1 -

. . , ,
. ,
, , ,
, . ,
, .
- , .
- Imouharen Imashagen ( ) Kel tamasheq
( ), .
, -
,
.
, .

, .
,
.
, ,
, .
, -, .

, ,
. (tifinagh).

3000 . ,
, -.
,
(Kel tamasheq) (Ahaggar). -
. (Abalessi)
,
, .
Tuarezi ili Imashagen (slobodan narod) kako se vole nazivati, razlikuju se od ostalih
saharskih naroda. Organizirani su u plemena kojima je na elu poglavica, 'amenokal' (iji je
simbol moi bubanj tobol). Bili su podijeljeni na plemstvo, slobodne seljake i robove.
Plemstvo, koje je ranije inilo klasu ratnika, danas uzgaja jednogrbe deve; uzgoj koza i ovaca
povjerava svojim vazalima, dok se sluge i bivi robovi bave obrtom, poljodjelskim i
kuanskim poslovima. Nasljee je matrilinearno i ena ima veliki ugled u drutvu. ene su
jedini uvari usmenih narodnih tradicija, a plemi svoj poloaj moe naslijediti samo po
majci. Obitelj je monogamna. Za razliku od drugih muslimanskih drutava, kod njih lice
svojim turbanom, dugakim komadom tkanine, prekrivaju samo mukarci. Podrijetlo ovog
drevnog obiaja je dvojako. Prema jednom vjerovanju, radi se o odbijanju mukaraca da
pokau usta u prisutnosti ena ili stranaca, a prema drugom se vee za vjerovanje da zli
duhovi tim putem mogu ui u duu ovjeka. Mukarci ga poinju nositi im dosegnu zrelost,
a esto ga ne skidaju ni kod kue. Nain zakrivanja lica vrlo je istanan i iznijansiran, njime
se iskazuje itav niz poruka, primjerice, posebno potovanje prema sugovorniku. ene ne
pokrivaju lice, iako su uglavnom muslimanke.
Tuarezi su pustinjski putnici, koji su pripitomivi deve svojim trgovakim karavanama
prolazili tzv. Putem soli, drevnom karavanskom rutom od Maroka prema Nigeru,
povezivajui sjevernoafriku obalu i gradove na junim djelovima Sahare. Savreno su
poznavali pustinju, njene oaze i njenu ud, koristei zvjezdano nebo kao kartu, jer je i maleno
skretanje s puta znailo sigurnu smrt u pijesku. Prevozili su bjelokost, zlato, robove i sol.
Iako se deve jo i danas koriste na kraim rutama jer su jeftinije, razna vozila na etiri kotaa
ipak su postala popularnija.
Francuski kolonizatori su usprkos otporu ukinuli njihovu plemensku organizaciju i utjecali na
njihov dotadanji nain ivot. Nakon kolonizacije, njihovo podruje podijeljeno je izmeu
novonastalih drava Nigera, Malija, Alira, Burkine Faso i Libije. To ih je 90-tih godina
prolog stoljea dovelo do sukoba jer oni su ljudi koji ne priznaju granice. Doivjeli su
masovne progone jer se nisu dali pripitomiti i nisu se htjeli prilagoditi novonastallim
dravnim strukturama kojima se ograniava njihova sloboda kretanja, jer oni su oduvijek
nomadski narod. irenjem turizma u saharskim zemljama dobili su mogunost integracije, a
da se pritom ne moraju odrei svoje neovisnosti.
Mnogi od njih i danas ive nomadskim ili polunomadskim ivotom, nastanjeni u glinenim
kuama ravnih i iljatih krovova ili atorima u doba ispae. Najvie se bave stoarstvom i
zemljoradnjom. Tuareke kue graene su tako da mogu se brzo i jednostavno postaviti, jer to
zahtjeva njihov nomadski nain ivota. Zbog toga se izrauju od kozje koe, obojane tamnom
glinom i poduprte bambusovim tapovima.
Jedan od obiaja koji se odrao jo iz vremena prelaska pustinje je obred pijenja aja
(uglavnom od mente), koji se odravao naveer oko vatre. aj se sluio triput: jednom za
goste, jednom za domaine i jednom za Alaha. Svaki put bi se kuhani aj posluivao s
razliitom koliinom eera i svaki je bio povezan s odreenom emocijom. Raspored
posluivanja nije bio vaan i ovisio je o uitku ili raspoloenju osobe koja je vodila obred
pijenja aja: prva tura mogla je biti jaka kao ljubav, druga gorka kao ivot, a trea slatka kao
smrt.
O Tuarezima su ispriane mnoge prie, a jo vie e ih ostati tajnom. Njihov dom je pustinja,
a nomadska putovanja njihov su nain ivota.
Uskovitlani pustinjski pijesak vrtloi se oko tih ponosnih karavanskih putnika, koji na svojim
pustinjskim laama - devama nastavljaju vjekovno putovanje po beskrajnoj pustinji, ne
ostavljajui za sobom niti traga o svom prolasku. Nestaju u pjeanoj oluji iznenadno ba kao
to su se i pojavili. Njihov put je samo njima znan, put kojim prolaze ve stoljeima,
slobodni, pripadajui samo sebi i pustinji.