UVODNI DIO

This is the California men dreamed of years ago

The face of the earth as the Creator intended it to look."
Henry Miller
Suradnja Dubrovnika i amerikog grada Montereya poela je zahvaljuji projektu koji su
zajedniki osmislili i realizirali predstavnici triju amerikih udruga ili organizacija: World
Learning !S"#D $roatia i %he !rban #nstitute& 'a uspostavljanje suradnje i poetak programa
tehnikog twinninga trebalo je zadovoljiti jedan kriteriji ( ameriki i hrvatski grad koji e
uspostaviti suradnju trebaju biti slini imati sline mogunosti razvitka ali i ograniavajue
okolnosti& )riterij je zadovoljen dva grada slinija su nego *to se u prvi mah mo+e zamisliti a i
na samom poetku suradnja dvaju gradova krenula je uzlaznom putanjom&
,rad Monterey nalazi se na zapadnoj obali Sjedinjenih "merikih Dr+ava ju+nije od dva vea
poznatija grada: San -rancisca i San .osea& /oluotok na kojem se grad nalazi zove se tako0er
Monterey& )ada je o gradu Montereyu rije svakako treba imati na umu da je prvi dojam
zapravo onaj pravi& 1adi se o izrazito mirnom i sigurnom podruju ugodonom za +ivot ili krai
boravak *to ne bi trebalo posebno iznenaditi budui da grad Monterey ima oko 23 tisua
stanovnika manje nego Dubrovnik&
4remenske prilike na monterejskom podruju ovise naravno o godi*njem dobu& /odruje
obale obino je tijekom cijele godine prete+no vla+nog vremena s prosjenom temperaturom od
oko 56 stupnjeva celzijevih& /repoznatljivost vremenskih prilika na ovom dijelu zapadne obale
Sjedinjenih "merikih Dr+ava mo+e se otprilike ovako opisati: sunani i vedri dani i prohladne
noi glavne su karakteristike proljetnih i jesenskih mjeseci ne zaboravljajui pri tome takozvanu
ki*nu sezonu i to u razdoblju od studenog do travnja& Ljetne zore i predveerja u monterejskom
zaljevu obino donose maglovito vrijeme zbog osjetne razlike u temperaturi /aci7ikog oceana i
kali7ornijske zemlje& 1ana jesen u Montereyu je ka+u najsunajnije doba iako je kopneni dio
poluotoka iznimka& Dobro je imati vi*eslojnu odjeu jer temperaturne razlike tijekom dana znaju
biti i te kako primjetne& Laganija odjea dugih rukava i malo deblja odjea obino je prigodna
tijekom veine godi*njih doba iako nije lo*e zapamtiti da su deblji kaputi i kabanice vrlo po+eljni
odjevni predmeti tijekom zimskih mjeseci& /rosinac sijeanj veljaa i o+ujak mjeseci u kojima
se mo+e oekivati najvi*e ki*nih dana s prosjenom temperaturom od oko 58 stupnjeva
celzijevih& 9d svibnja do studenog ki*ni dani su vrlo rijetki a temperature iznose od 5: do ;;
stupnja& <aravno radi se o prosjenim temperaturama na umu treba imati da razlike u
temperaturi u ranim jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima znaju biti vrlo primjetne&
POVIJ!T MO"T#$%
Dubrovnik i Monterey slini su po mnogo emu pa tako i povijesnoj ulozi u svojim zemljama&
/ovijesne vrijednosti i bogata kulturna ba*tina i kulturni +ivot okosnice su razvoja obaju
gradova& ! na*u pro*lost ugra0eni su +ivoti na*ih predaka tako da je zapravo jako te*ko
izdvojiti najva+nije stvari& )ada govorimo o pro*losti monterejskog podruja izdvojit emo tek
neke od najpoznatijih povijesnih injenica&
/rije dolaska =uropljana u ovom dijelu )ali7ornije +ivjela su tri indijanska plemena: =sselen
9hlone i Salinan& /rvi europejac koji je otkrio Monterejski zaljev bio je .uan 1odriguez $abrillo
5>6;& godine& <o prvi europejac koji se iskrcao na kali7ornijsku obalu bio je Sebastian 4izcaino
5?& prosinca 583;& godine nazvav*i podruje Monterey po gro7u De Monte 1ey@u
predstavniku <ove Apanjolske a obli+nju dolinu )armelska dolina po svojoj za*titnici ,ospi
)armelskoj& -ranjevaki sveenik .unipero Serra u kali7ornijskoj pro*losti ima nezamjenjivu ali i
kontraverznu ulogu& Sveenik Serra je pod za*titom generala ,aspara de /ortole u )armelskoj
dolini zapoeo gradnju druge od ukupno ;5 kali7ornijske katolike misije ime je poelo
masovno pokr*tavanje #ndijanaca s tog podruja&
Dr+avnost ima posebno mjesto u povijesti Montereya& )omodor .ohn Drake Sloat bez borbe je
5B68& godine preuzeo Monterey od *panjolskih vojnika i uinio ga sredi*tem politikog +ivota
1
)ali7ornije& %ri godine kasnije u Montereyu je u $olton Call@u potpisana !stavna konvencija
kojom su jasno u to vrijeme odre0eni temelji kali7ornijske dr+avnosti& 52& listopada 5B68& u
$olton Call@u )ali7ornija je postala dr+ava a Monterey njezin glavni grad& Sporazum o suradnji
Sveuili*ta u Dubrovniku #nstituta za me0unarodne studije iz Montereya i )ali7ornijskog
dr+avnog sveuili*ta Monterey Day potpisan je tako0er na ovom mjestu *to govori o tome
koliko se va+nom ocjenjuje suradnja Dubrovnika i Montereya&
#I&%#!'% I"()!T#IJ%
Desetak godina poslije u Monterey mnogi dolaze zbog lova na kitove i proizvodnje ulja& !z
ribarstvo doseljenicima na poluotok iznimno va+na bila je i poljoprivreda& Mnogi su doseljenici
stigli iz "zije a industrija ribe jednostavno je procvjetala& %ijekom godina prestalo se s lovom na
kitove ije je mjesto preuzela druga riba ( sardina& <eko vrijeme tim poslom vrlo se uspje*no
bavila veina stanovnika Montereya a o tome koliko je industrija prerade ribe bila va+na za
pre+ivljavanje svjedoi i injenica da se i danas sredi*nji dio mjesta naziva $annery 1oE&
Me0utim pedesetih godina pro*loga stoljea sardine su iz akvatorija Montereya nestale
$annery 1oE postao je napu*teni dio grada s mnogim praznim skladi*tima i biv*im tvornicama
ribe& Finilo se da je grad zauvijek nestao& 9 +ivotu ribara na tom podruju mo+da najbolje pi*e
nobelovac .ohn Steinbeck sam porjeklom iz Montereya u svojim djelima $annery 1oE i SEeet
%hursday&
*#%( MO"T#$ (%"%!
Monterey danas nasreu izgleda znatno drukije nego *to je to bilo pedesetih godina
dvadesetog stoljea& ,rad je to s izrazito razvijenim turizmom i poljoprivredom djelatnostima
koje se na ovom podruju ine gotovo nerazdvojivima i kojima su mnoge druge djelatnosti
podre0ene& )ultura i umjetnost u tom gradu danas imaju posebno mjesto o emu mo+e
posvjedoiti svjetski poznati Monterey .azz -estival& /osjetiteljima nikada nee biti dosadno:
*etnje pla+ama gol7 planinarenje biciklizam jahanje vo+nja kajacima jederenje ronjenje
promatranje kitova padobranstvo trke automobila i motora ( samo su neke aktivnosti kojima se
mo+ete baviti dok boravite na monterejskom poluotoku& 1ad ,radske uprave i suradnja s
gra0anima izrazito dobro 7unkcionira volonterizam i +elja za pobolj*anjem kvalitete uvjeta
+ivota u gradu prioritet su svih stanovnika Montereya pone*to izmijenjena )ennedyjeva misao
ovdje ima smisla a glasila bi nekako ovako: Ne pitaj to tvoj grad moe napraviti za tebe,
zapitaj se to ti moe napraviti za svoj grad.
)!T#OJ *#%(!' )P#%V
,radska uprava u Sjedinjenim "merikim Dr+avama mo+e biti ustrojena na nekoliko naina&
.edan od njih je sistem takozvanog jakog gradonaelnika& ,radonaelnika birai biraju
neposredno u tom sluaju ima velike ovlasti odluuje o investicijama gospodari /roraunom
koji ipak donosi ,radsko vijee koje broji maksimalno do petnaestak lanova& Drugi je sistem
takozvanog slabog gradonaelnika& ! tom sluaju ,radsko vijee bira gradonaelnika koji
odluke mo+e donositi iskljuivo uz suglasnost ,radskog vijea radi ega je taj sistem nama
najpoznatiji& ! rijetkim gradovima gradonaelnika zamjenjuju takozvane ,radske komisije iji
lanovi obavljaju 7unkciju i ,radskog vijea i gradonaelnika& <aje*i ustroj je sistem gradskog
upravitelja kakav je i u Montereyu& ,radonaelnik se bira neposredno kao i lanovi ,radskoga
vijea uz iju suglasnost gradonaelnik imenuje gradskog upravitelja koji zapravo obavlja
svakodnevne poslove i donosi odluke va+ne za razvitak grada&
Mandat gradonaelnika traje dvije godine&
)stro+ *radske ,-ra.e *rada Moneterya
,radska uprava Montereya posebno znaajnim istie javnost rada i transparantnost& ,ra0ani
su u gotovo svakom trenutku u kontaktu s predstavnicima ,radske uprave sjednice ,radskog
vijea nisu niti malo nepoznate javnosti a odabir prioritetnih projekata dogovor je uglavnom
gradskog upravitelja i gra0ana& Sjednice ,radskog vijea posrpemljene su u posebnoj video
arhivi a dostupne su na slu+benoj stranici Montereya& ,radsko vijee sastaje se svakog prvog i
treeg utorka u mjesecu a pitanja vijeniku mogu postaviti gra0ani koji to +ele i koji su samo
2
zbog toga odluili biti na sjednici ,radskog vijea& ! tom sluaju moraju se predstaviti navesti
svoj adresu i na raspolaganju e imati tri minute& Sjednicu je mogue pratiti i izrvano na ;>&
kanalu kabelske televizije&
1ad bilo koje gradske uprave ovisi o temeljnom dokumentu kojim su uskla0ene +elje
predstavnika gradske uprave i gra0ana u odnosu na objektivne mogunosti dakle 7inancije&
Sredstva u /roraun grada prikupljaju se naplatom poreza i pristojbi poput poreza za kori*tenje
monterejskog Sportskog centra na promet nekretnina suhe vezove kori*tenje pomorskog
dobra i slino& <ajzanimljiviji je porez %9% G%ransient 9ccupancy %aHI koji hotelske kue
plaaju po svakom posjetitelju Montereya& ! samom vrhu hijerarhije gradske uprave je <#$
G<eighbourd #mprovment $omiteeI ( odbor koji odluuje o ulaganjima u projekte ijom e se
realizacijom pobolj*ati kvaliteta +ivota na podruju Montereya& /rojekte koje e razmatrati <#$ i
uputiti na raspravu i razmatranje ,radskom vijeu mo+e predlagati svaki gra0anin Montereya&
/osebni 7ormulari mogu se dobiti u uredima ,radske uprave ili preuzeti sa slu+benih Eeb
stranica grada& 'a sljedeu 7iskalnu godinu prijedlozi projekata moraju biti dostavljeni do
odre0enog roka obino u veljai& <a sjednicama ,radskog vijea zajedno s predlagaem
raspravlja se o tim projektima a veinom glasova odluuje se o njihovoj realizaciji& 'eleno
svjetlo dobit e projekti od najveeg interesa za pojedino gradsko podruje& 9tprilike do travnja
odre0uje se lista prioritetnih projekata koji e se u potpunosti ili djelomino 7inancirati
sredstvima iz gradskog /rorauna& <a toj listi nalaze se i cut o77 projekti ( i oni za koje su
predstavnici ,radskoga vijea smatraju da nisu nu+no potrebni da bi u*li u program 7inanciranja
za tu godinu& ! /roraunu grada Montereya za projekte predlo+ene posredovanjem <#$@a
ulo+it e se oko ; milijuna i 533 tisua dolara& <aravno u proraunskim stavkama mogue je
pronai i projekte koji e biti dijelom su7inancirani i iz ostalih /rorauna *to je rije*eno
zakonskim odredbama o odnosu dr+avne okru+ne i gradske vlasti&
O'#)* MO"T#$
,rad Monterey pripada jednom od pet distrikta 9kruga Monterey& "ko bismo poku*ali ameriki
politiki ustroj preslikati na hrvatski model politikog ustroja lokalne i regionalne samouprave
najbli+e de7iniciji 9kruga bila bi Jupanija& 9krugom upravlja !pravni odbor koji mo+e biti ili
manjeg ili veeg tipa& !pravni odbor manjeg tipa obino ima tri lana i naziva se povjerenikim
odborom& !koliko je !pravni odbor veeg tipa radi se o takozvanom nadglednikom tipu
odbora koji mo+e imati od > pa ak do ;> lanova& !pravni odbor 9kruga Monterey ima pet
lanova svaki distrikt po jednog predstavnika: -ernando "rmenta zastupa prvi disktrikt Louis L&
$alcagno drugi W&D& Dutch Lindley trei predsjednik !pravnog odbora .erry Smith etvrti i
njegov zamjenik Dave /otter peti distrikt iji je sastavni dio i grad Monterey& Sjednice !pravnog
odbora ili Bord of supervisors otvorene su za javnost ali i za pitanja predstavnicima distrikta& !
za to predvi0eno vrijeme tijekom sjednice 9dbora gra0ani mogu doi bez prethodne najave i
predstaviv*i se imenom prezimenom i adresom postaviti pitanje predstavniku bilo kojeg
distrikta&
/%T!O"VI00 !)!#T !% (IJ%!PO#OM
<a svom putu od San -rancisca prema konanom odredi*tu putovanja gradu Monterey
predstavnici ,rada Dubrovnika su na poziv gradonaelnika i na*ih brojnih iseljenika navratili u
grad Watsonville&Watsonville je omanji gradi u $ali7orniji smje*ten u jednoj prekrasnoj i plodnoj
dolini na pola puta izme0u gradova Salinas i Monterey& !pravo zahvaljujui svom polo+aju i
plodnosti tla lokalno stanovni*tvo se bavi iskljuivo poljoprivredom to jest uzgojem svje+eg voa
i povra&
4e vi*e od sto godina u tu plodnu dolinu doseljavaju brojni iseljenici iz Crvatske tako da su u
jednom razdoblju u pro*losti inili i preko polovice lokalnog stanovni*tva& Danas su zastupljeni s
otprilike oko ;3K lokalnog stanovni*tva zahvaljujui velikom porastu broja iseljenika iz MeHica
kojima je granica jako blizu&
Susret s na*im iseljenicima je bio mo+da najpotresniji i najdramatiniji trenutak cijelog na*eg
putovanja& Doekalo nas je u tamo*njem /oljoprivrednom muzeju tridesetak Crvata@iseljenika
3
od kojih neki ve i vi*e od :3 godina +ive i rade u ovom kraju& Svi su oni do*li u "meriku kako
mi popularno ka+emo Ltrbuhom za kruhomM +elei omoguiti sebi i svojoj djeci bolji +ivot& #
na*li su ga u ovoj plodnoj i bogatoj dolini bavei se poljoprivredom uzgojem voa i povra ili
vinarstvom& 4elika veina iseljenika je do*la iz )onavala iz na*eg dubrovakog kraja tako da
smo se susreli sa puno nama poznatih prezimena kao sto su Drato* 1ilovi 1ustan Dasor
Deranja i drugi& !z puno rada i odricanja postali su bogati i imuni stanovnici grada od kojih su
neki u pro*losti bili ak i gradonaelnici&
! neposrednim kontaktima i razgovorima s njima shvatili smo da ih jo* puno toga ve+e za na*u
zemlju i da osjeaju jaku nostalgiju za domom koji su morali napustiti prije toliko godina& #ako se
trude *to e*e posjeivati svoju domovinu mnogima od njih zbog obaveza rada i porodice to
ne uspijeva& #pak su sauvali mnoge na*e obiaje tako da je cijeli taj kraj prepoznatljiv po
Crvatskoj kulturi i obiajima&
<akon veoma srdanog i toplog prijema zajedno smo obi*li prostorije njihovog /oljoprivrednog
muzeja u kojega su mnogi hrvati unijeli svoje znanje i vje*tinu i proizvode i bez kojih ovaj muzej
ne bi imao svoj pravi znaaj&
%*#I')0T)#"I T)#I1%M I VI"%#!TVO
$ijeli Monterey okrug je svjetski poznat kraj po proizvodnji voa i povra i hrane svih vrsta a u
zadnje vrijeme po proizvodnji vina& /rije etrdesetak godina ljudi su se pionirski poeli baviti
proizvodnjom vina koja je danas poprimila velike razmjere tako da samo u okrugu Montereya
danas imamo vi*e od :> velikih vinarija& 'ahvaljujui povoljnom geogra7skom polo+aju blizini
oceana i klimatskim pogodnostima razvila se je velika industrija vina koje je poznato po svom
speci7inom okusu i karakteru&
<a*i gostoljubljivi domaini su nam pru+ili izvrsnu priliku da se uvjerimo u kvalitet njihovih bijelih
i crnih vina pa su nas tako odveli na ku*anje vina u jedno od najpoznatijih vinarija u tom kraju
Dlackstone Winery& #mali smo priliku probati njihov $hardonnay Merlot /inot <oir $abernet
Sauvignon i Sauvignon Dlanc& /rijateljska i ugodna atmos7era bara u kojem smo boravili
zajedno s speci7inim i izvrsnim okusom bijelih i crnih vina koje smo ku*ali pru+ila nam je pravu
sliku cijelog vinorodnog kraja u kojem smo boravili& <akon ku*nje imali smo priliku razgledati
cijeli pogon vinarije poev*i od dovo0enja gro+0a pa sve do zavr*nog postupka toenja vina u
ogromne drvene bave& /ogon je moderan i veoma impresivan no vlasnici se ne zadovoljavaju
postignutim standardom ve grade novu jo* moderniju vinariju pokraj stare&
PO0JOP#IV#("I !%J%M
Svakog utorka vlasti grada Monterey zatvaraju svoju glavnu ulicu@"lvorado street poev*i od
pet sati popodne pa sve do osam sati naveer radi odr+avanja sajma poljoprivrednih proizvoda&
Sajam se odr+ava tokom cijele godine i na njemu izla+u i prodaju svoje proizvode mnogobrojni
gra0ani Montereya i okolice& <a sajmu se nude najsvje+iji prehrambeni proizvodi raznoliko
cvijee i na7inije runo izra0ene umjetnine& /uno je *tandova gdje se posjetitelji mogu okrijepiti
ili pojesti ili popiti neki domai proizvod& %reba napomenuti da su posjetitelji sajma veinom
gosti grada iz bli+e i dalje okolice tako da i sam sajam predstavlja dobru priliku za dovo0enje
posjetitelja i turista u grad Monterey&
MO"T#$ MO#!'I %'V%#IJ
http:NNEEE&mbayaO&orgN
"kvarij je izgra0en na mjestu gdje su se nalazile tvornice za preradu ribe tako da se sama
7asada tvornice nije mijenjala nego je ostala kao arhitektonski spomenik& ,lavni razlog izgradnje
bio je stvaranje atraktivnosti koja je vezana za more istra+ivanje mora i za*titu moraa nije
neposredno vezana za atrakcije tijekom ljetnih boravaka na otvorenom prostoru&
4
"kvarij je izgra0en na dvije eta+e na zatvorenom i otvorenom prostoru& Smje*taj na samoj obali
omoguava lijepe scene pogleda na morsku puinuali i promatranje povr*inskog +ivota na
moru& "kvarij poku*ava doarati stvarni +ivot priorode pa osim velikog stakla visine preko 8 m
koji omoguuje pogled na presjek mora od povr*ine do dna ima simulaciju stvaranja valova u
samom akvariju& )ako bi se +ivotinjama i ribama u akvariju omoguio *to ugodniji borava
tijekom noi kad nema posjetitelja pu*ta se ne7iltrirana voda iz mora koja je zbog svoje
ne7iltriranosti mutna ali ima sve elemente +ivota kao u prirodi& %ijekom dna voda se 7iltrira kako
bi bila *to providnija&
/odatak koji 7ascinira je da akvarij godi*nje posjeti 5&B33&333 posjetitelje koji plaaju ulaznicu
;3P& !z ostale aktivnosti akvarija kao *to je prodaja suvenira u nekoliko dobro opremljenih
prigodnih suvenirnica ili kvalitetnih $a77e barova este su i organizacije prigonih veera za
kongrese& 9vakve scene podvonog +ivota kao mjesto za gala veere vrlo je tra+eno a
organizator je tako opremio preostor da mo+e istovremeno imati do 6 odvojene veere sa svim
pratreim sadr+ajima ukljuivo sanitarne prostore&
Domaini tvrde da za investiciju akvarija nisu +alili novca i da se ulaganje isplatilo& Mada
$jelokupna investicija je ko*tala oko ;2? miliona P *to znai da akvarij godi*nje prihoduje oko
5N> investiranog novca&4eliki dio novca do*ao je od sponzora& <ajvei sponzor je vlasnik
tvornice za proizvodnju kompjutera Celvet /ackard koji je investirao oko >3 miliuna P& 9stalo su
sponzorirali vlasnici hotela ili privatni sponzori&
/ozitivne e7ekte na turizam mo+emo samo pretpostaviti
9sim akvarija otvorenog za posjetiteljeimali smo prigodu posjetiti i tehnike prostorije potrebne
za lovtransportkarantenu&ljeene riba kao i strojarsko postrojenje za pumpanje i obradu
morske vode i pratee sadr+aje&
'a odr+avanje postroja akvarij zapo*ljava oko 633 radnika i ima isto toliko volontera koji
sudjeluju u i*enju vodenog dijela akvarijakao i vodii za posjetitelje&
)ao kapitalni objekt atrakcije koja nije vezana za sunce i more i kao mjesto koje se mo+e
posjeivati za vrijeme bureki*e ili noiovakva atraktivnost de7initivno mo+e biti korisna i gradu
Dubrovniku& !koliko bi se odluili za ovakvku aktivnostpotrebno je pronai prostor i zatvoriti
7inancijsku konstrukcijute napraviti sna+nu promotivnu kampanju&
Lokacija bi mogla biti na mjestu teretnog terminala na )anta7igu ukoliko nemamo bolje mjesto&
! tom podruju bi izbjegli centralna mjesta koja imaju povijesnu vrijednost a oplemenili bi
obalni pojas novim turistikim sadr+ajem&
#nvestitori bi mogli biti iz 7ondova =! privatni investitori i dio iz grada Dubrovnika *to se tie
poetnog kapitala& 'a sakupiti novac mogla bi se organizirati zaklada ili slina organizacija u
koju mogu svi zainteresirani participirati&
9vakva investivija produ+ila bi i pobolj*ala turistiku ponudute stvorila nove mogunosti
istra+ivanja i za*tite mora uz dodatno zapo*ljavanja oko 5>3 osoba&
%rebalo bi ispitati mogunost dobivanja koncesije na pomorskom dobru za tu aktivnost te
promijeniti postojei ,!/&
/repreke mogu biti birokratska procedure ili nedostatak investitora ili strunjaka& Dudui da je
ovo velika investicija trebao bi je voditi pravi manager uz jednog strunjaka za investicije i
7inanciranje projekata&
0%*)"% !C% I M%#%TO"
MJ!TO O(#%2%V%"J% V0I'IH 3PO#T!'IH P#I#(&I
<a trkali*tu Laguna Seca odr+avaju se razna natjecanja tijekom godine a najpoznatija je utrka
"5 ,rand /riH koja se odr+ava ve >3 godina& Laguna Seca 1aceEay usko sura0uje s
gradskim i regionalnim upravama i ima veliki gospodarski uinak Goko 533 mil& !SDI& Dnevno je
mogua nazonost od 5>&333 gledatelja&
5
Dig Sur #nternational Marathon je nepro7itna organizacija koja organizira jednu od najpoznatijih
najte+ih ali i najljep*ih Gtri se uz prekrasnu kali7ornijsku obaluI maratonskih utrka u S"D i
svijetu koja se odr+ava ve ;5 godinu& ! utrci sudjeluje 52&333 maratonaca& !trka je po
gospodarskom uinku na :& mjestu u S"D&
<a*im smo domainima objasnili nakanu ,rada Dubrovnika da uz steenu poziciju znaajnog
kulturnog odredi*ta Gsredi*taI s vremenom preraste i u poznato *portsko sredi*te obzirom na
recentno preure0enje ,radskog bazena po najveim svjetskim standardima kao i planove
izgradnje novih *portskih borili*ta GAportski park u ,ospinom polju novi ,radski nogometni
stadion u LapaduI&
! svjetlu mogue suradnje u organizaciji velikih *portskih priredaba razmatrali smo mogunost
organiziranja uline automobilske utrke Gslina utrka se organizira u San .oseuI ali se kao
povoljnija i lak*e ostvariva mogunost pojavila organizacija uline utrke za atletiare popraene
utrkom za djecu i mlade& 9cijenili smo da bi ovako organizirana utrka mogla privui u Dubrovnik
cijele obitelji *to bi imalo znaajne gospodarske uinke&
/otrebno je ispitati mogunost organiziranja maratonske ili neke krae utrke Gu Montereyu se
organizira i polumaraton ( Dig Sur Cal7 Marathon on Monterey DayI&

Direktor utrke Wally )astner prihvatio je poziv na*eg izaslanstva da posjeti Dubrovnik u cilju
preno*enja pozitivnih iskustava u organiziranju uline utrke GpolumaratonI popraene utrkom za
djecu i mlade& <jegov se dolazak u Dubrovnik oekuje u srpnju ove godine&

*O04 T#"I P%&&0 &%CH
Dana ;> svibnja ;338 u 5;&33&sati posjetili smo gol7 podruje Spanish Day i /eabble Deach&
9vo podruje mo+e se vidjeti na skicama& /odruje obuhvaa istonu obalu poluotoka
Monterey& /odruje je dobiveno kupnjom od privatnih vlasnika kao i uzimanjem koncesije od
dr+ave koja je bila vlasnik u jednom dijelu&
%ijelo regionalne vlasti koje je nadle+no za odobravanje razvoja teritorija do oko > <M u
kontinentu i 2 <M u moru Gkontakt osoba gospodin /otterI odobrila je ovaj razvoj obale& 9bala
je podijeljena na dva investitora i to Spanish Day i /eabble Deach&
%ereni su uglavnom smje*teni uz samo moreali ih ima i >33 m od mora& 1adi za*tite okoli*a
propisani su posebni uvjeti za odr+avanje zelenila i trave kao i maksimalni broj posjetitelja na
svakom terenu& 9vakvi rigorozni uvjeti ne dozvoljavaju odr+avanje turnira na Spanish Day
terenima&
9ba ova resorta imaju 2@6 gol7 terena sa B rupa i kvalitetne hotele koji ugo*avaju gol7ere&
9dlazak na gol7 teren ko*ta 2B3 P po danu dok smje*taj u hotelu koji odgovara smje*taju u
na*im hotelima 6@> Q ko*ta izme0u B33@5;33P za no&
6
1azvojem ovog podruja gradi u blizini pod nazivom $armel pretvorio se u shoping
centar& <aime prethodno izgra0ene kuice za stanovanjepostale su prodavaonice
saloni i ka7ii& 9vo mjesto naizgled neugledno razvilo se u jedan od najskupljih
podruja $ali7ornije u kojem +ive bogati dokoni gospari&
9sim gol7a i prateih turistikih aktivnosti na ternima i oko njih se de*avaju i druge
znamenitosti koje produ+uju sezonu i podi+u kvalitetu destinacije& %o su na primjer
sajmovi ekskluzivnih novih i oldtimer automobila modne revije izbori za ljepotice ili
glazbene sveanosti&
4lasnici kua koje nisu zahvaene gol7 resortom u pravilu su svoje kue prodali a
kupili su ih vlasnici dubokog 0epa koji su ih preradili u vile& 'avod za za*titu nije
dozvolio odstupanja od tradicionalnih arhitektonskih tekovina kao ni dimenzija pa
kue uglavnom odi*u tradicijom ali i prekrasno ure0enim okoli*em&
4oda za navodnjavanje gol7 terena je dargocijena te postoji itav sustav za
ekonominu upotrebu vode koja se dobiva preradom otpadnih voda sa cijelog
podruja Montereya&
1azgovarali smo o mogunosti ulaganja u gol7 u na*em kraju& ,ospodin nadzornik
/otter obeao je dovesti grupu potencijalnih investitora koji bi ponudili jedan od
naina suradnje& 'a njih nije bitno kupiti zemlji*teve pronai nain za dugorono
kori*tenje zemlji*ta na nain zajednikog ulaganja koncesije ili najma& <aravno da
im je dra+e ako se zemlja mo+e kupiti ali nije neophodno& #sto tako tra+e pod kojim
uvjetima bi se gol7 eksplatirao i to posebno broj osoba veliina izgra0enog podruja i
druga ogranienja koje za investitora mogu biti znaajni& Jele ukljuiti najboljeg
projektanta kojim bi se lak*e prodavali termini za igru& )ad obi0u podruje i dobiju
ogranienja za rad mogu predstaviti Dusiness plan i Master plan razvoja gol7a&
9vakvo ulaganje pomoglo bi podizanju kvalitete cijele destinacije te dolazak bogatije
klijentele koja osim igranja ima i potrebe kori*tenja kvalitetnog smje*taja kvalitetnih
restorana dobre prometne povezanosti te druge pratee usluge&
/otrebno je aktivno se ukljuiti u aktivnosti organizacije tvrtke ,ol7 u vlasni*tvu grada
Dubrovnika te ovu tvrtku poslovno vezati za strate*kog investitora iz Montereya&
7