Seminarski rad iz predmeta OPERATIVNI SISTEMI Tema: Slobelix 13 Database
Student: Mentor: Rade Naranid 231/12 Aleksandar orid Dragoljub Pilipovid
Januar 2013. O Linux-u
Linux ili GNU/Linux je operativni sistem za raunare. Jedan je od najpoznatijih primjera slobodnog softvera i razvoja putem otvorenog koda. Za razliku od drugih operativnih sistema (kao na primjer Windows-a i Mac OS-a) njegov kod je dostupan javnosti i svako ima pravo da ga slobodno koristi, mijenja i redistribuira. Rije "Linux" se odnosi samo na kernel Linuxa ali se esto (i pogreno) koristi kao naziv za za cijeli operativni sistem (takoer GNU/Linux) baziran oko tog jezgra i broja biblioteka i alata iz GNU projekta. Vie stotina Linux distribucija sadre razni softver zajedno sa GNU/Linux kernelom. U poetku, Linux su razvijali i koristili entuzijastini studenti. Od tada, Linux je dobio podrku od strane velikih kompanija kao to su IBM i Novell za upotrebu na serverima i poinje da ulazi u upotrebu i na linim raunarima. Promoteri i analitiari tvrde da za ovaj uspjeh treba zahvaliti njegovoj nezavisnosti od bilo kakvog centralnog proizvoaa, niskom troku, tj. besplatnosti, sigurnosti i pouzdanosti. Linux je originalno razvijan za Intel 386 mikroprocesore a danas podrava niz mikroprocesora i raunarskih platformi. Upotrebljava se u rasponu od linih raunara do superkompjutera i integrisanih sistema kao to su mobilni telefoni i lini video rekorderi.
Linux distribucije
Pojam "Linux distribucija" se odnosi na verziju Unixolikog operativnog sistema za raunare koja sadri vedinu softvera primjerenog za GNU operativni sistem (iskljuujudi GNU Hurd), Linux kernel i druge programe. Komercijalno odravane distribucije kao Ubuntu (kojeg odrava Canonical Ltd.), SUSE Linux (odrava ga Novell) i Mandriva Linux, i projekti koje odrava zajednica korisnika kao Debian i Gentoo, skupljaju i testiraju softver prije izdavanje distribucije. Ved postoji preko tri stotine Linux distribucija koje se aktivno razvijaju, ispravljaju i poboljavaju. Tipina Linux distribucija sadri Linux kernel, GNU alate i datoteke, dodatni softver, dokumentaciju, window system, window manager, i desktop okruenje. Vedina ukljuenog softvera je slobodni/otvoreni softver koji distribuiraju odravatelji (engl. maintainers) i u prekompajliranim binarnim paketima i u izvornoj formi, te tako dozvoljavaju korisnicima mijenjanje i kompajliranje originalnog izvornog koda kako oni ele. Drugi softver ukljuen u distribucije moe biti vlasniki (engl. proprietary) i moda nije raspoloiv u izvornoj formi. Slijedi lista popularnih Linux distribucija: Ark Linux BackTrack CentOS Debian Linux Fedora Core Freedows Linux Gentoo Helix Joli OS Knoppix Mandriva Linux Mint Novell Linux Desktop Red Hat Enterprise Linux Sun Java Desktop System SUSE Linux Ubuntu Linux