You are on page 1of 3

Realne investicije i trite kapitala u

RH
1. Ralne investicije:
Bez investicija nijedna zemlja ne moe ostvariti gospodarski rast, poveanje zaposlenosti
ili poveanje izvoza. Prije svega to se odnosi na realne investicije, utroene na opremu,
graevinske objekte i zalihe, iako ne treba zanemariti niti financijske portfolio!
investicije utroene na kupnju temeljnog kapitala.
" ovoma trenutku realne investicije su nune u #$ iako je do njih zbog trenutne
gospodarske krize tee doi, ali ipak onaj koji u krizi ima mogunost investiranja ostvarit
e mnogo vei povrat ulaganja u odreenom vremenskom periodu nego u vremenu dok
nema recesije jer e u%vrstiti svoj poloj u odnosu na konkurente koji ne mogu investirati.
" razdoblju od &''()*++* g., prema podacima $rvatske narodne banke, ukupna strana
ulaganja u $rvatsku iznose oko ,,- milijardi "./, s time da je znatan iznos oko 0+1!
ostvaren tek od *+++.)*++*. godine. 2aj iznos znatno je manji nego u ostalim
tranzicijskim zemljama s kojima se volimo usporeivati 3aarska, 4eka, .lovenija i
Poljska !, a tome je presudni uzrok bila ratna situacija koja rizik ulaganja die na najveu
moguu razinu.
Pri tome je vano naglasiti kako ni struktura ulaganja nije bila poticajna. 5aime, veina
investicija koje su ule u nau zemlju, otila je u infrastrukturu, a u uvjetima visoke
nezaposlenosti i stagnirajueg izvoza prioritet su trebale imati investicije u industrijsku
strukturu, budui da one imaju najvei multiplikativni efekt na ukupni gospodarski rast.
6straivanja u okviru investicijskih testova ukazuju da se stopa investiranja u gospodarsku
strukturu ve desetak godina kree oko stope amortizacije tako da nije bilo mogunosti
niti zamjene postojeih postrojenja i opreme, a kamoli investiranja u osuvremenjivanje
iste, a upravo je to glavni uzrok nedovoljnoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva na
domaem, a osobito na stranom tritu
Primjeri realnih investicija7
2alijanska tvrka 89#39 investirala je : milijuna eura u Bjelovar, u pogon za
proizvodnju gotovog namjetaja koji bi bio regionalni centar tvrtke.
/anska tvornica #ock;oll investirala je ,0 milijuna eura u tvornicu kamene vune u
Pianu.
*<.+-.*++'. ostvarena je najvea greenfield investicija tj. 2ehnoloki park u =aradinu
vrijedna &0+ milijuna eura .
2. Triste kapitala:
5a >agreba%koj burzi je u kolovozu ukupni promet iznosio --',, milijuna kuna, to je
pad od (,1 u odnosu na srpanj, odnosno pad od ,+1 u usporedbi s istim mjesecom
prole godine. /ioni%ki promet od ('',- milijuna kuna nii je za (<,'1 u odnosu na
srpanj dok je redovni promet obveznicama istodobno porastao za &&+,<1. ?oliko je
letargija i manjak kapitala zavladao domaim tritem kapitala pokazuje i dnevni promet
zabiljeen *+. kolovoza ',0 milijuna kuna protrgovanih dionica! to je najnii dnevni
promet od &:. rujna *++(. godine <,, milijuna kuna!. 2ijekom kolovoza dioni%ki indeks
8robe@ se uklju%io u globalna pozitivna kretanja europskih indeksa i posljednjeg tjedna u
mjesecu nalazio se :,'1 iznad zavrne razine iz srpnja. 5epovoljne vijesti iz domaeg
gospodarskog okruenja i niska likvidnost ostavila je hrvatske vrijednosnice izvan
interesa ulaga%a to pokazuje smanjeni broj transakcija za (*,:1, aktivnih vrijednosnica
za &+,*1, dok je broj dana trgovanja smanjen za &(1. 2rina kapitalizacija dionica
unato% naglim promjenama trinih trendova na mjese%noj razini biljei porast od :,'
milijardi kuna, to je 0,*1 vie nego u srpnju.
" kolovozu se ponovno najvie trgovalo dionicama $2)a, sa udjelom u ukupnom
prometu od &',-1, potom dionicama Atlantske plovidbe s &*,01 i dionicama
/alekovoda sa ,,:1.
2ako je u prvih osam mjeseci ove godine na >agreba%koj burzi ostvaren ukupni promet
od ,,( milijardi kuna to je za ::,'1 manje u odnosu na isto razdoblje *++<. godine.

5a najveim svjetskim tritima kapitala mjesec je obiljeilo oprezno trgovanje ulaga%a,
procjenjujui naznake o moguem zavretku recesije u najveim dravama svijeta. 5a
Ball .treetu je /o; Cones porastao *,(1 na '.-':,*< boda, dok je 5asdaD indeks ostao
na istoj razini *.++',+: bodova!. Eondonski F2.G &++ porastao je -,<1 na -.'+<,'+
bodova, franfurtski /a@ porastao je +,,1 na 0.-*:,<0 bodova, dok je japanski 5ikkei
porastao &,-1 na &+.-'*,0( boda.

9d regionalnih indeksa najvie je rastao beogradski BGEGH &0 **,,1!, sarajevski .as@
)&+ &&1!, te makedonski 3B6 )&+ <,,1!, dok je manji pad zabiljeio ljubljanski .B6 *+
)+,-1!.
/amir 3ijatovi
++<&&++:+-
Fi#

You might also like