Professional Documents
Culture Documents
E-Marketing Kao Sredstvo Komunikacije
E-Marketing Kao Sredstvo Komunikacije
OPATIJA, 2012
.
SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA
Sadraj:
UVOD.........................................................................................................................................1
1. Upoznavanje s temeljnim pojmovima.................................................................................2
1.1. Internet servisi..............................................................................................................3
1.2. Rad u korisnikim diskusijskim skupinama.................................................................4
2. Poslovni modeli na Internetu...............................................................................................5
2.1. Elektronika trgovina...................................................................................................5
2.2. Internet prodavaonice...................................................................................................6
2.3. Online robne kue (virtualni prodajni centri)...............................................................6
2.4. Online aukcija..............................................................................................................6
3. Trendovi koji pokreu e-poslovanje...................................................................................7
3.1. Online trgovci odnose pobjedu nad klasinim trgovcima............................................8
3.2. Arhitektura i dizajn e-poslovanja.................................................................................8
3.3. . Problemi uzrokovani nedostatkom integracije...........................................................9
4. . to je marketing na internetu...........................................................................................10
4.1. E-marketing planiranje...............................................................................................10
4.2. E-marketing informacijski sustav...............................................................................11
4.3. Prednosti marketinga na internetu..............................................................................11
4.4. Nedostaci marketinga na internetu.............................................................................12
4.5. Usporedba s drugim medijima...................................................................................12
5. Tehnologije oglaavanja....................................................................................................14
5.1. Nove tehnologije oglaavanja na webu oglaivaki model beyond the banner. .14
5.2. Tehnike e-marketinga.................................................................................................15
6. E-komunikacija..................................................................................................................16
6.1. e-AIDA model............................................................................................................16
6.2. Modeli i sredstva oglaavanja na Internetu................................................................17
6.3. Oglaavanje putem e-maila........................................................................................17
6.4. Oglaavanje putem web-a..........................................................................................18
7. Komunikacija s kupcima putem CRM-a...........................................................................19
Zakljuak...................................................................................................................................21
Referentna lista.........................................................................................................................22
Popis ilustracije:
Tablica 1 Glavni trendovi koji upravljaju e-poslovanjem...........................................................7
II
UVOD
Prilikom odabira teme za pisanje seminarskog rada iz kolegija htjela sam se usredotoiti
na zanimljiv i lako dostupan sadraj za pisanje ovog rada. Prilikom odabira teme obratila sam
pozornost na nekoliko meni bitnih elemenata koji su donijeli presudnu odluku o temi mog
rada. Pokuala sam prikazati neto suvremeno, zanimljivo, manje poznao, a uz sve to meni
korisno za neke daljnje mogue radnje. Analizirajui to tim putem, kao temu seminarskoga
rada uzela sam E- marketing kao sredstvo komunikacije. Ova tema je od velike vanosti a radi
se o poslovnoj informatici i marketingu pa sam pokuala objediniti vlastita znanja i nadopuniti
ga s novim informacijama. Za sve prethodno navedeno ova tema mi se uinila idealnom, a
koliko sam uspjela u realizaciji ove teme odluite sami.
Na sljedeim stranicama u vas upoznati sa nekim novim pojmovima ili vas moda podsjetiti
na ve dobro znane ili barem poznate pojmove. Definirat u Internet za koji znamo da
predstavlja nau budunost i glavni alat u komunikaciji. Obrazloit u e-poslovanje, navesti
Internet servise s kojim se sluimo. Upoznat u se sa poslovnim modelima i analizirati koliko
se oni upotrebljavaju u RH. Usporedit u klasini marketing sa e-marketingom te navesti
prednosti i nedostatke koje sa sobom nosi. Analizirat u tehnologije oglaavanja u emarketingu i upoznati se sa suvremenim nainom komunikacije koji je sadran u ekomunikaciji. Najraireniji oblik komunikacije danas se odvija preko Interneta. Na Internetu
se odvija elektrino poslovanje, odnosno e-marketing i e-kominikacija. Elektroniko
poslovanje se sastoji od pojmova e-trgovine, e-biznis iteligence, upravljanje odnosa s
kupcima, upravljanje opskrbnim lancem i planiranjem resursa poduzea. Internet servisi
predstavljaju davanje podataka,globalno avrljanje, rad na udaljenom raunalu, rad u
korisnikim diskusijskim skupinama. Tvrtka izabire poslovne modele na Internetu kojima e
ostvariti svoje ciljeve. Jedini od modela su: elektronika trgovina, Internet prodavaonice,
online robne kue te online aukcije. Danas su najpoznatije aplikacije za voenje poslovanja
poduzea upravljanje odnosa s potroaima, upravljanje opskrbnim lancem i planiranje
resursa poduzea. Na odreeni nain gotovo je sve na Webu marketing. Veina Web stranica
predstavlja marketinki alat poduzea, jer su te stranice zapravo informativne, te se na njima
najee nalaze informacije o poduzeu i njihovim proizvodima. Ogranienje weba je i u
broju ljudi koji imaju prikljuak na Internet. Unato razvoju drugih sredstava web stranice su
u evoluciji e-komunikacije kao efektivnoga promocijskoga sredstva. Nadam se da u uspjeti u
svom naumu da vam to na jasan i razumljiv nain prikaem.
1.1.
Internet servisi
Internet servisi predstavljaju davanje usluga na Internetu tj. tvrtka koja drugim
tvrtkama ili pojedincima omoguuje pristup ili trajni ostanak na Internetu. Kako bi mogli doi
do svih potrebnih podataka koji su nam dostupni na Internetu sluimo se Internet servisima.
World Wide Web oznaava pauinu isprepletenu po cijelome svijetu to slikovito opisuje
stvarnu koncepciju ovoga servisa. WWW je grafiki hipertekstualni1 nain koritenja
Interneta koji koristi HTTP2 protokol za prenoenje www stranica i drugih podataka preko
Interneta. Ti dokumenti su pisani u HTML3 formatu i predstavljamo ga kao distribuirani,
multimedijski, mreni informacijski servis koji omoguuje pretraivanje i pohranjivanje
informacija te integrira tekst, sliku, zvuni i video zapisa. Potrebno je razlikovati dvije vrste
Web stranica to su statike i dinamike Web stranice. Statike Web stranice pruaju generike
informacije svojim posjetiteljima dok dinamike Web stranice generiraju i isporuuju
jedinstvene informacije prema korisnikim zahtjevima. Statike Web stranice koje su javne i
dostupne za svakoga ine javno indeksirani Web prostor dok postoji i tzv. nevidljivi Web
koji obuhvaa Web stranice kojima se pristupa samo sa autoriziranim zahtjevima.
Elektronika pota jedna je od osnovnih i najstarijih Internet servisa. U svome
najjednostavnijem obliku e-mail poruka je elektronika poruka poslana sa jednoga raunala na
drugo. Mogue je primati i slati tekst poruke s dodacima poput slika ili dokumenata
oblikovanih u drugim programima. Ovdje je rije o jednostavnoj razmijeni poruke koristei
raunalo i adresu e-pote. Najoitija prednost e-pote je brzina jer poruka putuje
elektronikom brzinom. Uz navedeno e-pota odlikuje se malim trokovima jer se ne plaa
potarina i ostali popratni trokovi.
Dostavne liste su kreirane na temelju e-maila koji se koristi u poslovne svrhe. Potencijalnim
korisnicima ili kupcima se na mailing4 (dostavne) liste alju odreene poruke. Kako bi
tvrtka poslala potu sa vanim obavijestima o novim proizvodima ili bilo emu to smatra
vanim nekim svojim poslovnim partnerima ili potencijalnim kupcima. Prvo bi trebao
umnoiti potreban broj kopija tog materijala, zapakirati ga, ispisati adrese na omotnicama i
odnijeti na potu. Ovaj proces je dugotrajan i skup pa se koritenjem e-mail-a sve
pojednostavljuje i skrauje. Proces kreiranja mail liste je neto dui proces ali je kreiranje
grupa za mailing listu prilino jednostavan u veim e-mail programima. Nakon to je grupa
stvorena, prilikom slanja poruke u koju se stave potrebni podaci kao primatelj kojemu elimo
poslati poruku odabire se grupa koju smo prethodno imenovali i popunili.
Prenoenje datoteka (FTP) omoguuje prijenos datoteka izmeu dva raunala povezanih
Internetom. FTP omoguuje da datoteke koje su nastale na jednome raunalu budu prenesene
na drugo raunalo bez prebacivanja na diskete ili neke druge medije. FTP mjesta koja
odravaju javne datoteke omoguuju svakom korisniku Interneta preuzimanje takvih datoteka
i nazivaju se FTP posluiteljima anonimnih korisnika. Zainteresirani korisnik aktivirat e
takav posluitelj aljui mu zahtjev za prijenos datoteke i navodei svoju adresu u internetskoj
poti kao lozinku.
1
Hipertekst - bilo koji dio teksta koji nas dodirom mia dovodi do neke druge stranice
HTTP -protokol za prijenos hipert4ekst dokumenta izmeu dva raunala
3
HTML- programski jezik koji se koristi za kreiranje Web stranica
2
Mailing- popis korisnika mree kojim se mogu slati poruke ili elektronika pota
1.2.
Poslovni model je metoda kojom organizacija dugorono odrava samu sebe i kojom
generira vrijednost za partnere i kupce. Tvrtka izabire jedan ili vie poslovnih modela kao
strategiju kojom e postizati svoje postavljene ciljeve. Povezanost klasinih poslovnih modela
sa suvremenom informatikom tehnologijom rezultira e-poslovnim modelima. Neovisno o
tome jesu li online ili offline poslovni modeli moraju uvaavati to je vano potroaima ili
parterima i njihove potrebe zadovoljiti na kvalitetniji nain od konkurencije.
2.1.
Elektronika trgovina
2.2.
Internet prodavaonice
2.3.
2.4.
Online aukcija
Online aukcija slina je klasinoj aukciji koja je poseban nain prodaje robe javnim
nadmetanjem kupaca. Obavlja se u nazonosti veeg broja potencijalnih kupaca i omoguuje
postizanje najpovoljnije cijene. Razlika je to su u online aukciji kupci virtualno nazoni i dok
se u klasinom aukcijama ne skuplja veliki broj sudionika na Internet aukcijama skuplja se
ogroman broj. Kupci su privueni mogunou ostvarivanja povoljne kupnje, a mnogima je
zanimljivo i samo nadmetanje za proizvode pa se ponekad postignu i vee cijene nego li u
drugim oblicima prodaje.
Kako dananji svijet sve vie postaje meusobno globalno povezan, uvoenje eposlovanja kod samo odreenih tvrtki postaje pravilo i za ostale tvrtke koje se nalaze u toj
brani. Integraciju koja je usredotoena na kupca, nazivamo e-poslovanjem.
U slijedeoj tablici opisujemo koji su glavni trendovi koji organizacije vode na putu prema
poduzeima utemeljenim na ePoslovanju.
Tablica 1 Glavni trendovi koji upravljaju e-poslovanjem
Kategorija trenda
Trend
Kupac
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
e-Samousluivanje
Organizacija
Zaposlenik
Tehnologija za poslovanje
poduzea
Opa tehnologija
Bri servis
Samousluivanje
Vei izbor proizvoda
Integrirana rjeenja
Integrirana prodaja i servis
Glatka podrka
Fleksibilno ispunjavanje narudbi i za kupca
pogodno servisiranje
8. Poveana preglednost procesa
9. Izmjetanje poslovanja u vanjsko okruje
10. Proizvodnja po ugovoru
11. Virtualna distribucija
12. Vrbovanje najboljih i najpametnijih
13. Zadravanje talentiranih zaposlenika
14. Integrirane aplikacije za poslovanje poduzea
15. Integracija veeg broja kanala
16. Posrednike aplikacije izmeu starog i novog softvera
i strojne opreme
17. Beine web aplikacije
18. Pokretni ureaji za obradu i razmjenu informacija
19. Konvergencija sastavnica infrastrukture
20. Pruatelji aplikacijskih servisa
3.1.
Kako trite sve vie pridaje vanosti kupcu kao pojedincu, a ne kupcima kao masi,
potrebno je proizvesti jedinstven proizvod ili uslugu koji e biti bolji od proizvoda ili usluge
konkurencije. Da bi bili u korak s vremenom moramo pratiti navike svakog pojedinog kupca.
ini se kako kupci vole prodajna mjesta gdje mogu kupiti to god ele pod jednim krovom. Ti
klasini trgovci su suoeni sa online trgovcima koji mogu staviti mnogo vie proizvoda na
svoje police. Naime, oni imaju neogranieni prostor i ne moraju brinuti gdje e te njihove
police stajati.
Najbolji primjer za to je tvrtka Amazon.com koja nudi 1,5 milijuna tiskanih naslova koje
moe nabaviti iz razloga to je njegovala odnose sa raznim izdavaima i knjiarama. Koja
klasina knjiara se moe bar priblino usporediti s Amazon.com?!
Niti jedan klasian trgovac ne bi mogao ponuditi toliko dobara kako mogu tvrtke koje se bave
online nainom trgovanja.
3.2.
Treba imati na umu da je stvarna cijena kreiranja i razvoja velikih aplikacija mnogo vea nego
to si stvarno tvrtka moe zamisliti. Najvei se izazov stavlja pred menadment koji mora
uvidjeti koje su stvarne potrebe poduzea za novim tehnologijama, koja je arhitektura
potrebna da bi se ispunili ciljevi tvrtke te kako pripremiti zaposlenike za uvoenje promjena u
poslovanju.
3.3.
Nedostatak integrirane aplikacijske arhitekture moe vrlo brzo tvrtke povui prema dnu.
Primjer koji potvruje prethodnu tvrdnju je sluaj tvrtke Oxford Health Plans iz SAD vrijedne
4 milijarde dolara. Ta tvrtka se bavi ponudom zdravstvenih usluga, planiranjem zdravstvene
zatite, planovima medicinske skrbi i pomoi itd. Oxford je poslovao i preko weba gdje je
kupcima omoguavao pristup listama pruatelja usluga.
1997. godine tvrtka je objavila mogui gubitak okrivljavajui pri tome raunalo, jer je ono
prouzroilo podcjenjivanje medicinskih trokova i precijenilo dohodak. Dionice su nakon toga
pale za vie od 80%. Kasnije je otkriveno da interna financijska kontrola u tvrtki uope nije
postojala. Problem nije bio u raunalu, nego u samom poslovanju.
Primjer tvrtke Oxford Health ilustrira da je paljivi dizajn aplikacijske arhitekture presudan za
preivljavanje poduzea.
4. . to je marketing na internetu
4.1.
E-marketing planiranje
10
4.2.
4.3.
11
4.4.
4.5.
12
Jo jedan nedostatak kod kataloga je ogranienje koliine materijala koja se moe staviti na
katalog, dok elektroniki katalog moe sadravati veliki broj stranica te imati neogranien
izbor boja, slika, animacija pa ak i video zapisa. Tako prezentacija tvrtke, odnosno
prezentacija njezinih proizvoda postaje multimedijska, ime se moe dodatno privui
potencijalne kupce.
Ogranienje weba je i u broju ljudi koji imaju prikljuak na Internet. Vana prednost interneta
je to on omoguava komunikaciju korisnika s tvrtkom. Svaki korisnik koji je zainteresiran za
proizvode tvrtke moe poslati e-mail tvrtki o tome to ga zanima u vezi proizvoda.
Samo oglaavanje preko interneta ne mora iskljuivati druge oblike promocije, nego se mogu
nadopunjavati. Vrlo je vano pratiti koji nain oglaavanja je najuinkovitiji kako bi tvrtka
teila smanjenju ili potpunoj eliminaciji oglasa koji joj privlae neznatan broj potencijalnih
kupaca.
13
5. Tehnologije oglaavanja
5.1.
Partnerski program ili lanski marketing svi koji su prisutni na webu mogu
promovirati i prodavati robu i usluge i ostvariti postotak od ostvarene prodaje. Za
dobar lanski marketing treba snage i novaca. Prije uspostavljanja lanskog
marketinga treba obratiti panju da svaki site moe biti u lanskom programu, no malo
14
je proizvoda koji se tako mogu prodavati. Treba imati snage i provesti mnogo
marketinkih aktivnosti kako bi se privukli novi lanovi.
5.2.
Intermercials ili Web spotovi su takvi oglasi koji se vide na cijelom ekranu
raunala i pojavljuju se, npr. u pauzi neke igre ili na prijelazu s jedne na drugu razinu
te na prijelazu s jedne na drugu web stranicu. Nedostatak takvog oglaavanja je
sporost uitavanja. Prednost proizlazi iz toga da se u potpunosti skree pozornost na
oglas jer je to jedini sadraj koji se u tom trenutku moe vidjeti na raunalu.
Plaanje kupcima za reakcije na oglas je model u kojem je odreena tvrtka
obeala platiti tono odreen iznos posjetiteljima za svaku reakciju na oglas. Nekoliko
je kompanija propalo zbog slinih obeanja.
Kupnja na banneru omoguava korisnicima da na bannerima posjetitelj narui
proizvod (primjerice knjigu), ak i da ne ide na site tvrtke. Tako su nastali svojevrsni
kiosci na Web stranicama.
Infobeat nudi bannere u besplatnim e mail vijestima. alje vrlo korisne vijesti
vezane uz financije, Internet, posao itd.
Intranet kojeg ima tvrtka, sadri oglase na svojoj intranet mrei.
Spiralni marketing je tehnika uvjeravanja kupca u tri stupnja, kako bi pojaali
uvjerenja korisnika u vrijednost imena svoje kompanije. Najprije se koristi tisak radio
ili TV ime se ljude zainteresira da odu na web. Tamo se sazna njihova e mail
adresa, potom im se alje e mail u koji sadri poruku da ponovno pogledaju TV ili
posjete Web. Klju uspjeha je brzina djelovanja i stalno ponavljanje kruga.
Tehnike e-marketinga
15
6.
E-komunikacija
Osim iznimne vanosti koju Internet ima u razvoju razliitih oblika trgovanja i
elektroninog poslovanja nita manja uloga nije uloga Internet kao sve efikasnijeg
komunikacijskog kanala. Veina Web stranica predstavljaju promocijsko-komunikacijski
medij tvrtke jer sve na tim stranicama najee nalaze informacije o tvrtki njezinim
proizvodima. Unato razvoju drugih sredstava web stanice su u evoluciji e-komunikacije kao
efektivnoga promocijskoga sredstva. Kod Interneta takoer susreemo svojevrsnu integraciju
Web-a s radijem i televizijom kroz prijenos radia i TV programa uivo ije lokalno dobiva
drugu dimenziju pa se moe rei da Internet postaje predvodnikom globalizacije osobito ako
se ima na umu interaktivnost i mogunost komunikacije10. Upoznati smo sa brojnim
propagandnim sredstvima pa za ovu priliku emo izdvojili kataloge i broure kojim tvrtke
predstavljaju svoje proizvode. Za razliku od klasinih kataloga ija je izrada i distribucija
skupa, trokovi pripremanja materijala za izradu web stranice znatno su nii jer nema
trokova tiskanja i distribucije ve samo troak zakupa internetskog prostora kod nekoga
davatelja usluga na internetu. Moemo uvijek stavljati nove podatke bez dodatnih trokova i
katalog moe biti popraen sa nekim animacijama, slikama ili video zapisima. Znaajna
prednost Interneta kod elektronikih kataloga je u mogunosti komunikacije sa tvrtkom. Svaki
zainteresirani korisnik moe u bilo kojem trenutku putem e-pote komunicirati sa tvrtkom.
Mnoge tvrtke na svoje stranice stavljaju brojne upitnike na koje korisnici daju odgovor i na taj
nain dolaze do svih podataka koji su im potrebni od korisnika. Bitna informacija je o tome
koji su siteovi najposjeeniji i na kojim se sitovima korisnici vremenski zadravaju. U HR su
najposjeeniji portali sa vijestima i slinim sadrajima. Moramo imati na umu i
personalizaciju pouke na Internetu tako da znamo koje emo poruke i oglase slati pojedinim
korisnicima. Prethodno navedeni je jo jedan od naina interaktivnosti oglaavaa i korisnika.
6.1.
e-AIDA model
Aida je nastala kao akronim od rijei atention, interes, desire i action. Aida model
predstavlja sredstvo koji se upotrebljava za postizanje komunikacijskih ciljeva preko Web
site-a. Potrebno je znati kako privui pozornost korisnika, a za to se koristimo offline
medijima kao jednim od brojnih e-bussines komunikacijskih strategija. Prvi korak za
privlaenje pozornosti je postavljati web adresu na neki drugi medij. Jedan od naina je
koritenje pretraivaa koji su vrlo efikasni, a stvaranje svijesti o postojanju web-a. Drugi
nain on line privlaenja pozornosti su hipermedijalne hiper veze koje omoguavaju uporabu
drugog Web site-a kao glavnoga za privlaenje panje. Kada korisnik doe na sit mora u
njemu pobuditi zanimanje, a to se postie koritenjem uobiajene i personalizirane tehnike za
upoznavanje individualnih potreba. Poeljna je upotreba ciljnih mailova i doputenog
marketinga. Potrebno je znati za kakve je korisnike site namijenjen kako bi znali donijeti
odluku o izgledu site-a.
Za visoko zainteresirane korisnike velike koliine informacija treba esto mijenjati i
svakodnevno davati nove na site kako bi ostvarili povratak zainteresiranih
10
16
6.2.
Postoje brojni online naini za promociju Web sitea pa emo u nastavku navesti
najzastupljenije, a to se odnosi na oglaavanje e-mailom i oglaavanje webom. Potrebno je
stoga razlikovati banner i ciljno oglaavanje. Ciljno oglaavanje moe biti pojedinane web
stranice ili serije linkanih web stranica koji su povezani kliktanjem na banner.
6.3.
Veina ljudi kada se prikljui na Internet pregleda svoj e-mail pa iz tog razloga vrlo je
zastupljeno oglaavanje putem mail-a. Kako bi bio zadovoljan i korisnik i oglaiva potrebno
je da se korisnik upozna sa sadrajem e-mail poruke. U zadnje vrijeme se susreemo sa
problemom prenatrpanosti mailova neeljenim porukama i spamovima pa polako e-mail gubi
svoju prvobitnu snagu. Prilikom slanja moramo voditi rauna o tome da e-mail za korisnika
ima odreenu vrijednost koja se oituje vanou odreenoga sadraja to znai da tekst mora
biti sastavljen od njemu bitnih informacija. Kao sredstvo komuniciranja subjekti koriste
mailing liste u kojima pohranjuju e-mail adrese koje su im korisnici ostavili prilikom pristupa
njihovoj stranici. Na temelju toga oni imaju saznanja o tome kome poslati odreeni e-mail.
Pored mailing lista vrlo su popularni i besplatni e-mail servisi temeljeni na web stranicama.
Uspjeh ove ideje se temeljio na kreiranju brze korisnike baze to je potaklo poduzetnike da
uslugu ponude zajedno sa oglasima. Takvi servisi svakome korisniku omoguavaju otvaranje
e-mail account-a i rad s tim account-om skroz besplatno. Kada se korisnik eli sluiti e-mail
prije slanja ili primanja e-mail-a prisiljen je gledati marketinke poruke tj. banner-e sponzora.
17
6.4.
Osim navedenog oglaavanja putem maila imamo oglaavanje putem web-a koje se
obino obavlja putem banner oglaavanja. Banner je horizontalni oglas smjeten na web
stranici i predstavlja najstariji oblik oglaavanja, ali su jo uvijek kljuni za oglaavanje na
web-u. Bunneri se postavljaju na popularne site-ove gdje ga zainteresirani korisnici mogu
odabrati klikom, a ukoliko ga nisu izabrali on ima utjecaj na stvaranje prepoznatljivosti tvrtke.
Banneri sa sobom mogu imati odreenu sliku, animaciju, video zapis, glazbu te interakcije sa
korisnicima. Osim klasinih bannera javljaju se razliite varijante oglaavanja. Tu navodimo
interpoliranje oglasa. To su oglasi koji iskrsnu prije dolaska na neku stranicu, plaanje
kupcima za reakciju na oglas, linkovi uz proviziju itd..
18
7.
19
13
20
Zakljuak
Danas je poslovanje preko Interneta kljuan element kojim se postiu zadani ciljevi
poduzea te im daje prednost da budu ispred svoje konkurencije. Internet meusobno
povezuje ljude bez obzira na prostorno ogranienje. Poslovanje preko Interneta vie nije izbor
nego nunost, osobito ako elimo opstati u surovom poslovnom svijetu.
Danas su najpoznatije aplikacije za voenje poslovanja poduzea upravljanje odnosa s
potroaima, upravljanje opskrbnim lancem i planiranje resursa poduzea.
Internet marketing ili oglaavanje na web-u je nain promocije i predstavlja djelatnosti,
proizvode, zanimljivosti ili manifestacije koje su ve oglaavane na tv-u ili radio reklamam.
Prikazuju se pomou reklamnih bannera na vrhu stranice ili bannera drugih dimenzija na
dijelovima web stranice.
Marketing zahtjeva kontinuirano praenje analize i istraivanje, te planiranje na osnovnu
rezultata istrage, koritenjem standardnih i lternativnih metoda, to daje svakako veliki znaaj
i ulogu da u koritenju Interneta kao najbreg i najkompletnijeg sredstva za oglaavanje
putem web stranica i drugih vidova elektronskog komuniciranja.
Zato Internet ima prednost nad drugim marketinkim sredstvima?
U prvom redu zbog toga to je Internet najvea mrea podataka na svijetu. Podaci koji se
uzimaju sa Interneta, nalaze se na drugim raunalima, stalno povezanih na Internet, kao to su
i svi podaci koje dajemo.takoer na Internetu. Samo ovi podaci govore o znaenju koritenja
Internet marketinga, koji se sve vie koristi na naim podrujima.
Najvei nedostatak marketinga na internetu je taj to se ne moe izmjeriti posjeenost web
stranice tj. ne postoji nain mjerenja koji je prihvatljiv svima u oglaavakom lancu
(oglaivaima, agencijama i onima koji prodaju oglasni prostor).
U ovom seminaru sam vam objasnila pojmove kao to su elektroniko poslovanje,
elektroniki marketing, elektronika komunikacija te pojam koji obuhvaa sve to Internet.
Usporedila sam klasino oglaavanje i oglaavanje preko Interneta te sam navela prednosti i
nedostatke marketinga na Internetu i usporedila ga s drugim medijima. Kao najznaajnije
izdvojila sam brigu o potroaima odnosno komuniciranje s njima koje smo prikazali putem
CRM.
Nadam se da sam vam ovim seminarom razjasnila ve poznate pojmove i da ste nauili neto
novo te da sam vam pokazala koliko je neophodno uvoenje elektronikog poslovanja u
poduzee tj. elektronikog marketinga.
21
Referentna lista
Knjige:
Franji, M. 1999.: Digitalna ekonomija: Internet-budunost poslovanja, Digimark
Kalkota, R., Robinson M. 2002.: e-Poslovanje 2.0., Mate
Rui, D. 2003.: E-marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku
asopis:
Golet, A.: Infotrend 112/6/2003
Internet:
http://www.osimo.hr/blog/rp-234-t127_potrosaci-vladaju-internetom.aspx (27.12.2011.)
http://www.startprogram.com/internet-marketing-3.html (27.12.2011.)
http://vingtechnologies.com/?ArtID=109 (28.12.2011.)
http://www.ekapija.com/dokumenti/komunikacija_280907.jpg (28.12.201.)
22