje nesposobnosti za zadre prijatelje, pokuavaju to promijeniti, ali ne znaju kako i nisu to u stanju sami uiniti. Ukoliko se ovoj djeci prui dodatna pomo, ona esto mogu nauiti imati uspjene socijal- ne odnose. Mora im se pomoi da naue ono to je veina djece uspjeno nauila sponta- no, bez razmiljanja. U tome im puno mogu pomoi roditelji i nastavnici. Hiperaktivnoj djeci je esto potrebno dati specifne i jasne instrukcije. Moe im se, na primjer, rei: Prvo odi i stani pokraj grupe djece. Stoj tiho i neko vrijeme jako paljivo sluaj. Kada bude siguran da zna o emu oni priaju i kada si dobro razmislio o tome to im eli rei u vezi toga, priekaj prikladnu stan- ku u razgovoru i onda im reci kako se slae s onim to su rekli, jer ... ili, kako si i ti doivio slino ... Vrlo je vano da ova pomo bude pruena na nekritizirajui, podravajui i pozitivan na- in. Moda ovo zvui pretjerano, ali moe biti od velike koristi odbaenom i usamljenom djete- tu koje udi za prijateljima. Ima djece ije je ponaanje uslijed ovog poremeaja bilo toliko loe da su ih drugi (i djeca i odrasli) konstantno odbacivali jer nisu mogli tolerirati njihovo nametajue, razarajue i esto nasilno ponaanje. Neprestani neuspjesi i odbijanje djeteta od strane vrnjaka moe katastrofalno utjecati na djetetovo samopotovanje, kao i na njegovo daljnje ponaanje. Savjeti za roditelje Roditelji mogu pomoi svojoj djeci u razvijanju pozitivnih socijalnih vjetina. Kako to uiniti? Vjebajte dobre socijalne vjetine kod kue. Odredite, u dogovoru s djetetom, jedno ili dva socijalna ponaanja koja elite pojaati u repertoaru ponaanja svog djeteta prema drugoj djeci. To moe biti dijeljenje igraaka, tiho prianje, ne zapovijedanje, ne upadanje u rije i slino. Uspostavite program nagraivanja tih ponaanja. Nekoliko puta svakog tjedna odvojite nekoliko minuta da s djetetom uvjebavate odabrana ponaanja. Objasnite djetetu vjetinu koju biste eljeli da pokua upotrije- biti. Odglumite situaciju u kojoj ete Vi biti dijete i na taj nain pokaite djetetu kako da koristi tu vjetinu. Zatim neka dijete isproba novu vjetinu pred Vama. Ohrabrite i potaknite dijete da upotrijebi novo nauenu vjetinu kad se slijedei put bude igralo s nekim djetetom. HIPERAKTIVNA DJECA I POTEKOE U STVARANJU PRIJATELJSTAVA 23 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Kad god imate priliku, promatrajte svoje dijete u igri s drugom djecom, braom ili sestrama. inite to ee nego inae. Kad god opazite da je dijete upotrijebilo nove vjetine, pohvalite ga ili nagradite. Pazite da pritom ne prekidate dinamiku igre. Po- nekad je bolje pozvati dijete na stranu i tamo ga nagraditi, kako djetetu ne bi bilo neugodno. Vae dijete ne mora biti najpopularnije meu vrnjacima. Popularnost nije toliko bitna kao prijateljstvo. Bolji cilj od popularnosti moe biti potaknuti prijateljstva kod svog djeteta. Potaknite svoje dijete da poslije kole ili vikendom pozove kod sebe nekog od svojih vrnjaka. Ukoliko Vae dijete ima ozbiljnih problema sa socijalnim vjetinama, isplanirajte i strukturirajte vrijeme koje e djeca provesti zajedno. Na primjer, isplanirajte odlazak u kino, igranje drutvenih igara, pripremite posebne sendvie, pripremite smjesu za modeliranje ili bilo to drugo za to mislite da bi drugo dijete u tome moglo uivati. Vano je da aktivnost bude strukturirana i da bude pod Vaom stalnom supervizijom. Ovakav strukturirani kontakt moe potaknuti prijateljstvo izmeu Vaeg djeteta i nje- govog vrnjaka. Kada je kod Vas neki prijatelj Vaeg djeteta, nadgledajte aktivnosti kojima se djeca bave. U trenutku kada primijetite da njihova interakcija izmie kontroli, prekinite igru i ponudite djeci da neto pojedu ili im ponudite neku mirniju, strukturiranu aktivnost. Uinite sve to moete da izbjegnete da Vae dijete vidi primjer agresivnog ponaa- nja u kui. Pripazite na vlastito ponaanje i ponaanje drugih ukuana, kako se ne bi dogodilo da nesvjesno modelirate agresivno ponaanje svog djeteta, bilo da se radi o vikanju, govorenju uvredljivih ili prostih rijei ili o bacanju stvari. Takoer, trebate pa- ljivije nadgledati to Vae dijete gleda na televiziji. Ukoliko ne moete izbjei da Vae dijete gleda agresivno ponaanje na televiziji, iskoristite takve scene za to da ukaete djetetu na to koje je ponaanje neprihvatljivo i koje ponaanje druga djeca ne vole. Pokuajte sprijeiti druenje Vaeg djeteta s drugom djecom koja su agresivna. Pota- knite svoje dijete na druenje s djecom koja e biti pozitivan model za odnose meu vrnjacima. Ukljuite svoje dijete u organizirane aktivnosti u Vaoj zajednici, kao to su izviai, sportski klubovi, folklor. Pokuajte odabrati one aktivnosti koje su strukturirane i pod supervizijom odrasle osobe, po mogunosti s malim grupama djece. Izbjegavajte one aktivnosti koje za- htijevaju koordinirane napore s drugom djecom ili koje imaju sloena pravila da bi se postigao uspjeh. Takve bi aktivnosti mogle biti prezahtjevne za hiperaktivno dijete. Takoer, bolje je odabrati one aktivnosti koje ukljuuju to manje kompeticije. Natje- canje izaziva poveano uzbuenje, to kod hiperaktivne djece moe poveati uesta- lost neorganiziranog ponaanja. HIPERAKTIVNA DJECA I POTEKOE U STVARANJU PRIJATELJSTAVA 24 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Pomaganje hiperaktivnom djetetu da rijei probleme u odnosima s drugom djecom moe biti vrlo teak zadatak. Budite realni u Vaim oekivanjima koja se tiu promjene u ovom po- druju. Traite bilo koju priliku da organizirate situacije u kojima e Vae dijete imati ansu za pozitivne kontakte s vrnjacima. Izbjegavajte situacije u kojima je vjerojatno da e doi do socijalnog neuspjeha. Vai napori na kraju ipak mogu dovesti do pozitivnijih odnosa Vaeg djeteta s vrnjacima te do kvalitetnijih prijateljstava. OSNOVNI PRINCIPI ODGOJA HIPERAKTIVNE DJECE Hiperaktivna djeca nemaju potekoa s nedostatkom vjetina ili sa znanjem, pa tako pokazi- vanje djetetu kako da napravi neto, nee biti od prevelike pomoi. Umjesto toga efkasnije je dati jasne upute, reorganizirati zadatke tako da budu interesantniji ili da vie motiviraju dijete, preusmjeriti djeje ponaanje prema buduim ciljevima umjesto prema neposred- noj gratifkaciji i pruiti neposredne nagrade za izvrene zadatke ili potivanje pravila. Neposredna povratna informacija i posljedice Kada je hiperaktivno dijete suoeno sa zadatkom koji mu je neprivlaan, teak ili dosa- dan, ono e osjetiti potrebu da radi neto drugo. Ukoliko elite da dijete nastavi zadanu aktivnost, morate dati pozitivnu povratnu informaciju i posljedice koje e zadatak uiniti privlanijim ili isplativijim za dijete, kao i blage negativne posljedice ukoliko dijete odusta- ne od zadatka. Slino tome, kada elite promijeniti nepoeljna ponaanja, morate djetetu pruiti nagrade i povratnu informaciju kada se ponaa na poeljan nain i brze negativne posljedice za nepoeljno ponaanje. Pozitivna povratna informacija moe biti u obliku pohvale sve dok jasno i specifno kaete to je dijete uinilo pozitivno. Ona takoer moe biti i u obliku fzike njenosti. U nekim sluajevima ona moe ukljuivati i nagrade, poput specijalnih privilegija ili sustava prema kojem dijete zaradi bodove da dobije posebne privilegije, jer sama pohvala nee dovoljno motivirati dijete da ostane u nekoj zadanoj aktivnosti. Bez obzira na to koju vrstu povratne informacije dajete, ona e biti to uspjenija to je neposrednija odreenom ponaanju. Pruajte ee povratnu informaciju Hiperaktivna djeca ne samo da trebaju povratne informacije i posljedice bre nego druga djeca, nego i ee. Neposredne posljedice mogu biti uinkovite ak i kada su povremene, no bolje djeluju na dijete ako su este. Iskreno govorei, pretjerivanje u tome moe biti iritantno za dijete i zamorno za Vas, no nuno je da to inite toliko esto koliko Vam dozvoljava raspored, energija i raspoloivo vrijeme, ako elite promijeniti neko vano nepoeljno ponaanje. Na primjer, umjesto da ekate da pohvalite dijete koje ima ozbiljnih potekoa u zavravanju cijele zadae ili da pourujete dijete nakon to pie zadau nekoliko sati, a koju je moglo zavriti u 20 minuta, OSNOVNI PRINCIPI ODGOJA HIPERAKTIVNE DJECE 25 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) recite djetetu da ete mu dati jedan bod za svaki rijeeni zadatak iz matematike, a bodovi se zbrajaju za ostvarenje neke privilegije. Za pisanje cjelokupne zadae takoer dajte razumni vremenski period, 20 minuta, i recite da ukoliko istekne vrijeme, dijete e biti kanjeno s jednim bodom za svaki nerijeeni zadatak. Tijekom rada hvalite dijete za to to pie zadau i ohrabrujte ga za nastavak daljnjeg rada dok biljeite bodove. esto su roditelji vrlo zaposleni i okupirani svakodnevnim obavezama, te zaborave provje- ravati dijete. Tome se moe doskoiti tako da postavite male podsjetnike na mjestima gdje esto boravite i svaki puta kada vidite podsjetnik, komentirajte ponaanje djeteta u tom trenutku. Koristite vee i snane posljedice Vae hiperaktivno dijete treba snanije posljedice nego druga djeca, kako bi ga se pota- knulo da zavri neki zadatak, potuje pravila ili da se dobro ponaa. Te posljedice mogu ukljuivati fziku panju, privilegije, posebne slatkie, bodove, materijalne nagrade poput sitnih igraaka koje djeca skupljaju ili povremeno ak i novca. Ovo se moe kositi s uobiajenim stavom da se djecu ne treba esto materijalno nagra- ivati jer takve nagrade mogu smanjiti unutranje nagrade djeteta poput itanja, elje da usreimo prijatelje ili roditelje, ponos kada svladamo novu vjetinu. No, takve unutranje nagrade imaju ogranien utjecaj na hiperaktivnu djecu. Naime, priroda samog poremeaja zahtijeva da se koriste vee, znaajnije i ponekad materijalne posljedice kako bi se razvila i odravala pozitivna ponaanja kod hiperaktivnog djeteta. Koristite poticaje prije kazne Roditelji obino pribjegavaju kazni kada se dijete loe ponaa. To je efkasno kod djece koja nisu hiperaktivna, koja se tu i tamo loe ponaaju, pa tako doivljavaju malo kazni. No, hiperaktivna djeca se ee ne ponaaju u skladu s normom i radi toga doivljavaju veliku koliinu negativnih posljedica. Kazna, kada se koristi sama za sebe, bez nagrada i pozitivnih povratnih informacija, relativno je neefkasna metoda promjene ponaanja. Obino dovodi do loih osjeaja i neprijateljstva. Vano je da zapamtite da kod hiperaktivne djece vrijedi pravilo pozitivno prije negativnog. Imajte na umu da hiperaktivno dijete doivi jako puno negativnih reakcija i kazni od osoba koje ne razumiju njegov poremeaj i da e ga samo adekvatni poticaji i nagrade nauiti to Vi oekujete od njega. Kada elite promijeniti nepoeljno ponaanje, odluite kojim pozitivnim ponaanjem e dijete zamijeniti to nepoeljno ponaanje. Nakon toga pomnije pratite kada se to poeljno ponaanje javlja, i kada se dijete ponaa na taj nain, vie pohvaljujte i nagraujte dijete. Nakon to ste konzistentno nagraivali novo ponaanje barem jedan tjedan, moete poeti kanjavati suprotno ponaanje. ak i tada pokuajte koristiti blagu kaznu kao to je gubitak privilegije ili neke aktivnosti, ili kratki time-out, i nastojte odrati balans izmeu kazni i na- OSNOVNI PRINCIPI ODGOJA HIPERAKTIVNE DJECE 26 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) grada: jedna kazna za dvije ili tri pohvale ili nagrade. Kanjavajte konzistentno ali selektivno, samo za pojavljivanje tog jednog odreenog ponaanja. Nastojte biti konzistentni Najtei korak u odgoju djece je konzistentnost. No, da bi se neka ponaanja promijenila ili poela ee javljati, nuno je da koristimo iste strategije svaki puta. Biti konzistentan znai etiri vane stvari: svaki puta reagirati na odreenu situaciju, odnosno ponaanje ne prebrzo odustati kada zaponete s promjenom nekog ponaanja svaki puta reagirati na isti nain, bez obzira na promijenjenu okolinu oba roditelja trebaju koristiti istu metodu Nepredvidljivost ili kapriciranje u nastojanju da se postave pravila nee dovesti do pro- mjene. Isto tako, reagirajte na isti nain i kod kue i u javnosti, bez obzira to drugi misle ili govore, jer oni ne odgajaju Vae dijete. Promjene zahtijevaju vremena, i nemojte izgubiti nadu ako se stvari sporo mijenjaju. Naposlijetku, pokuajte odrati ujedinjenu roditeljsku frontu, koliko Vam dozvoljavaju razliiti roditeljski stilovi. Imajte na umu da je hiperaktivno dijete osjetljivo na posljedice i povratne informacije, dok je puno manje osjetljivo na razloge i objanjavanje racionala nekih postupaka, nego ostala djeca. Iz tog razloga reagirajte brzo, esto i konzistentno to e dovesti do boljeg ponaa- nja. Razgovori i prigovaranja dovode do otpora, a ne do poslunosti. Imajte na umu prirodu poremeaja Ponekad, kada su roditelji suoeni s teko odgojivim hiperaktivnim djetetom, mogu izgubi- ti iz vida stvarni problem. Mogu se razbjesniti, ljutiti, osjeati se nelagodno ili se spustiti na djeju razinu i svaati se s djetetom kao to bi to radilo drugo dijete. Cijelo vrijeme morate imati na umu da ste Vi odrasla osoba, Vi ste uitelj i skrbnik djeteta s poremeajem. Ako jedno od vas dvoje treba imati kontrolu nad situacijom, u svakom sluaju ste to Vi. Jedan od naina da ostanete smireni je da se pokuate distancirati od situacije i sagledati je kroz oi stranca - vidjeti roditelja koji pokuava rijeiti problem s djetetom koje ima pote- koa u ponaanju. Ukoliko Vam to uspije, moi ete reagirati pravednije i razumnije, nego ako se uzrujate. To je teko i pokuajte se svaki dan prisjetiti da Vae dijete ima potekoa, osobito u situaci- jama kada pokuavate rijeiti neko nepoeljno ponaanje. Nemojte dozvoliti da Va vlastiti osjeaj vrijednosti postane vezan uz to jeste li uspjeli pobi- jediti neko ponaanje ili ne. Ostanite smireni, razvijte smisao za humor vezan uz problem. Ponekad to znai da ak i odete u drugu prostoriju i maknete se iz situacije dok ne zadobi- jete kontrolu nad svojim osjeajima. OSNOVNI PRINCIPI ODGOJA HIPERAKTIVNE DJECE 27 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Nikako nemojte zakljuiti da ste Vi lo roditelj kada situacija izmakne kontroli ili ne zavri onako kako biste htjeli. Vjebajte opratanje Opratanje je najvaniji princip u odgoju djeteta, no esto ga je jako teko provoditi u sva- kodnevnom ivotu. Vjebanje opratanja znai tri stvari. Prvo, svaki dan nakon to stavite hi- peraktivno dijete spavati, uzmite nekoliko trenutaka i razmislite o djetetovim prijestupima i oprostite mu. Pustite da Vas prou osjeaji ljutnje, razoaranja, zamjeranja, povrede. Dijete ne moe uvijek kontrolirati svoje ponaanje i zavreuje da mu oprostite. To ne znai da nije odgovorno za svoje ponaanje, ali znai da se Vi trebate rijeiti gorine koja se uz to vee. Drugo, usmjerite se na opratanje drugima koji nisu razumjeli potekoe Vaeg hiperak- tivnog djeteta te su radi toga reagirali neadekvatno, ofenzivno ili su jednostavno etiketirali Vae dijete kao lijeno ili neodgojeno. Vi znate bolje od toga i zauzmite se za svoje dijete, ali ne dopustite da pri tome na Vas djeluje ljutnja ili tuga. I, naposlijetku, nauite sami sebi oprostiti za pogreke koje ste napravili u odgoju tog dana. Hiperaktivna djeca imaju sposobnost da pobude najgore u nama kao roditeljima, to esto dovodi do toga da se roditelji osjeaju krivima radi vlastitih greaka. Bez da si dozvolite da ponavljate iste greke bez posljedica, pustite samookrivljavanje, sram, ponienje, tugu ili ljutnju koja prati ovaj aspekt samo-evaluacije. Zamijenite te osjeaje iskrenom procjenom svog roditeljskog funkcioniranja tog dana, identifcirajui podruja koja su poboljana. TRETMAN DJECE S POREMEAJEM PANJE, SA ILI BEZ HIPERAKTIVNOSTI Hiperaktivna djeca imaju potekoe koje mogu uzrokovati ozbiljne probleme njima i dru- gim ljudima, ali su ona u svim drugim aspektima normalna djeca. Ona imaju misli, osjeaje, elje i snove, kao i svi drugi ljudi. Iako je izrazito vano da dijete s ovim poremeajem bude identifcirano kako bi se njemu i njegovoj obitelji mogao pruiti adekvatan tretman, postoji jedan ozbiljan rizik dobivanja dijagnoze koji se sastoji u tome da se na dijete, jednom kada se postavi dijagnoza, esto gleda iskljuivo u terminima te dijagnoze. Djeca s potekoama i defcitima bilo koje vrste su, prvo i osnovno djeca, a ne poremeaji ili sindromi. Mnogi simptomi i karakteristike hiperaktivne djece mogu se preokrenuti u njihovu pred- nost. Budunost djece s ovim poremeajem ne treba biti crna. Vodei rauna o djetetovim snagama i slabostima te osiguravanjem adekvatne pomoi obitelj i strunjaci mogu zajedno osigurati da hiperaktivno dijete postane svjesno svih svo- jih potencijala i da bude u mogunosti voditi sretan i uspjean ivot. TRETMAN DJECE S POREMEAJEM PANJE, SA ILI BEZ HIPERAKTIVNOSTI 28 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) TO INITI AKO DIJETE POKAZUJE SIMPTOME HIPERAKTIVNOSTI Preporua se roditeljima koji kod svoje djece uoe ponaanja slina navedenim karakteri- stinim ponaanjima hiperaktivne djece, da se posavjetuju sa psihologom, ovisno o mjestu stanovanja. Svi su psiholozi upoznati s ovom problematikom tijekom dodiplomskog obrazovanja, a problem je esto prisutan i u praksi mnogih psihologa. TO INITI AKO DIJETE POKAZUJE SIMPTOME HIPERAKTIVNOSTI 29 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) 30 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) 31 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) PRIJEDLOG INTERVENCIJA U RAZREDU ZA DJECU S DEFICITOM PANJE HIPERAKTIVNIM POREMEAJEM I POTEKOAMA U UENJU Djeca s poremeajem panje i/ili potekoama u uenju predstavljaju izazov za svakog ui- telja. Na ovim se stranicama nalaze praktine sugestije koje se mogu koristiti u redovnom razredu i razredima posebnih odgojno-obrazovnih ustanova. Pregledavi predloenu listu intervencija uitelj e moi odabrati jednu ili vie strategija primjerenih odreenom djetetu u specifnom okruenju. Ideje za djecu s pomanjkanjem panje Slijedee sugestije mogu pomoi u radu s djecom ija panja lagano odluta ili koja se doi- maju da nikad nisu u stanju biti u razredu s ostalim uenicima. Napravite pauzu i stvorite napetost gledajui oko sebe prije no to ete postaviti pi- tanje. Djecu koja e govoriti pred razredom odaberite nasumice, tako da djeca ne mogu tempirano ukljuivati i iskljuivati svoju panju. Nagovijestite da e netko trebati odgovoriti na pitanje vezano za temu o kojoj se govori. U pitanju ili u gradivu koje obraujete upotrijebite djetetovo ime. Kad vidite da djetetu panja poinje lutati, postavite mu jednostavno pitanje, koje moe biti toliko jednostavno da ne treba nuno biti vezano uz temu koju obrauje- te. Smislite internu alu vas i djeteta koje ima manjak panje na koju ete se moete po- zvati kada je potrebno da dijete ponovno ukljuite u rad. Dok drite sat, budite u blizini nepaljivog djeteta i dotaknite ga povremeno po ra- menu. Tijekom dranja sata hodajte uionicom te se zaustavite kod djeteta i prstom kucnite mjesto u knjizi o kojem se trenutno raspravlja ili koje se trenutno ita. Smanjite duljinu trajanja zadataka ili lekcija. Izmjenjujte tjelesne i misaone aktivnosti. Poveajte razinu novoga u lekcijama koristei flmove, vrpce, memo kartice, rad u ma- njim skupinama ili tako to e dijete postaviti pitanje drugima. IDEJE ZA DJECU S POMANJKANJEM PANJE 32 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) U planiranje lekcije ukljuite interese djece. U strukturu lekcije ukljuite vrijeme za matanje pod vodstvom. Upute dajte jednostavno i konkretno, samo jednom. Istraite mogunosti uporabe jednostavnih mehanikih naprava koje mogu razlikov- no pokazivati stanje panje i stanje nepanje. Poduavajte djecu strategijama samopraenja. Upute dajte koristei se njenim glasom. Ukljuite drugu djecu ili starije uenike ili roditelje da volontiraju kao pouavatelji. Strategije za kognitivno impulzivnu djecu Neka djeca imaju potekoa s koncentriranjem na zadatak koji treba obaviti. Njihove se ver- balizacije doimaju nevanima, a njihova performansa pokazuje da ne razmiljaju refektivno o onome to rade. U takvim situacijama moete isprobati neke od slijedeih ideja. Osigurajte za djecu najveu koliinu panje i prihvaanja. Pojasnite drutvena pravila i vanjske zahtjeve koji vrijede za uionicu. Uspostavite znak za akciju koji e vas uitelja povezivati s djetetom. Vrijeme za osobni razgovor s tom djecom posvetite naglaavanju slinosti koje posto- je izmeu uitelja i djeteta. Naviknite se da napravite pauzu od 10 do 16 sekundi prije nego to odgovorite na pitanje. Provjerite moete li u naoko nevanim odgovorima nai neke mogue veze s pita- njem koje ste postavili. Dajte djeci da ponove pitanja prije no to e dati odgovore. Odaberite jednog uenika koji e biti uvar pitanja. Koristei uenicima dobro poznatu priu neka je djeca ispriaju kao priu u kojoj e svaki uenik ispriati svoj dio. Kad u bilo kojem obrazovnom podruju uvodite novu temu, dajte djeci da o toj temi naprave pitanja prije no to ete im prenesete veu koliinu podataka. Napravite razliku izmeu stvarnosti i fantazije priajui prie koje su mjeavina stvar- nih i izmiljenih dogaaja te dajte djeci da daju svoj kritiki sud. Ukljuite djecu u pismeni projekt koji treba sadravati elemente kao to su istinito, moe se desiti, ali se desilo i pravimo se da je tako, ali se to ne moe dogoditi STRATEGIJE ZA KOGNITIVNO IMPULZIVNU DJECU 33 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Protiv laganja se nemojte boriti tako to ete djecu prisiliti da priznaju da nisu govorili istinu. Igrajte igre panje i sluanja. Uklonite nepotrebnu stimulaciju koja panju odvlai iz okruenja uionice. Neka zadaci koje podijelite djeci budu kratki. Prenesite djeci jasnu poruku da je vrline tonosti vrjednija i vanija od brzine. Procijenite svoj uiteljski tempo. Koristei zidni sat recite djeci koliko dugo trebaju raditi na odreenom zadatku. Zahtijevajte od djece da vode evidenciju svojih dovrenih radova. Uite djecu da vode unutranje dijaloge propitivanja kao strategiju mentalne pripre- me za poticanje samopouzdanja i uspjenosti. esto koristite liste, kalendare, tabele, slike i gotove proizvode da potaknete planira- nje u uionici. STRATEGIJE ZA KOGNITIVNO IMPULZIVNU DJECU 34 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) PRIJEDLOG PRILAGODBI U UIONICAMA ZA POSEBNA PONAANJA Prijedlog prilagodbi u uionicama za posebna ponaanja Kada uoite ovakvo ponaanje 1. Pokuajte s ovakvom prilagodbom Potekoe pri praenju plana 2. (dijete ima visoke tenje ali mu nedostaje dosljednost provoenja do krajnjeg cilja); dijete odluuje imati sve naj- bolje ocjene, a na kraju ima sve minimalno pozitivne ocjene (postavljanje nerealnih ciljeva). Pomognite ueniku pri odreivanju dugoronih ciljeva: razdijelite cilj na realne dijelove. S uenikom koristite strategiju ispitivanja. Pitajte ga: to je potrebno da bi on to mogao napraviti? Postavljajte pitanja dok god uenik ne doe do cilja koji moe ostvariti. Dajte ueniku priliku da odredi jasne vremenske okvire za ono to treba napraviti da bi ostvario svaki pojedini korak do cilja (uestalo pratite uenikov napredak). Potekoe s odreivanjem re- 3. doslijeda i izvravanjem koraka do ispunjenja odreenih za- dataka (npr. pisanje sastavka o proitanoj lektiri, pismeni ispit, organizirani odlomci, problem s raspodjelom rada, itd.). Razdijelite zadatak na ostvarive korake koji se mogu napraviti. Dajte primjere i defnirajte posebne korake za ispunje- nje zadataka. Prebacivanje s jedne nedo- 4. vrene aktivnosti na drugu aktivnost bez dovravanja. Defnirajte preduvjete za dovrenu aktivnost (npr. va matematiki zadatak je dovren kad ste rijeili i ispravili svih est problema; ne zapoinjite slijedei zadatak dok ne zavrite prethodni zadatak). Potekoe s koncentriranjem na 5. primanje uputa od drugih ljudi. Prije davanja uputa zadobijte panju uenika. Koristi- te znakove upozorenja. Neka usmene upute budu popraene i pisanim uputama. Upute govorite jednu po jednu. Nakon to ste ih izrekli pred cijelim razredom, ponovite ih tiho pojedinanom ueniku. Provjerite je li uenik shvatio upute tako to ete ga pitati da ih ponovi. Potekoe s odreivanjem 6. prioriteta, redanjem stvari od najmanje vanog do najva- nijeg. Odredite zadatke i aktivnosti prema njihovoj vanosti. Osigurajte model koji e moi pomoi uenicima. Postavite model na vidljivo mjesto i esto se na njega referirajte. 35 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) PRIJEDLOG PRILAGODBI U UIONICAMA ZA POSEBNA PONAANJA Potekoe s dugotrajnijim na- 7. porom i odravanjem tonosti tijekom duljeg vremena. Smanjite duljinu zadatka i teite kvaliteti (za razliku od kvantitete). ee se sluite pozitivnim ohrabrivanjem (kad vidite da uenik radi neto kako treba, dajte mu na znanje da radi dobro). Potekoe s dovravanjem 8. zadataka. Navedite i/ili postavite na zid (i recite) sve korake neop- hodne da se dovri svaki zadatak. Reducirajte zadatak na dijelove koji se mogu svladati i svakom dodijelite datum do kojeg treba biti gotov. esto provjeravajte kako napreduje dovravanje rada i zadataka. Organizirajte ueniku za svaki predmet njegovog prijatelja za uenje i pobrinite se da uenik ima njegov telefonski broj. Potekoe sa svakim zadatkom 9. koji zahtijeva pamenje. Kombinirajte gledanje, govorenje, pisanje i rad; uenik e moda trebati subvokalizirati tekst da bi ga zapam- tio. Poduavajte tehnike pamenja kao dio strategije uenja (npr. tehnika poboljanja pamenja, vizualizacija, usmeno vjebanje, viestruko ponavljanje). Potekoe s pisanjem testova. 10. Za test osigurajte dostatno vremena: poduavajte vjetine pisanja testova i omoguite ueniku usmeno testiranje. Koristite jasne, itljive i dobro organizirane testove. Upotrijebite onaj oblik testa koji najbolje odgovara ueniku. Osigurajte dovoljno vremena za uenikove odgovore. Razmotrite hoete li primijeniti testiranje sa crtom predvienom za odgovore u kolskoj zadai ili test s kratkim odgovorima. Zbunjenost pred neverbalnim 11. znakovima (krivo tumaenje govora tijela, itd.). Znaenje neverbalnih znakova poduavajte direktno (recite to ueniku). Napravite model i dajte ueniku da vjeba itanje neverbalnih znakova u sigurnom okruenju. 36 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Zbunjenost pred pisanim 12. materijalima (potekoe pri na- laenju glavne ideje u odlomku, davanje vee vanosti neva- nim detaljima). Dajte ueniku primjerak materijala koji se ita u kojem e glavne ideje biti podcrtane ili oznaene bojom. Pripremite saetak vanih toaka iz materijala koji se ita i podijelite ga uenicima. Poduavajte kako se rade saeci i kako se razlikuje glavna ideja od detalja. Nabavite verziju teksta ili poglavlja u audio formatu. Zbunjenost pred pisanim 13. materijalima (potekoe pri na- laenju glavne ideje u odlomku, davanje vee vanosti neva- nim detaljima). Dajte ueniku primjerak biljeaka za prezentaciju. Dajte uenicima da razmjene otipkane biljeke o prezentaciji (dajte ueniku da usporedi vlastite biljeke s primjerkom biljeaka svojih kolega). Pripremite uokvirene saetke prezentacija (za vane podatke uvedite i vizualne i auditivne signale). Potaknite uporabu kasetofona. Poduavajte i naglasite to su to kljune rijei (slijede- e.., najvanija toka..., itd.). Potekoe s odravanjem 14. panje usmjerene na zadatak ili druge aktivnosti (vanjski podra- aji lako odvlae panju). Nagraujte panju. Podijelite aktivnosti na manje jedinice. Nagraujte uenike kad se zadatak dovri na vrijeme. Koristite tjelesnu bliskost i dodir. Koristite slualice i/ ili stolove s pregradama za individualno uenje, mirno mjesto ili mjesto za sjedenje na kojem je najvjerojatnije da e uenik ostati fokusiran. PRIJEDLOG PRILAGODBI U UIONICAMA ZA POSEBNA PONAANJA 37 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Pretena neurednost ili nemar- 15. nost. Poduavajte organizacijske vjetine. Provjerite da uenik ima tabelu s dnevnim, tjednim i/ili mjesenim zadaci- ma, popise materijala potrebnih svaki dan i ujednaen format za rad pisanih radova. Ustanovite redovit nain na koji e uenici predavati i preuzimati pismene rado- ve. Smanjite sve elemente koji odvlae panju. Nakon to provjerite biljenice dajte nagradne bodove kao i za ispravno napravljen format pismenog rada. Pripremite jasne kopije radnih listova i saetaka gradiva i odredite ujednaen format radnih listova. Uspostavite dnevni raspored, napravite i predstavite modele za ono to elite da uenici naprave. Dogovorite da ueniku koji pokazuje ove probleme u organiziranju pomogne jedan njegov razredni kolega. Pomognite ueniku da na odreenom mjestu dri materijale koje koristi (npr. olovke u pernici). Budite pripravni da vie puta ponovite sve ono to od uenika oekujete Slabo pisanje i nesiguran ru- 16. kopis (esto mijeanje pisanih i tampanih slova, mijeanje velikog i malog slova) Dozvolite da se primjenjuje uloga pisara i ocjenjujte sadraj, a ne rukopis. Dopustite uporabu raunala ili pisae maine. Razmotrite koritenje alternativnih metoda pomou kojih bi uenik mogao odgovarati (npr. putem audio zapisa, usmenih izvjea, itd.). Nemojte kanjavati uenika zato to mijea pisana i tampana slova (prihvatite svaku metodu dobivanja rezultata). Dajte ueniku da koristi olovku s gumenim drkom. Potekoe s tenou u ruko- 17. pisu, npr. slova i rijei su tono i dobro napisane, ali je pisanje sporo i teko. Dopustite krae zadatke (kvaliteta u suprotnosti prema kvantiteti). Dozvolite alternativne metode izvoenja zadatka (rau- nalo, pisar, usmena prezentacija, itd.). Dajte ueniku da koristi olovku s gumenim dralom. Slabo razvijene vjetine uenja. 18. Poduavajte vjetine uenja specifno prilagoene odreenom predmetu organiziranje (npr. strukturira- nje zadatka u kalendarski raspored), itanje udbenika, pravljenje biljeaka (traenje glavne ideje i detalja, men- talno mapiranje, skiciranje), pregledavanje, saimanje. PRIJEDLOG PRILAGODBI U UIONICAMA ZA POSEBNA PONAANJA 38 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Slabo kontroliranje vlastitog 19. rada (pogreke u pisanju, rau- nanju i itanju). Poduavajte specijalne metode praenja samog sebe (npr. stani-pogledaj-posluaj). Dajte ueniku da nakon odreenog vremena sam ispravi rad koji je dovrio. Slaba tenost u produkciji 20. pisanog materijala ili niska produktivnost u pisanju (za izvrenje 10-minutnog zadatka ueniku trebaju sati rada). Dopustite alternativnu metodu dovrenja zadatka (usmena prezentacija, snimljeno izvjee, vizualna pre- zentacija, grafkoni, slike, itd., za koje je pisanje manje vano). Dozvolite alternativne metode pisanja (npr. pisaa maina, raunalo, pisana ili tampana slova, pisar). Oita nepanja (slabija posti- 21. gnua, lutanje u matu, misao- na odsutnost). Prije davanja uputa zahvatite panju uenika (recite ueniku kako da pazi, upute poput gledaj me dok go- vorim, gledaj u moje oi dok priam). Zamolite uenika da ponovi upute. Pokuajte uenika aktivno ukljuiti u lekciju (npr. koope- rativno uenje). Oteano sudjelovanje u razred- 22. nim aktivnostima: upadanja u rije, potekoe s radom u tiini. Posjednite uenika na mjesto vrlo blizu uiteljevu mjestu. Nagradite primjereno ponaanje (dajte si truda da ulovite uenika kad je dobar). Ako je potrebno koristite stol s pregradama za individu- alno uenje. Neumjesno privlaenje panje 23. (glupiranje, glasno, pretjerano ili suvino kretanje ili pomica- nje kao ponaanja privlaenja panje, prekidanje uitelja, prekidanje druge djece u radu, podbadanje druge djece). Pokaite ueniku kako da na primjeren nain zadobije panju druge djece i okoline (napravite model). Ulovite uenika u trenu kad se ponaa primjereno te pohvalite i poduprite takvo ponaanje. esto neumjereno prianje 24. Poduite uenika komunikaciji runim signalima koje ete koristiti da kaete ueniku kad da govori, a kad ne. Budite spremni prozvati uenika da govori kad je to primjereno i dajte podrku sluanju. PRIJEDLOG PRILAGODBI U UIONICAMA ZA POSEBNA PONAANJA 39 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Potekoe pri izvrenju tran- 25. zicija (prijelaz s aktivnosti na aktivnost, prijelaz iz razreda u razred); previe vreme- na potrebno da bi se nala olovka, odustajanje, odbijanje prestanka rada na prethodnom zadatku, oita uznemirenost pri promjeni). Programirajte dijete za tranzicije. Unaprijed upozorite kad e se napraviti tranzicija (upute poput sada dovra- vamo radne listove, slijedee emo raditi...) i najavite da se iekuje tranzicija (trebat ete napraviti...). Naglaavajte, konkretno govorite i navodite popise potrebnih materijala, dok god se ne ostvari mogunost uspostave rutine. Navedite korake neophodne da bi se zavrio svaki zadatak. Osigurajte posebna mjesta na kojima e se nalaziti i drati materijali (vreica za olovke, oznake u biljenica- ma, itd.). U razredu dogovorite i organizirajte pomagaa (jednog od uenika). Potekoe sa sjedenjem u klupi 26. na miru ili s bivanjem u odre- enom poloaju, kad se to od uenika trai Omoguite ueniku dovoljnu koliinu prilika da ustane i kree se razredom. Osigurajte prostor za kretanje. Uestalo vrpoljenje, i nervozno 27. micanje ruku, nogu ili predme- ta, mekoljenje u stolcu. Podijelite zadatke na manje dijelove i esto pozitivno podupirite i pohvalite postignute rezultate (ovakvo ponaanje kod djece esto je rezultat frustracije). Kad god je mogue, kao alternativu dopustite kretanje. Uestalo davanje neprimjere- 28. nih odgovora u razredu; prije- vremno odgovaranje na pitanja (davanje odgovora prije no to je zadatak do kraja dovren) Neka uenik sjedi blizu uitelja, tako da uitelj vizualno i fziki moe kontrolirati uenikovo ponaanje. Navedite kako elite da se uenici ponaaju (recite ueniku kakvo ponaanje od njega oekujete). Uznemirenost pod pritiskom 29. i konkurencijom (i pri tjelesne aktivnosti i u domeni akadem- skog postignua) Naglasite vrijednost samog truda i uivanje u radu u odnosu prema nadmetanju s drugim uenicima. Smanjite aktivnosti ije se vremensko trajanje mjeri. Strukturirajte lekciju i razred da budu naglaeni grupni rad i suradnja. Neprimjereno ponaanje u 30. ekipi ili u grupnom sportu s vie djece ili za vrijeme tjelesne aktivnosti (potekoe da se doeka red da uenik napravi svoj dio zadatka u igrama ili skupnim situacijama) Dajte ueniku odgovoran zadatak i posao (npr. kapetan ekipe, briga za lopte i njihova raspodjela, praenje i biljeenje rezultata, itd.) i razmotrite moete li mu dodijeliti ulogu voe. Pobrinite se da uenik bude u neposrednoj blizini uitelja. PRIJEDLOG PRILAGODBI U UIONICAMA ZA POSEBNA PONAANJA 40 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Uestalo sudjelovanje u tjele- 31. sno opasnim aktivnostima bez razmatranja moguih poslje- dica. Predvidite opasne situacije i unaprijed pripremite plan za sluaj da se dese. Naglasite tehniku stani-pogledaj-posluaj. Sparite uenika s odgovornim razrednim kolegom (izmjenjujte uenike koji e igrati ulogu odgovornog razrednog kolege da se oni ne bi previe zamorili). Slaba interakcija s odraslima. 32. Otpor prema autoritetu. Ulizi- vanje. Ovisnost. Osigurajte pozitivnu panju. Razgovarajte zasebno s uenikom o neprimjerenom ponaanju (ono to ti radi je..., ono to eli, moe bolje postii ako...). esti poniavajui komentari 33. usmjereni prema samom sebi, negativni komentari o sebi i drugima, niska razina samopo- uzdanja. Uspostavite strukturu koja e generirati uspjeh. Poduite uenika tehnikama praenja samog sebe, poduprite i naglasite poboljanja, poduavajte tehnike propitivanja samog sebe (to radim? Kako e ono to radim utjecati na druge?). Osigurajte prigode u kojima e uenik moi pokazati svoju snagu. Pobrinite se za pozitivno priznanje ostvarenja. Potekoe s koritenjem 34. nestrukturiranog vremena (vrijeme odmora, vrijeme na hodniku, u svlaionici, kantini, knjinici, za vrijeme trajanja sastanka). Osigurajte ueniku odreenu svrhu za vrijeme nestruk- turiranih aktivnosti (dajte mu objanjenja poput svrha odlaska u knjinicu je provjeriti..., svrha...je...). Potaknite grupne igre i sudjelovanje u grupnim aktiv- nostima (organizirani kolski klubovi i aktivnosti). Gubljenje stvari potrebnih za 35. zadatke ili aktivnosti u koli ili kod kue (npr. olovke, knji- ge, papire sa zadacima prije, tijekom ili poslije dovretka dodijeljenog zadatka). Pomognite uenicima da se organiziraju. esto kontro- lirajte biljenice i razdjelnike, pernice, ormarie za stvari, torbe i kolske klupe. Kad sve ima svoje mjesto, ima mjesta za sve. Osigurajte pozitivnu potporu za dobru organiziranost. Dajte uenicima listu potrebnih materijala i mjesta na kojima oni trebaju biti. PRIJEDLOG PRILAGODBI U UIONICAMA ZA POSEBNA PONAANJA 41 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) Loe koritenje vremena (sjede- 36. nje, zapoinjanje pa prekida- nje, crtkaranje, neizvravanje zadanog zadatka). Poduavajte signale za podsjeanje (lagani dodir na rame, signal dan rukom, itd.). Recite ueniku to oekujete da bi panja trebala znaiti i biti (upute poput da pazi se vidi kad...). Odredite ueniku vremensko ogranienje za dovre- nje dijela zadatka te ga pozitivno poduprite za tono izvrenje. Koristite dogovor, mjera vremena ili slino za samo- praenje. PRIJEDLOG PRILAGODBI U UIONICAMA ZA POSEBNA PONAANJA Napomena: lanak je preuzet i preveden sa izvornika koji se nalazi na: http://www.childdevelopmentinfo.com/learning/teacher.shtml 42 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) 43 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) PODUAVANJE MATEMATIKE KOD UENIKA S ADHD-OM Strategije za poduavanje matematike uenika s poremeajem panje/ hiperaktivnim poremeajem Ovo je popis praktinih savjeta namijenjenih uiteljima koji predaju matematiku uenicima s poremeajem panje/hiperaktivnim poremeajem. Navedene strategije nee uvijek biti korisne svakom djetetu ili svakom uitelju. Ne bojte se iskuati neto te priznati da vam to nije pomoglo. Upravo zato ova se lista sastoji od razlii- tih savjeta. Hrabro isprobavajte nove i razliite stvari dok ne otkrite to najbolje odgovara i vama i djetetu. Istaknite znakove raunskih radnji drugaijom bojom u testovima iz matematike za 1. one uenike koji se slabije fokusiraju na detalje te uslijed toga nenamjerno grijee zbog nedovoljne panje. Na primjer, naglasite utom bojom znak zbrajanja, zelenom znak oduzimanja ili plavom bojom znak mnoenja. Slino tome, moete znakove raunskih operacija oznaiti jae otisnutim slovima I na taj ih nain uiniti uoljivijima. Dozvolite uporabu raunara i tablica mnoenja na testovima koji ispituju vjetine rjea- 2. vanja problema i u ijem se fokusu ne nalazi raunanje. Napravite manipulative i druga sredstva za pojanjavanje apstraktnih pojmova kao i 3. brojevne crte koje e uenicima pomoi da vizualiziraju zadatke. Dozvolite uenicima da pomou raunara provjere rezultate prije nego to predaju test, 4. ak i u sluajevima kada su test trebali rjeavati bez raunara. Dopustite uenicima da isprave pogrena rjeenja koja su dobili te da usporede oba rezultata. Osigurajte dovoljno vremena za rjeavanje testova iz matematike da uenici u urbi ne 5. grijee iz nepanje. Dajte uenicima da se slue milimetarskim papirom za rjeavanje zadataka iz raunanja. 6. Milimetarski papir pomoi e im za pravilan redoslijed brojeva bolje nego teka s kvadra- tiima. Milimetarski papir razliitih veliina kvadratne mree moete nai na Internetu. PODUAVANJ E MATEMATI KE KOD UENI KA S ADHD- OM 44 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) PODUAVANJE MATEMATIKE KOD UENIKA S ADHD- OM Ako ne elite koristiti milimetarski papir, dajte uenicima da zapiu zadatke popreno, 7. tako da crte iz teke budu postavljene okomito. To e uenicima pomoi da pravilno poredaju brojke i na taj nain izbjegnu neeljene pogreke. Smanjite koliinu rijei i brojaka koje uenici trebaju prepisati tako to ete fotokopirati 8. stranicu sa zadatkom ili za neke uenike sami u njihovu testu zapisati tekst i brojke do- tinog zadatka. Nemojte uenicima davati cijelu radnu biljenicu nego iz nje izdvojite pojedine potreb- 9. ne stranice. Provjerite imaju li stranice probuene rupice I pobrinite se da ih uenici stave u fascikl prije nego to napuste uionicu (posljednji se savjet odnosi i na svaki papirnati materijal koji podijelite uenicima). Napravite modele za rjeavanje problema koji e biti u testu. 10. Razmislite moete li test ocijeniti prema broju tono rijeenih zadataka u odnosu prema 11. broju zadataka koje je trebalo rijeiti. Poduite uenike koracima neophodnima za rjeavanje problema. Napravite jednostav- 12. ne popise potrebnih koraka koje uenici mogu primijeniti. Poduite uenike strategijama rjeavanja zadataka izraenih rijeima. Neka podcrtaju 13. kljune rijei koje se odnose na proces; napravite crtee koji e im pomoi da vizualizira- ju svaki problem, a prije poetka rjeavanja testa neka nekoliko puta proitaju ispoetka svaki zadatak. Neka uenici imaju kartice od kartona na kojima e biti zapisane pojedine matematike 14. vjetine, pojmovi, pravila i algoritmi koje su nauili. Dajte uenicima da na poleini kar- tice nacrtaju vizualne primjere pojmova na koje se odnosi kartica. Za ponavljanje i vjebu koristite se igrama. Raunalne igre posebno su uinkovite kod 15. djece sa sindromom poremeaja hiperaktivnosti i sa smetnjama panje odnosno kod djece sa sindromom poremeaja manjka panje. Za uenje tablica mnoenja nauite uenike trikove za pomo prstima (za mnoenje sa 16. est, sedam, osam, devet i deset). Dajte uenicima da rade u parovima i da tako to ee vjebaju matematike vjetine. 17. Odaberite zanimljivija mnemotehnika pomagala umjesto onih koja su djeci manje za- 18. bavna. Dajte uenicima jo jedan primjerak tablica mnoenja i brojevnih crta koje e ponijeti 19. kui i tamo ih moi koristiti prilikom rjeavanja domae zadae. Ako je mogue, pobri- nite se da im ta pomagala budu dostupna i preko Interneta. Postavite svoje zabiljeke i primjere sa satova nastave na Internet stranicu da pomogne- 20. te roditeljima da shvate domae zadatke ako bi uenicima zatrebala njihova pomo. Prijavite se na neki od programa za internetsko chatanje (Yahoo Messenger ili AIM) i svake veeri odvojite dio vremena da na Internetu budete dostupni uenicima kojima treba pomoi. 45 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD) PODUAVANJE MATEMATIKE KOD UENIKA S ADHD- OM Za dodatni popis strategija koje moete koristiti provjerite poglavlja koja govore o okrue- nju razreda, stilu poduavanja, pismenim zadacima i radu na satu, domaoj zadai, strate- gijama itanja, zadravanju znanja nakon sata (dugorono pamenje gradiva) i provoenju testova. Napomena: lanak je preuzet i preveden. Autorska prava na lanak Poduavanje ma- tematike za dijete sa sindromom hiperaktivnosti i poremeajem panje posjeduje Darcy Andries. 46 DEFICIT PANJE/HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD)