Alkalizirajte Ili Umrite

ALKALIZIRAJTE
ILI
UMRITE
DO IZVRSNOG ZDRAVLJA
POMOU ODGOVARAJUE
KISELO-LUNATE RAVNOTEE
THEODORE A. BAROODY
N.D., D.C., Ph.D. Nutrition, C.N.C.
Knjiga je tiskana na alkalnom papiru, koji je izraen u skladu s
posebnim standardima. Papir, koji udovoljava ovim zahtjevima
glede pH vrijednosti i ne sadri drvena vlakna, u razliitim e
uvjetima uporabe i pohranjivanja ostati neizmijenjen stoljeima.
OGRANIENJE ODGOVORNOSTI
Informacije u knjizi navedene su samo u obrazovne i istraivake
svrhe. Autor i izdava nita ne propisuju ili preporuuju i ne
preuzimaju nikakvu odgovornost. Savjeti u knjizi ne smiju na-
domjestiti zdravstvenu skrb kod vaeg izabranog lijenika. Ako
ih se budete pridravali bez prethodnog savjetovanja sa svojim
lijenikom, sami preuzimate odgovornost za svoje zdravlje,
to je i inae vae ustavno pravo.
POSVETA
Majci Zemlji i milijardama njenih stanovnika.
Neka svi ljudi pronau sreu u
ovom vanom trenutku, kad emo
ponovno uspostaviti svoju alkalnu ravnoteu.
SADRAJ
PREDGOVOR 9
U VOD 1 1
1. DIO
KEMUA LUNATOSTII KISELOSTI
1 . TO JE L U NATO, A TO JE K ISEL O? 1 5
2 . VEL IK E L U NATE Z AL IH E 2 1
3 . K AK VE SU POTREB E L IJEZ DA I ORGANA Z A L U INAM A? 2 5
4 . U DESNI VAGU SNI IVAC 3 1
5 . SOL NA K ISEL INA IZ VRSNO STVARA L U NATOST. 3 5
6 . AL K AL OZ A - INJENIC A IL I IZ M I L JOTINA? 3 9
7 . L JESTVIC A Z A REGU L IRANJE L U NATOSTI,
ODNOSNO K ISEL OSTI ORGANIZ M A 4 1
2. DIO
HRANA I NJEN UTJECAJ NA LUNATOST, ODN. KISELOST
8 . H RANA IK ISEL O- L U NATE VRIJEDNOSTI 4 5
9 . PREH RAM B ENE PREPORU K E Z A REGU L IRANJE
L U NATOSTI I K ISEL OSTI ORGANIZ M A 7 5
1 0 . PL ANIRANJE JEL OVNIK A S ASPEK TA L U NATOSTI 8 5
1 1 . DODAC I PREH RANI ISU PERNAM IRNIC E
K OJE STVARAJU L U NATOST 1 1 3
1 2 . L IJEENJE: PROC ES STVARANJA L U NATOSTI 1 2 1
1 3 . IDEAL NA PREH RANA 1 2 3
1 4 . VODA - L JEK OVITI EL IK SIR IL I SM RTONOSNI OTROV? 1 2 5
1 5 . NA A ONEI ENA Z EM L JA 1 2 9
1 6 . ISTINA 0 K EK SIM A S B ADEM IM A I M ASL AC EM 1 3 3
5
3. DIO
FIZIKI IMBENICI LUNATOSTI, ODNOSNO KISELOSTI
1 7 . PRETJERANA TJEL ESNA AK TIVNOST 1 3 7
1 8 . F IZ IK E OZ L JEDE STVARAJU K ISEL OST 1 3 9
1 9 . ISTINA 0 Z ARAZ AM A 1 4 1
2 0 . U TJEC AJ SU NEVE SVJETL OSTI I M JESEC A
NA L U NATOST U ORGANIZ M U 1 4 3
2 1 . VEL IK I U M OR NAK ON DU GOG L ETA 1 4 5
2 2 . U SPJE NOST AL TERNATIVNIH M ETODA L IJEENJA 1 4 7
2 3 . B IOK EM IJSK I ASPEK T AL TERNATIVNIH M ETODA L IJEENJA 1 4 9
2 4 . INJENIC E 0 NA OJ PRO L OSTI 1 5 1
4. DIO
UTJECAJ PSIHOLOKIH IMBENIKA NA LUNATOST I KISELOST
2 5 . K AK O M O ETE IZ B JE I STRES 1 5 7
2 6 . TEH NIK A U SREDOTOENJA NA JEDNU TOK U 1 6 3
2 7 . POSL JEDIC E PSIH OTROPNIH DROGA 1 6 7
2 8 . GL AZ B A - STVARA L I L U NATOST IL I K ISEL OST? 1 6 9
2 9 . K EM IJA PROF ESIONAL NOG PU TA 1 7 1
3 0 . OB OJI M E Z DRAVO 1 7 3
5. DIO
DUHOVNI IMBENICI LUNATOSTI I KISELOSTI
3 1 . STANJE DU H A K OJE STVARA L U NATOST 1 7 7
3 2 . M OL ITVA: SAK RAM ENT K OJI STVARA L U NATOST 1 7 9
3 3 . POM L A IVANJE 1 8 1
6
POPRATNA RIJE AU TORA 1 8 3
DODATAK SIM PTOM I 1 8 5
REC EPTI 1 9 3
NAPOM ENE U REDNIK A 2 2 5
B IB L IOGRAF IJA 2 3 7
POPRATNA RIJE U REDNIK A 2 4 1
RJENIK M ANJE POZ NATIH M EDIC INSK IH IZ RAZ A 2 5 0
RJENIK M ANJE POZ NATIH NAM IRNIC A 2 5 3
7
THEO DO RE A. BARO O DY
Rodio se 1 950. godine u Sanfordu u Sjevernoj Karolini. Na
sveuilitu Western Carolina diplomirao je psihologiju 1 974 ., a
1 978. obranio je magisterij iz pedagokog savjetovanja. 1 981 .
godine zavrio je studij kiropraktike na sveuilitu Life Chiro-
practic College u Marietti u saveznoj dravi Georgiji. Studij je
nastavio u Bejrutu u Libanonu i na sveuilitu Colombo Ame-
ricano u Kolumbiji. Cijelo vrijeme je puno putovao po Europi i
Aziji i prikupljao znanje o razliitim nainima lijeenja. Potom
se posvetio klinikim istraivanjima i svom pozivu, a 1 991 .
godine zavrio je jo Claytonovu kolu naturopatije i doktori-
rao nutricionizam. Specijalizirani je nutritionist i struni lan
amerikog saveza nutricionista te specijalist za akupunkturu.
Dr. Baroody bavi se nutricionizmom, prirodnim lijeenjem,
elektronskom akupunkturom, fitoterapijom, kineziologijom i
kiropraktikom.
Trenutno pie knjigu u etiri dijela, u kojoj predstavlja svo-
ju teoriju holografskog zdravlja, koja e kako laicima, tako i
strunjacima pomoi usmjeriti ivot na pravi put.
Dr. Baroody predaje na konferencijama i sudjeluje u broj-
nim televizijskim i radioemisijama, u Sjedinjenim Amerikim
Dravama i drugdje po svijetu.
PREDGOVOR
Alkalizirajte ili umrite. Naslov svakako zvui vrlo drama-
tino. Ali nije. Upravo su biokemijski procesi osnova za sve
spoznaje koje sam stekao iz razliitih naina lijeenja bolesti i
stvarno pokazuju stoje zapravo zdravlje.
Svijet se suoava s najveom zdravstvenom krizom u naoj
povijesti. Suvremene doktrine medicine su nas unitile. Sve
bolesti iz prolosti, koje smo tako paljivo kontrolirali i za koje
smo bili uvjereni da smo ih iskorijenili, ponovno se pojavlju-
ju u sve opasnijim oblicima jer sintetiki lijekovi vie nisu
uinkoviti.
Zato proizvodimo sve jae pripravke, koji nae zdrav-
lje dodatno naruavaju. Predani, a u svom radu neuinkoviti
istraivai mijenjaju cijele generacije ivotinja i trae odgo-
vore u neprirodnim tvarima. A u meuvremenu nas kronino
nekvalitetan stil ivota gura u preranu smrt, a na nadgrobnim
ploama uklesavaju se imena novih bolesti.
to se dogodilo sa zdravom seljakom pameu? Zar se iz-
gubila meu zidovima farmaceutskih giganata u koje se slije-
vaju ogromne koliine novca? Jesu li je pokopali lijenici, koji
vjeruju samo umjetnim farmaceutskim proizvodima?
Pokazat u vam jednostavna rjeenja za probleme vezane
uz bolesti. Alkalizirajte se! O tkrijte to predstavljaju kemijski,
prehrambeni, fiziki, fizioloki i duhovni imbenici za va or-
ganizam u smislu kiselo-lunate ravnotee.
Potujte STVO RITELJA i nauite se razumjeti NJEGO V
temeljni koncept zdravlja.
Dobrodoli dakle u nae zajedniko istraivanje alkalnog
naina ivota.
U VOD
O funkcioniranju naeg organizma postoji mnogo
proturjenih teorija - kako u tradicionalnoj, tako i u alternativ-
noj medicini. Samo je nekim civilizacijama uspjelo razviti ko-
risnu filozofiju, koja nije skup nepovezanih spoznaja o ljudskoj
fiziologiji, kako je u dananje vrijeme esto predstavljaju.
Hindusi i Kinezi imaju vrlo dobro utemeljene filozofije
lijeenja koje ukljuuju najrazliitija znanja i takoer izvrsno
djeluju. A injenica je da laici, samo zbog blage prehlade, jed-
nostavno ne mogu posvetiti toliko godina svog ivota da bi tu
filozofiju mogli razumjeti i koristiti.
Moje miljenje temelji se na tradicionalnim indijskim i ki-
neskim filozofijama i na djelima nekih velikih ljudi s podruja
medicinske znanosti. O ba aspekta pokuao sam povezati
pomou biokemijskih temelja teorije lunatosti i kiselosti.
O snovne kemijske reakcije u kojima nastaju luine i kiseli-
ne nisu posljedica nekih tajanstvenih procesa. Njihovo razumi-
jevanje omoguuje nam da zdravstvene potekoe sprijeimo
ili ublaimo. Kad sam poeo spoznavati da se uzrok pandemij-
ske rairenosti zdravstvenih tekoa koje nas mue, vjerojat-
no skriva u nepravilnoj kiselo-lunatoj ravnotei, vrsto sam
odluio raistiti stvar do kraja.
Moramo odgovoriti na sljedea pitanja:
1 ) Sto znae pojmovi lunatost, kiselost i pH?
2 ) Zato je tako vano poznavanje reakcija u tijelu, u
kojima nastaju luine i kiseline i naina na koji te
reakcije utjeu na nae zdravlje?
3 ) Koje tvari ili okolnosti izazivaju nastanak tih reakcija u
tijelu i zato?
4 ) Stoje uzrok naruavanja prirodne kiselo-lunate ravnotee
u naem tijelu?
11
5) Kakvim prehrambenim i ivotnim navikama osigurava-
mo odgovarajuc'u kiselo-lunatu ravnoteu u tijelu i
odravamo dobro zdravstveno stanje?
Knjiga, za koju vjerujem da e vas voditi u pravom smje-
ru, plod je meusobno povezanih klinikih spoznaja. Iskreno
vjerujem da ete pomou mojih ivotnih smjernica nai put do
vrstog zdravlja i produbiti vezu s BO GO M te osobni doivljaj
BO GA.
Da bi se barem nekako pobrinuo za vae dobro, ostajem va
skromni sluga.
T. A. Baroody, ml.
12
1 . DIO
K EM IJA
L U NATOSTI
I
K ISEL OSTI
1 . POGL AVL JE
TO JE L U NATO, A TO K ISEL O?
Nebrojeni izrazi kojima imenujemo bolesti zapravo nema-
ju nikakvog smisla. Vana je samo injenica da se sve bolesti
razvijaju zbog jednog jedinog uzroka - prevelike koliine ot-
padnih kiselina koje nastaju u tkivima! Kako dakle spozna-
ti da je va organizam zakiseljen? Trebate li obaviti pretrage
krvi, mokrae ili sline? Iako pretragama danas jo ne moemo
tono pokazati do koje je mjere tijelo zakiseljeno, postojeim
metodama ipak moemo dokazati samu prisutnost otpadnih
kiselina u tjelesnim tekuinama (u krvi, limfi, mokrai, slu-
znici i slini). Uzrok tome da pretragama ne moemo pouzda-
no utvrditi koliko se otpadnih kiselina nalazi u tijelu, lei u
tome to tjelesne tekuine stalno prolaze kroz tkiva i odnose
suvine koliine otpadnih kiselina. Upravo zato moemo iz-
mjeriti lunatost ili kiselost tjelesnih tekuina, ali ne i stanje u
tkivima tijela (koi, organima, lijezdama, miiima, tetivama,
arterijama i ilama).
Naalost, na organizam funkcionira tako da otpadne kise-
line koje ne moe izluiti, ponovno upija iz debelog crijeva,
odakle ih preko jetara alje natrag u krvotok i odlae u tkivima.
A upravo u tkivima odloene otpadne kiseline odreuju
hoe li na organizam biti zdrav ili bolestan!
Zato morate utvrditi koje su otpadne kiseline prisutne u
vaem tijelu i to prije ponovno uspostaviti naruenu lunatu
ravnoteu. Tek kad izluite suvine koliine otpadnih kiseli-
na, moi ete ivjeti potpuno zdravim i punim ivotom. (Koji
je stupanj zakiseljenosti vaeg organizma utvrdit ete pomou
popisa koji ete nai u dodatku.)
15
ALKALI ZI RAJTE ILI UMRI TE
Moda ete lake razumjeti ovako... Prevelika koliina kise-
lina u tijelu znai isto to i premalo ulja u automobilu. Jednog
lijepog nedjeljnog popodneva moe jednostavno stati. I va e
se svijet sruiti. Isto se dogaa s tijelom - polako poinje sla-
bjeti, dok se napokon ne nae u bezizlaznom poloaju. Sa za-
brinutou primjeujem kako ljudi koji ive potpuno razliito
trpe zbog toga - kako bogati, tako i siromani, mladi i stari,
svejedi i vegetarijanci, seljaci i politiari.
Lijenici esto sluaju: Ne osjeam se vie tako dobro kao
prije godinu ili dvije. Zasigurno starim. (Kiseli osmijeh)
Koliko ste stari?
Dvadeset i est godina.
Zasigurno ne biste pomislili da to ujem od mladih ljudi.
Upravo suprotno, tako se osjeaju ljudi svake dobi.
Ili pak sljedei primjer:
Gospodine doktore, u miiima osjeam udnu ukoenost
i bolove. Ne mogu vie raditi kao prije. Sve me boli.
Koliko dugo to ve primjeujete?
Slini osjeaji javljaju se ve nekih pet godina. Sigurno se
radi o artritisu ili reumatizmu.
Poelo je dakle oko etrdesete?
Da, znate kako kau.... etrdesete oznaavaju prekretnicu.
Razmiljanje koje se krije u posljednjem odlomku, danas
je tako esto, da se ve ini kao opsesija. alosno je da ta-
kvim odnosom prema vlastitom zdravlju samo jo dodatno
pojaavamo negativno razmiljanje. Mnogi ljudi su stvarno
uvjereni da im je sueno trpjeti. Naposljetku, isto su mislili i
njihovi roditelji. Isto tako su naivno posezali za svim moguim
sintetikim priprave ima kojima su u kratkom roku potaknuli
rad oslabjelih lijezda. Ako ni to nije pomoglo, kod ponovnih
bolova bi opet potraili drugi lijek.
Pogledajmo nadalje kako moemo sprijeiti i olakati zdravstvene
16
TO JE LUNATO, A TO KI SEL O?
potekoe koje nastaju zbog naruene kiselo-lunate ravnotee
u tijelu. U nastavku su opisani osnovni biokemijski pojmovi
koji definiraju lunatost i kiselost.
Kod probavljanja nekih anorganskih tvari iz hrane nastaju
lunati ili kiseli spojevi koji se izluuju mokraom. Utvrivanje
tih spojeva temelji se na pretpostavci da je nae tijelo idealan
fizikalni sustav. Budui da idealni sustavi u prirodi stvarno ne
postoje, tonu koliinu probavljenih tvari nemogue je utvrditi.
Moramo uvaavati i injenicu da smo svi mi ljudi
meusobno razliiti i stoga se koliina kiselih otrovnih tvari
koje nastaju u tijelu, razlikuje od pojedinca do pojedinca. Tako
se kroz mokrau mogu osloboditi kiseline i promijeniti inae
idealne vrijednosti. Vidio sam ak posve zdrave ljude, kod
kojih su se otrovne kiseline izluivale u mokrau jo dan nakon
to su konzumirali veu koliinu hrane koja stvara lunatost.
Radi se o kratkotrajnom prirodnom procesu ienja tijela koji
u danom trenutku nije pravi pokazatelj kiselo-lunatog stanja
u tijelu.
Sljedei vaan proces je probavljanje mineralnih tvari. Neki
anorganski ioni veu kiseline, zbog ega urin postaje lunat.
Meu njih spadaju ioni kalcija, magnezija, natrija, kalija,
eljeza i mangana. Hrana koja sadri te ione obino uzroku-
je nastanak lunatog urina. Za takvu hranu drimo da stvara
lunatost.
Poznajemo takoer ione koji veu luine i uzrokuju nasta-
nak kiselog urina. To su ioni fosfata, sumpora, klorida, jodida,
bromida, fluorida, bakra i silicija. Hrana koja sadri te ione
obino uzrokuje nastanak kiselog urina.
Moramo biti svjesni da smo mi ljudi kao cjelina kompleksan
organizam, a ne samo skup kemijskih tvari u to bi nas mnogi
rado uvjerili. Poznajemo osjeaje (emocije i misli), zbog kojih
se u naem tijelu neprestano mijenja hormonska ravnotea.
Kao odlian primjer filozofije lunatosti uzmimo stvar-
nog ovjeka, za kojeg se ini da dobro vlada svojim ivotom,
iako se u stvarnosti osjea kao kotao u kojem vrije. U njego-
vom tijelu tvari koje bi trebale uzrokovati nastanak lunatog
urina potiu upravo suprotan proces - otpadne kiseline nastaju
jo bre i nikakvom hranom ih vie nije mogue neutralizira-
ti. Sva unesena hrana i svi doivljaji (fiziki, osjeajni ili
duevni), koji utjeu na dogaaje u tijelu, odraavaju se u
lunatosti, odnosno kiselosti urina.
U knjizi se bavimo ivotom s naturalistikog aspekta i
doivljavamo ga onakvim kakav zapravo i jest - kao ener-
giju! Kakvu ulogu imaju luine i kiseline u tijelu? Daju li ili
uzimaju energiju? Ako uvaimo gore spomenute imbenike i
raspoloivu tjelesnu energiju, sljedee definicije reakcija u ko-
jima nastaju baze i kiseline su preciznije:
1 ) Reakcija u kojoj nastaju luine znai svaku kemijsku
promjenu u tijelu zbog koje se njegova energija poveava, a
mokraa postaje lunata.
2 ) Reakcija u kojoj nastaju kiseline znai svaku kemijsku
promjenu u tijelu zbog koje se njegova energija smanjuje, a
mokraa postaje kisela.
Lunatost ili kiselost tvari utvrujemo pomou pH vrijed-
nosti (koncentracije iona vodika). Pritom mjerimo koncentra-
ciju hidroksidnih iona (O H), koji daju pH vrijednosti vee od
7 i lunatu reakciju, ili pak koncentraciju iona vodika (H), koji
daju pH vrijednosti manje od 7 i kiselu reakciju.
S aspekta iste energije pH predstavlja mjerilo za elektrini
otpor izmeu negativnih i pozitivnih iona u tijelu. Drugim
rijeima, pH vrijednost pokazuje kakvo je meusobno gibanje
negativnih (stvaraju lunatu reakciju) i pozitivnih iona (stvara-
ju kiselu reakciju).
S tog su aspekta reakcije u kojima nastaju luine i kiseline
is
TO JE LUNATO, A TO KI SEL O?
elektrokemijski procesi. To znai da na organizam nije samo
skup kemijskih spojeva, ve sloen sustav tono organiziranih
elektrokemijskih reakcija.
Ljudi su dinamina bia. to su jai unutarnji procesi, to
smo zdraviji. Gibanje elektrinih signala mijenja se u tonom
razmjeru s koliinom tvari u tijelu koje stvaraju lunate ili ki-
sele reakcije.
Mnogi strunjaci dre daje za normalno djelovanje ljudskog
tijela potreban pH mokrae i sline 6,4 . Slaem se. Ali, posve
je nemogue da sami svaki dan u odgovarajuim vremenskim
razmacima mjerimo pH mokrae i sline. Uz to, za utvrivanje
pH sline, odnosno mokrae ne preporuuje se lakmusov papir,
odnosno testni listii, jer ne omoguuju mjerenje apsolutnih
vrijednosti pH u cijelom tijelu. Naini su previe proizvoljni i
nepredvidljivi.
Zato sam osmislio posebnu vrijednosnu ljestvicu za raz-
vrstavanje hrane i naih doivljaja, koja omoguuje pouzda-
no utvrivanje pH. Te vrijednosti nije potrebno provjeravati
svakih pet minuta, tovie - ljestvica vam, s dovoljno velikim
stupnjem pouzdanosti, omoguuje utvrivanje kiselo-lunatog
stanja za dulje razdoblje (nekoliko sati, dana ili tjedana).
Drim, dakle, da otpadne kiseline stvarno napadaju zglo-
bove, tkiva, miie, organe i lijezde, to dovodi do manjih ili
veih promjena u njihovu funkcioniranju. Ako napadnu
zglobove, moe se razviti artritis. Ako napadnu miie, moe
se razviti miina fibroza, koja uzrokuje bolove u miiima.
Ako napadnu organe i lijezde, mogu se razviti brojne druge
bolesti. Pokazat u vam kako hrana i nai doivljaji, koji u tijelu
stvaraju lunatost, vode do snanih i dugotrajnih elektrokemij-
skih rezultata, ija je posljedica izvrsno zdravstveno stanje.
L9
2 . POGL AVL JE
VEL IK E L U NATE Z AL IH E
Velike lunate zalihe zapravo su bogatstvo naeg tijela. Kad
god je potrebno, mogu se osloboditi i neutralizirati otpadne
kiseline.
S biokemijskog aspekta, lunate zalihe djeluju kao puferni
sustav koji odrava odgovarajuu kiselo-lunatu ravnoteu u
krvi. Ve i najmanje promjene te kiselo-lunate ravnotee vode
do nastanka bolesnih procesa. Kad u tijelo hranom unesemo
vie minerala koji stvaraju lunatost nego to ih u nekom tre-
nutku trebamo, pohranjuju se i na raspolaganju su za budue
potrebe.
Kad unesenu hranu probavimo, krvotok je odnese do tki-
va, gdje oksidira. Soli ugljine kiseline s alkalnim elementima
u krvotoku reagiraju s kiselinama, veu ih i oslobaaju slabu
ugljinu kiselinu. O na se izluuje u pluima u obliku ugljikova
dioksida i vode. Pritom se oslobaaju anorganski ioni, kako
lunati, tako i kiseli. Ako se oslobode istodobno, lunati ioni
odmah neutraliziraju kisele. A ako se to ne dogodi, kiseline
neutralizira velika lunata zaliha. Upravo zato u tijelu uvijek
mora biti prisutan viak luina (prije svega natrijevog bikarbo-
nata), uskladiten kao zaliha.
Tijelo nema na raspolaganju neograniene koliine bikar-
bonatnih iona koji e se unedogled brinuti za neutralizaciju
suvinih otpadnih kiselina. Lunata zaliha u tijelu djeluje za-
pravo samo kao pomoni mehanizam koji va organizam titi
od otrovnih uinaka otpadnih kiselina, dok nije prijeena nji-
hova granina koliina.
Ako konzumiramo previe hrane koja stvara kiselost (prije
21
svega prenu hranu), organizam poinje slabjeti. Budui da
je nae tijelo savren sustav, pokuavat e svim raspoloivim
sredstvima ponovno uspostaviti naruenu ravnoteu, i to tako
to e neprestano izluivati otpadne kiseline. Ali kad lunate
zalihe ponestanu, nastupa smrt.
Da biste ponovno napunili i potom ouvali svoje zalihe
lunatih spojeva, morate uvaavati pravilo 80:2 0 - trebate uni-
jeti 80 posto namirnica s popisa hrane koje stvaraju lunatost, i
2 0 posto namirnica s popisa hrane koje stvaraju kiselost.
Istraivanja, klinika iskustva i znanje strunjaka o prehrani
potvrdili su daje omjer 80:2 0 zaista idealan. Priznati lijenici
koriste ga za lijeenje svih moguih bolesti ve od Hipokra-
tova vremena nadalje. A zanimljivo je da je usporedba Hipo-
kratovih preporuka za prehranu s danas vaeim biokemijskim
spoznajama pokazala posve jednak odnos - 80:2 0. Ako elite
postii taj odnos, na dan morate pojesti osam od deset vrsta na-
mirnica s popisa hrane koja stvara lunatost (pogledajte osmo
poglavlje). Uravnoteite svoju prehranu i pridravajte se pravi-
la 80:2 0, jer ete tako ouvati svoje lunate zalihe*.
*Savjeti koje ete nai u knjizi odgovaraju 99,85 posto svjetske popula-
cije. Naravno, postoje i iznimke, koje obuhvaaju 0,15 posto. to je okoli u
kojem ivimo topliji i sui, tim se vie reakcija u kojima nastaju kiseline odvi-
ja u tijelu. Hrana koja stvara lunatost stoga na cijeli organizam i probavu ima
uinak rashlaivanja. Tako ljudi koji ive u vrlo vruem i suhom podneblju, kao
to je Sahara, trebaju prije svega prehranu koja uzrokuje lunatost (95 posto).
Sto je okoli u kojem ivimo hladniji i vlaniji, to se u tijelu odvija vie reakcija
u kojima nastaju luine. Meso, pri ijoj probavi nastaju kiseline, grije organizam
i probavljamo ga sporo. Zato ljudi koji ive u otrim, hladnim i vlanim uvjetima
na arktikom podruju trebaju, naroito zimi, 80 posto mesne hrane. U toplijem
razdoblju godine udio hrane koja poveava lunatost treba se poveati na 50 posto.
Nasreu, majka priroda zna se ponaati neobino mudro. Bez obzira na to
gdje ivimo, nudi nam uvijek onu hranu koju trebamo za ouvanje odgo-
varajue kiselo-lunate ravnotee. Tako na arktikim podrujima nalazi-
mo hranu ivotinjskog porijekla, kojom zadovoljavamo potrebe za kiselina-
ma, a u saharskim pustinjama datule, koje zadovoljavaju potrebe za luinama.
22
VELI KE LUNATE ZALI HE
Bog* je stvorio veliku zalihu luina za neutralizaciju ki-
selina koje u naem tijelu neprestano nastaju. Toliko puta se
zapanjim nad udom Boje svemonosti. Pravi je blagoslov da
nam je doputeno biti skroman dio njegove mone kreacije. A
upravo je naa velika zaliha luina takav tajanstveni dio, ije je
razumijevanje put do izvrsnog zdravlja.
* Autor esto spominje Stvoritelja odnosno Boga, to nekima moe biti
zbunjujue. Autor ne vjeruje da su ljudi samo posljedica genetskih sluajnosti u
evoluciji, ve je uvjeren da postoji Neto ili Netko, tko je Izvor svega. Svakom
je preputeno da taj Izvor imenuje po svome: moe biti Bog, Alah, Buda.
Sve-to-jest, Izvor, Praznina, Priroda, Nita... Spominjanje Stvoritelja odreenim
imenom nije povezano s organiziranom vjerskom zajednicom (crkvom), odn. bilo
kojom konkretnom vjerom. ak i kad bismo u cijeloj knjizi posvuda izostavili
spominjanje Boga, uporabna vrijednost knjige bila bi posve ista. Dakle, ne dajte se
zbuniti - uzmite ono to vam koristi.
2 3
3. POGLAVLJE
KAKVE SU POTREBE LIJEZDA
I ORGANA ZA LUINAMA?
Nae lijezde i organi funkcioniraju normalno samo
onda kad su koliine lunatih i kiselih tvari u tijelu u pravoj
ravnotei. To je opisano u nastavku.
SRCE
. Srce je organ u naem tijelu koji najvie ovisi o prisutnosti
lunatih tvari. Djelomino ga podraava vagusni ivac koji
za normalan rad zahtjeva lunati okoli. Srce u jednom satu
ispumpa oko 572 litre krvi, a na dan oko 14.300 litara. Krv
koja sadri puno otrovnih tvari jako optereuje srce. Otpadne
kiseline mijenjaju pravilan ritam srca i smanjuju zasienost
kisika u krvi, zbog ega dolazi do degeneracije srca. Lunati
okoli omoguuje normalan rad tog organa.
PLUA
Osnovna zadaa ovog vanog organa je odravanje odgo-
varajue lunatosti u naem tijelu, koju plua postiu izmje-
nom plinova kod disanja i izluivanjem otpadnih kiselina iz
krvotoka. Ve i blago kisela krv moe uzrokovati puno pro-
blema.
ELUDAC
Predlaem vam da ovom organu posvetite puno panje,
jer emo se u veem dijelu knjige baviti upravo nepravil-
nim radom eluca, koji nastaje kao posljedica naruene ki-
selo-lunate ravnotee. U etvrtom poglavlju, udesni
25
vagusni ivac, opisan je sindrom hijatalne kile, pri emu se
zbog uklijetenog vagusnog ivca jako smanjuje izluivanje
eluane kiseline. Zbog njenog pomanjkanja, hrana se ne
razgrauje u potpunosti i postaje previe kisela, to moe
uzrokovati brojne tekoe. (U prilogu ete nai popis simpto-
ma bolesti koji su karakteristini za hijatalnu kilu. Ako neke
prepoznate kod sebe, preporuujem vam da se s problemom
to prije suoite).
JETRA
O vaj vrlo djelatan organ obavlja puno zadataka. Jetra
pomou brojnih enzima metabolizira kisele otrovne tvari iz
krvi i tako predstavljaju obranu od otrova. tovie, sve hra-
njive tvari nakon prelaska iz gastrointestinalnog trakta po
jetrenoj veni prvo dolaze do tog organa. O ptereenost jeta-
ra je stoga vea ako otpadne kiseline neprestano krue po
krvi. Ako ih preopteretimo kiselim produktima metaboliz-
ma bjelanevina, smrt je neizbjena. Zato proistite jetra i
pridravajte se savjeta o lunatom nainu ivota, koje u vam
predstaviti u knjizi.
GU TERAA
Rad guterae jako ovisi o pravilnoj prehrani. U njoj na-
staju vani probavni enzimi i sa sokom se izluuje natrijev bi-
karbonat - guteraa ima kljunu ulogu u smanjenju suvine
kiselosti. Uz to, regulira koliinu eera u krvi, koji je vaan
izvor energije za na organizam. O dgovarajuu razinu eera
u krvi ouvat ete prije svega prehranom koja u tijelu uzro-
kuje lunatost.
TANK O C RIJEVO
Tanko crijevo obavlja puno zadaa i u zdravom organizmu
26
KAKVE SU POT REBE LI JEZDA I ORGANA ZA LUI NAMA?
moraju neometano funkcionirati svi njegovi funkcionalni di-
jelovi. O d ivotne vanosti su Peyerove ploe koje se nalaze
u gornjem dijelu tankog crijeva. O dgovorne su za apsorpciju
hranjivih tvari i predstavljaju vanu vezu izmeu autonomnog
i cerebrospinalnog ivanog sustava, jer proizvode limfoci-
te koji su dio limfnog sustava. Uz to, u njima nastaju velike
koliine enzima eluanog soka koji je, po mom miljenju,
najvanija lunata tvar u naem tijelu. Neometan protok tog
enzimskog soka od kljunog je znaaja za na organizam.
Rad Peyerovih ploa i izluivanje soka jako je ometano kad u
tijelu nastaju velike koliine otpadnih kiselina.
Na ivotni vijek ovisi o radu ovog limfnog tkiva. Zapravo
moemo zakljuiti sljedee: to intenzivnije rade Peyerove
ploe, to e dulji biti na ivot, a to ih manje imamo, to je
vea mogunost da emo ovaj svijet uskoro napustiti! O bduk-
cije su pokazale daje, prije svega kod starijih i/ili iscrpljenih
ljudi, broj Peyerovih ploa znatno smanjen.
B U B REZ I
O snovna zadaa bubrega je proizvodnja i izluivanje mo-
krae i suvinih kiselina. Kroz ovaj organ odrasle osobe u
jednoj minuti protee oko litra krvi. Bubrezi uvaju krv
lunatom i izluuju kisele bjelanevine. Vjerojatno je time
dovoljno jasno reeno, zato bubrege ne smijemo preoptere-
titi kiselinama.
Bubreni kamenci sastoje se od organskog matriksa, u
kojem su vrsto zbijeni ostaci stanica i kristali anorganskih
soli. Ako smanjimo unos tvari koje stvaraju kiseline, a time i
potrebu za njihovim izluivanjem, tu emo bolest, koju mogu
pratiti jaki bolovi, vrlo vjerojatno izbjei.
11
TITNJAA
Lunati okoli u naem organizmu vrlo je vaan, kako za
titnjau, tako i za organ koji je titi i aktivira - mozak. Rad
titnjae uvelike ovisi o prisutnosti iona joda koji pomau u
izluivanju suvine otpadne kiseline, koja bi inae mogla na-
staviti svoj put i do mozga.
SL EZ ENA
Slezena najbolje funkcionira u lunatom okoliu koji je
potreban za preradu odumrlih krvnih stanica. Prevelika ki-
selost jako ometa njen rad - u takvim uvjetima ovaj organ se
moe jako poveati ili pak usporiti svoje djelovanje i poeti
j o dodatno trovati cijelo tijelo.
NADB U B RE NE L IJEZ DE
O ve sitne lijezde proizvode puno hormona koji stvaraju
prije svega lunati okoli. Uz vane uloge koje imaju u opskr-
bi tijela energijom, pomau jetrima i guterai u odravanju
odgovarajuih vrijednosti eera u krvi, ime isto tako sudje-
luju u odravanju lunatog okolia.
DEB EL O C RIJEVO
U debelom crijevu ne smiju se nakupljati otpadne kiseline.
O trovi se, naime, zaustavljaju uz stijenku debelog crijeva i
kod proljeva ili zatvora nakupljaju se u veoj koliini te po-
novno apsorbiraju u krvotok. Ako nemate stolicu barem dva
puta na dan, konzumirajte hranu koja djeluje povoljno na pro-
bavu ili si pomozite biljnim laksativnima (biljnim sredstvima
za pranjenje crijeva).
Svakom preporuujem klistiranje debelog crijeva bar dva
do tri puta godinje. Radi se o temeljitom ienju debelog
crijeva pod strunim vodstvom, pri emu koristimo posebnu
2 8
KAKVE SU POT REBE LI JEZDA I ORGANA ZA LUI NAMA?
napravu i oko 90 do 1 3 0 litara vode. Postupak je vrlo sigu-
ran, udoban i osvjeavajui. Klistiranje je mnogima spasilo
ivot. U teim sluajevima potrebno je izvesti pet do deset
klistiranja.
Za kunu uporabu postoji puno primjerenih naprava koje
moete kupiti u ljekarnama.
Rak debelog crijeva jedna je od najeih bolesti jer
veina bolesnih stanja zapoinje upravo u debelom crijevu
kao posljedica neodgovarajue prehrane te loe probave i
izluivanja. Na raspolaganju imate puno knjiga s podruja
klistiranja i zdravlja debelog crijeva.
L IM F NI SU STAV
U naem tijelu je isto toliko limfnih ila koliko i krvnih,
a broj limfnih lijezda kree se izmeu 600 i 700. Uz to, u
tijelu je tri puta vie limfne tekuine nego krvi, a limfa isto
tako ne prenosi po tijelu samo hranjive tvari do stanica,
ve odstranjuje i otpadne kiseline.
Limfna tekuina zahtijeva lunati okoli. Ako je ti-
jelo previe zakiseljeno, njene se funkcije usporavaju, a
posljedino dolazi do nastanka kroninog, dugotrajnog i
ivotno opasnog stanja. Limfa se poinje postepeno suiti i
tako stvarati male i velike ugruke u tkivima. Ti ugruci ne
ometaju samo protok limfne tekuine, ve i krvi. Smatra se
da se ti procesi odvijaju kod veine ljudi, a kod mnogih se
ponu javljati ve u mladoj dobi. Upravo je iznenaujue
koliko se bolesti razvije zbog ometanog limfnog protoka i
zaostajanja kiselina u tkivima. Iako zdravstvene dijagnoze ri-
jetko navode da su bolesti poele upravo u limfnom sustavu,
preciznijom analizom ranih znakova bolesti zasigurno bismo
doli do takvih zakljuaka. O tpadne kiseline naime uvijek
dolaze do tkiva preko zatrovane limfe i krvi te se nakupljaju u
2 9
endotelnim i epitelnim stanicama koe, lijezda i organa. Tako
se u sredinji krvotok i limfu izluuje veina otpadnih kiseli-
na iz tkiva. Djelovanje limfe takoer moemo usporiti ako ne
pijemo dovoljno destilirane vode. O tpadne tvari iz hrane, koje
se ne probave u potpunosti, apsorbiraju se u sredinji krvotok
preko limfnih kanala tankog crijeva. tovie, apsorbiraju se i
otrovi koje probavom ne izluimo iz crijeva. (Pravilan meta-
bolizam, povezan sa stupnjem lunatosti i kiselosti, podrob-
nije je obraen u poglavljima koja slijede opisima vagusnog
ivca i solne kiseline).
3 0
4 . POGL AVL JE
Vagus je najvei samostalni ivac izvan sredinjeg ivanog
sustava. Nazivamo ga i skitnica, jer zapravo ne postoji dio
tijela na koji ne utjee, posredno ih neposredno.
Koliko je vaan ovaj ivac, otkrio sam posve sluajno. Jed-
na gospoa me posjetila zbog otre boli koja je izvirala na
vrhu njene glave i irila se kroz cijelo tijelo do stopala. Pre-
gledao sam je i na sredini lea otkrio dva uklijetena ivca.
Rijeio sam smetnje i oslobodio ivce. Na moje iznenaenje,
sva bol je nestala u nekoliko sekundi! Tada sam pretpostavio
da je taj skoro udesan rezultat posljedica nekakvog poseb-
nog stanja, koje sam rijeio potpuno sluajno i vjerojatno ga
nikad neu moi razumjeti. Ali dva dana kasnije, gospoa se
vratila s istim problemom. Tad sam je pregledao jo temelji-
tije. Dva simptoma bolesti bila su posve ista: 1 ) bol je poela
usred noi i 2 ) gospoi je iznenada nestalo daha, a potom se
pojavila otra bol.
Upravo tada sam uio o uobiajenim simptomima koji se
javljaju kod hijatalne kile i metodama lijeenja i sjetio se da
se znakovi bolesti samo dodatno pogoraju ako leimo na
leima. Zakljuio sam daj e vaan simptom takoer pomanj-
kanje daha.
Hijatalna kila nastaje kao posljedica poveanja ili povrede
eluca, koji se pomakne prema gore kroz trbunu opnu.
(O vu bolest i brojne potekoe koje uzrokuje, detaljno
opisujem u knjizi Sindrom hijatalne kile: podmukla veza s
brojnim bolestima. Simptomi hijatalne kile posebno su opi-
sani u dodatku.)
31
U DESNI VAGU SNI IVAC
Spomenutoj gospoi ublaio sam simptome metodom ki-
ropraktike, pri emu me iznenadilo to su svi znakovi izne-
nada nestali. Bolova vie nije bilo. O dluio sam utvrditi to
se zapravo dogodilo. Kako sam mogao samo djelovanjem
na njen eludac ukloniti toliku bol? Sto je bio zajedniki
uzrok? Nakon intenzivnog razmiljanja naao sam odgovor
- uklijeten vagusni ivac. Vagus naime prolazi prema do-
lje uz eludac i ako je eludac u krivom poloaju, dolazi do
ukljetenja ivca.
Moramo znati da je vagus parasimpatiki ivac i obav-
lja razliite zadae koje mu obino ne pripisujemo. Ako je
parasimpatiki ivac uklijeten, uzrokuje stezanje i nastajanje
otpadnih kiselina. Kao posljedica toga dolazi do promijenje-
nog djelovanja ivca i neeljenih uinaka na srce, plua, je-
tra, uni mjehur, slezenu, guterau, tanko i debelo crijevo,
titnjau i produljenu modinu!
Na slici 1 vidimo da se vagus neposredno povezuje sa
zdjelinim ivcem koji podraava (inervira) sve donje or-
gane, bubrege, mjehur, testise, jajnike i maternicu. Vagus
je osim toga neposredno povezan sa simpatikim ivcima u
kraljenici i napokon prelazi u sredinji ivani sustav te na-
trag u mozak, odakle izvire.
Na temelju dugogodinjih klinikih promatranja spoznao
sam brojne pozitivne i negativne uinke tog ivca. Ukljetenje
moe uzrokovati bolove iijasa u nozi koji se ire do prstiju, a
pojavljuju se, dakle, tono na mjestima gdje prolazi ivac.
Bio sam iznenaen jo jednim otkriem, a to je da poma-
knut eljusni zglob, koji se nalazi u dodiru donje eljusti s
kosti pored uiju, isto tako uzrokuje brojne potekoe. Tek
sam nedavno otkrio zato. Ako se eljusni zglob pomakne,
pritisne uho. Pritom uklijeti dio vagusnog ivca koji prolazi
pokraj uha.
3 2
UDESNI VAGUSNI IVAC
PUT VAGUSNO G IVCA
3 3
Bez obzira na to na kojem je mjestu vagus uklijeten, uvi-
jek oslabi cijelo tijelo.
Uvjeren sam da vagusni ivac nije samo zajedniki uzrok
za mnoge bolesti, ve je i ona veza koja naem organizmu
daje karakter vrlo kompleksnog sustava. Ako pokuamo ra-
zumjeti Boji koncept, upravo je vagus onaj dio ivanog su-
stava koji stvara odgovarajui lunati okoli.
34
5 . POGL AVL JE
SOL NA K ISEL INA
IZ VRSNO STVARA L U NATOST
Solna kiselina nuno je potrebna za na ivot, jer na orga-
nizam bez nje nije sposoban obavljati odgovarajue kemijske
promjene koje stvaraju lunatost. Solna kiselina je jedina ki-
selina koju nae tijelo proizvodi samo - sve ostale su sporedni
produkti metabolizma i moramo ih to prije izluiti.
Solna kiselina (HC1 ) ima vrlo razliite i vane uloge u naem
tijelu. U elucu razgrauje hranu koja bi inae ostala nepotpu-
no probavljena smjesa razliitih otpadnih kiselina, kao to su
oksalna, mlijena, piruvina, mokrana, ugljina i butanska
kiselina te une kiseline. Pomanjkanje solne kiseline stoga
moe dovesti do nastanka brojnih bolesti. Njeno izluivanje
obino se poinje smanjivati nakon etrdesete godine, iako
sam taj problem opazio kod ljudi svih dobi, ak i kod djece.
HCl nas uva na ivotu tako to odrava pravu kiselo-
lunatu ravnoteu. Kad obavi svoju zadau u procesu proba-
ve, postane lunata. Uz to, o izluivanju HCl ovisi apsorpcija
osam esencijalnih aminokiselina, dva vitamina i petnaest iona.
Tako se vitamin B12 i folna kiselina nee apsorbirati ako u
elucu nema dovoljne koliine HCl. (Upravo je neobino to
lijenici esto zanemaruju uzroke problema koji su povezani
sa solnom kiselinom i jednostavno prepisuju vitamin B1 2 ).
Solna kiselina je prva obrambena linija pred unitavajuim
mikroorganizmima koje u tijelo unosimo hranom. Ubija mi-
krobe i pomae u njihovoj probavi. Uz to, razgrauje tetne
otpadne kiseline koje nastaju kod nepravilnog kombiniranja i
konzumiranja loe hrane, te pomae u njihovom izluivanju.
35
Dovoljna koliina HCI tako znaajno smanjuje nastanak
otpadnih kiselina u tkivima.
Kod normalne koliine HCI u elucu iz guterae se
izluuje lunati hormon sekretin. Sekretin potie nastanak
soka guterae koji sadri velike koliine bikarbonatnih iona
i zato uzrokuje lunatost. Bikarbonat osigurava odgovarajui
lunati pH za djelovanje pankreasnih enzima. Ako je koliina
solne kiseline smanjena, takoer se smanjuje izluivanje hor-
mona holecistokinina. O vaj hormon nastaje u tankom crijevu
i potie uni mjehur na izluivanje ui koja je potrebna za
probavu masnoa. Posljedica smanjenog izluivanja solne ki-
seline je nepravilno izluivanje ui, zbog ega dolazi do jakih
smetnji u procesu metaboliziranja, apsorpcije i raspodjele hra-
njivih tvari po tijelu.
Dolje su nabrojene posljedice smanjenog izluivanja solne
kiseline:
1 ) Naruena ravnotea iona kalcija, magnezija i natrija.
2 ) Nastanak gnojne upale kao posljedica pomanjkanja
kloridnih iona, koji su dio molekule solne kiseline.
3 ) O putenost miia zbog pomanjkanja bjelanevina.
4 ) Sklonost edemima i astmi zbog zadravanja krvi u
zakiseljenim sluznicama.
5) Nemogunost oksidiranja mlijene kiseline u tkivima.
6) Nemogunost potpune razgradnje bakterija iz hrane.
7) Bolesti bubrega kao posljedica suvinih otpadnih
tvari.
8) O slabljeno djelovanje guterae i jetara.
9) Zatrovanost jetara, koja dovodi do povienog krvnog
tlaka.
1 0) Nepravilan rad endokrinih lijezda.
3 6
SOL NA KI SELI NA I ZVRSNO STVARA LUNATOST
1 1 ) Prevelika ili premala koliina ugljikova dioksida u krvi,
koja moe dovesti do epilepsije ili drugih bolesti mozga.
1 2 ) ivotno presudno pomanjkanje iona kalija, koji su u
vrlo malim koliinama nuno potrebni za normalan rad
srca i lenih korijena ivaca modine.
Zadnja toka je posebno vana, jer je poznato da su stranji
korijeni ivaca modine esto povezani s nastankom smrto-
nosnih oboljenja, pa moemo, na posve teoretskoj osnovi,
tvrditi da pomanjkanje kalija moe dovesti do smrtonosnih
promjena. Kalijev klorid, koji nastaje u acidogenim stanicama
eluane sluznice, vjerojatno je najvaniji izvor solne kiseline
u eluanom soku. Zato mislim da pomanjkanje kalijevih iona
neposredno utjee na smanjenje nastanka solne kiseline i vodi
do pojave ve spomenutih znakova bolesti.
injenica da moderna medicinska znanost ne posveuje ve-
liku panju pomanjkanju solne kiseline, zapravo je smijena.
Generacije djece nemono su primjeivale slabljenje zdrav-
lja svojih roditelja, iji su se poetno slabi bolovi postepeno
razvijali u ozbiljne bolesti koje su zahtijevale jake lijekove.
Iskreno su vjerovali zdravstvenoj statistici, koja je objavljivala
opadanje broja razliitih bolesti u posljednjih deset godina, ali
obolijevali su sve mlai ljudi. to se zapravo dogaa? Zato se
ozbiljno ne suoavamo s tim bolestima?
U tridesetim godinama dvadesetog stoljea dva ugledna
lijenika neovisno su otkrila izniman znaaj terapije solnom
kiselinom, o emu su takoer mnogo pisali. Kasnije su se i
osobno upoznali i, unato velikim pritiscima medicinske stru-
ke, napisali knjigu. Bit njihovih klinikih opaanja bilo je ot-
krie da simptome bilo koje bolesti moemo olakati (a obino
i otkloniti) dovoljnim koliinama solne kiseline.
Istraivanja su namjeravali nastaviti, ali vie nisu napisali
nijednu knjigu. Predani i hrabri ljudi potom su jednostavno
37
nestali. Umrli su u sumnjivim okolnostima i sa sobom pokopa-
li svoje ivotno djelo.
inilo bi mi se nemarnim da ne podijelim s vama iznimne
spoznaje koje sam otkrio prilikom lijeenja solnom kiseli-
nom (u obliku betain hidroklorida), a odnose se na odravanje
odgovarajue kiselo-lunate ravnotee u tijelu. Smanjeno
izluivanje solne kiseline i posljedino poveano nastaja-
nje otpadnih kiselina jo uvijek su glavni uzroci naeg loeg
zdravstvenog stanja. Ako elimo preivjeti, moramo ponovno
uspostaviti pravi stupanj lunatosti u tijelu.
3 8
6 . POGL AVL JE
AL K AL OZ A, INJENIC A IL I IZ M I L JOTINA?
Alkaloza (poviena pH vrijednost zbog prevelikog gubitka
kiselina iz organizma ili rjee zbog nakupljanja luina; suprot-
na je acidozi) nije nepromjenjivo stanje u tijelu, jer se na or-
ganizam kao cjelina ponaa po vrlo promjenjivim fiziolokim
i psiholokim obrascima. Koncept alkaloze zbunjuje kako
lijenike, tako i bolesnike. Ve se dogaalo da su mi dolazili
ljudi s dijagnozom alkaloze, ali vrlo brzo bih utvrdio da njiho-
vo stanje zapravo odgovara acidozi.
Kad govorim o kiselosti, govorim o nakupljenim otpadnim
kiselinama u stanicama i eventualno svim tkivima u tijelu.
O tpadne kiseline iz tkiva ne nakupljaju se samo u razliitim
slojevima koe, ve i u organima i lijezdama. Zato je pristup
veine lijenika koji mjere pH tjelesnih tekuina zapravo
pogrean jer ne dobivaju informacije o injeninom stanju u
organizmu, budui da se kiselo-lunate karakteristike tjelesnih
tekuina mogu vrlo brzo mijenjati.
Ako elite saznati kako se brzo pH moe mijenjati, potraite
nekog tko poznaje ionizacijski test koji se temelji na Reamso-
voj biolokoj teoriji ionizacije. Vae vrijednosti mjerit e vam
vie puta na dan. Teoriju je otkrio i vrlo uspjeno koristio dr.
Carey Reams. Uvjeren sam da je spomenuti test jedna od naj-
preciznijih metoda za praenje promjena pH i drugih vanih
imbenika.
Ne tvrdim da alkaloza ne postoji, ali ona nastaje samo u
krvi, a ne u tkivu, najee kao posljedica konzumiranja jako
lunatih tvari.
39
Velika zaliha luina u naoj krvi djeluje kao bogom dan
kontrolni mehanizam koji je odgovoran za brzu neutralizaciju
suvinih kiselina. A ako je naa krv previe lunata, ovaj meha-
nizam otkazuje - viak luina, naime, ne moemo neutralizira-
ti dodatnim koliinama luina. Suvine koliine luina, koje u
tijelu nastaju zbog konzumiranja otrovnih tvari, moramo stoga
odstraniti iz organizma uobiajenim putovima izluivanja, bez
prethodnog neutraliziranja! Ako je proces izluivanja na bilo
koji nain ometan, brzo dolazi do smetnji u radu lijezda i po-
tom do smrti.
Kao profesionalni lijenik drim daje, uz iznimku namjer-
nog ili sluajnog konzumiranja jakih luina, vjerojatnost na-
stanka alkaloze u organizmu samo jedan naprema tisuu.
4 0
7 . POGL AVL JE
L JESTVIC A Z A REGU L IRANJE
L U NATOSTI, ODNOSNO
K ISEL OSTI ORGANIZ M A
Na kraju svakog dana na bi organizam trebao biti lunat,
a ne kiseo. Zato je vrlo vano da znamo je li nae postupa-
nje lunato (zdravo) ili kiselo (nezdravo). Uz uvaavanje
svih imbenika, fizikih, osjeajnih i duevnih, prouio
sam uobiajenu skalu kojom utvrujemo lunate i ki-
sele reakcije. Bio sam razoaran njenom nerazumljivo-
u - inije 1 4 0 koraka, oznaenih od 1.0, 1 .1 , 1.2, 1 .3 , 1.4 ,
1 .5, 1.6, 1.7, 1.8, 1.9, 2 .0, 2 .1 itd. do 1 4 .0. Razvio sam jedno-
stavniju metodu.
U skali za reguliranje lunatosti, odnosno kiselosti, reak-
cije u kojima nastaju luine i kiseline podijelio sam u sedam
skupina. Tijekom dugih godina svoje klinike prakse, spoznao
sam da pomou ove skale moete neutralizirati uinke nasta-
lih kiselina. U poglavljima koja slijede, prikazane su vrijed-
nosti skale za reguliranje lunatosti, odnosno kiselosti koje
su karakteristine za pojedine vrste hrane, tvari, osjeaja i
doivljaja.
4 1
ALKALI ZI RAJ TE ILI UMRI T E
LJESTVICA ZA REGULIRANJE
LUNATOSTI, ODN. KISELOSTI
7,5
JAKO 7,0 STVARA LUNATOST
6,5
UMJERENO 6,0 STVARA LUNATOST
5,5
BLAGO 5,0 STVARA LUNATOST
4,5
NEUTRALNO 4,0 NEUTRALNO
3,5
BLAGO 3,0 STVARA KISELOST
2,5
UMJERENO 2,0 STVARA KISELOST
1,5
JAKO 1,0 STVARA KISELOST
0,5
(
Copyrigh: Theodore A. Baroody, Jr.
2. DIO
HRANA I NJEN
UTJECAJ NA LUNATOST,
ODNOSNO KISELOST
8 . POGL AVL JE
H RANA I
K ISEL O- L U NATE VRIJEDNOSTI
Sad kad smo upoznali ljestvicu za reguliranje lunatosti,
odnosno kiselosti organizma, vrijeme je da jo pripiemo od-
govarajue lunate ili kisele vrijednosti pojedinim namirnica-
ma i tvarima koje konzumiramo, udiemo ili apsorbiramo u ti-
jelo. Pomou tih informacija moi ete prilagoditi svoje navike
naelima kojima ete postii odgovarajui stupanj lunatosti u
tijelu tijekom dana. Pogledajmo sljedei primjer. Uinke gove-
dine, koja ima vrijednost 0,5 i stvara vrlo jaku kiselost, moete
uravnoteiti jo isti dan, ako konzumirate dinju (vrijednost
7,0), koja stvara jaku lunatost.
Sve vrijednosti u ovom poglavlju odnose se na bioloki
proizvedenu hranu, svjee proizvode i pravilno pripre-
mljenu hranu.
Pridravajte se sljedeih savjeta:
1 ) Kod kuhane, zamrznute ili konzervirane hrane oduzmite
vrijednost 0,5. Iznimka su svjee iscijeeni sokovi i kemijski
neobraene suhe namirnice.
2 ) Kod hrane koja sadri konzervanse i druge umjetne do-
datke ili je pripravljena sa eerom, oduzmite vrijednost 1,0.
3) Sto je hrana svjeija i slaa, stvara veu lunatost.
45
VOC E
Uvijek se pridravajte savjeta navedenih na poetku ovog
poglavlja. Trebate biti svjesni da kuhanje, zamrzavanje ili kon-
zerviranje ec'erom i kemikalijama znatno smanjuju lunate
karakteristike voc'a. To vrijedi za marmeladu, demove, sueno
voe i ostale preraene proizvode od voa.
VO E K OJE STVARA L U NATOST
Ananas
Avokado
B anane
Samo zrele, inae stvaraju kiselost.
B reskve
Vrijednosti ovise o slatkoi sorte.
L imuni
Trenje
Datule
Smokve
Sipak
Grejp
Groe
6,5
6,0
6,9
5,5-6,0
6,0
5,0
7,0 (suhe), 6,0 (svjee)
7,0 (suhe), 6,0 (svjee)
5,5
6,0
6,0
Vrijednosti ovise o sorti. Slatka sultanina ima vrijednost 7,0,
a kiselije sorte 6,0-6,5.
Groe, jako kiselo 5,5
Guava 6,0
K ruke 6,0-6,5
Jabuka 5,5-6,0
O visno o sorti i slatkoi. Zlatni delies ima vrijednost 6,0,
a sorta winesap 5,5.
4 6
Jagode 5,5
K aki 6,0
K aktusi 6,0
K ivi 6,5
Ogrozd 6,0
B aobab 6,0
K umkvat 6,0
Dunje 6,0
L imeta 7,0
L imun 7,5
L ubenica 7,5
M aline 5,5
M andarine 6,0
M ango 7,0
M arelice 6,0
Dinje, sve vrste 7,0-7,5
Dinje, kantalupske 7,0
Nektarine 6,0
M asline:
Dozrele i osuene na suncu 5,0
Masline uvrtavamo meu voe, jer je njihova lunata
vrijednost vea. Masline u octu, zelene i preraene masline
imaju kiselu vrijednost 3 ,5.
Papaja 7,0
Pasiflora 6,5
Narane 5,5
Groice, skoro sve vrste 6,5
Groice 6,0
Roga (mljevena mahuna) 5,5
Roga je voe slino mahunama. Mljevenjem mahuna stabla
rogaa dobivamo rogaevo brano koje sadri puno mineralnih
tvari i prirodnih eera te malo kroba.
4 7
Koristimo ga kao zaslaiva i nadomjestak kakaa kod
pripreme kolaa i peciva. Pomae kod probavnih smetnji i
ima blago laksativno djelovanje.
B obiasto voe 6,0
Sve jestive vrste osim borovnica.
Sapodilla 6,0
Sapote 5,5
U meboshi ljive 6,5
Vrlo su korisna japanska namirnica.
Tamarinda 6,0
VO E K OJA STVARA K ISEL OST
B orovnice 3 ,5
B rusnice* 3 ,0
Ako ih pomijeate s jednakom koliinom vode korisne su za
mjehur i bubrene probleme. 4 ,0
ljive* 3 ,5
Suhe ljive* 3 ,5
Pomau u probavi.
^Brusnice, ljive i suhe ljive sadre benzojevu i kininsku
kiselinu, koje ne mogu oksidirati do ugljikova dioksida i vode,
a u jetrima se pretvaraju u hipurnu kiselinu. Ovaj proces mi-
jenja uinke natrijevih, kalijevih i magnezijevih iona iz voa,
koji zato stvaraju lunate reakcije.
POVR E
Uvijek se pridravajte savjeta s poetka ovog poglavlja. Treba-
te biti svjesni da kuhanje, zamrzavanje ih konzerviranje eerom
i kemikalijama znatno smanjuju lunate karakteristike povra.
4 8
HRANA I KI SELO-LUNATE VRI JEDNOSTI
POVR E K OJE STVARA L U NATOST
Artioke, (glavice) 4 ,5
Edgar Cayce ih preporuuje eernim bolesnicima.
Vrhovi bambusa 5,5
paroge 6,5
Kod paroga iz konzerve vrijednost pada na 6,0! paroge zato
uinkovito smanjuju kiselost i poznate su kao sredstvo za lijeenje
raka. Zbog visokog sadraja amonijevih iona vrlo brzo stvaraju
jaku lunatost. U prolosti su se smatrale namirnicom koja stvara
kiselost, jer tako brzo oslobaaju organizam od ottova da odmah
nakon konzumiranja u mokrai moemo nai otpadne kiseline.
B litva 6,0
B rokula 5,5
Prokulice 5,0
Tikve 5,0-6,0
Zimske sorte imaju vrijednost 5,0. Sorte acorn, butternut i
zucchini te ljetne sorte i ute tikve imaju vrijednost
6,0. (Sirova, bioloki proizvedena uta tikva sadri mnogo
vitamina BI).
Tikvice 5,5-6,0
Vrijednosti ovise o sorti i slatkoi.
C vjetaa 5,5
C rveni luk 4 ,5-5,5
Sorte vidalia su slatke i mogu dosei vrijednos 5,5
M ladi luk i ljutika 5,0
Endivija 6,5
Z imska salata 6,5
Gljive 4 ,5-5,5
Vrijednosti su vrlo razliite jer je veina gljiva umjetno uz-
gojena. Divlje sorte tee kontroliramo, ali mogu dosei vri-
jednost najmanje 5,5.
4 9
Goruica 5,5
Alge 7,0
H ren 4 ,5
umbir (svjei) 5,5
Patlian 5,0
K oleraba 5,5
K oleraba, krmna 6,0
M rkva 6,0
K ukuruz, slatki 5,5
K rumpir, irski i slatki 5,5
Konzumirajte ga neoguljenog, inae postaje
namirnica koja stvara kiselost.
K uzu (mljeveni korijen) 7,0
K rastavci 5,0
M orske biljke, sve vrste 7,0
Morske biljke su izvrsna namirnica.
K elj, krmni 5,5
K elj, zeleni 5,5
Rajica 4 ,5-5,0
Vrijednosti ovise o sorti i slatkoi.
Paprika, crvena i zelena 5,5
Pastrnjak 5,5
C ikla 5,5
Perin 7,0
Perin moete koristiti kao povre ili zain. Izvrstan je za
ienje bubrega. Bez obzira na to u kakvom ga obliku kon-
zumirate (sirovog, suen ili kao aj), ima vrijednost 7,0.
Poriluk 5,0
Rabarbara 4 ,5
Radi 5,0
Rotkva 5,0
Rotkva daikon 5,5
50
L jekoviti maslaak 6,0
Repa 5,5
Ruiasti sljez 5,0
pinat 6,0
C eler 6,0
Z elena salata:
L edenka 5,5
Izuzetak je bioloki uzgojena ledenka, a inae tu salatu ne
preporuujem jer usporava aktivnost crijeva.
L isnata, sve sorte 6,0
K upus 5,5
K upus, kiseli 4 ,5
U kiseljeno povre 5,0
Ukiseljeno povre je teka hrana, zato ga konzumirajte u
manjim koliinama. Konzervirajte samo sirovo, bioloki uz-
gojeno povre i koristite nepasterizirani ocat te nepreraenu
sol i zaine. Sve industrijski konzervirano povre stvara ki-
selost (2 ,0).
L ivadna kozja brada 5,5
Taro (peen) 5,0
Slanutak 5,0
Potoarka 7,0
Vodeni kesten 5,0
ITARIC E
itarice koje stvaraju kiselost, nakon klijanja se mijenjaju u
namirnice koje stvaraju lunatost (vrijednost 4 ,5). A one koje
stvaraju lunatost, nakon klijanja imaju vrijednost 5,5.
51
ITARIC E K OJE STVARAJU L U NATOST
Amarant 4 ,5
K vinoja 4 ,5
Proso 4 ,5
ITARIC E K OJE STVARAJU K ISEL OST
H eljda 2 ,5
Jemena krupica 3 ,0
K ukuruzna krupica 3 ,0
Z ob (steel cut) 2 ,5
Pir 3 ,5
Penica, izbijeljena 1,0
Izbijeljene i obraene itarice stvaraju vrlo jaku kiselost.
Moete im pripisati najviu vrijednost 1,5.
Penica, punozrnata 2 ,0
Ria, basmati 2 ,5
Ria, bijela (preraena) 1,5
U prehrani nema vanu ulogu, zato je izbjegavajte.
Ria, smea 2 ,5
Ra 3 ,0
M AH U NARK E
(Lako probavljive bjelanevine)
Mahunarke su namirnice bogate lako probavljivim
bjelanevinama. Ako ih konzumirate skupa sa itaricama, za-
dovoljit ete sve potrebe za bjelanevinama. Suha zrna ma-
hunarki, koja stvaraju kiselost, nakon klijanja se mijenjaju u
namirnicu koja stvara lunatost (vrijednost 5,0). Sojina zrna,
koja stvaraju lunatost, nakon klijanja imaju vrijednost 6,0.
52
M AH U NARK E K OJE STVARAJU L U NATOST
Grah (svjei) 5,5-6,0
Grah, obini (svjei) 5,5
Grah, slatki (svjei) 5,5
Grah lima (svjei) 5,5
Proizvodi od soje:
Suha zrna
4 ,5
Sojin sir 4 ,5
Soj ino mlijeko 4 ,5
Sojine mahune (svjee) 5,5
Tempeh 4 ,5
Tofu 4 ,5
M AH U NARK E K OJE STVARAJU K ISEL OST
B ob 3 ,5
Slanutak 3 ,5
L ea 3 ,0
Grah, bijeli 3 ,5
Grah, crni 3 ,5
Grah, crveni 3 ,5
Grah, mornarski 3 ,5
Grah, mahune (svjei) 3 ,5
Azuki grah 3 ,5
Grah mung 3 ,5
Grah pinto 3 ,5
53
OSTAL E K ROB NE NAM IRNIC E
K ROB NE NAM IRNIC E K OJE STVARAJU L U NATOST
Esenski kruh 4 ,5
Pravi se od smrvljenih raenih klica i pee na
temperaturi sunca (65C i manje).
Pahuljice:
M iisli 4 ,5
K rumpir 5,5
Sve sorte stvaraju lunatost, ako ih konzumiramo
neoguljene.
B rano mar ante 6,0
Stvara blagu lunatost i lako je probavljivo. Sadri puno
kalcija. Moete ga koristiti umjesto kukuruznog kroba ili
kukuruznog brana za zgunjavanje juha i vonih umaka.
K ROB NE NAM IRNIC E K OJE STVARAJU K ISEL OST
M ekinje 3 ,0
Proizvodi od brana (od preraenog brana i pripremljeni
na temperaturama iznad 1 5 0 C ):
Vrijednosti se odnose na sve peene proizvode od brana,
kao to su palainke, vafli, kolaii i peciva. Ako dodajete
eer, oduzmite vrijednost 0,5.
K ukuruzni 2 ,0
Z obeni 2 ,0
Pirovi 2 ,5
Penini 1,5
Riini 2 ,0
Raeni 2 ,0
Proizvodi od brana (od bioloki preraenih itarica i pri-
premljeni na temperaturama iznad 1 5 0 C ):
54
K ukuruzni 2 ,5
Z obeni 2 ,5
Proseni 3 ,0
Penini 2 ,0
Riini 2 ,5
Raeni 2 ,5
Proizvodi od brana (s klicama i pripremljeni na
temperaturama iznad 1 5 0 C ):
Proseni 3 ,5
Penini 2 ,5
Raeni 3 ,0
Pahuljice (pripremljene hladno):
O d nepreraenih itarica, zaslaene medom, javorovim siru-
pom ili voem - 3 ,0.
Od preraenih itarica, umjetno zaslaene 2 ,0
Od preraenih itarica, umjetno zaslaene
i konzervirane 1,5
Pahuljice (pripremljene toplo):
H eljdine 2 ,0
Z obene 2 ,0
K rekeri:
Od nepreraenog raenog brana 3 ,5
Od nepreraenog riinog brana 3 ,0
Od nepreraenog peninog brana 3 ,0
Od preraenog brana 2 ,0
55
Tjestenine:
Punozrnate od brana artioke 3 ,0
Punozrnate 2 ,5
Od preraenog brana 1,5
Od preraenog brana i zaslaene 1,0
Peciva:
Od punozrnatog brana s medom 2 ,5
Od preraenog brana i zaslaena eerom 1,0
K okice:
B ez dodataka 3 ,0
S maslacem 3 ,0
Posoljene 2 ,5
Posoljene i s maslacem 2 ,5
Tapioka 2 ,5
ORA ASTI PL ODOVI
O raasti plodovi su lako probavljive bjelanevinaste
namirnice.Uvijek se pridravajte savjeta s poetka ovog pogla-
vlja. Kuhanjem, dimljenjem ili prenjem smanjujete kiselo-
lunate osobine za vrijednost od 1,0, a pritom unitavate
i neke vitamine, zbog ega oraasti plodovi postaju tee
probavljivi. Ako ih tijekom noi namaete u destiliranoj
vodi, poveat ete njihovu vrijednost za 0,5. Namakanje je
najbolji nain pripreme oraastih plodova jer time ukla-
njate normalno prisutne enzime koji ometaju probavu.
56
ORA ASTI PL ODOVI K OJI STVARAJU L U NATOST
B ademi 5,0
Najvaniji su predstavnik oraastih plodova. Poboljavaju
zdravlje. Edgar Cayce je tvrdio da konzumiranjem etiri ili
pet badema na dan moete sprijeiti maligna oboljenja.
K esten (peen) 4 ,5
K okos (svjei) 5,0
Pinjoli 4 ,5
ORA ASTI PL ODOVI K OJI STVARAJU K ISEL OST
K ikiriki
2 ,5
B razilski orai
3 ,5
Indijski orai ili kesu
3 ,0
K okos (sueni) 3 ,5
L jenjaci 3 ,0
M akadamijin orai 3 ,0
Ameriki orah 3 ,5
Pistacija
3 ,0
Orasi 3 ,0
SJEM ENK E
Sjemenke su lako probavljive bjelanevinaste namirnice.
Veina isklijalog sjemenja ima vrijednost 6,0. Neisklijalo sje-
menje (s izuzetkom sezama) stvara kiselost.
57
SJEM ENK E K OJE STVARAJU L U NATOST
Alfaalfa (klice) 6,0
Sadre mnogo enzima, zato se zapravo same probavljaju!
Namirnica su koja e vam pomoi da dostignete izvrsno
zdravstveno stanje.
C hia (isklijalo sjeme) 6,0
Rotkvice (isklijalo sjeme) 5,5
Sezam (neisklijalo sjeme) 4 ,5
Zbog visokog sadraja kalcijevih iona, koji se u tijelu dobro
apsorbiraju, sezamovo sjeme uvrtavamo meu namirnice koje
stvaraju lunatost.
SJEM ENK E K OJE STVARAJU K ISEL OST
Sjemenke bue 3 ,0
Penine klice 2 ,0
Sjemenke suncokreta 3 ,0
M ESO
(Teko probavljive bjelanevine)
Meso sadri tee probavljive bjelanevine. Ni jedna vrsta
mesa ne stvara lunatost, ve uvijek kiselost. Trebate biti svje-
sni da meso u konzervama, koje sadri umjetne dodatke i kon-
zervanse, dodatno smanjuje vrijednost za 0,5.
M ESO K OJE STVARA K ISEL OST
M eso fazana 1,5
Govedina (od bioloki uzgojenog goveda) 1,0
58
Janjetina 1,0
Jelenje meso 1,5
K ozje meso 1,0
K ozje meso (od divljih koza) 1,5
L juskari (rakovi, koljke, jastog, ostrige) 2 ,0
M edvjee meso 1,0
Riba:
S perajama i ljuskama 2 ,0
Riba predstavlja najbolje mesne bjelanevine.
Druge vrste ribe 1,5
Pilee meso (od bioloki uzgojenih pilia) 1,5
Puree meso (od bioloki uzgojenih purana) 1,5
Puree meso (od divljih purana) 1,5
Svinjetina (slanina, na ranju, kobasice) 1,0
Z eje meso 1,5
PROIZ VODI IVOTINJSK OG PORL TEK L A
Proizvodi ivotinjskog porijekla su lako probavljive
bjelanevinaste namirnice. Uvijek se pridravajte savjeta s
poetka ovog poglavlja. Preradom i dodavanjem umjetnih bojila
smanjujemo kiselo-lunate karakteristike za vrijednost od 1,0.
PROIZ VODI IVOTINJSK OG PORIJEK L A K OJI
NEU TRAL IZ IRAJU IL I STVARAJU K ISEL OST
M aslac:
Svje, nesoljen
Svje, soljen
Preraen
4 ,0
3 ,5
3 ,0
59
Sir:
Uzrokuje nastanak sluzi, a kod nekih ljudi i alergijske reakci-
je. to ima jai okus, stvara jau kiselost. Poznajemo razliite
vrste, kao to su cheddar, gauda, havarti, parmezan, vicar-
ski sir, brie itd. Konzumirajte ga u manjim koliinama.
Sire vi blagog okusa 3,5
Sirevi srednje jakog okusa 3,0
Sirevi jakog okusa 2 ,5
M eki sirevi 3,5
O vdje uvrtavamo sireve koji su lako razmazi vi, npr., tetu i
skutu.
K ravlje mlijeko:
Sirovo 3,5 _ 4 ,0
H omogenizirano 3,0
Konzumiranje homogeniziranog mlijeka nije preporuljivo jer
uzrokuje intenzivan nastanak sluzi.
Vrhnje:
Svjee, od sirovog mlijeka 4 ,0
Preraeno 3,0
K rema od jaja:
S prirodnim sastojcima, bez eera 3,0
Sa eerom 2 ,0
Sa eerom i konzervansima 1,5
Jaja:
Z umance (sirovo, meko kuhano ili tueno) 4 ,5
B jelanjak 3,5
C ijela jaja (peena, umuena ili tvrdo kuhana) 2 ,5
K ozje mlijeko:
Sirovo 4 5
H omogenizirano 3,5
Ako morate piti mlijeko, svjee kozje mlijeko zacijelo je
najbolji izbor. Stvara blagu lunatost, a uz to sadri i puno
60
natrija koji pomae u probavi.
L actobacillus acidophilus 4 ,0
L actobacillus bitidus 4 ,5
Vrste acidophilus i bifidus sainjavaju normalnu crijevnu
floru te u tankom i debelom crijevu sudjeluju u probavljanju
hrane.
Sirutka:
Od kravljeg mlijeka 4 ,0
Dobra namirnica, iako moe uzrokovati nastanak vee
koliine sluzi. Kod konzumiranja sirutke neka budu opre-
zniji ljudi s intolerancijom na glukozu.
Od kozjeg mlijeka 4 ,5
Vrlo je dobar izvor mineralnih i hranjivih tvari, prije svega
natrija. Manje koliine mogu obino konzumirati i ljudi s
intolerancijom na glukozu.
Jogurt:
Obian 4 ,0
Z aslaen 2 ,0
IVOTINJSK E M ASNO E
Uzgajivai ivotinja esto u krmivo dodaju antibiotike i
steroidne pripravke kojima pospjeuju rast i sprjeavaju ra-
zvoj bolesti. Ti dodaci nakupljaju se u masnom tkivu ivotinja.
Kakve su dugorone posljedice konzumiranja tih ivotinjskih
proizvoda, vrlo je teko utvrditi. Ako ivotinje nisu bioloki
uzgojene, oduzmite vrijednost 0,5.
61
IVOTINJSK E M ASNO E
K OJE STVARAJU K ISEL OST
ivotinjske masnoe od govedine 2 ,5
ivotinjske masnoe od janjetine 3 ,0
ivotinjske masnoe od piletine 3 ,0
ivotinjske masnoe od ribe 3 ,0
ivotinjske masnoe od svinjetine 2 ,0
U L JA
Preraena ulja mogu postati uegla (oduzmite vrijednost
0,5), zato ih povezuju sa tetnim uincima na krvoilni su-
stav (arterije). Uvijek kupujte samo svjea, hladno preana
i nepreraena ulja.
U L JA K OJA NEU TRAL IZ IRAJU IL I STVARAJU
L U NATOST
U lje avokada 4 ,0
K okosovo ulje 4 ,0
K ukuruzno ulje 4 ,0
B ademovo ulje 4 ,0
M argarin 4 ,0
Iako se radi o biljnom proizvodu koji neutralizira, uporaba
margarina nije preporuljiva. Naime, tijekom proizvodnje
zbog zagrijavanja dolazi do kidanja vodikovih veza i nastan-
ka tvari koje uzrokuju upaljenost i otvrdnue tkiva. Sojin
margarin ima neto bolje osobine, ali konzumirajte ga u ma-
njim koliinama.
M aslinovo ulje 4 ,5
62
U lje repice 4 ,0
Sadri mononezasiene masne kiseline i otporno je na
ueglost. Moete ga kupiti u trgovinama zdrave hrane.
Ricinusovo ulje 4 ,0
Sezamovo ulje 4 ,0
Sojino ulje 4 ,0
Suncokretovo ulje 4 ,0
Safranovo ulje 4 ,0
E ER
Redovita uporaba rafiniranog ili oneienog eera moe
vrlo tetno utjecati na vae zdravlje. O duzmite vrijednost 1,0.
E ER K OJI STVARA L U NATOST
Smei riin sirup 5,0
Napravljen je od punozrnate smee rie i bioloki dobivenih
jemenih klica.
Dr. B ronner's B arley M alt Sweetner 5,0
Sueni sok eera od trske (Sucanat) 4 ,5
Prirodni eer od trske sadri puno hranjivih tvari i minera-
la. Ali trebate biti svjesni daj e i smei eer obino pobije-
ljen te potom obojen melasom i zato ima istu vrijednost kao
preraeni eer 1,0.
M ed 5,0-5,5
M ed od altaalfe, djeteline i
eukaliptusa ima vrijednost 5,0
M ed od Sourwooda i tupela ima vrijednost 5,5
Agava (koncentrirani sok) 5,0
63
EER KO JI STVARA KISELO ST
F ruktoza 3 ,0
F ruktoza, jako preraena 2 ,0
Jemeni sirup 3 ,0
O dlina namirnica, bogata mineralnim tvarima. Preraeni
jemeni sirup ima vrijednost 2 ,0.
M ed, preraen, pasteriziran 3 ,0
Javorov sirup:
Nepreraen 3 ,0
Preraen 2 ,0
Razlikujemo dvije vrste javorovog sirupa. Vrsta A je neto
boljeg okusa, ali sadri manje mineralnih tvari. Vrsta B je
manje slatka, ali sadri vie mineralnih tvari, zato je vrlo
osvijeteni ljudi radije izabiru. Kiselo-lunata vrijednost
obiju vrsta nepreraenog javorova sirupa je ista.
M elasa:
O d bioloki proizvedene eerne trske koja nije tretirana sum-
porom 3 ,0. Sadri puno eljeznih iona pa je preporuljiva
kod nedostatka eljeza.
Preraena, tretirana sumporom 2 ,0
Takoer sadri eljezo, ali zbog tretiranja sumporom ima
kiseliju vrijednost.
M lijeni eer 3 ,0
M lijeni eer, konzerviran 2 ,0
eer od eerne repe (rafiniran, izbijeljen) 1,0
eer od eerne trske (bijeli, rafiniran) 1,0
O trovan i u malim koliinama. Izbjegavajte ga!
eer turbinado (sirovi smei eer) 3 ,0
U mjetna sladila 0,5
Mogu uzrokovati nastanak raka i uzrok su djelomine
sljepoe.
64
NAPIC I
Vrijednosti se odnose na bioloki proizvedene napitke bez
umjetnih dodataka. Kod ostalih pia oduzmite vrijednost 0,5.
NAPIC I K OJI STVARAJU L U NATOST
Voni sokovi 6,0 - 7,5
Stvaraju vrlo jaku lunatost i imaju povoljne uinke na zdravlje.
Proiavaju tijelo. Voe iz kojeg moete iscijediti sok i tone
kiselo-lunate vrijednosti nai ete na poetku ovog poglavlja.
Sokovi od povra
Stvaraju vrlo jaku lunatost i imaju povoljne uinke na
zdravlje. Moete ih piti u neogranienim koliinama - ako
ste zdravi ili bolesni. Sokovi od povra dobro su poznati po
svojoj ljekovitoj moi.
M rkva 6,0
C ikla 5,5
Perin 7,0
Penine klice 7,0
C eler 6,0
B iljni ajevi (od listova):
Skoro svi biljni ajevi stvaraju lunatost.
Alfaalfa 6,5
Djetelina 6,0
Ga vez 5,5
Ginseng 5,0
Jagode 5,5
M aline 5,5
M enta 6,0
Paprena metvica 6,0
55
K adulja 6,0
B iljni ajevi (od korijena):
umbir (mljeven i nezaslaen) 5,5
Gavez 4 ,5
Ginseng 4 ,5
NAPIC I K OJI STVARAJU K ISEL OST
estoka pia 1,0 - 2 ,0
Vrijednosti ovise o sadraju alkohola. Jeftinije vrste viski-
ja Bourbon, ruma, dina, kotskog viskija itd. imaju jo
niu vrijednost (0,5). Posljedice konzumiranja alkohola ne
moemo ograniiti samo na kiselo-lunate uinke. Naime, u
stanju pijanstva pogoeni su brojni organi i u tijelu se stvara
jaka kiselost. Nikad ne pijte vie od pola decilitra bilo kojeg
alkoholnog pia.
Vino 2 ,0
U stanju pijanstva vrijednost pada na 0,5. Vrlo kvalitetno cr-
veno vino bez umjetnih dodataka u umjerenim koliinama
(najvie decilitar dnevno) povoljno utjee na krv. Nekvalitet-
na vina imaju niu vrijednost (1 ,0).
Pivo 1 ,0-2 ,0
Pivo vareno na europski nain moe dosegnuti vrijednosti do
2 ,0; za tamna piva vrijednost je nia (1 ,5). Pivo vareno na
ameriki nain ima vrijednost 1,5 - bez obzira na to radi li se
o pivu s manjim udjelom alkohola, pivu s dodanim eerom ili
obinom pivu. Tamna jeftinija amerika piva takoer mogu imati
vrijednost manju od 1,0. Alkoholiari su ljudi koji popiju vie od
jednog alkoholnog pia na dan. Suprotno od slubene medicine,
(.6
koja alkoholizam tretira kao neizljeivu bolest, osobno gledam
na to kao na vrlo opasno stanje zakiseljenosti organizma, ah koje
je mogue popraviti uvaavanjem zakona lunatosti odnosno ki-
selosti.
K ava 1 ,0-2 ,0
Kavu moemo tretirati s dva aspekta - kao namirnicu ili
otrov. Ako pijete kvalitetnu, bioloki proizvedenu kavu bez
vrhnja ili eera, rije je o namirnici. Ujutro moete popiti
najvie decilitar kave. Uvijek je konzumirajte skupa s hra-
nom jer tako smanjujete tetne uinke, a ouvate njene po-
voljne utjecaje na peristaltiku crijeva. Ako kavu konzumirate
bez hrane ili ako je popijete vie od decilitar, preoptereujete
jetra. O dvikavanje od pijenja kave je teak zadatak - detok-
sikaciju esto prati glavobolja. Ako se elite odviknuti od tog
poroka, morate potpuno prestati s pijenjem barem na mjesec
dana. Trebate biti svjesni da pijenje velikih koliina kave vodi
u ovisnost. Zato vam savjetujem da ponete smanjivati popi-
jene koliine, i to svaki trei dan za jednu alicu. I na kraju
vam savjetujem da zbog brojnih neeljenih uinaka posve
prestanete piti kavu.
B ioloki dobivena, svjee mljevena 2 ,0
B ezkofeinska, instant ili drukije preraena 1,5
S vrhnjem i/ili eerom 1,0
Nadomjesci kave 3 ,0
Kvalitetne nadomjeske kave moete nabaviti u trgovinama
zdrave hrane. O bino sadre neto cikorije, mjeavinu praha
prenih zrna i voa u prahu kao sladilo. Nadomjesci kave
su vrlo osvjeavajui, nemaju neeljene uinke i povoljno
utjeu na zdravlje, zato su odlina pomo kod odvikavanja
od pijenja kave.
67
Napici s kofeinom 1,0
Napici s kofeinom puno su opasniji od kave.
Veinom sadre rafinirani eer.
Gazirana pia 1 ,0-3 ,0
Voni sokovi:
Prirodno zaslaeni 3 ,0
Zaslaeni bijelim eerom 2 ,0
Bezalkoholna pia:
Umjetno zaslaena 1,0
aj (crni) 1,5
Z AINI
Zaine obino konzumiramo kao dodatke hrani.
Z AINI K OJI STVARAJU L U NATOST
Agaragar 7,0
Biljna elatina od morskih algi koju koristimo za pripremu
slastica u kalupima. Na sobnoj temperaturi pretvara se u
gel. Dostupna je u obliku pahuljica ili praha. Puni crijeva
i pomae kod zatvora. U kombinaciji s voem ili povrem
pospjeuje se njena apsorpcija.
K ajenski papar 7,0
udesna hrana! Kajenski papar lijei tijelo. Crni papar stva-
ra kiselost i nadrauje eludac, a kajenski papar ima vrlo
povoljne utjecaje na nagrizeni eludac. Moete koristiti
zrna (mljeveni zain) ili ga konzumirati kao dopunu pre-
hrani za stimuliranje cijelog endokrinog sustava. Tri puta
dnevno uzmite 1 do 2 kapsule.
68
enjak
6 ? 0
Iznimna namirnica. Kao zain poboljava karakteristike hra-
ne koja stvara kiselost za vrijednost 0,5. Djeluje kao afro-
dizijak, sniava povieni krvni tlak i pomae kod brojnih
drugih potekoa.
elatina
elatina je ivotinjskog porijekla. Apsorpciju ete poveati
ako je konzumirate skupa s povrem. Edgar Cayce je vrlo
esto preporuuje.
elatina s voem
(bez dodataka, nezaslaena) 6,0
elatina s povrem
(bez dodataka, nezaslaena) 5,0
B osiljak 5,5
L uk vlasac 6,0
K opar (listovi) 5,5
M auran 6,0
Origano 5,0
Estragon 5,5
Rumarin 5,5
Timijan 5,5
C eler (sjemenke) 5,5
K adulja 5,5
K eap (prirodan, pripremljen kod kue) 5,0
M ajoneza (prirodna, pripremljena kod kue) 4 ,5
Dr. B ronner's M ineralen B oullion 6,5
M iso 5,0
Sol:
Sol koristite u malim koliinama. Prekomjerno konzumira-
nje soli moe dovesti do brojnih bolesnih stanja, kao to su
povien krvni tlak, kongestivna srana bolest, predmenstru-
alna napetost, zatvor i zadravanje vode.
69
B iljna sol (sa suenim i mljevenim biljem) 6,0
M orska sol 5,0
Vakuumski suena na niskim temperaturama, sadri sve
minerale iz morske vode.
K alij (biosol) 5,0
B ioloki proizveden, bez konzervansa 4 ,5
Sojin umak 4 ,5
Soj in umak tradicionalno prave od fermentiranih soj inih
zrna, penice, vode i morske soli. U trgovinama s prirodnim
namirnicama obino se nalazi pod nazivom sojin umak ta-
mari, to ga razlikuje od ostalih, kemijski preraenih sojinih
umaka.
B ijeli kumin 5,0
C imet 4 ,5
C urry 5,0
Anis 4 ,5
L ovorov list 6,0
umbir (mljeveni) 5,5
K linii 5,0
K omora 5,0
K orijandar 5,0
K im 5,5
Paprika 5,0
Tamari 5,5
Nusproizvod u izradi misoa. Ima jaki okus kao sojin umak i
ne sadri penicu. Vrlo korisna namirnica, ali posve drukija
od uobiajenog sojina umaka i sojina umaka tamari.
Ekstrakt vanilije 5,0
Ocat:
Jabuni ocat (nepasterizirani) 5,5
Pomae u probavi. Prije obroka konzumirajte 2 velike lice
jabunog octa u vodi sa 1 ajnom liicom meda. Pospjeuje
izluivanje solne kiseline u elucu.
Riin ocat 5,0
K vas:
Pivski kvasac 4 ,5
Pekarski kvasac 4 ,5
Z AINI K OJI STVARAJU K ISEL OST
elatina:
Nezaslaena, pripremljena samo s vodom 3 ,0
Z aslaena, pripremljena samo s vodom 2 ,0
K eap (preraen, zaslaen) 2 ,5
M ajoneza (preraena, zaslaena) 2 ,5
Goruica:
Prirodna, od mljevene crne ogrtice,
bez konzervansa 3 ,0
Preraena, s dodanim aromama
i konzervansima 1,5
Sol (preraena, stolna) 1,5
Termiki obraena, izbijeljena kemijskim sredstvima, s doda-
nim aluminijevim stearatom za sprjeavanje stvrdnjivanja.
Sojin umak:
kemijski preraen (sadri eer, prehrambena bojila i
druge umjetne dodatke) 2 ,5
C rna ogrtica (suena) 3 ,0
M ukatni orai 3 ,0
Ocat: B ijeli, preraen 1,5
Izvrstan kao sredstvo za ienje u kuanstvu. Konzumira-
nje nije preporuljivo.
71
OSTAL I PROIZ VODI
PROIZ VODI K OJI STVARAJU K ISEL OST
K ozmetiki proizvodi
Svi amponi, sapuni, minke, boje za kosu itd., koji nisu pri-
rodnog porijekla, mogu se apsorbirati kroz kou i stvaraju ki-
selost. Mnogi su ljudi alergini na kemikalije u uobiajenim
kozmetikim proizvodima. Kiselo-lunate vrijednosti za
kozmetike proizvode nisu poznate.
L ijekovi 1,5
Lijekovima se nikad ne lijeite sami bez lijenikog nad-
zora jer su, zbog jake kiselosti koju stvaraju, vrlo opasni.
O ko 98% lijekova na recept i lijekova bez recepta stvaraju
kiselost.
Duhan
Puenje:
isti duhan, bez dodataka 2 ,0
K emijski obraen 1,0
Sadri puno dodataka. Izbjegavajte ga.
vakanje:
B ez eera 1,0
Sa eerom 0,5
K emijski obraen 0,5
Sadri puno dodataka. Izbjegavajte ga.
Duhan stvara vrlo jaku kiselost. U brojnim istraivanja
potvreni su opasni uinci koritenja duhanskih proizvoda.
Ali, unato tome, isti duhan bez dodataka ponekad ipak moe
biti i koristan. Cigareta istog duhana nakon obroka moe vas
opustiti i omoguiti bolju probavu. Ali pazite, vie od 3 cigare-
te (jedna nakon svakog obroka) jako ugroava zdravlje. (Iako
duhan moe imati neke povoljne uinke na tijelo, odluno se
protivim uporabi duhanskih proizvoda.)
72
Va organizam i vau osobnost oblikuju sve tvari koje
konzumirate, apsorbirate i izluujete. Uvaavanjem pra-
vila 80:20 poboljat ete i probavu i izluivanje. Pritom se
pomaite kiselo-lunatim vrijednostima za pojedine namirni-
ce, koje su navedene u ovom poglavlju.
73
9 . POGL AVL JE
PREH RAM B ENE PREPORU K E
Z A REGU L IRANJE L U NATOSTI,
ODNOSNO K ISEL OSTI
S aspekta zdrave prehrane vano je konzumirati to vie
svjee i nepreraene hrane. Enzimi koji su prisutni u svjeoj
i nepreraenoj hrani omoguuju nam da je dobro probavimo.
Ako enzime kuhanjem unitimo, tada njihovu ulogu moraju
preuzeti tijelu svojstveni enzimi iz jetara i soka guterae.
Dananje biokemijske spoznaje dokazuju da su zalihe enzima
u naem tijelu ograniene. Zato nema razloga da ih nepotrebno
koristimo. Ako ipak pripremate kuhanu hranu, konzumirajte
pripravke s probavnim enzimima.
Neka vae prehrana bude sastavljena od 75 posto svjee i
nepreraene hrane i 2 5 posto kuhane hrane. Ponite sa 60 po-
sto svjee, neobraene i 4 0 posto kuhane hrane i drite se tog
omjera, dok se vae tijelo ne navikne na svjeu hranu. Potom
omjer postepeno dignite na 75:2 5.
Hrana koja je navedena u nastavku stvara kiselost, stoga je
pokuajte izbjegavati ili je ak prestanite uzimati:
- preraena, vitaminizirana, konzervirana hrana s umjetnim
dodacima,
- meso,
- mlijeni proizvodi,
- penica,
- jaja (osim sirovog ili tekueg umanca).
Zato bismo trebali ograniiti konzumiranje mesa? Ljudi
koji jedu meso u sebe podsvjesno preuzimaju negativnu ener-
giju koja se razvija tijekom klanja ivotinja. Uz to, u svoje tije-
lo takoer apsorbiraju ivotinjske hormone, slobodne radikale
7 5
i prevelike koliine ivanih prijenosnika. O ni se nakupljaju u
naem mozgu i ugroavaju talamus, hipolalarnus, hipofizu i epi-
fizu. John Robbins u knjizi Prehrana za novu Ameriku opi-
suje kako proizvoai mesnih proizvoda i njihovi dobavljai
unitavaju ume i druge prirodne povrine te u naem okoliu
odlau ogromne koliine otrovnih otpadaka. Meso koje dobi-
vamo na policama u trgovinama sadri mnogo kemikalija jer
ivotinje dobivaju hranu s umjetnim dodacima da bi to prije
bile spremne za klanje. Isto vrijedi i za domau govedinu, svi-
njetinu i perad. (Pogledajte dvadeset i tree poglavlje). Pritom
su izuzetak kulture koje se prehranjuju mesom divljai jer im
lov omoguuje preivljavanje.
Zato bismo trebali ograniiti uivanje mlijenih proizvo-
da? Homogenizirano i pasterizirano mlijeko uzrokuje nastanak
kiselina u velikim koliinama. Ali, to ne vrijedi za majino
mlijeko kojim se prehranjuje dojenad. Vrlo je tetan sir na-
pravljen od pasteriziranog mlijeka.
Zato bismo trebali ograniiti konzumiranje jaja? I jaja
stvaraju kiselost, ali to ne vrijedi za umance koje daje lunatu
reakciju. Zumance se dri namirnicom koja nije tetna za
zdravlje, s visokom hranjivom vrijednou za mozak, jer sadri
lecitin i kolesterol u uravnoteenim koliinama. Ali, umance
ne smijemo jesti tvrdo kuhano ili skupa s bjelanjkom. Naime,
lecitin iz previe kuhanog umanca stvara kiselost, zato ga ra-
dije konzumirajte sirovog, meko kuhanog ili tuenog, ah ne
vie od est na tjedan. Pazite da konzumirate jaja prirodno uz-
gojenih kokoi.
Zato bismo trebali ograniiti uivanje penice? Gluten
uzrokuje nastanak ljepljivog sloja koji moe zaepiti crijeva.
Radije konzumirajte riu, ra, slatki raeni, sojin ih proseni
kruh.
Najpreporuljiviji je esenski kruh koji uzrokuje lunatost.
7 6
PRE HRA MBE NE PRE PORUKE ZA REGULI RANJE
LUNATOSTI , ODNOSNO KI SELOSTI
Pravi se od smrvljenih raenih klica i pee na vrlo niskoj
temperaturi ili na suncu. Mogu se konzumirati i penine klice
(stvaraju vrlo blagu kiselost) i kruh od drugih itarica.
Preraena hrana, eer i sol su tetne namirnice koje uzro-
kuju jako kisele reakcije, pa ih izbjegavajte. Jo jednom u
naglasiti vanost pravila 80:2 0, prema kojem je preporuljivo
konzumirati 80 posto hrane koja stvara lunatost i 2 0 posto
hrane koja stvara kiselost. Dnevno konzumirajte osam od deset
vrsta namirnica s popisa hrane koja stvara lunatost.
K OM B INIRANJE NAM IRNIC A K OJE STVARAJU
L U NATOST, ODNOSNO K ISEL OST
DINJE
Dinje (u tijelu uzrokuju vrlo lunatu reakciju) je preporuljivo
jesti same ili barem 2 0 minuta prije konzumiranja druge hrane.
U crijevima se vrlo brzo probavljaju, a ako se zbog prisutnosti
druge hrane zadre u elucu, brzo se razgrade i fermentiraju.
VO E IPOVR E
Voe i povre (uzrokuje umjerenu kiselost) ne smijete kon-
zumirati istodobno. Svjee voe se u tankom crijevu brzo pro-
bavlja 75-90 minuta), dok razgradnja nekih vrsta povra traje
i do tri sata.
VO E I K ROB
Ne kombinirajte voe i hranu koja sadri krob. Ako skupa
konzumirate voe kao to su smokve, groice, banane, datule
ili suhe ljive i krobne namirnice, kao to je kruh, doi e do
fermentacije u elucu i nastanka umjereno kiselog okolia. U
takvim sluajevima u ustima ne dolazi do razgradnje kroba,
stoje posljedica jako smanjenog izluivanja ptijalina (enzima u
7 7
slini koji stvara lunatost). krob se zato u ustima ne razgrauje
i zadrava eer, odnosno slatko voe u elucu. Poinje fer-
mentacija. Primjer neodgovarajue namirnice predstavlja kruh
od datula, groica i suhih ljiva.
Spomenuto pravilo ne vrijedi za agrume i domai punozr-
nati penini kruh, ah istodobno ne smijete konzumirati druge
namirnice, pia ili zaine. O vu kombinaciju je u lijeenju mno-
gih bolesnih stanja prvi koristio Louis Kuhne u devetnaestom
stoljeu. Kasnije ju je za lijeenje nekih ljudi preporuivao Ed-
gar Cayce, i to kao hranu koja stvara blagu lunatost.
K ROB I POVR E
Razgradnja kroba poinje u ustima pod utjecajem en-
zima ptijalina koji se nalazi u slini. krob se izvrsno slae s
povrem (nastaje umjereno kiseli okoli), zato su vrlo
preporuljive kombinacije rie ili krumpira s kuhanom broku-
lom, mrkvom ili crvenim lukom. Takoer si moete pripremiti
kruh i salatu. Ali ne kombinirajte istodobno u jednom obroku
dvije krobne namirnice, kao to su ria i krumpir.
K ROB I B JEL ANEVINE
krob nije preporuljivo kombinirati s bjelanevinama
(stvaraju jaku kiselost). O brok s kruhom i mesom ih s mesom i
krumpirom stoga je potpuno neprikladan. Naime, kod probave
bjelanevina izluuje se solna kiselina koju krob neutralizira i
time njegovu razgradnju znatno usporava. krob i bjelanevine
neprobavljeni se zadravaju u elucu i crijevima, dok ne pone
proces gnjiljenjapri emu nastaje vrlo kiseli okoli, koji stvara
izvrsne uvjete za razvoj bakterija i bolesti.
B JEL ANEVINE
U istom obroku konzumirajte samo jednu vrstu hrane s
78
LUNATOSTI , ODNOS NO KI SELOSTI
visokim sadrajem bjelanevina. Ako istodobno konzumirate
dvije namirnice s visokim sadrajem bjelanevina, kao to su
meso i mlijeko, probavni sokovi, namijenjeni razgradnji mli-
jeka, mogu zaustaviti probavu mesa. Bjelanevine iz obiju
namirnica stoga se nee potpuno probaviti i doi e do jake
kiselosti.
Kombiniranje tekih bjelanevina (iz mesa) i sonog
povra, koje ne sadri puno kroba, stvara samo blagu kise-
lost. Ista kombinacija moe uzrokovati i blagu lunatost, ako
konzumiramo obrok od jedne desetine tekih bjelanevina i
devet desetina povra. Masnoa u mesu smanjuje uinkovitost
eluanih sokova i do 50 posto. Uz to obavija djelie hrane
tankim slojem zbog ega se uope ne probave - kako biste to
izbjegli, skupa s masnom hranom konzumirajte puno svjeeg,
sirovog, zelenog povra.
Meso i ribu ne konzumirajte skupa s hranom koja sadri
krob (kruh), jer takva kombinacija uzrokuje jaku kiselost.
Takoer izbjegavajte obroke od dvije vrste namirnica s viso-
kim sadrajem bjelanevina, kao na primjer odrezak i jasto-
ga ili divlja i piletinu. Lako probavljive bjelanevinaste na-
mirnice, kao to su skuta i jogurt, odlini su u kombinaciji s
voem (nastaje blaga lunatost). Neke druge lako probavljive
bjelanevinaste namirnice, kao to su oraasti plodovi i tofu,
dobro se slau s povrem koje ne sadri krob (dolazi do blage
lunatosti). Ako pripremite obrok s desetinom lako probavljive
bjelanevinaste hrane i devet desetina povra, nastat e umje-
rena lunatost.
Kombinacija graha i itarica predstavlja savreno lagan
bjelanevinast obrok koji stvara blagu kiselost.
M L IJEK O
Enzimi pepsin i renin u elucu uzrokuju koagulaciju
79
mlijenih bjelanevina. Potekoe nastaju ako istodobno kon-
zumirate i druge namirnice, kao to su itarice, pahuljice ili
krobne namirnice jer se mlijeko pritom ne probavlja. Koa-
gulirane mlijene bjelanevine slijepe se s ostalom hranom i
sprjeavaju dodir sa eluanim sokovima. Cjelokupni sadraj
eluca potom pone gnjiljeti, zbog ega se razvija kiselost.
OP E PREPORU K E
1 ) Jedite samo onda kad ste gladni.
2 ) Pripremajte jednostavne obroke - dovoljne su tri ili etiri
vrste namirnica.
3 ) Pet minuta prije svakog veeg obroka (osim ako jedete
samo svjee voe) konzumirajte dodatke prehrani koji
sadre betain hidroklorid ili probavne enzime.
4 ) Ne koristite teke biljne masti.
5) Neka hrana koju konzumirate bude na sobnoj temperaturi.
6) Sonu hranu pojedite prije sue hrane.
7) Sirovu hranu jedite prije kuhane hrane.
8) Ljeti konzumirajte vie snove hrane.
9) Izbjegavajte preraenu hranu i zaslaivae (bijeli kruh,
bijelu riu, bijeli eer, itd.).
1 0) Hranu u ustima provaite 2 5 do 50 puta. U slini je
prisutan enzim ptijalin koji stvara lunati okoli. Hra-
na koja je dobro provakana lake se probavlja i u ti-
jelu stvara lunatiji okoli. Uzmimo za primjer smeu
riu, koja inae uzrokuje kiselost, ah ako je sto puta
provaete, uzrokuje lunatost. Radi se o posljedici ve-
eg izluivanja ptijalina, a uz to se tenija hrana i lake
probavlja. vakanjem naalost ne moemo promijeniti
karakteristike svih vrsta hrane koja stvara kiselost, ali
svakako pomae u smanjenju njenih tetnih uinaka.
1 1 ) Konzumiranu hranu u ustima dobro promijeajte sa
KO
LUNATOSTI , ODNOS NO KI SELOSTI
slinom i ne ispirite tekuinom.
1 2 ) Izmeu pojedinih obroka dnevno popijte est do osam
aa vode.
1 3 ) Neka hrana koju konzuinirate odgovara poslu koji radite.
1 4 ) Ne jedite kad ste umorni, nervozni, ljuti, kad vam je
vrue ili hladno, kad osjeate bolove, kad ste emotivno
uznemireni ili imate visoku temperaturu.
U M JERENOST U PREH RANI
U prehrani bismo se uvijek trebali drati osnovnog naela,
po kojem se nikad ne smijemo najesti do sita. Naviknite se
ustati od stola jo pomalo gladni. Naime, stara poslovica kae
da si grobove kopamo zubima.
Krajem devetnaestog stoljea znanstvenici su proveli
opirnu studiju o zdravlju i prehrani, koja je obuhvaala dvi-
je tisue starijih ljudi iz Skandinavije, Engleske i drugih eu-
ropskih zemalja. Neki su bili stari i preko sto godina. Njihove
ivotne filozofije i prehrambene navike koje su ispriali sami
ili njihovi potomci, aktualne su jo i danas.
Rezultati studije saeti su u sljedeim odlomcima:
Prilikom prouavanja skoro dvije tisue ljudi koji su ivje-
li vie od stoljea, otkrili smo neke ope karakteristike njihove
prehrane ili navika, koje se ine kljunima za tako dug ivot.
Neki meu njima ivjeli su u raskonim uvjetima, drugi su se
muili u krajnjem siromatvu i prosjaili za hranu; neki su
imali skladna tijela, drugi su bili bogalji; neki su pili velike
koliine vode, drugi su pili samo malo; neki su strogo izbjega-
vali alkoholna pia, drugi su bili pijanci; neki su puili, drugi
ne; neki su se hranili iskljuivo povrem, drugi su konzumirali
puno ivotinjske hrane; neki su se puno kretali, drugi su vie
sjedili; neki su obavljali intelektualni, drugi fiziki posao; neki
81
sit jeli jednom na dan, drugi etiri ili pet puta; neki su konzu-
mirali velike koliine hrane, drugi male. ivotne i prehrambe-
ne navike pojedinaca meusobno su se doista jako razlikovale.
Ali u svim sluajevima, gdje smo dobili pouzdane informacije
o nainu prehrane, moemo izdvojiti isti imbenik koji je klju
dugovjenosti: umjerenost u konzumiranoj koliini hrane.
Mnogi ljudi takvo miljenje dijele ve tisuljeima. U na-
stavku ete nai neke tvrdnje koje se javljaju od grkih misli-
oca nadalje.
Kue koje su pune hrane, pune su i mieva; tako su tijela
onih koji puno jedu, puna bolesti. (Diogen)
Prodrljivost je uzrok svih muka i bolesti. Isto kao to
previe ulja gui plamen, a previe goriva gasi vatru, preobil-
na prehrana unitava nae zdravlje. (Burton)
Otkad je nae znanje o kuhanju napredovalo, ovjeanstvo
openito jede dva puta vie, nego to zahtijevaju njegove pri-
rodne potrebe. (Ben Franklin)
Jedan obrok dnevno dovoljan je za lava - kako ne bi bio
dovoljan i za ovjeka. (G. Fordyce)
X2
PRE HRA MBE NE PREPORUKE ZA REGULI RANJE
LUNATOSTI , ODNOSNO KI SELOSTI
KO MBINIRANJE HRANE PO NAELU KISELO STI
O DN. LUNATO STI
Za cjelovitiji popis jela i razliite hrane pogledajte
Poglavlje 8 - hrana i kiselo-lunate vrijednosti.
1 0 . POGL AVL JE
PL ANIRANJE JEL OVNIK A
S ASPEK TA AL K AL NOSTI
Najvaniji ciljevi koje elimo postii prilikom sastavljanja
jelovnika, jest ouvati pravu alkalnu ravnoteu. Pripremio sam
nekoliko okvirnih uputa i jelovnika za prehranu po alkalnim
naelima. Predstavljaju osnovnu hranu koja bi se trebala kon-
zumirati svaki tjedan. Nekoliko prijedloga obroka zahtjeva
vie vremena za pripremu.
Namirnice e vam se isprva initi skuplje, ali jest ete manje,
a takoer ete za pripremu koristiti manje energije. Dugorono
ete time puno utedjeti.
POPIS Z A K U PNJU
Z A Z AL IH U
punozrnato brano za peciva
ulje repice
lepinja
grah u konzervi
bademi
raeni krekeri
miisli
punozrnati keksi
zobena kaa
kikiriki maslac
praak za pecivo
voni sokovi
maslac od badema
groice
med
tortilje za tostado
nemasni ili u konzervi
smea ria
suho voe
riin sirup
soj in umak tamari
tjestenine
soj ino ili riino mlijeko
oraasti plodovi
85
Al KALI ZI RAJJE ILI UMRI TE
zelena salata
rajica
krumpir
avokado
mrkva
grejp
jabuka
brokula
celer
kelj
riba
maslac
paroge
Z A U H L ADNJAK
limun
kukuruz
sojin sladoled
dinje
crveni luk
bobiasto voe
banane
kivi
mladi grah
krastavci
javorov sirup
rakovi
Z AINI
kamena sol
cimet
origano
rumarin
kadulja
kajenski papar
uravnoteeni minerali
mljeveni crveni luk
enjak
mjeavina
talijanskih zaina
bosiljak
timijan
jemeni slad
kvas
kim
biljni ajevi
Kad namirnice donesemo kui, u sudoper nalijemo hla-
dnu vodu i dodamo etvrt ajne liice bjelila na oko etiri
litre vode (oko jedna ajna liica bjelila na cijeli sudoper).
Voe i povre namaemo deset minuta, ispustimo vodu i
sve jo jednom ponovimo s istom vodom. Potom voe i
povre osuimo i pohranimo. Bjelilo* pobije jajaca insekata,
* Vidi napomenu na 225. strani
86
PLANI RANJE JELOVNI KA S ASPEKTA ALKALNOSTI
s povrine ukloni vosak i pesticide i uva svjeinu voa i
povra, a pritom ne ostavlja tragove. Umjesto bjelila moete
koristiti i biorazgradivi Shaklee Basic-H. (bioloki sapun).
Jednu ajnu liicu rastopite u rasprivau zapremine pola
litre s vodom, a potom dva puta ubrizgajte u sudoper s vo-
dom, povrem i voem. Namaite pet minuta, a potom is-
plahnite pod tekuom vodom, osuite i pohranite. Lisnato
povre, kao to su zelena salata i perin, neete moi pot-
puno osuiti. Sam se obino pomognem tako da je stavim u
navlaku za jastuk i centrifugiram u perilici. Povre se dobro
osui, a uz to se ne oteti. Povre zatim u plastinoj posudi
spremite u hladnjak. Radi, mrkvu ili crveni luk moete i
narezati da biste ih kasnije lake pripremili. Narezana sa-
lata uz to postane hrskava, sua i ukusnija. Ali, morate biti
svjesni da time, po miljenju nekih strunjaka, smanjujete
koliinu vitamina C.
SAVJETI Z A PRIPREM U H RANE
1 ) Koristite kvalitetno posue od nehrajueg elika.
Nakon dulje uporabe, tave s bakrenim dnom i
aluminijsko posue postaju otrovni.
2 ) Napravite popis za kupnju stvari koje trebate za jedan
tjedan.
3 ) Kupljenu hranu prvo oistite i tek potom pohranite.
4 ) Nareite povre koje najee koristite.
5) S krumpira, rajice, voa itd., ne uklanjajte koru.
6) Zaine, sastojke, pribor za kuhanje i posue imajte pri ruci.
7) Uvijek kuhajte na niskoj do srednjoj temperaturi da
ouvate hranjive sastojke.
8) O statke jela iskoristite sljedei dan.
9) O statke sirovog povra i voa iskoristite za kompost ili
kao hranu za ivotinje.
S 7
1 0) Uzgajajte klice. O tome moete nai mnogo literature, a
ovdje vam donosim nekoliko osnovnih uputa:
U litreni vr uspite veliku licu sjemena, isperite ga vo-
dom i namaite osam do deset sati. Ponovno isperite vodom i
potom je izlijte. au prekrijte kuhinjskom krpom i postavite
na hladno i tamno mjesto. Sjemenje tri do etiri puta na dan
isperite vodom. U roku od jednog tjedna isklijat e i napu-
niti au. au potom na nekoliko sati postavite na sunevu
svjetlost da se razvije klorofil, a potom sjemenje pohranite u
hladnjak. Nove klice pripremajte svaki trei ili etvrti dan, jer
ih dvolana ili trolana obitelj pojede za nekoliko dana.
Sljedei obroci su osmiljeni tako da sadre potrebne
koliine bjelanevina, ugljikohidrata i mineralnih tvari. (Trud-
nice i dojilje trebaju vie hrane i vitamina i moraju primjereno
tome prilagoditi obroke).
Jo uvijek je stvar polemike rasprave kad bismo trebali je-
sti. Na temelju vlastitih iskustava i opaanja, smatram da je
najobilniji obrok najprimjerenije pojesti sredinom dana. Na-
ravno, to nije mogue ako na radnom mjestu za ruak imate
na raspolaganju samo sat vremena. Cak i kad biste imah ve
pripremljen obrok, u tako kratkom vremenu hranu ne moete
dobro probaviti. Zato su predstavljeni jelovnici sastavljeni od
skromnog, lako probavljivog doruka, jednostavnog ruka i
umjerene veere. A sami se moete odluiti koji je obrok za
vas najvaniji. U danima kad imate puno posla najbolje je da
ruak nadomjestite zdravom uinom.
Za ljude koji imaju malo energije ili hipoglikemiju, odnosno
za sve one koji radije poseu za krafnama, kavom i slatkiima,
takoer su predstavljene uine meu obrocima. Sredinom dana
osvjeite se alicom zelenog aja koji e vas napuniti novom
snagom, a uz to e stvoriti i jaku lunatost. Umiruje ivce i
88
eludac i daje vam novu snagu upravo onda kad trebate kratki
odmor, a ne moete si ga priutiti.
U DJEL I RAZ L IITIH VRSTA H RANE
NA JEL OVNIC IM A
Udjele razliitih vrsta hrane na jelovnicima raunamo na
sljedei nain:
Prvi dan zapoinjemo dorukom od voa, to uzrokuje pot-
puno lunatu reakciju (omjer 1 00%). Neka ruak bude sastav-
ljen od 90 posto salate (stvara lunatost) i 1 0 posto raenih kre-
kera (stvaraju kiselost), to daje omjer 90/1 0%. Neka veera
ukljuuje 60 posto povra (stvara lunatost) i 4 0 posto ribe
(stvara kiselost), to daje omjer 60/4 0%. Uine sastavite od
namirnica koje se nalaze na popisu hrane koja stvara lunatost
(omjer 1 00/0%).
Primjer za prvi dan: Za izraun dnevnog udjela lunate hra-
ne uvaavajte sve zbrojeve lunatosti, koji daju iznos 550. Vri-
jednosti podijelite sa 6 - broj obroka; dobit ete 91 , to pred-
stavlja postotak dnevnog udjela hrane, koja stvara lunatost.
Kod izraunavanja udjela lunatosti za pojedina jela koja
pripremate od etiri ili vie namirnica, pomaite se vrijedno-
stima navedenim u osmom poglavlju. Na isti nain, kako je
prikazano u gornjem primjeru, izraunajte prosjek lunatih
sastojaka. Dobiveni udio potom usporedite s vrijednostima u
ljestvici za reguliranje lunatosti, odnosno kiselosti na stra-
ni 4 2 . Vrijednosti iznad 4 ,0 predstavljaju hranu koja stvara
lunatost, a vrijednosti koje su manje od 4 ,0, hranu koja stva-
ra kiselost.
89
Na primjer: recept za tofu kugle:
Tofu - 4 ,5
Kikiriki maslac - 2 ,5
Sojin umak tamari - 4 ,5
Mladi luk - 5,0
Zelena paprika - 5,5
Gljive - 4 ,5
Perin - 7,0
Vodeni oraac - 5,0
Zbrojite sve vrijednosti i izraunajte prosjek - u ovom sluaju
zbroj 3 8,5 dijelite sa 8; dobit ete 4 ,8 (blaga lunata reakcija).
Recept za palainke:
Penino brano - 2 ,0
Soj ino mlijeko - 4 ,5
Jaja - 2 ,5
Safranovo ulje - 4 ,0
Maslac - 4 ,0
Javorov sirup - 3 ,0
Zbroj svih vrijednosti, koji iznosi 2 0, dijelimo sa 6 i dobi-
vamo 3 ,3 (blaga kisela reakcija).
Kao to vidite, za svako pripremljeno jelo ili cijeli obrok
posve jednostavno moete utvrditi stvara h lunatost ih kise-
lost.
NAPOM ENA: REC EPTE Z A POJEDINA JEL A IZ
JEL OVNIK A, K OJI SU PREDSTAVL JENI U NASTAV-
K U , NA I ETE U DODATK U . K OD OB ROK A S K U -
H ANOM H RANOM NE Z AB ORAVITE NA PRIPRAV-
K E S PROB AVNIM ENZ IM IM A. DOB AR TEK !
90
DNEVNO PL ANIRANJE H RANE
PREM A VRIJEDNOSTIM A L U NATO - K ISEL O
1 . DAN
DORU AK
Pola grejpa.
Priekajte 2 0 minuta i konzumirajte vonu kau.
1 00/0%
U INA
Neoguljena jabuka.
1 00/0%
RU AK
Salata od povra s preljevom i raenim krekerima.
90/1 0%
U INA
Zeleni napitak. 1 00/0%
VEERA
Pirjana mrkva, brokula i kupus salata. Marinirana riba.
60/4 0%
U INA
Bademi, groice i sjemenke.
1 00/0% '
Ukupan dnevni postotak: 91 % stvara lunatost.
2 . DAN
DORU AK
Pola grejpa.
Priekajte 2 0 minuta, potom 2 meko kuhana jaja.
1 ploica punozrnatog prepeenca, maslac, biljni aj.
75/2 5%
U INA
Mjeavina sirovih badema i oraha.
60/4 0%
RU AK
Salata s vinaigrette umakom, peeni krumpir i maslac.
1 00/0%
U INA
Zeleni napitak.
1 00/0%
VEERA
Svjee pirjane paroge s umakom od limuna i maslaca,
klip kukuruza i hamburger falafel
70/3 0%
U INA
Kuglica sojina sladoleda.
60/4 0%
Ukupan dnevni postotak: 78% stvara lunatost.
92
3 . DAN
DORU AK
Krika dinje.
Priekajte 2 0 minuta, zatim pojedite vono-itnu kau
sa sojinim mlijekom ili jogurtom zaslaenu
javorovim sirupom.
70/3 0%
U INA
Mjeavina suhog voa: marelice, groice, ananas.
1 00/0%
RU AK
Salata s vinaigrette umakom, peeni krumpir, maslac.
90/1 0%
U INA
Zeleni napitak.
1 00/0%
VEERA
Juha od povra, salata s vinaigrette umakom,
svjei kruh ili raeni krekeri.
90/1 0%
U INA
Zobeni keksi.
4 0/60%
93
4 . DAN
DORU AK
Duboki tanjur svjeih jagoda.
Priekajte 2 0 minuta, potom pojedite zobeni vafel.
50/50%
U INA
Sueno voe i ljenjaci.
1 00/0%
RU AK
Juha od povra od prethodnog dana s raenim krekerima.
90/1 0%
U INA
Zeleni napitak.
1 00/0%
VEERA
Pirjana cvjetaa, brokula, crveni luk, salata od klica
s vinaigrette umakom, marinirana riba.
60/4 0%
U INA
etiri suhe ljive ili jabuka.
1 00/0%
94
5 . DAN
DORU AK
Kivi, kruke, smokve, banane.
1 00/0%
U INA
Bademi, groice, ljenjaci, sjemenke sezama.
1 00/0%
RU AK
Lepinja s avokadom.
70/3 0%
U INA
Zeleni napitak.
1 00/0%
VEERA
Riine kuglice, salata od povra.
70/3 0%
U INA
Voni sok.
1 00/0%
95
6. DAN
DORUAK
Pola grejpa.
Priekajte 20 minuta i zatim pojedite palainke.
40/60%
UINA
Sok od mrkvice.
100/0%
RUAK
Narezani tapii celera i mrkve sa slanutkom
s maslacem od sezama.
60/40%
UINA
Zeleni napitak.
100/0%
VEERA
Zainjene zeleni grah i ostatak slanutka sa maslacem
od sezama na zelenoj salati s mrkvom, rajicom i klicama.
80/20%
UINA
Vona kaica.
100/0%
96
PLANI RANJ E JELOVNI KA S ASPEKT A AL KAL NOSTI
7. DAN
DORUAK
Tropska mjeavina.
100/0%
UINA
Torta od rie s maslacem od badema i medom.
60/40%
RUAK
Salata od krastavaca i avokada, klip kukuruza.
100/0%
UINA
Zeleni napitak.
100/0%
VEERA
Salata s vinaigrette umakom i rezancima fettucini
s povrem.
70/30%
UINA
Sok od mrkvice.
100/0%
97
ALKALI ZI RAJTE ILI UMR1TE
8 . DAN
DORU AK
1/3 svega: papaje, ananasa i banane.
1 00/0%
U INA
Bademi, groice i sjemenke suncokreta.
1 00/0%
RU AK
Maslac, raeni ili punozrnati prepeenac.
50/50%
U INA
Zeleni napitak.
1 00/0%
VEERA
Takos s povrem.
60/4 0%
U INA
Sojin sladoled.
60/4 0%
98
9 . DAN
DORU AK
Vone kuglice.
1 00/0%
U INA
Keksi s maslacem.
50/50%
RU AK
Salata od povra.
1 00/0%
U INA
Zeleni napitak.
1 00/0%
VEERA
Tostadas s povrem.
60/4 0%
U INA
Sok od mrkvice.
1 00/0%
99
1 0 . DAN
DORU AK
Ananas s kokosovim branom.
Priekajte 3 0 minuta,
potom pojedite francuski toast.
50/50%
U INA
Voni sok s ajnom liicom proteinskog praka.
80/2 0%
RU AK
tapii od celera i mrkve sa soj inim maslacem.
1 00/0%
U INA
Zeleni napitak.
1 00/0%
VEERA
Salata od povra i kokice zadovoljstva.
60/4 0%
U INA
Bademi i groice.
1 00/0%
1 00
1 1 . DAN
DORU AK
Vona kaa.
1 00/0%
U INA
Bademi, groice i sjemenke suncokreta.
RU AK
Lepinja s avokadom.
50/50%
U INA
Zeleni napitak.
1 00/0%
VEERA
Pirjane paroge, salata s vinaigrette umakom,
krui od lee.
70/3 0%
U INA
Narana ili jabuka.
1 00/0%
1 01
1 2 . DAN
DORU AK
Snaga itarica.
60/4 0%
U INA
Jabuka.
1 00/0%
RU AK
Rajica, juha od avokada, raeni krekeri.
60/4 0%
U INA
Zeleni napitak.
1 00/0%
VEERA
Zainjeni zeleni grah, salata od povra i krui od lee
od prethodnog dana.
70/3 0%
U INA
Zobeni keksi.
4 0/60%
1 3 . DAN
DORU AK
Voe i bjelanevine.
1 00/0%
U INA
Komad voa. 1 00/0%
RU AK
Salata od krastavaca i avokada sa smeom riom i
grakom. 70/3 0%
U INA
VEERA
Klip kukuruza, salata s vinaigrette umakom
i pirjani ruiasti sljez s rajicom i crvenim lukom.
1 00/0%
U INA
Zobeni keksi.
4 0/60%
1 03
1 4 . DAN
DORU AK
Vafel.
4 0/60%
U INA
Bademi, groice, sueni ananas, sezam.
1 00/0%
RU AK
Kupus salata i juha od kukuruza, raeni krekeri.
90/1 0%
U INA
Zeleni napitak.
1 00/0%
VEERA
Salata od povra, pire od bilja, pirjana brokula.
1 00/0%
U INA
Bunica.
50/50%
1 04
1 5 . DAN
DORU AK
Ananas, jagode i groe s vrhnjem.
1 00/0%
U INA
Pola zdjelice kaice od voa i itarica.
50/50%
RU AK
Krem juha od graka, rajica i krastavac s uljem
i limunom, raeni prepeenac.
90/1 0%
U INA
Zeleni napitak.
1 00/0%
VEERA
Salata s vinaigrette umakom, paroge skuhane
na pari s umakom od limuna i maslaca, tofu kugle.
90/1 0%
U INA
Bunica.
50/50%
1 05
1 6 . DAN
DORU AK
Sladoled s voem.
1 00/0%
U INA
Bademi, groice.
1 00/0%
RU AK
Sendvi s povrem i kikiriki maslacem.
50/50%
U INA
Zeleni napitak.
1 00/0%
VEERA
Kozice u umaku, kupus salata, pirjano povre.
60/4 0%
U INA
Sok od mrkvice.
1 00/0%
106
1 7 . DAN
DORU AK
Tropska mjeavina.
1 00/0%
U INA
60/4 0%
RU AK
Salata s vinaigrette umakom i juha od rajice.
70/3 0%
U INA
Zeleni napitak.
1 00/0%
VEERA
Veernja pita i salata s vinaigrette umakom.
70/3 0%
U INA
Voni napitak.
(Dok spremate ovu uinu, pripremite sutranji doruak!)
1 00/0%
1 07
1 8 . DAN
DORU AK
Dobra dnevna juha.
1 00/0%
U INA
Keksi s maslacem.
50/50%
RU AK
O statak veernje pite i salata s vinaigrette umakom.
(Skuhajte i ohladite tjesteninu za veeru!)
70/3 0%
U INA
VEERA
Salata od tjestenine, klica i krastavaca.
70/3 0%
U INA
Bademi, groice i sezam.
1 00/0%
1 08
1 9 . DAN
DORU AK
Vone kuglice.
1 00/0%
U INA
Keksi s maslacem.
50/50%
RU AK
Gazpacho, raeni kruh i maslac.
60/4 0%
U INA
Zeleni napitak.
1 00/0%
VEERA
Nasjeckano povre.
70/3 0%
U INA
Sojin sladoled.
60/4 0%
109
2 0 . DAN
DORU AK
Voe s pahuljicama.
60/4 0%
U INA
60/4 0%
RU AK
Gvakamole sa tapiima povra, klicama
i kukuruznim ipsom.
90/1 0%
U INA
Zeleni napitak.
1 00/0%
VEERA
Mijeano preno povre sa smeom riom.
60/4 0%
U INA
Povre ili voni napitak.
1 00/0%
110
2 1 . DAN
M eni za proiavanje
DORU AK
Jabuni sok.
1 00/0%
U INA
Jabuni sok.
1 00/0%
RU AK
Zeleni napitak.
1 00/0%
U INA
Bistra juha od povra.
1 00/0%
VEERA
Sok od mrkvice.
1 00/0%
U INA
Jabuni sok.
1 00/0%
Ukupan dnevni postotak: 1 00% stvara lunatost.
111
Nakon to ste omoguili tijelu da se odmori od teke hrane,
odfi. hrane koja stvara kiselost, poinje blago ienje koje,
po elji, moemo nastaviti i vie dana. Bilo koji sok, voe ili
povre moemo izmjenjivati. Moja omiljena dijeta je dijeta s
limunadom (vidi recept na strani 220).
Upotrebom ovih jelovnika u danom rasporedu nauit ete
sastavljati obroke koji stvaraju lunatost. Kad jednom prihvati-
te logiku stvaranja lunatosti, moi ete na odgovarajui nain
sastavljati hranu od sastojaka koji su vam u danom trenutku na
raspolaganju i po vaem ukusu.
Jo jednom, upamtite pravilo 80:2 0!
1 1 2
1 1 . POGL AVL JE
DODAC I PREH RANI ISU PERNAM IRNIC E
K OJE STVARAJU L U NATOST
Iskreno se nadam da emo jednom sve tvari koje nam treba-
ju za ivot moi dobiti iskljuivo hranom. Danas to, naalost,
jo nije mogue, jer sve nae namirnice nisu ekoloki proizve-
dene i ne sadre sve potrebne hranjive tvari. Zato sam uvjeren
da svoju prehranu moramo dopuniti prehrambenim dodacima
i supernamirnicama.
Prirodno proizvedeni dodaci prehrani u organizmu obino
uzrokuju lunatost. Nikad ne koristite umjetne pripravke koji
su proizvedeni od ugljena i naftnih derivata jer djeluju kao
droge i u tijelu uzrokuju kiselost. Na policama trgovina zdra-
vom hranom takve ete pripravke tek rijetko nai. Kad god se
naete u dvojbi o kakvom se proizvodu radi, radije se obrati-
te nekome tko se razumije u prehranu. U nastavku teksta i u
dodatku nai ete popis opasnih dodataka prehrani. Naravno,
popis ni izdaleka nije potpun jer nisam testirao sve pripravke
koji su na tritu.
SU PERNAM IRNIC E, K OJE STVARAJU L U NATOST
1 ) C vjetni prah
Potpuna namirnica, stvara jaku lunatost. Za ivot
zapravo uope i ne trebate drugu hranu. Cvjetni prah
nije teko dobiti, a najbolje ga je kupiti kod domaih
pelara. Ponite s etvrtinom ajne liice dva do tri
puta dnevno.
1 1 3
2 ) M atina mlije
Uzrokuje jaku lunatost. Pomlauje i vraa ivotnu
snagu. Konzumirajte barem jednu ajnu liicu na
dan.
3 ) B ioStrath
Visokokvalitetan pripravak od kvasnica, koji se vrlo
dobro apsorbira. Stvara jaku lunatost. Koristim ga kao
svestranu dopunu. A posebno je primjeren za djecu.
4 ) K m M atol
Djeluje kao tonik i sadri puno kalija.
5 ) Pripravci s klorofilom
Klorofil i hem, koji predstavlja nebjelanevinasti dio
molekule hemoglobina u crvenim krvnim zrncima,
razlikuju se samo u vrsti srednjeg atoma. Klorofil jaa
krv i jako poveava lunatost organizma. Najvaniji
izvori klorofila su slatkovodne i morske alge (spiruli-
na), razliite vrste morskih trava, penine i jemene
klice te alfaalfa klice. Klorofil koji moete nai na
tritu dostupan je u obliku praaka ih tableta; neki
proizvodi su: Barley Green, Kyoreen, Light For-
ce Spirulina, Green Magma, Barley Essence, Su-
per BlueGreen Algae, Klamath, Sun Chlorella, Sha-
klee Alfalfa Tablets.
114
DODACI PREHRANI I SUPERNAMI RNI CE
KOJE STVARAJU LUNATOST
DODAC I PREH RANI K OJE STVARAJU
L U NATOST
Svi pripravci moraju se dobro apsorbirati. Mogu se rastopiti
u ustima ili probaviti pomou betain hidroklorida koji sadre.
Kod konzumiranja dodataka prehrani ne smijete pretjerivati.
Ako se pojave neeljeni uinci, smanjite dozu ili prestanite s
uzimanjem i posavjetujte se sa svojim lijenikom.
Na temelju u nastavku predstavljenih dodataka prehrani
sami sastavite paletu pripravaka koji najbolje odgovaraju vaim
potrebama.
A POB OL J ANJE PROB AVE
Dobra probava od kljunog je znaaja za normalan rad
naeg organizma.
1 ) F ormula H H S pomae kod uklanjanja probavnih
potekoa koje nastaju zbog smetnji u radu eluca i hija-
talne kile. Vrlo je uinkovit pripravak koji uravnoteuje
izluivanje solne kiseline. Uzimajte jednu do tri tablete
nakon obroka.
2 ) PanGest svestran dodatak prehrani, koji sadri probavne
enzime. Uinkovit je kod veih probavnih potekoa
koje su posljedica poremeenog rada guterae i
tankog crijeva (problemi u reguliranju eera u krvi i
celijakija).
3 ) C omfreyPepsin olakava eluane potekoe. Sprjeava
nastanak rane na elucu.
4 ) B etain hidroklorid i pepsin. Jednu ih vie tableta uz-
mite oko pet minuta prije obroka; pripravak ne smije-
te uzimati ako imate ranu na elucu. Kad solna kiselina
obavi svoju probavnu zadau, postane lunata, to jo
dodatno povoljno utjee na tijelo. Pripravak konzumirajte
115
samo pod nadzorom svog lijenika.
5) Amilaza, proteaza, lipa/a, cclulaza. Konzumiranje
dodataka prehrani s probavnim enzimima vrlo je vano.
O lakavaju probavne potekoc'e i stvaraju lunatost.
Enzimi su dostupni u navedenoj kombinaciji ili skupa
s drugim sastojcima (kao u pripravcima Formula HHS
i PanGest). Inae, enzimi su prisutni samo u svjeim i
sirovim namirnicama, jer ih kuhanjem unitavamo. Ako
ne konzumirate svjeu hranu, prilikom svakog obroka
uzmite po etiri kapsule.
B . POB OL J ANJE OP EG STANJA
Preporuujem sljedee multivitaminsko-mineralne do-
datke prehrani koje stvaraju lunatost:
1 ) 1 2 Systems Synergistic M ultiple prilikom svakog obro-
ka uzmite jednu tabletu, ILI
2 ) VitaL ea (Shaklee brand) - prilikom svakog obroka uz-
mite jednu tabletu, ILI
3 ) B ioStrath - prilikom svakog obroka uzmite jednu ajnu
liicu.
116
C. PO BO LJAVANJE SUSTAVNO G
FUNKCIO NIRANJA O RGANIZMA
Sljedeim dodacima prehrani zadovoljavamo osnovne
potrebe lijezda, organa i tkiva za lunatosti.
1 ) M inerali u tragovima. Moram naglasiti da su mine-
ralne tvari od iznimnog znaaja za nae tijelo. Njihov
nedostatak brzo dovodi do smetnji u radu organizma.
2 ) B etakaroten (vitamin A). Prilikom doruka i veere
uzmite po jednu kapsulu. Ukupna koliina: 50.000 i.u.
(internacionalnih jedinica).
3 ) Esencijalne masne kiseline. U organizmu obavljaju
brojne zadatke. Izvor su vitamina F.
4 ) B- kompleks. Potraite najprirodniji dodatak prehrani
s B-kompleksom i uzimajte najmanje jednu tabletu kod
obroka, ILI
5) Tekuina s B- kompleksom i eljezom. Pripravak ko-
ristite ako vam nedostaje eljeza. Tri puta na dan uz-
mite po jednu ajnu liicu ili kombinirajte tablete i
tekuinu izmjenino - jedan dan uzmite tablete,
sljedei dan tekuinu.
6) Vitamin C. Vitamin C uvijek kombinirajte s bioflavoni-
dima, odnosno koristite pripravke koji sadre oba sastoj-
ka. Preporuljive doze vitamina C za normalno djelova-
nje imunolokog sustava su po 500 miligrama tri puta
dnevno.
7) K lorofil. Tri puta dnevno uzmite po dvije tablete, od-
nosno dva puta ili tri puta dnevno popijte jednu ajnu
liicu praka sa sokom ili s vodom.
8) K alcij i magnezij. Potrebe za kalcijem i magnezijem
jo uvijek su predmet burnih rasprava. Sve vei broj do-
kaza upuuje daj e najbolji omjer izmeu magnezijevih
117
i kalcijevih iona 2 :1 . S obzirom na moja iskustva taj bi
omjer trebao iznositi barem 1 :1 . Ako uzimate samo kal-
cijeve pripravke, izaberite one koji osiguravaju potpunu
apsorpciju kalcijevih iona. Manjak kalcija, koji moe biti
uzrok nastanka artritisa, u tridesetim je godinama dva-
desetog stoljea dobio epidemijske razmjere. Prevelike
koliine kalcija (zbog prekomjernog uzimanja mlijenih
proizvoda) otvrdnjuju tijelo i uzrokuju probleme s kosti-
ma i zglobovima. Neki ne savjetuju istodobno uzimanje
kalcijevih i magnezijevih pripravaka - o tome se posavje-
tujte s osobnim lijenikom. Sam obino preporuujem
uzimanje magnezijevih pripravaka ujutro, a kalcijevih
naveer. Bolovi u kraljenici u SAD-u su jedan od naj-
ozbiljnijih zdravstvenih problema. Moete izabrati meu
sljedeim pripravcima s kalcijem:
a) Prirodni kalcij* - uzimajte po 500 mg tri puta dnevno.
Pomae kod osteoporoze i osteoartritisa. O sigurava do-
bru apsorpciju kalcijevih iona.
b) Shaklee C al/M ag - uzimajte po jednu tabletu tri puta
dnevno.
c) Tinktura preslice - uzimajte po deset kapljica dva
puta dnevno.
d) H omeopatski lijek SIL IC A, esta potencija - uzimaj-
te po etiri kuglice tri puta dnevno.
D. POM O K OD AK U TNIH PROB L EM A
U sluaju nude, kao to su tee iznenadne gastrointe-
stinalne smetnje, bubreni kamenac, alergije i otrovanja,
nuno je brzo poveanje lunatosti. Upotrijebite bilo
koji pripravak koji vam je dostupan, a moe i vie njih
istodobno. Ako se stanje ne pobolja, potraite strunu
pomo.
118
1 ) Svjei limunov sok u decilitru vode. Svakih 1 5 do 3 0
minuta uzmite po jednu ajnu liicu, dok se stanje ne
pobolja. Vrlo siguran napitak koji stvara jaku lunatost
i uinkovit je kod bubrenih kamenaca.
2 )K alijev hidrogentartrat izvor je prirodnih kalije-
vih iona. Stvara jaku lunatost. Ve je pola ajne liice
dovoljno za neutraliziranje svih otpadnih kiselina koje
nastaju kod stanja kao to su alergije, ubrzano lupanje
srca, zadihanost i tjeskoba.
3 ) Aktivni ugljen (u obliku tableta, kapsula ili praka).
Koristimo ga kod otrovanja hranom, drugih eluanih
tekoa ili vjetrova. Iako je pripravak siguran, ne sa-
vjetujem estu uporabu, osim u sluaju vrlo neugodnih
eluanih smetnji. Uzmite pet tableta, odnosno kapsula
ili ajnu liicu praka rastopljenog u dva decilitra vode
(uzmite samo koliinu koja je navedena u uputama). Ak-
tivni ugljen moete nabaviti u ljekarnama i specijalizira-
nim trgovinama.
4 ) Soda bikarbona. Neutralizira skoro svako stanje zaki-
seljenosti, kao stoje otrovanje hranom. Jednu ajnu liicu
rastopite u dva decilitra vode. Po potrebi ponovite.
119
1 2 . POGL AVL JE
O dbijanjem lunatog naina ivota preputamo tijelo svim
oblicima fizikog propadanja. Nakon promjene naina pre-
hrane, koja ukljuuje vie hrane i prehrambenih dodataka koji
stvaraju lunatost, dolazi do oslobaanja otpadnih kiselina iz
tkiva u sredinji krvotok i limfni sustav. U krv tako ulaze sve
tvari koje su se dugo godina nakupljale u tkivima - kako lijeko-
vi, koje ste uzimali jo u ranoj mladosti, tako i velike koliine
konzumiranih bezalkoholnih pia. To smatramo procesom
lijeenja.
Mogli biste osjetiti da vas oblijeva znoj ili hladnoa - ti
osjeaji upuuju na vruinu u odreenim dijelovima tijela, ali
termometar nee pokazivati povienu tjelesnu temperaturu.
Vruina je znak da se otpadne tvari pretvaraju u tekuinu i
odstranjuju. Javlja se blago znojenje, slabost, proljev, bolovi u
tijelu, neobina emotivna razdraljivost. Pitat ete se zato se
to dogaa - vae tijelo se isti i pribliava Bogu. O dstranjiva-
nje otpadnih kiselina je prirodan proces koji prati vau elju za
jaanjem odnosa s Bogom. Ceznite za Bojim!
Trajanje lijeenja moe varirati. S obzirom na moja isku-
stva, poinje vrlo intenzivnim ienjem koje traje od jednog
do deset dana. Kod nekih ljudi cijeli proces moe trajati mje-
sec dana. To naravno ovisi o stupnju zakiseljenosti i opem
stanju organizma i o vaoj odlunosti za promjenom.
Primijetio sam da lijeenje protjee intenzivnije kod ljudi s
jaom tjelesnom graom.
1 2 1
L IJEENJE:
PROC ES STVARANJA L U NATOSTI
U vrijeme ienja, organizam je osjetljiviji na virusna obo-
ljenja. Naime, vae tijelo u krv i limfu intenzivno izluuje u
tkivima nakupljene otpadne kiseline. A kiseli okoli, koji stva-
raju te privremene promjene, idealan je za razmnoavanje vi-
rusa.
Ali vaa virusna zaraza znatno se razlikuje od virusnog obo-
ljenja vaeg susjeda koji uiva hranu punu umjetnih dodataka.
Va osobni lijenik vjerojatno e vas pokuati uvjeriti da ste
oboje oboljeli od iste zaraze. Ali razlika je velika: va orga-
nizam se isti i postaje sve lunatiji, a virusi u meuvremenu
intenzivno koriste otpadne kiseline iz tkiva. Po zavrenom
lijeenju va imunoloki sustav bit e snaniji i oien od ot-
padnih kiselina.
Pogledajmo uobiajeni tijek lijeenja takvog virusnog obo-
ljenja. Kod ljudi zaraenih virusom javlja se poviena tjelesna
temperatura, koja je prirodni mehanizam pomou kojeg se or-
ganizam isti. Lijenik nam prepie antibiotike. Jedini savjet
koji dobivamo o prehrani je da moramo piti dovoljno tekuine.
Tako poseemo za zaeerenim vonim sokovima ili drugim
bezalkoholnim piima. Ali sve to koi rad naeg obrambenog
sustava i stvara kiselost. Na taj nain vrlo malo pridonosimo
stvaranju lunatih zaliha u tijelu i jaanju imunolokog susta-
va.
A nae tijelo ezne za zdravljem! Zapravo moemo rei da
je genetski programirano za zdrav nain ivota i nema namjeru
propasti ve oko pedesete. Postoji nebrojeno dokaza da poje-
dinac moe ivjeti i sto pedeset godina i dulje. Zato pomozite
svom tijelu i uvaavajte njegovu priroenu tenju za zdravim
nainom ivota. Drite se pravila lunatog prehranjivanja - to
je klju dugotrajnog i uspjenog ivota.
1 2 2
1 3 . POGL AVL JE
IDEAL NA PREH RANA
Idealna prehrana je nain prehrane koji e vam potpuno
promijeniti ivot. Temelji se iskljuivo na uivanju svjee hra-
ne koja stvara lunatost. Idealna prehrana predstavlja velik
korak na putu do izvrsnog zdravlja, dugog ivota i potpunog
zbliavanja s Bogom.
Ali moram vas upozoriti na vrlo stroge zahtjeve idealne
prehrane. Tek nakon dubljeg razmiljanja i kad se ve dulje
vrijeme budete pridravali pravila 80:2 0, moete prijei na si-
rovu hranu. Pravila 80:2 0 i sam se pridravam ve niz godina,
ali s idealnom prehranom jo nisam poeo. Samo dubokom
molitvom i samospoznajom moete svoj organizam pripremiti
na taj korak.
Idealnom prehranom zapoet e proces lijeenja. Zbog
izluivanja otpadnih kiselina iz tkiva smanjit e se vaa tjele-
sna masa, ali nakon godinu dana ponovno ete dobiti nekoliko
kilograma. Va organizam e biti posve preporoen bez otpad-
nih kiselina i u najboljoj snazi.
Mogunosti koje nudi idealna prehrana iznimne su.
O sobno sam u Indiji upoznao starijeg mukarca koji se hranio
iskljuivo sirovom hranom i izgledao je kao da ima sedam-
deset godina. Zapravo je imao sto i etrdeset! I istraivanja o
ljudima, koji su u izvrsnom zdravstvenom stanju doivjeli vrlo
visoku ivotnu dob, potvruju da su njihove prehrambene na-
vike sline idealnoj prehrani. I stoje najvanije, ti su se ljudi
za iskrenu potporu, dug ivot i zdravlje obraah Bogu.
1 2 3
PRAVIL A IDEAL NE PREH RANE
1 ) Konzumirajte samo sirovo voe i/ili vone sokove.
2 ) Konzumirajte samo sirovo povre koje raste iznad ze-
mlje, klice i/ili sokove od povra; iznimka su cikla i mr-
kva.
3 ) Konzumirajte sirove bademe koje ste dvanaest sati na-
makali u destiliranoj vodi.
4 ) Pijte destiliranu vodu s nekoliko kapljica svjeeg limu-
novog soka. U au moete dodati pripravak s minerali-
ma u tragovima. Moete piti i biljne aj eve.
5)Preporuljivi su cvjetni prah, matina mlije i napici s
klorofilom (kako je navedeno u jedanaestom poglavlju).
Idealnom prehranom jo ete temeljitije oistiti or-
ganizam, ukoliko se budete pridravali sljedeih sa-
vjeta:
1 ) Dnevno uzmite 2 0-3 0 tableta alfaalfe koje djeluju protiv
poveanja volumena crijevnog sadraja. Ako se crijevna
peristaltika unato tome ne pobolja, pomozite si jo pri-
pravkom od aloe vere ili listova sene.
2 ) U prva dva mjeseca preporuujem klistiranje debelog
crijeva jednom tjedno, a potom, sljedee dvije godine,
jednom mjeseno. Moete koristiti i odgovarajuu na-
pravu.
3 ) Postite barem jednom u dva tjedna. Na prelasku izmeu
godinjih doba preporuujem desetodnevni post, pri
emu moete koristiti laksative. Konzumirajte hranu s
limunadom (kako je navedeno u poglavlju s receptima).
1 2 4
1 4 . POGL AVL JE
VODA - L JEK OVITI EL IK SIR
IL I SM RTONOSNI OTROV?
Po mom miljenju na Zemlji su danas, u vrijeme nerazu-
mnog iskoritavanja i trovanja prirodnog okolia, samo dva
sigurna oblika vode - destilirana voda i alkalna ionizirana.*
Ali, s idejom o pijenju destilirane vode kod ljudi sam naiao
na prilian otpor.
O pe rairene neistine o destiliranoj vodi su sljedee:
1 ) Destilirana voda uzrokuje gubitak dragocjenih mineral-
nih tvari iz tijela.
2 ) Mineralne tvari gube se i iz naeg mozga, koji zato po-
inje slabiti.
3 ) Ako pijemo destiliranu vodu, ne dobivamo vane mine-
ralne tvari koje se nalaze u pitkoj vodi.
Ali kako je mogue da o gubitku dragocjenih mineralnih
tvari iz tijela ne nalazimo ni jedan vjerodostojan izvor?
Mishte h da je uope mogue nedvojbeno utvrditi iz kojih
se dijelova tijela izluuju mineralne tvari, iz prstiju na nogama
ili mozga? Mislite li da sa sigurnou moemo utvrditi koje se
tvari zapravo izluuju iz naeg tijela, ako znamo da se koliine
otpadnih kiselina u tkivima razlikuju od pojedinca do pojedin-
ca?
Samo destilirana voda omoguuje potpuno negativnu ion-
sku reakciju u tijelu. A negativni ioni stvaraju lunatost. U
svim drugim vrstama vode, osim u alkalno ioniziranoj vodi,
u razliitim koliinama prisutni su pozitivni ioni koji stvaraju
kiselost.
1 2 5
I otpadne kiseline iz tkiva, koje mogu uzrokovati ak i
smrt, nose pozitivan naboj. Zato negativno nabijena destilirana
voda privlai pozitivne otpadne kiseline i omoguuje njihovo
izluivanje iz tijela.
Destilirana voda ima kisele osobine, ali upravo zbog svog
negativnog naboja u organizmu stvara lunati okoli. Dr. Ca-
rey Reams pedeset je godina vrlo uinkovito koristio svoju
bioloku teoriju ionizacije. Lijeio je samo destiliranom vo-
dom i pritom postigao zapanjujue rezultate.
Sve druge vrste vode trebali bismo usporediti s destiliranom
vodom. Je li voda koju sami pijete slina tom idealu ili je da-
leko od njega? O bina izvorska voda neusporedivo je bolja od
vode iz gradskog vodovoda koja je barem etiri puta proiena
prije nego to doe do vae slavine. Ali, unato tome, jo uvijek
ne dosee idealne karakteristike jer stvara kiselost.
Godinama smo otrovni otpad zakopavali u zemlju. Podze-
mlje je jako oneieno sredstvima za ienje i kemikalijama
sa poljoprivrednih gospodarstava, u njemu su ak otkrivene ra-
dioaktivne tvari. Tvornice izlijevaju u okoli otrovni otpad koji
presee ionako previsoke doputene vrijednosti.
Pijenje vode iz gradskog vodovoda ne preporuujem. Zaci-
jelo biste se zgrozili kad biste vidjeli koje se sve tvari nalaze
u ai naizgled iste pitke vode. Klor se raspada i nastaje klo-
roform. Prisutni su i fluoridni spojevi koji su otpadni produkti
poljoprivrede. Aluminij, koji dodaju za bistrenje vode, po
miljenju mnogih uglednih istraivaa uzrokuje brojna obolje-
nja, pa i Alzheimerovu bolest. Uz to, voda iz slavine zbog svo-
je kiselosti uzrokuje izlazak bakrenih i drugih iona iz crijeva.
Nasreu, jo uvijek postoji nekoliko izvora vode s udesnim
mineralnim osobinama koji mogu pomoi u uspostavi mineral-
ne ravnotee u tijelu. Rije je o poznatim i provjerenim izvo-
rima pitke vode koju i sam pijem. Ali nikad ne pijem vodu za
1 2 6
VODA - LJEKOVITI ELI KSI R ILI SMRTONOSNI OTROV?
koju bi se dvoumio glede njene kakvoe. esto me pitaju zato
preporuujem pripravke s mineralnim tvarima, a istodobno
savjetujem pijenje destilirane vode (bez minerala). Mineralne
tvari koje su prisutne u pitkoj vodi imaju vrlo malu bioloku
upotrebljivost - tijelo ih, dakle, ne moe iskoristiti. Zato se u
tkivima pretvaraju u tvari koje stvaraju kiselost.
Tekui pripravci s mineralima u tragovima sadre vie od
84 poznata minerala. Uvjeren sam da zdrav organizam treba
ba sve. Ti minerali dobiveni su iz prirodnih izvora i imaju pot-
punu bioloku upotrebljivost. Uz to, ne sadre opasne bakterije
koje se nalaze u obinoj pitkoj vodi.
Uz destiliranu vodu, prihvatljiva je i voda dobivena po-
stupkom reverzne osmoze.* Ah preporuujem da esto pro-
vjeravate dotrajalost filtara, jer moe doi do zagaenja. Voda
neodgovarajue kakvoe jo dodatno smanjuje lunate zalihe
organizma i ometa ouvanje odgovarajue lunate ravnotee.
Najnovije otkrie na podruju pitke vode je metoda do-
bivanja alkalne ionizirane vode. Ionizirana voda dobiva se
pomou posebne naprave koju moete lako postaviti uz va
sudoper. Voda koja nastaje je alkalizirana, a ima jo jednu za-
nimljivu karakteristiku - smanjena je njena provodljivost.
Molekula vode mijenja se u jednostavniji oblik, koji se u
tijelu lake apsorbira. Voda je lunatija, a uz to se mijenja i
njena frekvencija. Uz to, nastalu kiselu otpadnu vodu moete
koristiti za zalijevanje biljaka ili kao sredstvo za dezinfekciju
koe. Neki proizvoai izrauju cijele sustave, koji ukljuuju
cjelokupni kuni vodovod.
O sobno sam skoro za svaku bolest uspjeno prepisao skoro
2 0.000 litara te vode. Zato sam uvjeren da moe koristiti sva-
kome.
Viegodinja klinika ispitivanja koja su s ioniziranom
vodom provodili na stotinama bolesnika dala su vrlo dobre
1 2 7
rezultate. Zato sam uvjeren da e metoda dobivanja ionizirane
vode u nadolazeim godinama znaiti prekretnicu u poimanju
zdravija kao nae najvee vrednote, kako meu medicinarima,
tako i meu laicima.
Ionizirana voda stvara lunatost tako da uzrokuje izluivanje
kiselina iz tijela i nadomjeta ih luinama. To je prije svega po-
sljedica promijenjenih frekvencija molekula vode, zbog ega
je izluivanje kiselina znatno olakano. Tu pojavu ne nalazimo
kod destilirane vode.
Savjetujem vam da pijete alkalnu ioniziranu vodu kad god
je to mogue. A moete piti i destiliranu vodu kojoj ste do-
dali minerale u tragovima, tako da voda dobije pH vrijednost
priblino 8, a u dva decilitra izvorske vode priblino 9.
Kapljice AlkaTrace su pripravak koji u tijelu stvara luna-
tost. Dodane vodi, prije svega destiliranoj, mijenjaju njene oso-
bine do lunatosti. Mala staklenka je vrlo praktina, zato je
uvijek imajte uza se i kapljice moete redovito koristiti.
Kako utvrditi koju koliinu vode dnevno treba va organi-
zam?
1 ) Svoju tjelesnu masu prepolovite i vrijednost podijelite
sa 1 8.
2 ) Trebate piti toliku koliinu vode u litrama.
Primjer: Teite 60 kg. Trebate popiti sljedeu koliinu vode:
60 : 2 = 3 0; 3 0 : 1 8 = 1,7 litra vode dnevno.
1 2 8
1 5 . POGL AVL JE
NA A ONEI ENA Z EM L JA
Dr. Arden Andersen u svojoj izvrsnoj knjizi The Anatomy of
Life and Energy in Agriculture zorno prikazuje pogoranje
kvalitete nae hrane i obradivog tla. Pomou umjetnih gnojiva,
koja uzrokuju zakiseljenost tla, zemljoradnici samo privreme-
no podiu plodnost tla. Njihova redovita uporaba inae omo-
guuje visoke prinose, ali hrana je vrlo nekvalitetna. Sadri
malo mineralnih tvari i prirodnih eera i samo jo dodatno
preoptereuju nae ve ionako zakiseljeno tlo. Sadanje sta-
nje moe se samo poboljati korjenitim promjenama u nainu
razmiljanja seljaka.
Dr. Andersen navodi koliko bi prirodnih eera trebala
sadravati naa hrana. U slatkom povru ima vie prirod-
nih eera. Za utvrivanje njihove koliine u bilo kojoj na-
mirnici dr. Andersen koristi refraktometar, koji daje rezultate
u Brix jedinicama. Ta mjerna naprava vrlo je jednostavna za
koritenje.
Vei sadraj prirodnih eera u hrani neposredno je povezan
s veim stvaranjem lunatosti. U tabeli u dodatku moete po-
gledati razlike u sadraju saharoze kod razliitih vrsta hrane. S
nezadovoljstvom zakljuujem da su, s obzirom na vrijednosti
iz navedene tabele, voe i povre iz naih trgovina u niem
ili srednjem razredu kakvoe hrane. Iako u tijelu stvaraju bla-
go lunati okoli, njihova hranjiva vrijednost nije tako velika,
kako bi inae trebala biti. Zapravo su me vrijednosti koje smo
dobili prilikom testiranja voa i povra, neugodno iznenadile.
Kod bioloki proizvedenog grejpa u najboljem sluaju moemo
dobiti vrijednost 1 6 Brixa, dok grejp iz obine trgovine daje
1 2 9
prosjenu vrijednost od 4 do 6 Brixa.
Najjednostavniji nain kako bez refraktometra utvrditi stva-
raju li vae namirnice lunatost, jest kuanje: stoje slai njihov
okus, to e lunatiji okoli stvoriti.
Dr. Andersen takoer tvrdi da proizvode koji sadre opti-
malnu koliinu saharoze ne napadaju bolesti ili tetoine. Zato
poveanu lunatost u hrani moemo usporediti s poveanom
lunatosti u ljudskom tijelu. Rezultat e biti snaga, vitalnost i
zdravlje.
Dr. Andersen u knjizi navodi da nae tlo treba vie kalcija i
fosfata jer trenutno dodajemo previe duika i kalija. Zbog te
neravnotee biljke sadre manje saharoze i sklonije su razvoju
bolesti i osjetljivije su na tetoine. Uzgajivai ih pokuavaju
suzbiti ogromnim koliinama pesticida i, iako su zakoni priro-
de na strani slabe biljke, one ne mogu preivjeti. Na taj nain,
dakle, kemijska industrija puno zarauje, poljoprivrednici do-
biju jedva za preivjeti, a potroai se na kraju moraju zadovo-
ljiti bujnim, ali hranjivim sastojcima siromanim povrem.
Podaci iz 1 93 0. godine, dakle prije no to je kemijska
industrija prepoznala financijske koristi poljoprivrednog
trita, pokazuju da su poljoprivrednici zbog tetoina gubili i
treinu svog prinosa. Studija iz osamdesetih godina istog sto-
ljea, dakle iz vremena zamaha intenzivnog koritenja pesti-
cida, iznenaujue je dokazala isti gubitak prinosa! U tih pe-
deset godina naa je hrana izgubila velik dio svoje kvalitete,
a postala je mnogo skuplja. O sim toga, oneistili smo zrak i
vodu i kiselim kiama unitili ogromne povrine uma.
Zato se potrudite i koristite ekoloki dobivene namirnice -
to vea bude potranja za njima, to bi se bre morala poveati
njihova proizvodnja.
A za vae tijelo je bolje ako si pribavite hranu koja je
ekoloki uzgojena u vaem okoliu. ivotna energija koju
130
NAA ONEI ENA ZEMLJA
organizmu daju voe i povre, proizvedeno u vaem okoliu,
puno je jaa od one koju dobijete od namirnica proizvedenih
u stranim zemljama. Voltaire je prije mnogo vremena ve vrlo
mudro razmiljao: Sami proizvodite svoju hranu.
GENETSK I M ODIF IC IRANA H RANA
Genetski inenjering je vrlo zahtjevno podruje, koje ra-
splamsava puno polemika izmeu zagovornika i protivnika te
tehnologije. O sobno jo nisam naao podatke o pH vrijednosti
u namirnicama dobivenim metodama genetskog inenjeringa.
No primijetio sam postupno ah ustrajno slabljenje opeg zdrav-
stvenog stanja ljudi na razini svjetske populacije.
Trebali bismo prouiti puno imbenika, ali uvjeren sam da
sve potekoe izviru iz sve loije kvalitete nae hrane. Uznemi-
ruju me izvjea o umetanju ribljih gena u rajice. Biljne gene
kombiniraju s virusima, kako bi poveali njihovu otpornost
na tetoine. Dr. Andersen izvjeuje da sve ee dolazi do
krianja izmeu genetski modificiranih i u blizini posaenih
genetski neizmijenjenih biljaka. Kako e sve to zavriti? Mije-
nja li se zbog te hrane na genetski materijal? Hoemo li na taj
nain oneistiti i izvore pitke vode?
Genetski modificirani kukuruz i soju konzumiramo ve ne-
koliko godina. Poznavatelji ocjenjuju daje genetski izmijenje-
no ve dvije treine nae hrane. Je li to razlog sve teih obolje-
nja, iji broj raste iz dana u dan? Europsko trite zatvorilo se
za amerike prehrambene proizvode, jer ne eh trovati svoje
zemlje genetski modificiranom hranom.
Kod genetski modificirane hrane jo dodatno oduzmi-
te vrijednost 0,5. Pogledajte poglavlje na strani 4 5, u kojem
su navedene vrijednosti za pojedine namirnice. Moje osobno
miljenje je da genetski modificirana hrana u neto veoj mjeri
stvara kiselost.
1 3 2
1 6 . POGL AVL JE
ISTINA O K EK SIM A
S B ADEM IM A I M ASL AC EM
U ivotu se esto dogodi da zaboravimo svoja osnovna
ivotna uvjerenja. Za mene je takav dogaaj posjet prijatelji-
ci, kad se u ugodnoj atmosferi sladim ukusnim keksima. Iako
sam svjestan da time ugroavam normalnu kiselo-lunatu
ravnoteu u organizmu, hrskam sve dok ne nestanu i zadnji
komadii ili dok me domaica prijekorno ne zaustavi. To se
zasigurno ve dogodilo svakom - jer poznat vam je osjeaj,
da se cijeli svijet vrti samo oko vas i nije vas briga za male
grijehove. Kad vas uhvate slatka iskuenja i ne moete im se
oduprijeti, pridravajte se jednog od sljedeih savjeta:
1 ) Udovoljite svojoj elji, pojedite hranu, izmolite molitvu
zahvale i mirno ivite dalje.
2 ) Povratite hranu.
3 ) Nastavite se hraniti takvom hranom i piem kojim ete
poveati lunatost u tijelu.
Sam prakticiram prvu i treu mogunost. Ah ako se budete
barem tri mjeseca pridravali pravila 80:2 0, s iznenaenjem
ete primijetiti da vas sve rjee hvata elja za nepreporuljivom
hranom. No nikako se ne smijete zbog takvih elja osuivati
jer si zbog psihikog stresa moete napraviti vie tete nego
s bilo kakvom tetnom hranom. O stanite razumni i dobro
raspoloeni - samo tako ete izbjei stresne situacije i ouvati
odgovarajui stupanj lunatosti.
(Sam se jo uvijek uhvatim u trenucima nedune ludosti.
Ali tko bi mi zamjerio? Napokon, kriva je prijateljica koja pee
tako izvrsne kekse da im ne mogu odoljeti...)
1 3 3
3. DIO
FIZIKI IMBENICI
LUNATOSTI,
ODNOSNO
KISELOSTI
1 7 . POGL AVL JE
PRETJERANA TJEL ESNA AK TIVNOST
Tjelesna aktivnost moe uzrokovati nastanak kako lunatih,
tako i kiselih reakcija. Tu prednost moete vrlo dobro iskori-
stiti. Ali trebate znati da veim naporima moete izloiti samo
organizam koji je u razmjerno dobroj fizikoj kondiciji. Fizi-
olozi znaju da miina snaga kod optereenja opada ovisno
o koliini nastale mlijene kiseline - reakcija se u istoj mjeri
odvija u organizmu sportaa ili nesportaa. Ne trebate prijei
puno kilometara da biste osjetili uinke kiselog okolia u tijelu.
Aerobna aktivnost, pri kojoj ne prelazimo prag tjelesne is-
crpljenosti, stvara lunati okoli koji nastaje kao posljedica
poveane prokrvljenosti. Ali kad prijeemo granine napore,
tijelo poinje izluivati suvine nakupljene kiseline.
Krrikiji ljudi, sa zakiseljenim organizmom, trebali bi poeti
s lakim vjebama i paziti da se ne dovedu do praga iscrplje-
nosti. Takav stupanj tjelesne aktivnosti stvara blagu kiselost
u miiima, ali ne nastaju velike koliine mlijene kiseline i
njenih produkata razgradnje. Intenzitet vjebe potom postupno
svaki dan poveavajte.
Kronini umor, slabost i este bolesti znak su zakiseljenosti
vaeg organizma. A otpadne kiseline se, nakon dugih godina
uivanja hrane koja stvara kiselost, loe apsorpcije, nedostatka
vode i zbog zatvora, nakupljaju u tkivima.
U stanju kronine oslabljenosti mogu se poeti razvijati oz-
biljna oboljenja. Bolovi u tijelu, koje esto krivo oznaavaju
kao artritis i fibrozitis, znak su nakupljanja kiselina.
Ako ste pretjerali s tjelesnom aktivnou, preporuujem da
se pridravate sljedeih savjeta:
137
1 ) Barem sljedea dva obroka sastavite iskljuivo od namir-
nica koje stvaraju lunatost. Konzumirajte svjee povre
ili svjee voe ili pijte iscijeeni sok. (Voe i povre ne
mijeajte).
2 ) Popijte napitak s klorofilom.
3 ) Prije spavanja se 2 0-3 0 minuta kupajte u vruoj kup-
ci koju ste pripremili s dvije do tri alice soli Ep-
som i etvrt alice sode bikarbone.
4 ) Spavanje je posebno doivljajno stanje, zato je jednako
vano kao i svi ostali osjeti (vid, okus, njuh i sluh). Na
organizam tijekom spavanja moe preraditi mnogo otpad-
nih kiselina koje nastaju zbog tjelesnog preoptereenja, a
izluuje ih disanjem i znojenjem. Pritom se ponovno us-
postavlja lunati okoli. Zato i nakon ruka preporuujem
1 5-60-minutni odmor. Savjetujem vam da nou odspa-
vate sedam do osam sati.
Moete se odluiti za bilo koju tjelesnu aktivnost, ali ustraj-
te u njoj. Najbolji je brzi hod, slijede plivanje i vonja bicikla.
Isto tako preporuujem tenis, badminton, dizanje utega, tranje
na skijama i atletiku.
Mnogi sportovi, kao to su skijanje, padobranstvo ili boks,
mogu stvoriti kiselost, koja nastaje kao posljedica stresa zbog
straha od ozljeda. Ne protivim se bavljenju tim aktivnosti-
ma, ah elim vas upozoriti na njihove uinke i kiselo-lunatu
ravnoteu.
Kad se vae tijelo pri vikne na redovitu tjelesnu aktiv-
nost, tjelovjeba postaje potreba svih vaih organa i lijez-
da. Pospjeuje se hormonska i probavna aktivnost i uspostavlja
normalna kiselo-lunata ravnotea.
1 3 8
1 8 . POGL AVL JE
Teke fizike ozljede u tijelu stvaraju jaku kiselost. Uinke
blaih ozljeda ne smijete podcjenjivati, to se esto dogaa, jer
isto tako utjeu na vae emocije i stvaraju kiseli okoli. Treba-
te biti svjesni, da duevni potresi stvaraju jo jau kiselost od
same fizike ozljede (pogledajte dvadeset i etvrto poglavlje).
Uzmimo za primjer vozaicu koja je doivjela prometnu
nesreu. Zadobila je ozljedu vrata. Ali, kako je nesrea utje-
cala na kiselo-lunatu ravnoteu u njenom organizmu? Uzet
emo u obzir vrijednosti u ljestvici za reguliranje lunatosti,
odnosno kiselosti na strani 4 2 .
1 ) F izioloka komponenta. Miina ozljeda stvara kise-
lost, vrijednost 2 ,0. O teenje vezivnih tkiva stvara kise-
lost, vrijednost 2 ,0. Lijeenje prve ozljede traje samo tri
tjedna, dok druga zahtijeva ak tri mjeseca. Nepravilno
zacijeljene kosti, miii i vezivna tkiva mogu dovesti do
smetnji u radu ivaca.
2 ) Emotivna komponenta. O buhvaa sve gubitke koje e
vozaica osjetiti zbog nesree: a) trokovi lijeenja - vri-
jednost 2 , 0 ; b) bolovanje - vrijednost 3 , 0 ; c) dugotrajni
postupci za isplatu odtete kod osiguravajueg zavoda i
odvjetnika - vrijednost 2 , 0 .
A to je s trajnim fizikim posljedicama koje bi mogla
osjeati i za deset godina? Stupanj kiselosti u njenom tijelu
u tom razdoblju moe dosegnuti vrijednost 2 , 0 , stoga se du-
gotrajni uinci ozljede mogu odraziti u nastanku ozbiljnih,
kroninih degenerativnih bolesti.
1 3 9
F IZ IK E OZ L JEDE
STVARAJU K ISEL OST
Pogledajmo jo uinke manjih svakodnevnih ozljeda. Ako
padnete ili se udarite u koljeno, u tijelu se na nekoliko sati
stvara kiselost u vrijednosti 2 , 0 , a ako priklijetite prst izmeu
vrata stvara se isti stupanj kiselosti dva dana.
Negativne posljedice fizikih ozljeda kojima se u tijelu
stvara kiselost, moi ete uspjeno ukloniti prehranom koja
je predstavljena u ovoj knjizi.
1 4 0
1 9 . POGL AVL JE
ISTINE O Z ARAZ AM A
Moja prijateljica je u vrijeme Boia postala rtva stresnih
praznika i konzumiranja brzo pripremljene hrane koja stvara
kiselost. Cijelo vrijeme je brisala nos i kaljala. Potom me za-
brinulo upitala: Mogu li koga zaraziti?
Bez posebnog razmiljanja sam joj odgovorio: Ne, osim
ako bi osoba s kojom bi dola u dodir takoer bila previe
zakiseljena.
Njeno pitanje zapravo saima cjelokupan sadraj ove knji-
ge, a moj odgovor odraava najvaniji uzrok nastanka virusnih
zaraza. Vee promjene kiselo-lunate ravnotee - bilo da ih
uzrokuju duevni, emotivni ili fiziki imbenici - odraavaju
se u poveanoj prijemivosti na virusna oboljenja.
Virusi, gljivice i bakterije u tijelu mogu preivjeti samo u ki-
selom okoliu. Rije je o oportunistikim mikroorganizmima,
koji se prehranjuju otpadnim kiselinama i svojim izluevinama
jo vie truju tijelo.
O rganizam koji je oslabljen zbog poveane kiselosti vrlo je
prijemiv na vaginalne zaraze, takoer na zarazu virusom Her-
pes simplex tipa II, te zaraze bubrega i urinarnog trakta - pri-
je svega one uzrokovane gljivicom Candida albicans. Zaraze
se mogu iskazati kao lake potekoe ili kao ozbiljna obo-
ljenja. Ako u organizmu imamo uravnoteeno kiselo-lunato
stanje, oportunistiki virusi, bakterije ili gljivice ne uzrokuju
potekoe. U suprotnom se razvijaju bolesti jer kiseli oko-
li, koji predstavlja otpadnim kiselinama optereen organizam,
prua vrlo dobre uvjete za njihov razvoj.
141
2 0 . POGL AVL JE
Za normalan rad, na organizam nuno treba prirodnu
sunevu svjetlost. Ako taj uvjet dulje vrijeme nije ispunjen,
na imunoloki sustav poinje slabjeti. Pola sata do sat vreme-
na na dan moramo biti izloeni sunevim zrakama, da tijelo
moe odravati odgovarajue koliine hormona i pravu kise-
lo-lunatu ravnoteu. Ljudi svijetle puti i vrlo osjetljive koe
neka budu na suncu samo petnaest minuta, i to ujutro do jeda-
naest sati ih popodne nakon tri sata. Izmeu jedanaest i tri sata
sunevo zraenje je prejako i stvara jaku kiselost. Ako u to vri-
jeme ne moete izbjei rad na suncu, pokrijte posebno izloene
dijelove tijela (glavu, vrat, lea i prsa). Ali nikako ne smijete
dopustiti da vas opee. Prevelika koliina sunevog zraenja stva-
ra jaku kiselost i preoptereuje imunoloki sustav. Mogu se razviti
reumatska oboljenja i rak koe, posebno u starosti.
Mnogi dermatolozi upozoravaju na opasne uinke sunanjau
solarijima. tetnost sunanja jako ovisi o uestalosti koritenja
solarija. Petnaest minuta dva puta tjedno posve je prihvatljivo,
ako je va organizam zdrav. Ali ako se suoavate s bilo kakvim
fizikim problemima, savjetujem vam da dobro razmislite o
sunanju u solariju.
No koritenje solarija ima i neke prednosti - omoguuje
vam da se dobro opustite i time u tijelu stvorite uvjete za
lunate reakcije.
A kakav je utjecaj mjeseca? Mjesec isijava energiju koja
u tijelu stvara lunati okoli. Na nju su posebno prijemivi
estoki i temperamentni ljudi. Mjesec ima pozitivne uinke na
1 4 3
U TJEC AJ SU NEVE SVJETL OSTI I
M JESEC A NA L U NATOST U ORGANIZ M U
titnjau i hipofizu. Uz to, posebno je preporuljivo da ene
spavaju okrenute prema mjeseevoj svjetlosti jer je njegov
lunati i magnetski utjecaj na jajnike i maternicu vrlo jak.
Na organizam sainjavaju posve iste mineralne tva-
ri kao sunce i mjesec. Ritam naeg srca usklaen je s valo-
vima zlatne i bijele svjetlosti, koju ta dva Boja uda tako
dareljivo alju do naeg uma.
144
2 1 . POGL AVL JE
VEL IK I U M OR NAK ON DU GOG L ETA
Zrak u zrakoplovu nabijen je pozitivnim ionima koji stva-
raju kiselost. Moe uzrokovati poremeaj u kiselo-lunatoj
ravnotei u naem tijelu, a utjee i na mozak. Posljedica toga
je vrlo jak umor, koji nastaje tijekom dalekih putovanja kroz
razliite vremenske zone.
Preveliki umor moemo izbjei ako tijekom leta poveamo
lunatost u svom organizmu. Pijte puno sokova i vode - ako
je potrebno, ponesite ih sa sobom u zrakoplov. Sam si najradi-
je pripremim napitak od klorofilnog praka (pogledajte jeda-
naesto poglavlje); jednu ajnu liicu praka rastopim u dva
decilitra vode - napitak pripremim svaka dva sata. Spavanje
takoer pomae u ouvanju lunatosti.
Ako se jako bojite letenja, u napitku jo dodatno rastopi-
te pola ajne liice klorofilnog praka. Tako ete sprijeiti
vrlo jak umor ili strah. Ako se budete pridravali mojih savjeta,
uspjeno ete smanjiti kiselost, koja bi inae nastala tijekom
leta.
145
22. POGLAVLJE
Nakon temeljitog pregleda uspjenih alternativnih meto-
da lijeenja doao sam do sljedee uznemirujue spoznaje:
alternativne metode u tijelu izazivaju reakcije koje stvaraju
lunatost. Uvjeren sam daj e upravo to klju njihova uspjeha i
razlog to su se ouvale do dananjih dana.
Radi se o sljedeim metodama: ajurveda, akupresura, aku-
punktura, dijetetika, duhovno lijeenje, fitoterapija, homeopa-
tija, joga, kiropraktika, masaa mekih tkiva, masana terapija,
osteopatija (samo njena grana koja ukljuuje fizike zahva-
te na tijelu), dodaci prehrani (vitamini, minerali i pripravci od
izluevina lijezda), psihika kirurgija, radionika, refleksote-
rapija, savjetovanje, Shiatsu te terapija bojama i glazbom.
Osobno sam prouio i iskuao puno elektroterapeutskih
metoda koje danas koristimo u lijeenju. Neke starije i
ope poznate su: dijatermija, galvanizacija, miina stimula-
cija, ultrazvuk i terapije infracrvenim i ultraljubiastim
zrakama. Manje poznate metode su: akupunktura,
elektro homeopatija, radionika, Rife, ljubiaste zrake i
metoda Wetcell battery. Noviji naini elektroterapije uklju-
uju lasersku akupunkturu, magnetnu terapiju i brojne
druge vrlo osjetljive dijagnostike metode.
Spomenute metode alternativnog lijeenja vrlo su
uinkovite, jer stvaraju lunati okoli, kako u tkivima, tako i u
cjelokupnim organima. Uz to se mogu koristiti skupa s drugim
savjetima navedenim u ovoj knjizi.
147
USPJENOST ALTERNATIVNIH
METODA LIJEENJA
2 3 . POGL AVL JE
B IOK EM IJSK I ASPEK T AL TERNATIVNIH
M ETODA L IJEENJA
O tpadne kiseline u tkivima uzrok su nepravilnog rada
miia i ivaca. Posljedica tih smetnji su bolovi u vratu, rameni-
ma ili leima. Nekim zahvatima na tijelu te probleme moemo
ublaiti. etiri najee koritene metode su masaa, reiiekso-
terapija, kiropraktika i osteopatija.
U suprotnosti s njenom masaom, jaa i intenzivnija
masaa u organizmu stvara kiselost jer uzrokuje intenziv-
no oslobaanje otpadnih kiselina koje tijelo ne moe do-
voljno brzo izluiti. Te posljedice osjeate kao bolove u
miiima. Unato tome, obje vrste masae su korisne jer uzro-
kuju oslobaanje, a potom i izluivanje otpadnih kiselina koje
sprjeavaju normalno funkcioniranje organizma. Upravo zbog
injenice da masaom moemo stvoriti bilo kiseli, bilo lunati
okoli, terapeutima preporuujem da paljivo proue bolesni-
kovo poetno zdravstveno stanje i tek se potom odlue za od-
govarajuu vrstu masae.
Refleksoterapija se temelji na stimulaciji osjetljivih toki
na nogama i rukama. O sposobljeni refleksoterapeut u tijelu
moe izazvati trenutnu reakciju, koja stvara lunatost. Takoer
je potrebno naglasiti da vrlo intenzivnom refleksno-zonskom
masaom moemo osloboditi ogromne koliine otpadnih kise-
lina, koje uzrokuju bolesti. Refleksoterapeut stoga mora upo-
znati bolesnika s cijelim tijekom i uincima terapije te objasniti
da je takva reakcija korisna za tijelo. Uinkovita refleksotera-
pija zahtijeva od terapeuta veliko iskustvo.
149
I kiropraktika moe u tijelu izazvati nastanak bilo kise-
losti bilo lunatosti. Rezultat ovisi o dijelu lea na kojem
kiropraktiar izvodi zahvat. Stimulacijom odreenih ivaca
lene modine moemo aktivirati simpatiki ivani sustavi i
pritom stvoriti kiselost.
Drugi ivci lene modine aktiviraju parasimpatiki ivani
sustav i stvaraju lunatost. Takvo suprotno djelovanje poslje-
dica je kemijskih razlika izmeu dva ivana sustava. Kao te-
rapeut, uvijek pokuavam uspostaviti ravnoteu meu njima.
Kiropraktikim metodama, u kombinaciji s masaom i/ili re-
fleksoterapijom, u organizmu stvaramo odgovarajui lunati
okoli.
O steopatska medicina, naprotiv, u svom pristupu ukljuuje i
uporabu lijekova. Ali neki osteopati tijelom se bave iskljuivo
fiziki. Budui da se radi o vrlo njenoj tehnici zahvata na tije-
lu, dolazi do nastanka lunatosti.
Uvjeren sam da ete uz pomo iskusnoga terapeuta, koji ra-
zumije naela lunatosti i kiselosti u naem organizmu i po-
znaje uinke terapije na kiselo-lunatu ravnoteu, uspjeno
poboljati svoje zdravstveno stanje.
150
2 4 . POGL AVL JE
INJENIC E O NA OJ PRO L OSTI
U ovom poglavlju opisane su samo neke od najopasnijih
tvari, koje koristimo posljednjih etrdeset godina, a koje u
naem organizmu stvaraju kiselost.
1 ) Vie od pola svih antibiotikih i steroidnih pripravaka
(ukljuujui testosteron), koriste se u industriji kao doda-
tak krmivu za domae ivotinje, koje uzgajaju u prehram-
bene namjene. Krmiva uz to sadre i pesticide i herbicide.
U mesu su stoga produkti razgradnje tih tvari koje stvaraju
kiselost.
2 ) Moete i sami naslutiti kako je s peradi. Kako bi sprijeili
brzo irenje opasnih virusa, na nekim peradarskim
farmama pilie hrane arsenikom. Ugledni strunjaci ak
tvrde da su kod vie od 90 posto uzgojenih pilia dokazali
maligna oboljenja. (Piliima odreu kljunove i potom ih
prisilno hrane preko cjevica. Kad su zreli za klanje, usmr-
uju ih elektrinom strujom i pripremaju za prodaju. Zato,
unato svim nastojanjima, dolazi do povremenih otrovanja
salmonelom. Crni U vam se to ukusno?)
3 ) Nae pogreno miljenje da je bijelo meso bolje od crve-
nog, opovrgli su tvrdnjom da purea prsa ponekad umjetno
izbjeljuju.
4 ) I crveno meso je obojano - u tu svrhu obino se koriste ni-
trati koji stvaraju kiselost. Kod metabolizma nitrata u or-
ganizmu dolazi do nastanka vrlo kancerogenih nitrozami-
na koji stvaraju jo jau kiselost.
5) Iako su fluoridi prirodni spojevi, za oblik koji nalazimo
u pitkoj vodi, poznato je da se radi o umjetnoj otpadnoj
151
tvari iz poljoprivrede! Klor, dodan pitkoj vodi, u tijelu se
pretvara u kloroform. Fluoridi i kloridi mijenjaju pH vri-
jednosti vode i stvaraju pozitivan naboj koji uzrokuje kise-
lost.
6) Aluminij ponekad koriste kao sredstvo za bistrenje
vode. Prevelike koliine aluminija uzrok su brojnih bole-
sti, pa i smetnji u radu mozga, kao to je Alzheimerova bo-
lest.
7) U posljednjih trideset godina u zemlju smo odloili na mi-
lijune tona otrovnih tvari (stvaraju jaku kiselost), kojima
smo oneistili izvore vode. Uz to, svake godine baci-
mo jo dodatne koliine tetnih otpadaka - neke spalju-
jemo i oneiujemo zrak, a druge odlaemo u ocea-
ne i unitavamo morski ivot.
8) Zbog kiselih kia propadaju ume i na planet je ozbilj-
no zagaen. Zemlju iskoritavamo sjeom uma i odlaga-
njem otrovnog otpada. Drvee izumire zbog zakiseljenog
tla i demineralizacije. Ako dvojite o istinitosti ovih poda-
taka, pogledajte opustoene ume balzamina u amerikom
nacionalnom parku Blue Ridge Parkway na zapadu Sjever-
ne Karoline ili odumiranje cvjetnih drenova. Istraivanjima
su dokazali daj e njihovo propadanje neposredno poveza-
no s kiselim kiama.
9) Zbog tetnih uinaka azbesta godinje umre vie
tisua ljudi. Azbest naime stvara vrlo jaku kiselost i razje-
da plua.
1 0) Tetraklorometan, koji koriste za kemijsko ienje
odjee, ulazi u tijelo kroz kou i moe uzrokovati alergi-
jske reakcije te stvara kiselost u tijelu. (Zato odjeu iz kemij-
ske istionice uvijek dobro prozraite prije odijevanja.)
1 1 ) Posebno vas moram upozoriti na formaldehid, koji isto
tako stvara kiselost i prisutan je u mnogim proizvodima (u
1 52
I NJENI CE O NAOJ PROL OSTI
drvnim oblogama, podovima od ploa iverice, sagovima).
Neki ljudi su vrlo osjetljivi na njega, ali u sluaju otrova-
nja ne moemo pomoi protuotrovom, jer ne postoji. Ako
sumnjate da ste bili izloeni formaldehidu, odmah pozovi-
te centar za otrovanja.
1 2 ) Kremen (silicijev dioksid) est je sastojak pudera za ti-
jelo. U organizam se moe apsorbirati kroz kou, rektum
ih vaginalnu sluznicu. Stvara jaku kiselost, a povezuju ga i
s nastankom ozbiljnih fizikih problema. Siguran nado-
mjestak je kukuruzni krob.
1 3 ) U duhanu izmeu 2 000 drugih kemikalija nalazimo i izni-
mno opasnu otrovnu tvar dioksin, koji stvara vrlo jaku ki-
selost. Koliinu tetnih kiselih tvari koje udahnemo prili-
kom puenja cigara ili cigareta teko je utvrditi. Zato vam
savjetujem da prestanete puiti.
1 4 ) O va knjiga tiskana je na alkalnom papiru - za to imamo vrlo
dobar razlog. Prije 1 850. godine izrada papira temeljila se
iskljuivo na alkalnom postupku. Papir i knjige iz tog vre-
mena jo su i danas vrlo dobro ouvani. Ali, nakon 1 850.
godine poeo se koristiti postupak s kiselinama, zbog
ega se kvaliteta papira i knjiga jako pogorala. Ve
i izdavai sad ponovno koriste papir izraen po alkal-
nom postupku. Cak ugledni vaingtonski muzej Smit-
hsonian Institution za pohranjivanje predmeta koji nisu
izloeni koristi papir i kartonske kutije od alkalnog papi-
ra. I knjinice dakle za svoje raspadajue knjige trae slina
rjeenja kao ljudi za svoje zdravstvene potekoe.
O no to se temelji na lunatosti preivjet e, a to se temelji
na kiselosti propast e - bila to civilizacija, ljudsko tijelo ih
papir, na kojem pohranjeno nae znanje. Sama majka priroda
1 53
vapi za alkalnim nainom ivota i pitam se koliko e jo dugo
podnositi nau zlouporabu.
John Hamaker razvio je teoriju koja se polako poinje ostva-
rivati. Tvrdi, naime, da svakih 90.000 godina nastupi ledeno
doba, za vrijeme kojeg ledenjaci drobe stijene u prah i mine-
raliziraju tlo. Zbog ponovno nastalog alkalnog okolia izrastu
stabla i biljke. Hamaker je uvjeren da se nezaustavljivo
pribliavamo sljedeem ledenom dobu, a ogromnim koliina-
ma kiselog otpada koji odlaemo u okoh taj proces samo do-
datno ubrzavamo.
Hamaker predlae da intenzivnim poumljavanjem i mine-
ralizacijom pomognemo u popravljanju alkalnog stanja zemlje.
Ponovna mineralizacija drobljenjem ljunka u prah mogla bi
stvoriti odgovarajue uvjete za lunatost tla. Tako bi dobivali
kvalitetnu, jako lunatu hranu, oivjeli izvore pitke vode i us-
porili klimatske promjene koje ugroavaju ivot na Zemlji. Uz
to omoguili bismo brz razvoj drvea, otpornog na vremenske
promjene. Zato alkalizirajte - ili umrite! Ne radi se samo o
naem organizmu, ve o cjelokupnom poimanju naeg ivota.
154
4. DIO
UTJECAJ PSIHOLOKIH
IMBENIKA NA
LUNATOST I KISELOST
2 5 . POGL AVL JE
K AK O M O ETE IZ B JE I STRES
Svaki uzronik stresa koji um ili tijelo osjeti i prihvati kao
premonog, ostavlja za sobom kiselost u organizmu. I najma-
nji stresni imbenik moe uzrokovati djelominu ili potpunu
reakciju kiselosti. O na nastaje na vie naina:
Kad se organizam postavi u borbeni poloaj bez protivnika,
pone proizvoditi prekomjerne koliine hormona koji uzroku-
ju grenje miia i preusmjeravanje probavnih procesa. Zato
hrana koja inae stvara lunatost, dovodi do nastanka kiselo-
sti. Zbog nepravilne probave, u stanicama se razvijaju kiseline
koje ne moemo dovoljno brzo izluiti. Smanjuje se dotok ki-
sika do pojedinih stanica i one poinju propadati. Smanjuje se
protok krvi i limfe, zbog ega kisik i hranjive tvari ne dolaze u
stanice i ne izluuju se dovoljno brzo iz njih. Nakupljanje ot-
padnih kiselina u limfnom sustavu postaje neizbjeno. I upravo
te kiseline stvaraju stres koji zapravo osjeamo. Pitanje, koje
se namee je: Kakva je veza izmeu jakosti stresa i stupnja
nastale kiselosti?
U utvrivanju te veze pomae mi ljestvica ivotnih dogaaja
koju su napravili dr. Holmes i dr. Rahe i po mom miljenju
predstavlja jedan od najpouzdanijih modela ocjenjivanja stre-
sa.
Ljestvica se temelji na bodovnom vrijednosnom sustavu
koji razvrstava pojedine ivotne promjene. Ako izbrojite ma-
nje od 1 50 bodova, postoji 3 0-postotna mogunost da ete se
razboljeti u blioj budunosti. O d 1 50 do 2 99 sakupljenih bo-
dova znai da imate 50-postotnu mogunost, a kod vie od 3 00
bodova postoji 80-postotna mogunost. O cijenite se i utvrdite
157
KAKO MOETE I ZBJEI S T R E S
svoj osobni stupanj stresa. Dobivenu vrijednost potom unesite
u ljestvicu za reguliranje lunatosti i kiselosti na strani 4 2 i
primjereno tome prilagodite svoju prehranu.
L JESTVIC A IVOTNIH DOGA AJA
ivotni dogaaj Prosijena
co vrijednost
1 . Smrt branog partnera 1 00
2 . Razvod 73
3 . Rastavljen ivot 65
4 . Kazna zatvora 63
5. Smrt blieg srodnika 63
6. Fizike ozlijede ili bolesti 53
7. Vjenanje 50
8. O tputanje s posla 4 7
9. Brano pomirenje 4 5
1 0. Umirovljenje 4 5
1 1 . Promijenjeno zdravstveno stanje
kod lana obitelji 4 4
1 2 . Trudnoa 4 0
1 3 . Problemi u spolnosti 3 9
1 4 . Novi lan obitelji 3 9
1 5. Poslovna prilagodba 3 9
1 6. Financijska promjena 3 8
1 7. Smrt bliskog prijatelja 3 7
1 8. Premjetanje na drugo radno mjesto 3 6
1 9. Cesto prepiranje s partnerom 3 5
2 0. Hipoteka iznad 1 0.000 dolara* 3 1
2 1 . Izvrenje hipoteke ili otplata zajma 3 0
2 2 . Promjena poslovnih odgovornosti 2 9
2 3 . Sinovo ili kerino odseljavanje od kue 2 9
158 159
2 4 . Problemi s rodbinom 2 9
2 5. Iznimno osobno postignue 2 8
2 6. Poetak ili prestanak suprunikova
radnog odnosa 2 6
2 7. Poetak ili zavretak kolovanja 2 6
2 8. Promjena stambenih uvjeta 2 5
2 9. Promjena osobnih ivotnih navika 2 4
3 0. Problemi s nadreenima 2 3
3 1 . Promjena radnog vremena ili radnih uvjeta 2 0
3 2 . Promjena boravita 2 0
3 3 . Promjena kole 2 0
3 4 . Promjena rekreacije 2 0
3 5. Promjena u duhovnim i crkvenim
aktivnostima 1 9
3 6. Promjena u drutvenim aktivnostima 1 8
3 7. Hipoteka ili zajam ispod 1 0.000 dolara* 1 7
3 8. Promjena navika spavanja 1 6
3 9. Promjena broja obiteljskih susreta 1 5
4 0. Promjena prehrambenih navika 1 5
4 1 . O dmor 1 3
4 2 . Boi 1 2
4 3 . Manja krenja zakonskih propisa 1 1
*u naim uvjetima taj iznos moe biti mnogo manji
L JESTVIC A Z A REGU L IRANJE L U NATOSTI
I K ISEL OSTI
STVARA JAKU
LUNATO ST
STVARA UMJERENU
LUNATO ST
STVARA BLAGU
LUNATO ST
7,5-7,0
6,5-6,0
5,5-5,0
NEUTRALNO
4 ,5
4 ,0=
Ako je rezultat
testa za utvrivanje
razine vaeg stresa
0 bodova
onda jedite hranu
koja stvara lunatost
70 % lunato
STVARA
BLAGU KISELO ST
STVARA
UMJERENU
KISELO ST
STVARA
JAKU KISELO ST
3,5 =
3,0 =
2,5 =
2 ,0 =
1,5 =
1,0 =
50 bodova
100 bodova
150 bodova
2 00 bodova
2 50 bodova
3 00 bodova
0,5 = 3 50 bodova i vie
75 % lunato
80 % lunato
85 % lunato
90 % lunato
95 % lunato
1 00% lunato
Postite s
destiliranom vodom,
vonim sokovima i
sokovima od povra
O va ljestvica i preporuena prehrana bit e vam od pomo
i u prevladavanju posljedica stresa koje u organizmu uzrokuju
kiselost i ugroavaju vae zdravlje.
1 6 0
KAKO MOETE I ZBJEI S T R E S
Ako ste zbrojili 1 00 bodova, pridravajte se pravila 80:2 0
(konzumirajte 80 posto hrane koja stvara lunatost i 2 0 posto
hrane koja stvara kiselost). O dravanjem tog omjera ublait
ete posljedice stresa.
Ako ste zbrojili 2 00 bodova, razina vae dnevne tjelesne
kiselosti moe dosei vrijednost 2 ,0, to uzrokuje potekoe
ako ne znate prevladati stresne imbenike. Konzumirajte vie
namirnica koje stvaraju lunatost. Tabela preporuuje omjer
od 90 posto hrane koja stvara lunatost i 1 0 posto hrane koja
stvara kiselost dok se poviena razina stresa ne smanji.
Ako ste zbrojili 3 00 bodova, morate iskljuivo konzumirati
hranu koja stvara lunatost. Kod svakog rezultata iznad 3 00
bodova preporuljiv je najmanje desetodnevni post vonim
sokovima i sokovima od povra te puno molitve i meditacije
da ponovno uravnoteite svoj organizam. Postom ete stvoriti
potrebnu lunatost, pospjeit ete ienje tijela i postii bolju
kvalitetu ivota.
Pridravanje pravila 80:2 0 esto je vrlo teko. (Priznajem
da je i meni teko, ali ipak je mogue). Ako se barem jedan
mjesec budete pridravali preporuka za poveanje lunatosti
kako biste smanjili stres, vrlo brzo ete osjetiti poboljanje
svoje ivotne snage.
Kad idete na odmor, uivajte! Samo tako ete smanjiti stres.
Jedno od temeljnih naela koji vam pokuavam pribliiti, kae
da je za optimalno zdravije oputanje od istog znaaja kao
i lunatost u tijelu. Sjetite se poznate izreke H. W. Longfe-
llovva: Radost, umjerenost i odmor lijeniku pred nosom za-
tvaraju vrata.
1 6 1
EL EK TROM AGNETSK E OPASNOSTI
Danas se doslovno utapamo u umjetno stvorenim elektro-
magnetskim radijskim i njima slinim frekvencijama koje da-
nju i nou bombardiraju nae tijelo. Ve godinama upozoravam
ljude da ti vrlo jaki stresni imbenici oslabljuju nae zdravlje.
U zraku je 2 3 0 milijuna puta vie radijskih frekvencija
nego to ih je bilo 1 93 0. godine. I u trenutku dok piem ove
rijei, njihov broj stalno raste. Raunalno doba stvara jedva
zamjetnu, nevidljivu kugu frekvencija koje stvaraju kiselost i
preplavljuju nas.
A jo je opasnije to to nepotrebne otpadne frekvencije
mogu pojaati tetne uinke velikog broja kemijskih tvari i
tekih kovina koje oneiuju zrak koji udiemo i zapravo dje-
luju kao mali otrovni meci.
Ti prikriveni stresni imbenici u tijelu tiho i ustrajno izazi-
vaju kisele reakcije. Na cijelom planetu nema dovoljno udalje-
nog kraja, kamo bismo mogh pobjei od njih. Postoje naprave
koje do neke mjere ublaavaju i/ih preoblikuju otpadne fre-
kvencije.
Pazite na svoju kiselo-lunatu ravnoteu. Pravilna pre-
hrana i ostali savjeti za poveanje lunatosti u ovoj knjizi
pomoi e vam u smanjenju posljedica podmuklih stresnih
imbenika koji nastaju zbog tetnih frekvencija.
1 62
2 6 . POGL AVL JE
TEH NIK A U SREDOTOENJA
NA JEDNU TOK U
Sve to mislimo i sve to osjeamo, pozitivno ili negativ-
no, odraava se na fiziko tijelo. Bilo kakva neusklaenost
uzrokuje kisele reakcije. Dakle, stupanj poveane kiselosti
neposredno je povezan s energetskim blokadama. Intenzivan
osjeaj sam po sebi nije tetan, ah uporno ustrajanje na njemu
uvijek stvara jaku kiselost koja vodi u bolest i bolove.
Neusklaeni rad uzrokuje nestabilnost staninih procesa,
pa se stupanj kiselosti jako poveava. Kiseli otpadni produk-
ti poinju nastajati posvuda po tijelu. Kad je osjeaj mrnje
usmjeren na nekog drugog, tijelo poiljatelja je ono koje je
pogoeno. Sto je vei osjeaj mrnje, to je vea koliina na-
stale kiseline.
Zacijelo ete se upitati, zato je tako. Razmislite. Jeste h
ikad bili ljuti samo u desnoj nozi? Je li vas ikad strah samo u
lijevoj ruci? Kad nastane jaki osjeaj obino ga osjeamo po
cijelom tijelu.
Kao mjerilo kako unitavajui mogu postati jaki osjeaji,
pogledajmo primjer konzumiranja proienog bijelog eera
od trske. Ve i jako mala koliina moe izrazito utjecati na tije-
lo jer nastaje jaka kiselost. Samo nekoliko zrna na jeziku moe
uzrokovati slabost miia posvuda po tijelu. Ukratko, proi-
en bijeli eer jedna je od najtetnijih tvari koje moete kon-
zumirati.
Ako taj primjer sad poveemo sa intenzitetom osjeaja,
moemo opaziti nevjerojatnu vezu.
1 63
Kad doivimo blai stres, u tijelu pokreemo iste reakcije
kao da smo pojeli osminu alice bijelog eera. Umjereni stres
jednak je dvjema treinama alice eera, a jaki stres s jednom
i pol alicom. Iz toga je vidljivo kako je tetan za nae zdravlje
svaki nerazuman emotivni stres.
Nasreu, moemo nai naine kojima emo uravnoteiti
osjeaje nesklada, kad se oni pojave. Usmjerite svoju panju
na dio tijela 2 ,5 centimetra ispod pupka i na tom mjestu zami-
slite toku veliine kovanice. Nekoliko puta smanjite veliinu
te zamiljene toke za polovicu, ali tako da vam ne nesta-
ne pred oima. Ustrajte 1 0 do 3 0 sekundi. Usredotoenjem
na tu toku, um vam se pribere, umirite tijelo i stvorite zaista
iznenaujuu reakciju u hormonskom sustavu. Svuda po tijelu
se preko limfnog sustava poinje oslobaati lunati enzimski
sok koji poveava lunatost u organizmu, jaa svaki mii i
ureuje misaone procese. Vjeba e vas opustiti i ojaati.
Prema opem uvjerenju, napetost, pritisak i nasilan ot-
por izjednauju se sa snagom. Nita nije neistinitije. Pravu
snagu nalazimo u naoj povezanosti sa Stvoriteljem. Kad se
uravnoteimo s beskonanim izvorom iste energije, opustimo
se, razbistrimo i dobijemo svu snagu koju emo ikad trebati.
Moje osobno iskustvo je to potvrdilo. Jednom sam se na
takmienju u dizanju utega iznenada razbolio. Na svakom
takmienju su doputena tri pokuaja. Kad sam prvi put bio na
redu nisam mogao podignuti utege. Do drugog pokuaja sam
imao tri minute vremena. U prvoj minuti sam se saalijevao,
osjeao sam se slabim i nemonim i srce me boljelo jer je go-
vorilo da u nakon svih dugih mjeseci pripreme odustati. U
drugoj minuti sam se sjetio tehnike usredotoenja na jednu
toku, smirio sam se i povezao s energijama koje vladaju u sve-
miru. Dok sam bio usredotoen na jednu toku, nisam osjeao
1 64
TEHNI KA USREDOTOENJ A NA JEDNU TOKU
nikakve bolove. Prije isteka tree minute, mirno sam i sabrano
s lakoom podigao uteg. Tada sam spoznao da usredotoeno
oputanje znai snagu.
Usredotoenjem na jednu toku postiemo stanje stal-
nog mira. Dosljednim izvoenjem te tehnike tijelo poinje
prihvaati usredotoenost. Isto stanje moete postii iskrenom
molitvom Bogu. Stalna budnost, nasuprot neusklaenim misli-
ma i osjeajima, poveava lunatost i gradi snanije, zdravije
tijelo.
1 65
27. POGLAVLJE
POSLJEDICE PSIHOTROPNIH DROGA
Zlouporaba marihuane, opijuma, kokaina, cracka, heroina i
drugih psihotropnih tvari uzrokuje jaku kiselost u tijelu i osla-
bljuje na imunoloki sustav. Kod este uporabe neizbjeno
je brzo unitavanje organizma. Takve neprekidne ovisnosti
u suprotnosti su svemu to nudim u ovoj knjizi. Vaa jedina
mogunost je smrt.
Tako puenje marihuane samo jednom mjeseno do te mje-
re oslabi nadbubrenu lijezdu i cijeli imunoloki sustav da ne
moemo oekivati dobro zdravlje. Taj podmukli opijat gurnuo je
nae stanovnitvo u veliku krizu i bit e potrebe godine potpune
apstinencije kako bismo popravili trenutni unitavajui ciklus.
Opijati su smrtonosniji od pucanja pitoljem. Nude tobonju
snagu i privid duhovnosti. Osjeaj beskonanog zadovoljstva,
koji uzrokuju kratko vrijeme, stvara jaku kiselost i unitava DNK.
Zbog opijata ne gubite samo zdravlje i, na kraju, svoj ivot, ve i
vlastitu osobnost i smisao ivota.
A najopasnije je to izgubite svoj sklad s Bogom - izvorom al-
kalnih radosti. Ako elite prestati s porocima i zapoeti ponovno
obnavljati lunate zalihe, preporuujem vam jednogodinju dije-
tu s oko 90 posto namirnica koje stvaraju lunatost. Va holistiki
lijenik moe vam pomoi u opsenom procesu lijeenja koji
e uslijediti.
Ne zavaravajte se. Ne napuhujem ovaj problem. Upravo je to-
liko ozbiljan kako sam ga prikazao.
Nije rije samo o naelu alkalizirajte ili umri te. Te opasne sup-
stance ugroavaju puno vie od samog fizikog opstanka. Njima
ugroavate temelje svoje psiholoke i duhovne biti.
167
28. POGLAVLJE
GLAZBA -
STVARA LI LUNATOST ILI KISELOST?
Krivo bi bilo tvrditi da jedna vrsta glazbe stvara lunatost,
a druga kiselost. Bolje je utvrditi kako je svaki pojedinac
usuglaen sa zvukom koji stvara ili lunate ili kisele reakcije.
Kako onda doznati to vam glazba ini? Rije je,
naime, o osjeajima koji vas obuzimaju prilikom sluanja.
Jeste li melankolini, uznemireni, je li vam loe? Jeste li sretni,
oputeni ili oduevljeni?
Klju je u prepoznavanju tog osjeaja, iako je prikriven.
Ako glazba stvara bilo kakav neugodan osjeaj, u organizmu
uzrokuje nastanak kiselina. Neskladan zvuk remeti djelovanje
enzima, hormona i osnovne funkcije organa, to dovodi do
unitavanja stanica.
Harmonina glazba oputa i sinkronizira ivce, organe i li-
jezde te na taj nain stvara lunatost. Posljedica su poveana
energija i ugoda.
Onaj tko je odrastao uz sluanje Lawrenca Welka i Be-
nnyja Goodmana, stoga moe razumjeti zato ga boli glava
uz glazbu koju sluaju njegova djeca. Heavy metal glazba s
neharmoninim vibracijama stvara kisele reakcije. Ako nakon
sluanja te vrste glazbe osjetite ljutnju, zbunjenost ili rastrese-
nost, to znai da na vas djeluje stvaranjem kiselosti.
Dok se oputate i uivate u svom lunatom zaloga-
ju, sluajte Beethovena, Mozarta ili udesnu glazbu za medita-
ciju s njenim smirujuim tonovima.
169
29. POGLAVLJE
KEMIJA PROFESIONALNOG PUTA
Khalil Gibran je u Proroku napisao: ... ako ne radi s
ljubavlju, ve s otporom, bolje je da ostavi svoj posao, sjed-
ne pred vrata hrama i prosi milostinju od ljudi koji rade s
veseljem.
Reakcija tijela na zahtjevnost posla koji obavljate, moe
poveati lunatost ili kiselost. Ako se osjeate preoptereeno,
premalo plaeni i mrzite svoj posao, u vaem se tijelu stva-
raju otpadne kiseline. Ako ste djelotvorni, volite svoj posao i
osjeate se cijenjeno, poveavaju se vae lunate zalihe.
Osjeaji oduevljenja, uspjeha i ugode, koji su posljedica
obavljenog posla, stvaraju lunatost. Napravite jo vie! Posao
ne obavljajte tek dobro, ve izvrsno. Zadovoljan radnik poisto-
vjeuje se sa Svetim Duhom.
Ako va posao ne ispunjava sva vaa oekivanja i obavljate
ga uz vei napor, ipak si postavite cilj da ete nai posao koji
e vas zadovoljavati. Kad unato nepovoljnim uvjetima budete
dobro obavljali posao, budite uvjereni da e vam Bog otvoriti
jo jedna vrata.
171
3 0 . POGL AVL JE
OB OJI M E Z DRAVO
Nai ivoti su pretakanje boja izmeu roenja i smrti. Nain
reagiranja na boje u tijelu stvara lunate ili kisele reakcije.
Na organizam se ponaa prema unutarnjim biokemijskim
potrebama, zbog kojih nas privlae boje koje reguliraju kiselo-
lunatu ravnoteu. Vibracije koje oblikuju boju stvaraju mole-
kularni uinak unutar svake stanice. Harmonine boje stvaraju
lunatost, a sve koje nameu nesklad, kiselost. Tako moete
osjetiti kako vas zovu zelene ume ili uto-crveni tonovi pusto-
poljina. Zato se okruite spektrom boja koje vas diu, oputaju,
daju vam snagu, mir i veselje.
Crna nije loa. Bijela nije dobra. Zelena nema samo
ljekovitu snagu. Crvena nije samo topla. Plava nije samo
utjena. uta miluje i jo tota. Za svakog pojedinca boja je
potpis. Tko zna? Moda nas upravo boja Mount Evercsta vue
na njegov vrh... ili nas magnetski privlai kako bismo dota-
knuli mjesec. Moda eznemo za bojama, kad kroz teleskop
promatramo udaljene galaksije koje prebiru melodije po stru-
nama naeg srca.
Mogue je da je enja za savrenim spektrom boja traenja
spektra boja lunatih osobina ovjeka, vraanje izgubljenog,
neega to ne moemo izraziti rijeima, hranjenje due svojom
lunatom manom?
17 3
5. DIO
DUHOVNI IMBENICI
LUNATOSTI I KISELOSTI
3 1 . POGL AVL JE
STANJE DU H A, K OJE STVARA L U NATOST
Ni strah ni ambicioznost ne potiu stanje duha koje stvara
lunatost. Do priznanja i slave moemo doi kad ostvarimo
prirodni karakter ljubavi. U tom stanju nae tijelo stalno pre-
plavljuje odgovarajua lunatost.
Tajna uspostavljanja i odravanja stanja koje stvara lunatost
jest predanost u obliku sluenja drugima. To ne znai da morate
dati sve to imate ili da trite okolo kao dobroinitelj. Sluenje
esto krivo poimamo. To nije samo ovjekoljubiv projekt iji
je cilj mijenjati svijet. Zapravo je rije o osnovnom nainu na
koji se ponaamo prema svom susjedu i samom sebi.
Topao, ljubazan osmijeh nekom tko misli da je sve izgu-
bljeno, iskren dodir ruke nekoga tko je izgubio nadu, novana
pomo nekom tko je u stisci, lijepa rije ili molitva za ivoti-
nje koje pate, iskren blagoslov hrane koju pripremate, rado-
sna pomo susjedu u popravku ograde, srdaan smijeh skupa
s bolesnim prijateljem. Sve to samo su neki primjeri sluenja
drugima.
Sluite s tom milju - svim svojim djelima pokaite
najvie i najbolje u sebi. Iskreno stanje duha koje stvara
lunatost je ono iznutra bogato, mirno i zadovoljno. Lunatost
e se pretakati po vaem tijelu, zaslaivati va ivot i vinuti vas
u nebesa.
17 7
3 2 . POGL AVL JE
Energija koju stvara molitva poveava lunatost svega ega
se dotakne - pa i hrane koju jedemo. Ako molitvu na brzinu
samo izrecitiramo iz navike, bez osjeaja, tad se prenese samo
malo energije. Da bi se hrana elektrino i kemijski promijenila
u lunatu, moramo iskreno osjetiti molitvu. Prije jela izrecite
iskrenu molitvu nebeskom Stvoritelju, a potom okusite slatku
razliku.
Snimili su Kirlianove fotografije vode koje otkrivaju skri-
vena elektromagnetska polja prije no to ju je blagoslovio
sveenik i nakon toga. Rezultati su bili zapanjujui. Nakon
blagoslova su u svetoj vodi bili vidljivi plavi krievi. Fo-
tografirali su takoer auru ruku prije vjerske seanse lijeenja
- ruke su tada odavale samo malo svjetlosti, dok su nakon se-
anse jako svijetlile. To je uinak molitve. Bio sam svjedok po-
laganju ruku kao metode lijeenja i sa strahopotovanjem sam
gledao kako se mnogo akutnih stanja poboljalo ili potpuno
nestalo.
Usklaenost sa Svetim Duhom najjai je i najbri nain da po-
stignemo tjelesnu reakciju koja stvara lunatost. Sveto bivstvo u
svom najistijem obliku, to molitva zasigurno jest, trenutano
preobraava kisele otpadne produkte. To vodi u sponta-
no lijeenje bilo koje tjelesne, osjeajne ili duhovne patnje i
bolesti.
1 79
M OL ITVA: SAK RAM ENT K OJI STVARA
L U NATOST
3 3 . POGL AVL JE
POM L A IVANJE
Koliko daleko moe ii? U kolikoj mjeri lunatost moe
utjecati na trajno zdravlje, snagu ili ak na ivotni vijek? O d-
govor za svakog pojedinca ne mogu predvidjeti - ak i ako
bi se netko od prvog dana svog ivota potpuno pridravao
naina stvaranja lunatosti i idealne prehrane. Ali postoje
predvianja o tome to se moe dogoditi. O sim zdravog, kva-
litetnog ivota, postoji jo jedna mogunost.
Vrlo vjerojatna mi se ini sposobnost neprestane stanine
obnove. Ideja nije tako nerealna kao to izgleda na prvi pogled.
Drugim rijeima, preobrazbom naih unitavajuih osjeajnih
karakteristika i usklaenou nae prehrane i osjeaja s Bo-
gom, stanina obnova moe nadii dnevno ili tjedno stanino
propadanje. To vodi u stalno fiziko pomlaivanje. O sobno bi-
ram tu mogunost. A vi?
181
POPRATNA RLJE AUTORA
Kad budete ostvarivali pristupe predstavljene u ovoj knji-
zi, pazite da sagledate stvari u pravom svjetlu. Osjetite svoj
put kroz pojedine savjete. Ne radite sve odjednom, u jednom
danu ili tjednu. Prevelika nestrpljivost moe samo usporiti na-
predak.
Prvo procijenite svoju kiselo-lunatu ravnoteu i pridravajte
se pravila 80: 20. Pratite kako vae tijelo reagira na nov nain
prehrane. Dobro zdravlje je proces, a ne brzi popravak. Ni sam
nisam doveo svoj organizam u lunatiji okoli preko noi. Tre-
balo mi je vremena za prihvaanje i iskuavanje zamisli.
Ali te su metode provjerene i djelovat e. Nakon dugotraj-
nog promatranja utvrdio sam da najlunatije reakcije postiemo
sljedeim radnjama i sastojcima u sljedeem redoslijedu:
a) molitva / meditacija / kontemplacija;
b) prehrana (ukljuujui homeopatiju);
c) tjelovjeba;
d) zahvati iia tijelu (ukljuujui sve elektromagnetske
metode).
A prije svega, svaki korak u lunatom nainu ivota vodit e
do tjenje povezanosti s Bogom. Slavite Boga izvrsnim zdrav-
ljem!
183
DODATAK
Dodatak 1 - SIM PTOM I Z AK ISEL JENOSTI
Za lake utvrivanje stupnja zakiseljenosti vaeg organizma
simptome smo podijelili na poetne, odn. blae, srednje ozbilj-
ne i teke.
Poetni / blai simptomi:
1 . Akne
2 . Uznemirenost, drhtavica
3 . Bolovi u miiima
4 . Hladne ruke i noge
5. Vrtoglavica
6. Pomanjkanje energije (snage)
7. Bolovi u zglobovima, koji se ire
8. Alergije na hranu
9. Preosjetljivost na kemijske tvari (aromatine tvari, plinove)
1 0. Hiperaktivnost
1 1 . Napadi panike
1 2 . Predmenstrualni i menstrualni grevi
1 3 . Predmenstrualni sindrom i depresija
1 4 . Pomanjkanje spolnog nagona
1 5. Napuhanost
1 6. garavica
1 7. Proljev
1 8. Zatvor
1 9. Peckanje kod mokrenja
2 0. Snaan miris mokrae
2 1 . Blage glavobolje
2 2 . Brz gubitak daha
2 3 . Ubrzano lupanje srca
1 85
24. Nepravilan ritam srca
25. Bijeli sloj na jeziku
26. Teko jutarnje ustajanje
27. Osjeaj teine u glavi
28. Metalan okus u ustima
Srednje ozbiljni simptomi:
1. Osip (virusi Herpes I i II)
2. Depresija
3. Gubitak pamenja
4. Gubitak koncentracije
5. Migrene
6. Nesanica
7. Smetnje u osjetilima mirisa, okusa, vida, sluha
8. Astma
9. Bronhitis
10. Hunjavica
11. Bolovi u uima
12. Koprivnjaa
13. Otekline
14. Virusne zaraze (hunjavica, gripa)
15. Bakterijske zaraze (stafilokokne, streptokokne)
16. Gljivine zaraze (Candida albicans, atletsko stopalo,
zaraze rodnice)
17. Impotencija
18. Upala mokrane cijevi (uretritis)
19. Upala mokranog mjehura (cistitis)
20. Zaraze mokranih organa
21. Upala eluane sluznice (gastritis)
22. Upala debelog crijeva (kolitis)
23. Prekomjerno ispadanje kose
24. Psorijaza
DODATAK
25. Endometrioza
26. Mucanje
27. Ukoenost i probadanje
28. Upala sinusa (sinusitis)
Simptomi tekih bolesti:
1. Crohnova bolest
2. Shizofrenija
3. Poremeaj uenja
4. Hodgkinova bolest
5. Sistemski eritematozni lupus
6. Multipla skleroza
7. Sarkoidoza
8. Reumatoidni artritis
9. Miastenija gravis
10. Sklerodermija
11. Leukemija
12. Tuberkuloza
13. Sve ostale vrste raka
186
187
Dodatak 2 - SIMPTOMI HIJATALNE KILE
Pregledajte popis. Ako utvrdite da su nabrojeni simptomi
slini vaima, moete zakljuiti da su vai problemi povezani s
vagusnim ivcem ili hijatalnom kilom. Pravilna kiselo-lunata
ravnotea u vaem organizmu je naruena, nastaju otpadne ki-
seline koje uzrokuju nastanak bolesti.
POPIS SIMPTOMA HIJATALNE KILE
Probavne smetnje
1. Podrigivanje
2. Napuhanost
3. Osjetljivost u predjelu trbuha
4. Vjetrovi
5. Regurgitacija (vraanje sadraja eluca u usnu
upljinu bez povraanja)
6. Stucanje
7. Gubitak ili smanjenje teka
8. Slabost
9. Povraanje
10. Proljev
11. Zatvorenost
12. Grevi kod djece
Potekoe s disanjem i krvotokom
13. Oteano duboko disanje
14. Opi umor i iscrpljenost
15. Sklonost gutanju zraka
16. Alergije
17. Suh, nadraujui kaalj
18. Osjeaj punine u dnu grla
188
DODATAK
19. Bol ili osjeaj peckanja u gornjem dijelu prsiju
20. Pritisak u prsima
21. Bolovi na lijevoj strani prsa
22. garavica
23. Pritisak u predjelu prsne kosti
24. Bolovi u pluima
25. Ubrzano lupanje srca
26. Brzo poveanje krvnog tlaka
27. Bolovi u lijevom ramenu, lijevoj ruci, na lijevoj strani vrata
Strukturne kronine bolesti
28. Bol u eljusnom zglobu
29. Bruksizam - kripanje zubima u spavanju
30. Bolovi u zglobovima
31. Bolovi u kraljenici - lokalizirani ili u cijelom
predjelu kraljenice
32. Glavobolje
Stres
33. Vrtoglavica
34. Slabost
35. Duevna zbunjenost
36. Napadi tjeskobe
37. Nesanica
38. Hiperaktivnost kod djece
189
Drugi zdravstveni problemi
3 9. elja za ec'erom ili alkoholom
4 0. Candida albicans (najea vrsta gljivica, koja
uzrokuje lokaliziranu i generaliziranu kandidozu kod ljudi)
4 1 . Menstrualne potekoe ih tekoe s prostatom
4 2 . Potekoe u mokrenju
4 3 . Promuklost
4 4 . Debljina
190
DODATAK
Dodatak 3 - POSTOC I SAH AROZ E
IL I B RK * STU PNJEVI
(hidrirani ili vodeni oblik)
191
Voe Slabo Izvrsno
Jabuka 6 18
Avokado 4 1 2
Banana 8 1 4
Dinja 8 16
Casaba 8 1 4
Trenje 6 16
Kokos 8 1 4
Groe 8 2 4
Grejp 6 1 8
Medljika 8 1 4
Kumquat (vrsta male narane) 4 1 2
Limun 4 1 2
Limeta 4 1 2
Mango 4 1 4
Narana 6 2 0
Papaja 6 2 2
Breskva 6 1 8
Kruka 6 1 4
Ananas 1 2 2 2
Groice 60 80
Maline 6 1 5
Jagode 6 1 6
Rajica 4 1 8
Lubenica 8 1 6
Povre Slabo Izvrsno
paroge 2 12
Cikla 2 12
Papar u zrnu 4 12
Brokule 6 12
Kupus 6 12
Mrkva 4 18
Cvjetaa 4 12
Celer 4 12
Klipovi kukuruza 4 20
Kukuruz, mladi 6 24
Kravlji graak 4 12
Endivija 4 12
Terenski graak 4 12
Zelene mahune 4 14
Ljuta paprika 4 12
Koleraba 6 12
Zelena salata 4 12
Crveni luk 4 13
Perin 4 12
Kikiriki 4 12
Krumpir, Irski 3 7
Krumpir, crveni 3 7
Krumpir, slatki 6 14
Sorta zelene salate 4 12
vedska repa 4 12
Tikvice 6 14
Slatki kukuruz 6 24
Repa 4 12
192
DODATAK
Dodatak 4 - Recepti
RECEPTI
Uz svaki sastojak navedena je lunato-kisela vrijednost,
isto kao u poglavlju 8. Na kraju svakog recepta je prosjena
vrijednost jela, koja pokazuje uzrokuje ili lunatost ih kiselost.
Vrijednosti su zaokruene na priblino 0,5. Tako moemo za
svaki recept brzo utvrditi lunatost ili kiselost jela. Molim vas,
ne zaboravite da svaka kuhana hrana zahtijeva uporabu bar
jednog od dodataka (betain hidroklorid i/ili probavni enzimi),
koji su navedeni u poglavlju 11.
RECEPTI ZA DORUAK
Tropska mjeavina
114 papaje ( 7,0 ) 1/2 alice soka papaje
114 ananasa ( 6,5) 2 kocke leda
1/4 banane ( 6,0 )
Pomijeajte sve sastojke sa sokom papaje i ledom.
Za jednu osobu.
Prosjena vrijednost 6,5.
193
Voe i bjelanevine
1 banana (6 , 0 ) 112 alice jogurta (4 , 0 )
1/2 alice vonog soka (6 , 0 ) 1/3 ananasa (6 , 5 )
1/4 alice sjemenki suncokreta (3 , 0 ) led
1 lica sojinog proteinskog praha (4 , 5 )
Pomijeajte sve sastojke i dodajte led, ako je potrebno.
Za dvije osobe.
Prosjena vrijednost: 5,0.
F rancuski toast
4 komada kruha od klica (2 , 5 ) malo masla (4 , 0 )
2 jaja (2 , 5 ) javorov sirup (3 , 0 )
1/4 alice sojina mlijeka (4 , 5 )
Jaja i mlijeko dobro promijeajte. U zagrijanu posudu sta-
vite maslac. Namoite svaki komad kruha u mjeavinu jaja i
popecite da dobije smeu boju. Posluite s medom ili javoro-
vim sirupom.
Za dvije osobe.
Prosjena vrijednost: 3 ,5.
1 94
Vona kaica
1 0 jagoda (5 , 5 ) 2 banane (6 , 0 )
2 , 5 dl vodnog soka (5 , 0 ) 1 breskva (5 , 5 )
led 1 kivi (6 , 5 )
2 krike ananasa (6 , 5 ) 6 lica sojinog
bjelanevinastog praha (4 , 5 )
Izmijeajte sve sastojke u kau. Za etiri osobe.
Snaga itarica
1 alica smrvljene zobi (2 , 0 )
1/8 alice sjemenki suncokreta (3 , 0 )
1/8 alice peninih klica (2 , 0 )
1/4 alice groica (6 , 5 )
I banana (6 , 0 )
1/8 alice badema (5 , 0 )
1/8 alice ljenjaka (3 , 0 )
1/8 alice brazilskih oraia (3 , 0 )
3 nasjeckane datule (6 , 0 )
1/8 alice suhih marelica (6 , 0 )
Izmijeajte sve sastojke i ponudite s jabunim motom ili
jogurtom zaslaenim javorovim sirupom.
1 95
Vono- itna kaa
3 alice sirove zobene kae (2 , 0 )
1/2 alice sjemenki suncokreta (3 , 0 )
1/2 alice kokosovog brana (3 , 5 )
1/3 alice meda (5 , 0 )
1 /2 alice nasjeckanih oraha (3 , 5 )
1/2 alice groica (6 , 5 )
1/2 alice sjemenki sezama (4 , 5 )
1/2 alice sjemenki bue (3 , 0 )
3 /4 kavene liice mineralne soli (5 , 0 )
1/2 alice nasjeckanih badema (5 , 0 )
1 /2 alice nasjeckanih datula (7 , 0 )
Sameljite sve sjemenke i kokosovo brano. Dodajte osta-
le sastojke i izmijeajte. Maslac u tankom sloju premaite po
papiru za peenje i pecite 2 0 minuta na 1 2 0C ili dok se masa
blago zapee. O hladite i pohranite u zatvorenu posudu.
Umjesto javorovog moete koristiti jemeni sirup. Prije
peenja pokapajte maslac preko mjeavine. Posluite s mlije-
kom od ljenjaka ili soje.
1 96
Sladoled s voem
1 zrela banana (6 , 0 )
1/2 alice skute (3 , 5 )
1 ajna liica peninih klica (2 , 0 )
1/2 alice narezanih jagoda (5 , 5 )
2 - 3 lice jogurta (4 , 0 ) izmijeanog
s 1 ajnomliicom cimeta (4 , 5 )
1 /4 alice narezanog groa (6 , 0 )
1 lica nasjeckanih oraha (3 , 5 )
1 ajna liica javorova sirupa (3 , 0 )
Nareite bananu na pola po duini i stavite u duboki tanjur.
Izmijeajte skutu s groem, peninim klicama i cimetom.
Masu oblikujte u grudice i poloite u sredinu izmeu polovica
banane. Prelijte jagodama i jogurtom. Pospite jo orasima.
Za jednu do dvije osobe.
Voni napitak
1 umance (4 , 5 ) 1 zrela banana (6 , 0 )
1/4 alice jogurta (4 , 0 ) 2 ajne liice meda (5 , 0 )
led
Izmijeajte sve sastojke tapnim mikserom.
Za dvije osobe.
1 97
Dobra dnevna juha
6 zrelih breskvi (5,5)
1-2 lica meda (5,0)
1/4 ajne liice cimeta (4 ,5)
1 zrela dinja (7,0)
1 alica soka od narane (5,5)
6 lica limunovog soka ili
sok jednog velikog limuna (7,5)
smrvljeni mukatni orai
borovnica kao prilog
Nareite breskve u tavu i dodajte limunov sok, med, cimet
i mukatni orai. O stavite da uzavre i pirjajte 1 0 minuta.
O hladite. Promijeajte mjeavinu i stavite je u duboki tanjur.
Nareite 3 /4 dinje i kau prelijte sokom od narane. Dodajte
kai od breskve. Nareite i dodajte jo preostalu dinju. Pokrijte
i ohladite. Servirajte dobro ohlaeno.
Za est osoba.
Vone kuglice
1/3 lubenice (7,5) 1 dinja (7,5)
1 medljika (medna rosa) (7,0) 1 mango (7,0)
Voe izreite u obliku kuglica. Pojedite s velikim uitkom!
Za etiri osobe.
198
DODATAK
Voe s pahul j i cama
1 jabuka (5,5) 1 ljiva (3 ,5)
1 breskva (5,5) 1 banana (6,0)
1/4 alice borovnica (3 ,5) 1/4 alice groa (6,0)
1 alica pahuljica (4 ,5) 1 alica jogurta (4 ,0)
1 liica javorova sirupa (3 ,0)
1/4 alice nasjeckanih oraha (3 ,5)
Neoguljeno voe razreite, odstranite kotice i njime napu-
nite dva duboka tanjura. Pospite pahuljicama. Prelijte jogur-
tom i zasladite javorovim sirupom. Pospite orasima.
Za dvije do tri osobe.
Z obeni vafli
4 alice zobi (2,5) 4 alice sojina mlijeka (4,5)
1/4 alice ulja (4,0) 2 ajne liice soli (5,0)
Izmijeajte sastojke. O stavite da odstoji preko noi. Raspo-
redite mjeavinu po vruem pekau. Pecite 5 - 6 minuta.
Za etiri do est osoba.
199
Palainke
1 alica brana* ( 2,5)
1 ajna liica praka za pecivo
javorov sirup ( 3,0 )
1 jaje ( 2,5) - nije obavezno
1/4 alice peninih klica ( 2,5)
1 ,5 alice sojinog mlijeka ( 4,5)
1 lica ulja od af ranike ( 4,0 )
maslac ( 4,0 )
Izmijeajte suhe sastojke. Posebno izmijeajte mlijeko, jaje
i ulje te u tu masu umijeajte jo suhe sastojke. Masu ispecite u
vruoj tavi. Posluite s maslacem i sirupom ili medom.
Za dvije osobe.
Vaf li
Potrebni su vam isti sastojci kao kod palainki, samo pri-
likom pripreme mase trebate odvojiti umance i bjelanjak.
Bjelanjak istucite i na kraju lagano umijeajte u masu. Tako
pripremljenu masu ispecite u tavi za vafle.
* Koristite punozrnato penino brano ili pak obino glat-
ko brano. Za izradu vlastitog glatkog brana trebate: smjesu
1/3 alice sojinog brana, 1/3 alice riina brana i 1/3 zobenog
brana.
200
DODATAK
RECEPTI ZA RUAK I VEERU
Salata od kupusa
2 alice narezanog crvenog kupusa ( 5,5)
2 alice narezanog zelenog kupusa ( 5,5)
1 nasjeckana crvena paprika ( 5,5)
1 nasjeckana stabljika celera ( 6,0 )
3 narezana mlada luka ( 5,0 )
1 naribana mrkvica ( 6,0 )
2 lice nasjeckanog perina ( 7,0 )
1/4 ajne liice sjemena celera ( 5,5)
preljev od enjaka ( 5,0 )
Izmijeajte povre i dodajte puno preljeva. Mogunost
kombiniranja: dodajte rajicu i zaine, npr. kopar, bosiljak ih
estragon.
Biljni preljev s enjakom
1 jaje ( 2,5) 1/2 ajne liice suhe g oruice ( 3,0 )
1 lica jabunog octa ( 5,5) 1/2 alice maslinova ulja ( 5,0 )
1 lica nasjeckanog mladog luka ( 5,0 ) 1 eanj smrvljenog enjaka ( 6,0 )
1 lica limunova soka ( 7,0 ) 1 lica svje eg a perina ( 7,0 )
1 lica svje eg bosiljka ( 5,5)
U mikseru polako promijeajte jaje i goruicu te postupno
dodajte ulje. Dodajte ostale sastojke, dobro ih izmijeajte i
ohladite. Smjesu koristite kao preljev za zelenu salatu ih ku-
hano povre.
201
Salata od krastavaca i avokada
1 krastavac (5 , 0 ) 1 avokado (6 , 0 )
1 do 2 rajice (4 , 5 ) kopar (5 , 5 )
zelena salata ili klice (6 , 0 ) majoneza (4 , 5 )
Narezanu rajicu i zelenu salatu (ili klice) izmijeajte s
preljevom. Preljev pripremite tako da nareete avokado i kra-
stavce na kocke, pospete koprom, zainite paprikom i solju te
pomijeate s majonezom.
Prosjena vrijednost 5,0.
Tostadas s povrem
1 velik krumpir (5 , 5 ) klice lucerne (6 , 0 )
zelena salata (6 , 0 ) avokado ili gvakamole (6 , 0 )
pikantni umak (nije obavezan) (5 , 0 ) 2 nasjeckana mlada luka (5 , 0 )
rajica (4 , 5 ) kukuruzne tortilje (2 , 5 )
Prvo poprite krumpir u maslinovu ulju. Kukuruzne tortilje
nadijevajte prenim krumpirom, klicama lucerne, nasjeckanim
mladim lukom, avokadom, zelenom salatom i rajicom. Prelij-
te pikantnim umakom.
Za dvije osobe.
2 02
DODATAK
Gvakamole
2 - 3 zrela avokada (6 , 0 ) 1 zrela rajica (4 , 5 )
4 lice nasjeckanog crvenog luka (4 , 5 ) 1 eanj enjaka (6 , 0 )
3 /4 ajne liice morske soli (5 , 0 ) 1 /4 ajne liice papra (7 , 0 )
2 - 3 lice limunova soka (7 , 5 )
Sve sastojke, osim rajice, dobro izmijeajte. Dodajte
rajicu i pospite perinom. Gvakamole posluite s kukuruznim
ipsom, mrkvom ili drugim meksikim jelima.
Za etiri osobe.
Juha od rajice i avokada
5 velikih, zrelih, narezanih rajica (4 , 5 )
1 zreli narezani avokado (6 , 0 ) 1 mladi nasjeckani luk (5 , 0 )
1/4 ajne liice sjemena kopra (5 , 5 ) morska sol za okus (5 , 0 )
1/4 samljevenih badema (5 , 0 ) 1 alica govee juhe ili vode
1 ajna liica smeih morskih alga (7 , 0 ) papar (7 , 0 )
etiri rajice i ostale sastojke dobro izmijeajte i zgrijte.
Prije serviranja dodajte jo petu rajicu.
2 03
Juha od rajice
3 lice maslinova ulja (5 , 0 ) 3 - 6 enja nasjeckanog enjaka (6 , 0 )
8 alica soka od rajice (4 , 5 ) 1 lica slatke paprike
svjee nasjeckan perin (7 , 0 ) 1/3 alice riina vina (3 , 0 )
prepeene kocke kruha (2 , 0 ) svjee nariban parmezan (3 , 5 )
Na naglo poprite enjak na maslinovu ulju, pazite da ne
posmei. Umijeajte papriku i prite jo minutu, umijeajte
sok od rajice i podgrijte. Dodajte vino. Neka vrije 5 do 1 0
minuta. Prilikom serviranja dodajte prepeene kocke kruha, sir
i perin.
Za est osoba.
B istra juha od povra
1 1 temeljca od povra (5 , 5 ) 2 enja enjaka (6 , 0 )
1 crveni luk, nasjeckan (5 , 0 ) 1 lica Dr. B ronner's vode
M ineral B oullion (6 , 5 )
1 lica limunova soka (7 , 5 ) ili jabunog octa
Sve sastojke stavite u lonac s dovoljno vode. Kuhajte jedan
sat. O hladite i promijeajte. Uklonite povre. Popijte toplo.
O statak juhe pohranite u hladnjaku.
2 04
DODATAK
Nasjeckano povre
1 veliki crveni luk (4 , 5 )
1 alica narezanih gljiva (4 , 5 )
1/2 alice narezane mrkve (6 , 0 )
sojin umak (4 , 5 )
basmati ria (2 , 5 )
1 alica nasjeckanog celera (6 , 0 )
1/2 alice vodnog kestenja (5 , 0 )
1/2 alice graka eerca (6 , 0 )
4 - 6 alica klica graha raung (5 , 0 )
1 1 /2 lica ulja afranike (4 , 0 )
Sve sastojke, osim klica, kuhamo tako dugo dok ne
omekaju. Dodajte klice, ulje i sojin umak za okus. Mijeajte
da se klice zgriju. Servirajte s pirjanom basmati riom ili he-
ljdinim rezancima soba (japanski rezanci soba).
Za etiri osobe.
K ozice u umaku
1 kg svjeih kozica (2 , 0 ) 1 lica morske soli (5 , 0 )
1/2 alice soka rajice (5 , 0 ) 1 lica hrena (4 , 5 )
1 - 2 lica limunova soka (7 , 5 ) led
Kad voda uzavre, dodajte sol i kozice. Smanjite temperatu-
ru i kuhajte 5 minuta da kozice dobiju naranastu boju. O dlijte
vodu i dodajte kocku leda. Kozice prelijte umakom koji pripre-
mite od soka rajice, hrena i limunova soka.
Za tri osobe.
Prosjena vrijednost 4 ,5.
2 05
Gazpacho
5 rajica ( 4,5) 1 zelena paprika ( 5,5)
2 krastavca ( 5,0 ) 2 mlada luka ( 5,0 )
2 enja enjaka ( 7,0 ) sok dviju limeta ( 7,0 )
1/4 alice nasjeckanog perina ( 7,0 ) morska sol ( 7,0 )
1/4 ajne liice papra ( 7,0 ) jog urt ( kiselo vrhnje) ( 4,0 )
1/3 alice maslinova ulja ( 5,0 )
Rajicu, zelenu papriku i krastavce nareite na velike ko-
made i sameljite u multipraktiku. Smjesi dodajte sljedee
(proizvoljno ili sve) svjee bilje: timijan, bosiljak, luk vlasac,
kopar, metvicu, origano. Ohladite i posluite s jogurtom ili ki-
selim vrhnjem. Mogunost: upotrijebite 3 zelene rajice i 1 ili
2 avokada umjesto 5 rajica.
Juha od povra
1 lica maslaca ( 4,0 )
1 nasjeckani crveni luk ( 4,5)
1 naribana cikla ( 5,5)
1/2 alice narezanog kupusa ( 5,5)
2 nasjeckana perina ( 7,0 )
nasjeckani listovi pinata ( 6,0 )
2 nasjeckane rajice ( 4,5)
I alica naribane mrkve ( 6,0 )
II vode
1/2 alice nasjeckanog celera ( 6,0 )
1 alica svje eg g raka ( 5,5)
enjak u prahu i drug i zaini ( 5,5) .
Rastopite maslac i dodajte povre. Na niskoj temperaturi
pirjajte 5 minuta, zainite, prelijte vruom vodom i servirajte.
206
DODATAK
Salata od tjestenine
1 kg tjestenine s artiokama ( 3,0 ) 1/3 alice maslinova ulja ( 5,0 )
1/2 ajne liice soli ( 5,0 ) 1 mali nasjeckani crveni luk ( 5,0 )
1 velika nasjeckana zelena paprika ( 5,0 ) 1 ajna liica bosiljka
ili 4-5 svje ih listova ( 5,5)
1/2 alice svje eg , nasjeckanog perina ( 7,0 ) 2/ 3 alice svje eg g raka ( 5,5)
papar ( 7,0 ) 1/2 alice narezanih g ljiva ( 4,5)
Kuhajte tjesteninu 5-8 minuta. Odlijte vodu, isplahnite i
umijeajte maslinovo ulje. Pokrijte i ohladite (oko 30 minu-
ta). Dodajte jo ostale sastojke i dobro promijeajte. Ponudite
hladno.
(Napomena: Ako vam se uri, stavite na 15 minuta salatu u
zamrziva i pomijeajte je svakih 5 minuta).
Za etiri osobe.
207
Veernja pita
Tijesto za pitu ( promjera 25 cm) od
peninog brana ( mo e punozmato)
3 jaja ( 2,5)
1 25 g povra, npr. pinata ( 6,0 ) ,
nasjeckana i pirjana brokula ( 5,5) ,
crveni luk ( 4,5) , g ljive ( 4,5)
papar ( 7,0 )
50 g sojinog sira cheddar ( 4,5) ili
1 25g naribanog vicarskog sira, ( 3,5)
1 alica sojinog mlijeka ( 4,5)
rajice ( 4,5)
bilje ( 5,5)
maslac ( 4,0 )
morska sol ( 5,0 )
Zaine (mauran, bosiljak, kopar, luk vlasac, timijan, perin,
origano itd.) umijeajte u maslac, dodajte sol i papar.
smijeajte 3 jaja sa 1 alicom sojina mlijeka. Pospite po-
lovicu sira na dno posude, dodajte povre i ostali sir, prelijte
mjeavinom mlijeka i jaja. Pecite 35- 40 minuta na 190 C.
Za est osoba.
2 0 8
Tacos s povrem
6-1 0 kukuruznih tortilja ( 3,0 )
ili ( konzerviran) ( 4,5)
1/2 alice nasjeckanog perina ( 7,0 )
1 25 g sojinog sira jalapeno ( 4,5)
1 avokado ( 6,0 )
pikantni umak ( 4,5)
1 alica narezane zelene salate ( 6,0 )
1 mrkvica, naribana ( 6,0 )
1 rajica ( 4,5)
klice lucerne ( 6,0 ) .
Podgrijte ili i naribajte sir. Sve sastojke sloite na veliki
pladanj i oblikujte svoju kombinaciju tortilja s razliitim na-
djevima.
Za tri osobe.
Sendvi s povrem i maslacem od kikirikija
1 nita ra enog kruha ( 3,0 )
1/4 alice maslaca od kikirikija ( 2,5)
debela ploka rajice ( 4,5)
1-2 ajne lice nasjeckanog poriluka ( 5,0 )
1/4 alice klica lucerne ( 6,0 )
Ispecite kruh i izmijeajte kikiriki maslac s porilukom.
Namaite na kruh i obloite plokama rajice. Pecite dok se
rajica ne zagrije.
Za jednu osobu.
2 0 9
K rui od lee
2 alice isklijane kuhane lee
(lagano izgnjeena) 5 , 0
1 alica kuhane smee rie (2 , 5 )
1 naribani crveni luk (4 , 5 )
1/4 alice nasjeckanog perina (7 , 0 )
3 ajne lice nasjeckanih oraha (3 , 0 )
1/4 alice tofua (4 , 5 )
1 /2 rijetke juhe od povra (5 , 0 )
1 /4 ajne liice estragona (5 , 5 )
1/2 ajne liice morske soli (5 , 0 )
1 lagano izlupano jaje (2 , 5 )
U leu umijeajte tofu i juhu. Dodajte jo ostale sastojke i
dobro promijeajte. Smjesu stavite u nauljenu posudu i pecite
4 5-60 minuta na 1 90C.
Za est osoba.
2 1 0
DODATAK
K rem juha od graka
1 ajna lica maslaca (4 , 0 ) 1 alica nasjeckanog crvenog luka (4 , 5 )
1/2 ajne lice morske soli (5 , 0 ) 1 1 /2 alica vode
2 alica slatkog graka (5 , 5 ) sol, kajenski papar i svjei bosiljak, kopar,
timijan, estragon, perin (5 , 5 )
1 alica sojinog mlijeka (4 , 5 ) ili 1/2 alice sojinog mlijeka i 1/2 alice jogurta.
Na slanom maslacu poprite crveni luk da omeka. Dodajte
ofuren graak skupa s vodom. Pokrijte i neka vrije 1 0 minu-
ta. Polovicu te juhe stavite u mikser i smjesom zgusnite bistri
dio juhe. Dodajte jo sojino mlijeko i odmaknite sa tednjaka.
Podgrijte prije serviranja i po elji zainite.
Za etiri osobe.
2 1 1
K ukuruzna juha
1/2 slatke crvene paprike,
sitno nasjeckane (5 , 5 )
2 ajne lice ulja od repice (4 , 5 )
2 ajne liice sojina umaka tainari (4 , 5 )
2 ajne liice punozrnatog brana (2 , 0 )
nariban mukatni orai (3 , 0 )
1 ajna lica maslaca (4 , 0 )
1 maleni crveni luk, nasjeckan (5 , 0 )
1 1/2 alice svjeeg kukuruza (5 , 5 )
1/2 alice jogurta (4 , 0 )
1 alica sojinog mlijeka (4 , 5 )
perin kao dodatak (7 , 0 )
Na ulju i maslacu isprite crveni luk i papriku, da omeka.
Umijeajte brano, 2 -3 minuta prite na laganoj vatri i polako
dodajte mlijeko. alicu kukuruza i jogurt izmijeajte u multi-
praktiku i dodajte kremastoj mjeavini. Dodajte jo preostali
kukuruz. Zgrijte i zainite mukatnim oraiem i perinom.
Za etiri osobe.
Pire s biljem
4 - 5 crvenih ili mladih krumpira,
neoguljenih (5 , 5 )
1/4 alice jogurta ili
sojinog mlijeka (4 , 5 )
1 stabljika celera, nasjeckanog (6 , 0 )
1 2 5 g maslaca (4 , 0 )
1/2 crvenog luka, nasjeckanog (5 , 0 )
svjee ili suho bilje (5 , 0 )
Krumpir, narezan na komadie, kuhajte 1 5 minuta. O cije-
dite krumpir i u vruu tavu dodajte maslac, origano, bosiljak,
timijan, nasjeckan crveni luk i celer. Poprenom crvenom luku
dodajte krumpir i mlijeko ili jogurt i zgnjeite da dobijete
pire.
Za etiri osobe.
2 1 2
Salata od povra
lisnata zelena salata (6 , 0 )
listovi pinata (6 , 0 )
mrkva, naribana (6 , 0 )
nasjeckana zelena paprika (5 , 5 )
nasjeckan mladi luk (5 , 0 )
jeruzalemske artioke (5 , 0 )
preljev za salatu (4 , 5 )
klice lucerne (6 , 0 )
nasjeckani perin (7 , 0 )
rotkve, narezane (5 , 0 )
nasjeckana brokula (5 , 5 )
sjemenke suncokreta (3 , 0 )
rajice (4 , 5 )
Pomijeajte sve sastojke u velikom dubokom tanjuru.
Posluite s omiljenim preljevom.
Tofu kugle
3 paketia tofua zgnjeenog (4 , 5 )
1 zelena paprika, nasjeckana (5 , 0 )
1/4 alice nasjeckanog
svjeeg perina (7 , 0 )
8 poriluka, nasjeckanih (5 , 0 )
3 lice sojinog umaka tamari (4 , 5 )
2 lice kikiriki maslaca (2 , 5 )
1/2 alice nasjeckanog vodenog kestenja
ili mrkve (5 , 0 )
1 1 /2 alica gljiva, nasjeckanih (4 , 5 )
Izmijeajte sve sastojke i oblikujte kugle promjera 5 centi-
metara. Stavite na nauljeni list za peenje. Pecite 4 5 minuta na
1 90C da dobiju zlatno-smeu boju.
2 1 3
Umak
1 1 / 2 alica vonog soka ( 7,0 )
( ananas, narana, papaja ili jabuka)
1/4 sojina umaka tamari ( 4,5)
2 lice kuzu praha rastopljenog
u 2 lice hladne vode ( 7,0 )
1/4 alice ri ina sirupa ( 5,0 )
1/3 alice jabunog octa ( 5,0 )
1 eanj enjaka, nasjeckan ( 6,0 )
Sve sastojke osim kuzua stavite u tavu. Kad uzavre,
umijeajte rastopljeni kuzu i neka polako vrije da se umak zgu-
sne. Prelijte umak preko kuglica tofua i servirajte.
Lepinja s avokadom
1 velika, zrela rajica ( 5,0 )
1 alica perina, nasjeckanog ( 7,0 )
3 lepinje, razrezane na polovice ( 2,0 )
majoneza ( 4,5)
list salate ( 6,0 )
1 srednje velika mrkva, naribana ( 6,0 )
1 zreli avokado ( 5,0 )
klice lucerne ( 6,0 )
preljev za salatu ( 4,5)
Nareite rajicu i avokado. Premaite lepinju majonezom.
Napunite svaku polovicu preostalim sastojcima. Prelijte svo-
jim omiljenim preljevom.
2 14
DODATAK
Slanutak sa sezamovim maslacem ( humus)
2 alice kuhanog slanutka ( 3,5)
1/2 alice maslaca od sezama ( 4,5)
1/2 alice obine vode ih vode
koja je ostala od kuhanja slanutka
1/4 alice svje eg perina,
nasjeckanog ( 7,0 )
4-5 lica limunova soka ( 7,5)
2 enja enjaka, protisnutog ( 6,0 )
1 ajna liica bio soli ( 5,0 )
1 1 / 2 - 2 lice misa ( 5,0 )
1/8 ajne liice kajenskog papra ( 7,0 )
U multipraktiku ili mikseru usitnite zrna i tekuinu. Dodajte
ostale sastojke i mijeajte da nastane umak. Stavite u hladnjak
i koristite kao namaz.
Za etiri osobe.
Salata od kupusa
1 mala g lava kupusa, naribana ( 5,5) 1/2 ajne liice bio soli ( 5,0 )
1/4 alice vrue vode sok jednog limuna ( 7,5)
1 velika mrkva, lijepo naribana ( 6,0 ) 1 -2 alice majoneze ( 4,5)
1 zelena paprika, sitno nasjeckana ( 5,5)
1/4 alice svje eg a kopra ili 1 lica suenog kopra ( 5,5)
Kratko prokuhajte kupus. Posolite i dobro izgnjeite da
omeka.
Dodajte ostale sastojke, pomijeajte i pohranite u hladnja-
ku. Za etiri do est osoba.
2 15
Namaz s maslacem
1/2 alice maslaca od badema (5 , 0 ) raeni toast (3 , 0 )
1/2 alice maslaca od indijskog oraia (3 , 0 ) 1/4 alice meda (5 , 0 )
1/4 alice maslaca od soje (4 , 5 )
Izmijeajte sve sastojke. Namaite na topli toast. O statak
maslaca stavite u hladnjak.
H amburgeri falafel
1 alica falafel mjeavine (3 , 5 ) 1 lica ulja uljne repice (4 , 5 )
1/3 alice vode klice lucerne (6 , 0 )
(ili slijedite upute na ambalai) rajice (4 , 5 )
lepinja (2 , 0 ) keap (5 , 0 )
Dodajte vodu falafelnoj (jelo od slanutka) mjeavini. O sta-
vite da odstoji 1 5 minuta. O blikujte polpete. Na ulju ispecite
hamburgere. Servirajte u lepinji sa svojim omiljenim zainima
i rajicom.
Za tri osobe.
Pirjano povre
Nareite povre na listie ili na velike komade, npr. bro-
kulu, mrkvu, cvjetau... Sve povre pirjajte na pari 5 minuta.
2 1 6
DODATAK
K uglice od rie
3 alice kuhane smee rie (2 , 5 ) 1 paket listova morskih alga nori (7 , 0 )
2 lice paste umeboshi ljive (6 , 5 ) 1/2 alice kvasa (4 , 5 )
2 lice Dr. B ronner's 1/2 ajne lice kajenskog papra (7 , 0 )
M ineralen B oullion (6 , 5 )
Izmijeajte sve sastojke osim listova. Dodajte vie kvasa i/
ili malo vode i oblikujte kuglice. Lagano ovlaite obje strane
listova. Na svaki list stavite mjeavinu i zamotajte. Pohranite u
navotenom papiru u hladnjaku. Servirajte hladno ili na sobnoj
temperaturi. Preporuljivo za rukove i uine.
Mogunost: rii dodajte zainjen crveni luk i mrkvu. Za
etiri osobe.
U mak od maslaca i limuna
3 lice maslaca (4 , 0 )
2 lice limunova soka (7 , 5 )
Rastopite maslac i dodajte limunov sok.
Ponudite kao preljev uz omiljeno povre ili ribu.
2 1 7
Rezanci fettucini s povrem
2 lice maslaca (4 , 0 )
1/8 ajne lice kajenskog papra (7 , 0 )
2 alice toplog sojinog mlijeka (4 , 5 )
1/2 ajne lice timijana (5 , 5 )
3 0 0 g svjeeg pinata (6 , 0 )
1/3 alice peninog brana (2 , 0 )
1/2 kg irokih rezanaca fettucini (2 , 5 )
1 alica ribanog parmezana (3 , 5 )
2 alice nasjeckanog crvenog luka (5 , 0 )
2 lice limunova soka (7 , 5 )
prstohvat mineralne soli
i mukatnog oraia
1 lovorov list (5 , 5 )
1/3 alice maslaca (4 , 0 )
1 srednje velika glava cvjetae (5 , 5 )
1/4 alice nasjeckanog perina (7 , 0 )
Poprite crveni luk u maslacu s biljem. Dodajte pinat,
pokrijte i pirjajte na niskim temperaturama da pinat svene.
O dmaknite s vatre, uklonite lovorov list i umijeajte limunov
sok.
U posudi rastopite na laganoj vatri 1/3 alice maslaca, do-
dajte brano i kuhajte 3 -4 minute. Umijeajte jo toplo mlijeko
i mijeajte da se umak zgusne. Uklonite sa tednjaka.
Pire od pinata i luka izmijeajte u multipraktiku i dodajte
umak, sol i mukatni orai. Kuhajte na laganoj vatri da se
zagrije. Cvjetau pirjajte i u meuvremenu skuhajte tjesteni-
nu. Procijedite. Prelijte umak po tjestenini. Dodajte cvjetau,
parmezan i perin.
2 1 8
DODATAK
Z ainjen zeleni grah
2 alice kuhanog zelenoga graha (5 , 5 ) 1/2 crvenog luka (5 , 0 )
1 lica talijanskih zaina (4 , 0 ) 1 lica maslaca (4 , 0 )
Na maslacu poprite crveni luk i talijanske zaine. Dodajte
grah. Pirjajte na niskoj temperaturi da se jelo zgrije. Za etiri
osobe.
K okice zadovoljstva
2 /3 alice kukuruza za kokice (3 , 0 ) 1/4 alice ulja (4 , 0 )
1/3 alice kvasa (4 , 5 ) 1/4 alice rastopljenog maslaca (4 , 0 )
1/4 do 1/2 ajne lice kajenskog papra (7 , 0 )
Na ulju pripremite kokice. Stavite ih u duboki tanjur i pre-
lijte rastopljenim maslacem. Pospite jo kajenskim paprom i
kvasom.
Za dvije do tri osobe.
2 1 9
Mijeano pr eno povre
1 g lava brokule ili kineskog kupusa
1/2 kg rezanaca soba ( 2,5)
2 alice kuhane ri e ili rezanaca
1 eanj enjaka ( 6,0 )
1 lica ulja uljne repice ( 4,5)
6 velikih g ljiva, narezanih ( 4,5)
1 zelena paprika, nasjeckana ( 5,5)
1 srednje velik crveni luk ( 5,0 )
1 mrkva, naribana ( 6,0 )
soj in umak tamari ( 4,5)
( 5,5)
U posudi za prenje ili woku na srednje jakoj vatri zagrijte
ulje. Dodajte povre i neprestano mijeajte 5 minuta. Smanjite
vatru i dodajte licu vode, pokrijte. Posluite s riom ili rezan-
cima, zainite sojinim umakom tamari.
Za etiri osobe.
Dijetalna limunada ( recept Stanley Burroug hs)
2 lice limunova soka ( 7,5) 2 lice javorovog sirupa ( 3,0 )
na vrh no a kajenskog a papra ( 7,0 ) 2,5 dl vode
Izmijeajte sve sastojke. Limunadu pijte po elji, a prije
svega onda kad elite utaiti glad i poveati razinu energije. To
moete raditi 10 dana. Preporuljivo je da ponete s jednom
do tri ae na dan. Napitak koristite kao dopunu kod idealna
prehrana odnosno, kad se elite dobro proistiti.
Za brzi prekid ienja prvi dan pijte vone sokove do ruka
sljedeeg dana. Tada moete pojesti malo voa ili povra za
ruak i veeru. Trei dan nastavite redovitu dijetu. Tim postup-
kom stvaramo jako lunati okoli.
220
DODATAK
Marinirana riba
3 srednje velika riblja f ileta, npr. morski list, pastrva... ( 2,0 )
1/3 alice talijanskog preljeva
Opranu ribu natopite talijanskim preljevom. Ostavite je u
hladnjaku pola dana ili due. Filete stavite na papir za peenje
i prelijte preljevom. Pecite 5-8 minuta.
Za etiri osobe.
RECEPTI ZA UINE I DESERTE
Keksi s maslacem
1/2 alice maslaca od kikirikija ( 2,5) 1/2 ajne lice vanilije ( 5,0 )
ih od badema ( 5,0 ) 1/2 alice meda ih ri ina sirupa ( 5,0 )
l
A alice ulja uljne repice ( 4,5) 1/4 ajne lice morske soli ( 5,0 )
V * alice suhog soka eera od trske ( 4,5) 1 1 / 2 alica punozrnatog brana ( 2,0 )
Napravite smjesu od svih sastojaka osim brana. Polako
umijeajte brano da se tijesto zgusne. Oblikujte 5 cm velike
kugle, stavite ih na papir za peenje i spljotite vilicom. Pecite
10 minuta na 180C.
Prosjena vrijednost s kikiriki maslacem je 4,0.
Prosjena vrijednost s maslacem od badema je 4,5.
221
Sojin sladoled
1 lica pahuljica agar agar (5,5) 1 alica vode
1 alica indijskih oraia (3,0) 2 alice sojinog mlijeka (4,5)
1/2 alice meda (5,0) 1/3 alice ulja uljne repice (4,5)
1 lica vanilije (5,0) 1/4 ajne liice morske soli (5,0)
Neka pahuljice vriju u vodi 1 minutu, zatim ih hladite jo
1 minutu. Dodajte indijski orai i sojino mlijeko, med, vani-
liju, sol i sve skupa izmijeajte u mikseru. Tijekom mijeanja
polako dodajte ulje. Zamrznite u dubokom tanjuru ili na plad-
nju. Posluite, prije nego to postane pretvrd.
Za etiri osobe.
Z obeni keksi
1 alica ulja afranike (4 ,0)
1 1/2 ajna lica morske soli (5,0)
1 alica nasjeckanih
amerikih oraha (3 ,5)
1 ajna lica limunovih kora (4 ,5)
1 % alice glatkog brana (3 ,0)
11/2 ajne lice vanilije (5,0)
2 alice meda (5,0)
1/2 alice hladne vode
5 alica zobene kae (2,5)
Napravite smjesu od prvih pet sastojaka. Dodajte brano,
vodu i zobenu kau, orahe i groice. Dobro promijeajte i
proizvoljno oblikujte kekse na papiru za peenje. Pecite, da
posmei, na 1 80 C.
2 2 2
DODATAK
Pita od bue
Ti j est o za pi t u napr avi t e po vl as t i t om r ecept u ili u t rgovi -
ni zdr ave hr ane kupi t e dva paki r anj a s mr znut og punoz r nat og
p e ni nog ti j esta ( 2 , 0).
Nadj ev:
2 jaja (2 ,5)
1 alica meda (5,0)
1 ajna liica Dr. Bronner's
Barley Malt Sweetner (6,0)
1/2 ajne lice morske soli (5,0)
1/4 ajne lice klinia (5,0)
2 alice kuhanih bua (5,5)
1/2 alice sojinog mlijeka (4 ,5)
1 ajna lica cimeta (4 ,5)
1/2 ajne lice umbira (5,5)
1 alica obinog jogurta (4 ,0)
Zagrijte penicu na 2 2 0C. Sve sastojke izmijeajte u mik-
seru. Pripravljenu smjesu stavite u kalup za pitu i pecite 1 5 mi-
nuta. Smanjite temperaturu na 1 80C i pecite jo 4 5 minuta.
Za est do osam osoba.
Z eleni napitak
1 ) U mikseru nasjeckajte bilo koje svjee povre, koje imate
na raspolaganju. Na kraju dodajte jo 2 ,5 dl destilirane vode.
2 ) Kupite jedan od klorofilnih proizvoda u prahu (spome-
nuti u poglavlju 1 1 ). Jednu ajnu liicu izmijeajte sa 2 litre
destilirane vode. O dlika ovog energetskog napitka je brzo dje-
lovanje.
2 2 3
NAPOM ENE U REDNIK A
Str. 8 6 B jelilo
U SAD-u koriste bjelilo Chlorox, koje je 5,2 5 postot-
na otopina natrijevog hipoklorida. U Sloveniji u trgovinama
zdrave hrane prodaju proizvode njemakog proizvoaa So-
nett. O snovna ideja je da se na prirodan nain unite bakterije,
liinke, paraziti (npr. ui).
Vrlo korisno i sigurno je ic'enje ozonom. Moete upotri-
jebiti klasine ozonatore, a jako je praktina i posuda za dez-
infekciju i ienje voa i povra od otrova ozonom. To je
kuanski aparat za temeljito ienje voa i povra: jami sigur-
nu, jednostavnu i uinkovitu uporabu u kuanstvu, na nekodljiv
nain uklanja pesticide i druge kemikalije, uinkovito unitava
opasne bakterije - sprjeava razvoj bakterija koje pospjeuju
gnj i ljenje, pa voe i povre oprano u ovom aparatu ostaje svjee
i tri puta dulje, a posebno je preporuljiv za pripremu hrane za
malu djecu, trudnice, starije ljude, koji su zbog manje otpornosti
izloeniji tetnim uincima, a obraena hrana potpuno je sigur-
na za uporabu, ne gubei svoj okus, miris, boju ili strukturu.
O sim ozona moemo koristiti i koloidno srebro.
Rasprivaem poprskamo hranu ili u vodu u kojoj peremo do-
damo nekoliko kapljica koloidnog srebra i tako unitimo sve
mikrobe i pobrinemo se da namirnica ostane dulje vrijeme
svjea.
Str. 1 2 5 Ionizirana voda
Voda je glavni sastojak ljudskog tijela i od kljunog je
znaaja za obavljanje ivotnih funkcija tijela. U poetku plod
ini skoro 99 posto vode, a u odraslom ovjeku je ima oko
70% (u krvi 98%, u mozgu 85 %, u miiima 80%...). Proces
propadanja stanica i stvaranja novih odvija se cijeli ivot, a
225
osnovna graa tih stanica je voda. Zato je kvalitetna voda za
pie, pripremu Inane i napitaka od kljunog znaaja za dobro
funkcioniranje tijela. Zdrav ivot poinje kvalitetnom vodom.
Ionizirana alkalna voda nastaje u postupku podjele pitke
vode na ionizirano alkalnu i ionizirano kiselu vodu. Ionizirana
alkalna voda se postupku obogauje aktivnim vodikom, jakim
antioksidansom koji uinkovito neutralizira aktivni kisik i dru-
ge slobodne radikale.
Ionizirana alkalna voda je po sadraju aktivnog vodika re-
ducirana voda i izvrstan antioksidans, zbog ega je najbolja
pitka voda. Voda se u aparatu prilikom prolaska kroz visoko
uinkovit vieslojni filtar od aktivnog ugljena i ugljikovih vla-
kana prvo oisti od svih neistoa, veih od 1 mikrona. Aktivan
ugljen, koji sainjava visokouinkoviti filtar, uklanja iz vode
klor, organske spojeve, teke kovine i pesticide. Tako oiena
voda se potom prilikom prolaska izmeu elektroda od titanija i
platine, koje su odvojene posebnim vrlo kvalitetnim membra-
nama, dijeli na ioniziranu alkalnu i ioniziranu kiselu vodu. U
postupku razdvajanja elektrolizom u ioniziranoj alkalnoj vodi
kao kationi koncentriraju se prije svega kalcij i magnezij, koji
s hidroksilnim anionima tvore blage luine (kalcijev hidrok-
sid i magnezij ev hidroksid). Istodobno se iz ionizirane alkal-
ne vode kao anioni izluuju karbonati, nitrati, fosfati i sulfati
u ioniziranu kiselu vodu, gdje tvore blage kiseline. Postupak
razdvajanja elektrolizom mogu je samo kod pitke vode, jer
sadri elektrolite. Ionizirana alkalna voda zbog brojnih pozi-
tivnih uinaka na zdravlje izvrsna je za pie i pripremu hrane,
a ionizirana kisela voda koristi se izvana za kozmetike i de-
zinfekcijske svrhe, a izvrsna je i za njegu biljaka.
Ionizirana alkalna voda sadri aktivni vodik, to je snaan
antioksidans i sredstvo za uklanjanje otrova, koje uinkovito
neutralizira aktivni kisik i druge slobodne radikale.
226
Svi antioksidansi, kao npr. vitamin A, vitamin C i vita-
min E, imaju isto kao ionizirana alkalna voda u svojini mole-
kulama dodatan elektron, koji slui za neutralizaciju slobod-
nih radikala. Ioniziranoj alkalnoj vodi u postupku razdvajanja
elektrolizom smanjuje se veliina skupova molekula vode.
Zbog toga je alkalno ionizirana voda izvrsno sredstvo hidra-
cije s do est puta veom sposobnou hidracije od obine pit-
ke vode, to dodatno poveava pozitivan uinak ionizirane al-
kalne vode na zdravlje.
Aktivni vodik antioksidans
Tekuine imaju odreen oksidacijsko-redukcijski potencijal
(O RP), vrednovan u mV. Pitka voda ima O RP od +3 00 mV do
+4 00 mV, to znai da ima razmjerno nizak redukcijski po-
tencijal. Samo nie vrijednosti imaju sposobnost redukcije i
time sprjeavanja oksidacije. Ionizirana alkalna voda, ovisno o
sadraju elektrolita, ima i postavljene stupnjeve na aparatu na
osnovi sadraja aktivnog vodika O RP od 2 50 mV do - 3 50 mV.
Svjee iscijeen sok narane ima O RP vrijednost oko - 2 50
mV, ali koji antioksidativne osobine s vremenom ili obradom
(konzerviranje) brzo gubi.
O ksidacija znai kvarenje, raspadanje i starenje. Kad neka
stvar oksidira, oksidacijsko-redukcijski potencijal (O RP) raste.
O koli s viim O RP-om sprjeava rast bakterija, a ako je do-
voljno visok,unitava bakteriju. Hranje eljeza posljedica je
oksidacije. U tijelu se dogaa tetna oksidacija pod utjecajem
slobodnih radikala. Najee su slobodni radikali nestabilne
molekule koje su zbog razliitih stresnih utjecaja izgubile
elektron. Tako slobodni radikali u tijelu, u tenji za stabilnou
uzimaju elektrone iz stanica i time oteuju DNK. Kad se
stanica dijeli, nova stanica preuzme imitiran, pokvaren DNK
materijal, greka se daljnjim dijeljenjem prenosi dalje i tako
227
uzrokuje brojne bolesti.
Kako starimo, na tjelesni O RP postaje vei. Ionizi-
rana alkalna voda sa svojim niskim O RP-om koi stare-
njem uvjetovano poveanje O RP-a i time proces starenja.
Za osjetno usporavanje i preokretanje procesa starenja mo-
ramo svaki dan popiti veu koliinu ionizirane alkalne vode
veeg stupnja. Antioksidansi imaju osobine ublaavanja
procesa starenja i djeluju kao preventivna zatita od
bolesti, na temelju mehanizma neutralizacije slobodnih
radikala. Budui da je ionizirana alkalna voda tekuina
s iznimnom sposobnou hidracije, zauzima najvie mjesto
meu antioksidansima.
Prednosti ionizirane alkalne vode
Pijenje ionizirane alkalne vode je preventivna zatita
od brojnih oboljenja, pomae u reguliranju krvnog tlaka i
sniavanju razine eera u krvi, pomae u regulaciji probave
i kod potekoa s osteoporozom, kostoboljom, ublauje kar-
diovaskularne probleme i to jc najvanije, oslobaa tijelo od
otrova. Poveava uinkovitost imunolokog sustava i openito
otpornost tijela.
Prema iskustvima brojnih zadovoljnih korisnika, viroze su
manje uestale i manje izraajne, regulirana je probava, uklo-
njeni su problemi sa eluanom kiselinom, poveana je ivotna
energija, uklonjene su ak migrene. O bina pitka voda sadri
klor, karbonatne, nitratne, sulfatne i fosfatne anione, koji sma-
njuju uinkovitost kalcijevih iona. Ionizirana alkalna voda ne
sadri klor, prethodno nabrojenih aniona je vrlo malo ili ih skoro
nema, to poveava uinkovitost kalcijevih iona. Uz to, ionizi-
rana alkalna voda, zbog postupka razdvajanja vode elektroli-
zom, obogaena je prije svega kationima kalcija i magnezija.
Ionizirana alkalna voda isto tako ne sadri neistoe vee od 1
228
DODATAK
mikrona, klor, organske spojeve, teke metale i pesticide, koje
odstranjuje visokouinkoviti vieslojni filtar od aktivnog uglje-
na i ugljikovih vlakana.
Pijenje ionizirane alkalne vode umjereno poveava
izluivanje urina i time pomae u uklanjanju otpadaka me-
tabolizma, ime je osigurano bolje ienje tijela. Pijenjem
ionizirane alkalne vode postiemo smanjenje koliine uree i
mokrane kiseline u krvi.
Prevelik sadraj masnoa u prehrani poveava razinu koles-
terola u krvi. Razlikujemo korisni HDL kolesterol i tetni LDL
kolesterol. Kad tetni LDL kolesterol u tijelu, pod utjecajem
slobodnih radikala oksidira, odlae se na krvne ile, suuje
ih i time smanjuje njihovu protonost, to uzrokuje visoki
krvni tlak, a posljedino infarkt ili kap. Viemjeseno pijenje io-
nizirane alkalne vode koja sadri aktivni vodik najuinkovitiji je
antioksidans, pomae u sniavanju visokog krvnog tla-
ka, jer svojim antioksidativnim djelovanjem sprjeava oksidi-
ranje LDL kolesterola i njegovo odlaganje na stijenkama ila.
U poraba ionizirane alkalne vode
aj, kava i drugi napici, pripremljeni s ioniziranom al-
kalnom vodom imaju bolji i izraajniji okus. Pijenje io-
nizirane alkalne vode pomae kod napornog fizikog
ih intelektualnog rada. Namakanje npr. suhog graha u ionizi-
ranoj alkalnoj vodi, zbog izvrsnih hidracijskih osobina, znat-
no pospjeuje hidraciju i nabreklost zrna graha. Kuhanje u io-
niziranoj alkalnoj vodi pojaava okus hrane.
U poraba ionizirane kisele vode
Ionizirana kisela voda koristi se izvana i izvrsna je za nje-
gu koe i kose, napinje kou i sprjeava nastanak akni, kosa
dobiva ljepi sjaj. Ionizirana kisela voda izvrsna je za njegu
229
usne upljine, ispiranje pomae u lijeenju upale grla i ukla-
nja neugodan zadah, takoer pomae u odstranjivanju zubnog
kamenca. Ionizirana kisela voda djeluje protumikrobno i izvr-
sna je za ienje i dezinfekciju posuda i kuhinjskog pribora.
Izvrsna je za njegu biljaka i potie njihov rast, vraa svjeinu
i produljuje trajnost rezanog cvijea. Ne poznajem nikoga tko
bi se u pitku vodu razumio bolje od g. Maria Habeka iz po-
duzea Tehnofan-M.S. iz Ivanjca. Moete ga nazvati na tele-
fon 04 2 / 770 62 0, a puno korisnih informacija moete nai
i na internetskoj stranici www.tehnofan.hr.
Str. 1 2 7 Reverzna osmoza
Voda koju proistimo reverznom osmozom izvrsno je
(savreno) oiena voda. Ako se odluite za ienje po-
stupkom reverzne osmoze, nazovite poduzee Tehnofan-
M.S. na tel. 04 2 / 770 62 0, gdje e vas savjetovati na odgova-
rajui nain.
Str. 1 9 1 B rix stupnjevi
Sadraj eera u vou (i u drugim medijima: mot, vino,
marmelada...) utvrujemo Brix stupnjevima od 0 do 3 2 . O sim
Brixove skale esto koristimo jo O echlerovu skalu (oe-
chslerove stupnjeve) od 0 do 1 4 0 (stara skala, nove imaju
0-1 3 0 ili 3 0-1 3 0 ili 3 0-1 70) i Baboovu skalu (klosternojburki
stupnjevi) od 0 do 2 6. Naprava kojom mjerimo sadraj eera
je refraktometar. Na ambalai ne nalazimo esto taj podatak,
pa o njemu treba upitati prodavaa.
2 3 0
DODATAK
Str. 1 1 8 Prirodni kalcij
K AL C IJ JE JEDAN OD NAJVA NIJIH
M INERAL A Z A STVARANJE L U NATOSTI
Kalcij je jedan od glavnih tjelesnih sastojaka. Ljudsko tijelo
sadri 2 % kalcija ili prosjeno 1,2 kg.
Kalcij:
O sigurava jake i zdrave kosti, zube i nokte
Smanjuje opasnost od raka debelog crijeva
Brine za zdravlje srca i krvnih ila
Brine za pravilan rad srca
Sniava krvni tlak
Uklanja nesanicu
Sudjeluje u metabolizmu eljeza
O moguuje pravilan rad ivanog sustava
Uklanja bolove u kriima
Smanjuje menstrualne greve
Pomae kod potekoa u menopauzi
Poveava intelektualne sposobnosti
Smanjuje stres
Smanjuje opasnost nastanka bubrenih kamenaca
Poveava uinkovitost imunolokog sustava
Uinkovito uklanja masnoe iz tijela
Pomae kod mravljenja
Dugo vremena ni strunjaci nisu razumjeli kako kalcij
utjee na tako puno tjelesnih funkcija. O dgovor se nalazi u
ovoj knjizi: kalcij izvrsno regulira kiselo-lunatu ravnoteu u
svim tjelesnim tekuinama.
U svim tekuinama koje se brinu za hranjenje stanica i osi-
guravaju njihovo funkcioniranje te moraju imati dovoljno
2 3 1
kisika, pH je vii od 7, dakle sve su blago lunate (alkalne).
U tim tekuinama mora biti dovoljno kisika jer bez kisi-
ka nema ivota. Sve tekuine koje imaju svrhu unitavanja,
sprjeavanja, prerade, kisele su (acidne), to osigurava da
se u tijelu unitavaju mikrobi i prerauje hrana. Npr. kisela
tekuina u rodnici ima zadatak tititi od mikroba, unitavati
lijene spermije zato da preive samo najbri i najbolji. Slina je
prva obrambena crta i prenosi bakterije i viruse u eludac, gdje
e ih ista svojom kiselinom konano unititi itd.
Ukratko, ako hoemo biti zdravi, moramo dosegnuti blagu
lunatost (alkalnost). Tijelo regulira kiselo-lunatu ravnoteu
prije svega kalcijem. Krv je u uspostavljanju kiselo-lunate
ravnotee najvanija tekuina i tijelo se brine da krv ima pH
7,4 , iako na tetu drugih tekuina. Ako bi krv imala pH 6,0
(bila bi kisela, ne bi bilo kisika) mi vie ne bismo ivjeli.
Nae tijelo se od zakiseljenosti brani na sljedei
nain: crpi kalcij iz kostiju i regulira vlastiti pH. Mnogi znan-
stvenici su uvjereni da je uzrok mnogih bolesti poveano cr-
pljenje kalcija iz kostiju zbog regulacije pH. Nabrojimo samo
neke:
Osteoporoza
Vrlo je vano da djevojice jo prije puberteta dobiju do-
voljno kalcija, dakle u razdoblju kad se konano oblikuju ko-
sti. Ako ste zakasnili i uzimali prosjeno samo 500 mg kalcija,
to jo uvijek moete nadoknaditi u kasnijoj dobi.
U najvanijoj francuskoj medicinskoj istraivakoj ustanovi
napravili su studiju u kojoj je sudjelovalo 3 2 1 0 zdravih ena
iznad osamdeset godina. Svaki dan su uzimale po 1 2 00 mi-
ligrama elementarnog kalcija s vitaminom D3 . Broj lomova
kuka smanjio se za nevjerojatnih 4 3 %, a lomovi zapea i
zdjelice za 3 2 %.
2 3 2
Srce, krvoilni sustav, kolesterol
Sudionici istraivanja na O regon Healt Sciences sveuilitu
uzimali su kalcij od est do dvanaest tjedana. Meu sudionici-
ma s visokim krvnim tlakom koji su uzimali dodatni kalcij tlak
se smanjio kod njih 75%. Istraivai na Boston University Me-
dical School 1 8 godina su pratili veliku skupinu mukaraca.
O ni koji su uzimali oko 1 000 mg kalcija na dan tijekom stare-
nja su bih bitno manje skloni visokom krvnom tlaku. U broj-
nim drugim istraivanjima utvrdili su da bi se kod 50% osoba
krvni tlak snizio, ako bi uzimali dovoljno kalcija.
Jo je zanimljivije da kalcij uklanja tetu koju uzrokuje vi-
soki krvni tlak. Istraivanja su pokazala da dnevne doze od
1 000 mg kalcija na dan u dva mjeseca uzrokuju smanjenje
rairenog srca.
Kad je vea skupina mukaraca poelajesti hranu s puno kal-
cija, smanjio im se kolesterol.
M odana kap
Kap je jedan od najeih uzroka smrti. Kao i svi organi
tako i mozak treba stalan dotok krvi i kisika. Ako koncentraci-
ja kisika u mozgu dovoljno opadne, mogu nastati nepopravljive
posljedice. O bino kap pogaa one koji imaju probleme s atero-
sklerozom, eernom bolesti, srcem ... U nekim istraivanjima
utvrdili su da su zdrave ene uzimale 3 8% vie vitami-
na D i 1 7% vie kalcija od onih koje je pogodila kap.
Glavobolja, migrena, druge bolesti
Istraivanja Human Nutrition Research Centra dokazalo
je da ene trebaju vie analgetika onda kad im u prehrani ne-
dostaje kalcija i mangana.
2 3 3
B ubreni kamenci
Bubreni kamenci sastoje se prije svega od dviju tvari, kal-
cija i oksalata, tvari koju dobivamo u hrani, a vee se s mine-
ralima, na primjer s kalcijem. U istraivanju, koje su obavi-
li na Harvard Scool of Public Health dokazali su da je savjet
lijenika da ograniimo unos kalcija ako imamo bubrene ka-
mence - kriv. U istraivanju su dokazali da su osobe koje su
konzumirale hranu bogatu kalcijem, puno zatienije od na-
stanka bubrenih kamenaca. Drukije reeno, puno kalcija titi
od bubrenih kamenaca. Ako je u tijelu dovoljno kalcija, ok-
salati se veu s kalcijem i apsorbiraju se u probavnom susta-
vu. Ako kalcija nema dovoljno, oksalati se izluuju kroz bubre-
ge, gdje mogu stvoriti kamence.
M enopauza
Posljedice menopauze (opadanje koncentracije estro-
gena) su osteoporoza, propadanje zubi, bolesti srca, artri-
tis, poveanje koncentracije kolesterola i lomovi kostiju. O sim
nunog dodatnog unosa vitamina E, C i vitamina skupine B,
nuno je uzimanje dodatnog kalcija. Kalcij je nuan kod
grenja miia, kod zgruavanja krvi i kod ouvanja staninih
membrana. Presudno je vaan za normalan rad srca, to je za
ene vano jer su nakon menopauze znatno sklonije bolestima
srca nego prije.
Dug i zdrav ivot (imunoloki sustav)
Kalcij ima brojne vrlo vane zadae u funkcioniranju
organizma. Vaan je za stezanje miia, prijenos ivanih signa-
la po ivcima, djelovanje osjetilnih stanica, zgruavanje krvi.
Kalcij je vaan i u djelovanju imunolokih stanica. Posebno
fagocitne stanice (to su imunoloke stanice koje imaju zadau
uklanjanja stranih tijela: bakterija, virusa...) imaju veliku
2 3 4
DODATAK
potrebu za kalcijem. O na se dodatno poveava kad moraju pro-
gutati i unititi puno tijelu stranih estica. Kad je u tijelu zara-
za, tada trebamo vie kalcija.
Svi mi koji uzimamo dovoljno kalcija otporniji smo i ima-
mo manje prehlada, gripa, viroza...
Rak
Kalcij moe sprijeiti razmnoavanje stanica raka. Na Uni-
versity of Minesota utvrdili su da bi 2 000 mg kalcija na dan
moglo normalizirati razmnoavanje stanica u debelom crijevu
mukaraca i ena koji su jako izloene raku debelog crijeva. To
otkrie potvruje rezultate mnogih studija koje pokazuju kako
kalcij sprjeava nastanak raka. Kod ivotinja kalcij sprijei
tumore u 4 0% sluajeva. Kod ljudi su utvrdili da su oni koji
uzimaju malo kalcija u tri puta veoj opasnosti od raka debe-
log crijeva.
U jednoj studiji u Chicagu, koja je trajala 1 9 godina i obu-
hvatila 2 5.000 ljudi, utvreno je da su oni koji su uzimali
1 2 00 mg kalcija na dan u upola manjoj opasnosti da se razbole
od raka debelog crijeva.
Debljina
Kalcij oteava apsorpciju zasienih masnoa u probav-
nom traktu. Ako se ne apsorbiraju, ne mogu povisiti koleste-
rol. Ako uzimamo puno kalcija, probavom izluujemo dva
puta vie masnoa, nego inae. Nae bake i prabake e se sje-
titi kako se nekad pravio sapun: od masti i luine. Kalcij u do-
diru s masnoom stvara tvar koja je slina sapunu, a tijelo je ne
preuzima u krv i odmah se izluuje. Ako ne uzimamo dovoljno
kalcija, masnoa se nakuplja u tijelu, nepreraeni ugljikohi-
drati se takoer pretvaraju u masne stanice i postajemo debe-
li, sa svim posljedicama toga.
2 3 5
Dodavanje kalcija
S metabolizmom kalcija nae tijelo ima puno vie posla
nego s probavom drugih minerala i to je pomalo ironino:
najvaniji mineral naem je organizmu najtee dostupan.
Npr. mlijeko ima puno kalcija, pa ipak, odrasli ljudi od toga
nemaju puno koristi jer ga tijelo koristi u metabolizmu tog
istog mlijeka. Dovoljne koliine kalcija takoer ne moemo
osigurati samo konzumiranjem povra, zato puno ljudi uzima
dodatke s kalcijem. Pritom je kalcij u oblicima koji su naem
organizmu nepoznati (strani, umjetni) i od tih pripravaka nae
tijelo nema puno koristi. Ako elite zadovoljiti potrebe za kal-
cijem, preporuujemo uzimanje prirodnih proizvoda bez ika-
kvih dodataka. Takav proizvod je koraljni kalcij u prahu.
Zato bez kalcija jednostavno ne moemo ivjeti i ne
moemo biti zdravi proitajte vie na www.sitis-san.hr.
2 3 6
BI BLI OGRAFI JA
BIBLIO GRAFIJA
Aihara, Hennan. Acid & Alkaline. O roville, California:
George O hsawa Macrobiotic Foundation, 1 980.
Airola, Paavo. Are You Confused? Phoenix, Arizona:
Health Plus, 1 971 .
-.How to Get Well. Phoenix, Arizona:
Health Plus, 1 974 . Andersen, Dr. Arden. The Anatomy of Life
& Energy in Agriculture. Kansas City, Missouri:
Acres, U.S.A., 1 989.
Baroody, Dr. T. A., Hiatal Hernia Syndrome: Insidious Link
to Major Illness. Waynesville, North Carolina: Eclectic
Press, 1 987.
Bashaw, E. i Diago, M., Digestion, Assimilation, Elimination
and You. Provo, Utah: Woodland Books, 1 984 .
Broeringmeyer, Richard. The Problem Solver, Nutritionally
Speaking. Murray, Kentucky: Murray Data Graphics,
1 977.
-.The Problem Solver by Nutritional Therapy. Murray,
Kentucky: Murray Data Graphics, 1 988.
-.Toxemia, Autointoxication and Colon Therapy. Murray,
Kentucky:Richard Broeringmeyer Publishing.
Burroughs, Stanley. Healing for the Age of Enlightenment.
Kailua, Hawaii: Stanley Burroughs Publishing, 1 976.
Cayce, H.L. The Edgar Cayce Collection. New York:
Bonanza Books, 1 986.
Cousens, Gabriel. Spiritual Nutrition and the Rainbow Diet.
Boulder, Colorado: Cassandra Press, 1 986.
Diamond, Harvey i Marilyn. Fit for Life. New York:
Warner Books, Inc., 1 985.
Ephron, Larry. The End, Celestial Arts, Berkley, California,
1 988
2 3 7
ALKALI ZI RAJ TE ILI UMRI TE
Failor, R.M. The New Era Chiropractor. Palm Desert,
California: R.M. Failor Publishing, 1979.
Ford, M.W, Hillyard, S., and Koock, Mary. The Deaf Smith
Country Cookbook. New York: Collier Books, 1973.
Gerber, Richard. Vibrational Medicine. Santa Fe, New
Mexico: Bear & Company, 1988.
Gibran, Kahlil. The Prophet. New York: Alfred A. Knopf,
Publishing, 1972.
Goodhart, R. i Shils, M. Modern Nutrition in Health
and Disease. Philadelphia: 6th edition. Lea and Febiger
Publishing, 1980.
Guy, W.B. i Ferguson, B. Three Years of HCL Therapy.
Mokelumne Hill, California: Health Reserach, 1971.
Guyton, A.C. Basic Human Physiology. Philadelphia,
Pennsylvania: W.B. Saunders Co., Publishing, 1977.
Haas, E.M. Staying Healthy with the Seasons. Berkeley,
California: Celestial Arts Publishing, 1981.
Hagler, Louise. The Farm Vegetarian Cookbook. Summer-
town, Tennessee: The Book Publishing Company, 1978.
Havens, EO. The Possibility of Living 200 Years.
Mokelumne Hill, California: Health Research, 1896.
Hawley, E. and Carder, G. The Art and Science of Nutrition.
C.V. Mosby Company, 1949.
Heinz, J. The Heinz Handbook of Nutrition. New York:
McGrawHill Publishing, 1959.
Heritage, Ford. Composition and Facts About Foods.
Mokelumne Hill, California: Health Research, 1968.
Hewitt, Jean. The New York Times Natural Foods Cookbook.
New York: Avon Books, 1971.
Hogle, Mary. Foods That Alkalize and Heal. Mokelumne
Hill, California: Health Research, DATE?
Holmes, T. i Rahe, R. Social Readjustment Rating Scale.
238
BI BLI OGRAFI JA
Pergamon Press, 1971.
Hui, Y.H. Principles andlssues in Nutrition. Wadswonh, Inc.,
1985.
Hurd, Frank 1. i Rosalie. Ten Talents. Chisholm,
Minnesota: Dr. i Mrs. Frank J. Hurd Publising, 1968.
Jensen, Bernard. Tissue Cleaning Through Bowel Manage-
ment. Escondido, California: Bernard Jensen Pub., 1981.
-.Food Healing for Man. Escondido, California: Bernard
Jensen Pub., 1983.
-.The Chemistry of Man. Escondido, California: Bernard
Jensen Pub., 1983
World Keys to Health and Long Life. Provo, Utah: BiWorld
Publishing, Inc., 1975.
Kuhne, Louis. The New Science of Healing .Mokelumne Hill,
California: Health Research.
Kulvinskas, Viktoras. Love Your Body, Live Food Recipes.
Fairfield, Iowa, 21st Century Publications, 1972.
Livingston Wheeler, M.D., Virginia, s Addeo,
Edmond.
The Conquest of Cancer VaccinesandDiet. New York:
Franklin Watts, 1984.
McGarey, W.A. Physician's Reference Notebook.Virginia
Beach, Virginia: A.R.E. Press, 1983.
Millard, EP. Applied Anatomy of the Lymphatics .Mokelumne
Hill, California: Health Research, 1964.
Moosewood Collective, The. New Recipes from Moosewood
Restaurant. Berkeley, California: Ten Speed Press, 1987.
Reilly, Harold J. The Edgar Cayce Handbookfor Health
Through Drugless Therapy. New York: Jove
Publications, Inc., 1981.
Richardson, R.A. Increasing the Strength of the Eyes and the
Eye Muscles Without the Aid of Glasses. Mokelumne Hill,
California: Health Research, 1978.
Robbins, John. Diet for a Smal l Pl anet, Stillpoint Publishing
Santillo, Humbart. Food Enzymes: The Missing Link to
Radiant Health. Prescott Valley, Arizona: Hohm Press,
1987.
Schwarz, Jack. Human Energy Systems. New York
E.P. Dutton Publishing, 1980.
Shennan, H i Lanford C. Essential s of Nutrition.
New York: MacMillan Company, 1957.
Soltanoff, Jack. Natural Heal ing. New York: Warner
Books, Inc. 1988.
Webster, David. A cidophil us and Col on Heal th. Denver,
Colorado: NutriBooks, 1986.
Wright, Jonathan. Heal ing With Nutrition. Emmaus,
Pennsylvania: Rodale Press, Inc., 1984.
2 40
POPRATNA RIJE UREDNIKA
Alkalizirajte ili umrite! Ovu knjigu moramo prevesti. Ko-
liko je nepotrebne patnje, bolesti i preranih smrti samo zato to
nemamo informacije koje se nalaze upravo u ovoj knjizi. To
su bile moje prve rijei oduevljenja kad sam proitao knjigu s
tako optimistinim naslovom.
Optimistian naslov? zaudit ete se. Ali naslov govori o
umiranju, o smrti! Moda je to istina, ali naslov je optimistian,
ohrabrujui je, budi nadu i otvara mogunosti, jer nudi jedno-
stavno rjeenje: alkalizirajte! Nita skupo, nita zahtjevno, nita
teko, nita neugodno! Potrebno je samo smanjiti zakiseljenost
naeg tijela i bit emo znatno zdraviji i sretniji.
Naravno, o kiselosti i lunatosti nisam puno znao, a onim
osnovnim informacijama koje sam imao na raspolaganju ni-
sam pridavao puno znaaja. Ali jednog mi se dana u ured ja-
vio poznanik Dragan i predloio mi prodaju koraljnog kalcija.
Tvrdio je da je taj kalcij neto posebno, da nije samo za vr-
ste i jake kosti, ve da pomae kod brojnih drugih, ozbiljnijih
potekoa. Ispriao je istinitu priu: njegovoj supruzi dijagno-
sticirali su rak vrata maternice, prognoza je bila loa, nepre-
stano je krvarila iz rodnice. Nakon nekoliko tjedana uzimanja
tog kalcija krvarenje je nestalo, raka vie nije bilo. Ostavio mi
je neto literature, lanaka iz asopisa, ispisanih informacija
s interneta... artroza, ateroskleroza, aritmija srca, eerna bo-
lest, drhtanje nogu, nesanica, loa koncentracija... Posvuda do-
kazi da taj kalcij pomae.
I odluio sam se.
Prije est godina je stigla prva poiljka koraljnog kalcija iz
Okinawe. Bili smo prvi i dugo vremena jedini, koji su ko-
raljnim prahom usreivali tisue i tisue kupaca u Sloveni-
ji. Zanimanje je bilo iznad svih oekivanja, a iskustva naih
2 41
kupaca ista kao u drugim dravama. Koraljni kalcij nedvojbe-
no pomae, a jo uvijek mi nije bilo posve jasno kako.
Iz razliitih drava naruio sam brojne knjige koje
prouavaju fenomen kalcija. Razmiljao sam bi li moda bilo
korisno prevesti neku knjigu o kalciju, ali me nijedna nije do-
voljno oduevila. Zatim sam meu knjigama naao jednu, koja
u naslovu nije imala rije kalcij. I poeo itati. I potom sam
itao... i itao ... i itao knjigu koju nisam mogao odloiti sve
dok nisam okrenuo zadnju stranicu.
To je to! Zato koraljni kalcij pomae, postalo mi je ja-
sno! Ali u knjizi je pisalo jo vie, mnogo vie. Saznao sam
da se ne radi samo o kalciju, o dobiti poduzea, radi se o
tisuama i tisuama ljudi koji pate zbog neznanja. Radi se o
srei i ivotu.
Kako da utim? Zar da ne ponudim te ivotno vane
informacija drugima? Tu knjigu moramo prevesti! Mora-
mo! oinulo me poput munje.
Nazvao sam agenciju koja se bavi prodajom autorskih prava
i za nekoliko dana sam dobio odgovor: autor ne eli prodati
autorska prava - poklanja ih. I budui da nemaju osnove za
obraun provizije, posredovali su nam autorovu adresu. Na-
zvali smo autora, dr. Theodora Baroodyja, koji nam je obja-
snio kako zna da smo zakiseljeni i da trebamo pomo, isto
kao svi drugi. Zaelio nam je sve najbolje i to vie itatelja.
Zamolio nas je da umjesto autorskog honorara darujemo
neto djeci Tibeta, i naglasio da na svijetu nema zahval-
nijih ljudi. Na internetu sam vidio sliku gospodina Baro-
odyja s duhovnim voom Dalaj-lamom i proitao kako se
brine za njihove ljude, i brzo sam odluio: autorski honorar
emo udvostruiti i novac poslati tibetanskoj djeci. Tako emo
svi, pa i vi koji kupite ovu knjigu, pomoi jednom od najpono-
snijih i trenutno najnesretnijih naroda.
2 4 2
Knjiga koju imate u rukama mnogima je promijenila ivot.
Naravno, nabolje. U godinu i pol od prvog izdanja s ovom se
knjigom susrelo skoro 80.000 ljudi u Sloveniji. U SAD-u je
knjiga doivjela nevjerojatnih 1 2 izdanja. Sa iskrenom vjerom
i velikom nadom da e knjiga mnogim ljudima u Hrvatskoj
pomoi na putu do odlinog zdravlja i duljeg, sretnijeg ivota,
elio bih dodati i nekoliko vlastitih informacija.
Dugo vremena bio sam uvjeren da su za velike promjene po-
trebni veliki napori, koje mjerimo samo u velikim koliinama
vremena, novca, znanja, sposobnosti... Mnogi od nas vjerojat-
no se ne mijenjaju upravo zato to misle da je za to potreban
velik napor, mnogo novca, mnogo znanja ili mnogo vremena.
Jedna od mojih najvanijih ivotnih spoznaja ja bila kad
mi je postalo jasno da je to zabluda. Sjeam se te munjevite
misli prilikom gledanja nekih kvalifikacija za utrku formule 1 .
Razlika izmeu najbreg natjecatelja, kojeg je poznavao cijeli
svijet i koji je zaradio skoro milijun eura na utrci, i anonimnog
natjecatelja, koji je zaradio tisuu puta manje i koji se nije ni
uvrstio u utrku, bila je piljivih 8,2 %. Ve prije sam pozna-
vao pravilo da se u utrku uvrtavaju samo oni koji zaostanu za
vodeim za manje od 8%, a upravo taj put se ta spoznaja pre-
selila iz opeg znanja (informacija) u mene samog - postala je
dio mene (znanje postaje spoznaja). To poslijepodne, kad sam
spoznao da izmeu najboljeg i najloijeg nema velike razlike,
nikad neu zaboraviti. Ako bi najsporiji bio samo za 8,3 % bri,
bio bi bri od najbreg.
U igri ivota vrijede ista pravila. Izmeu imetka bogatog i
siromanog moe biti razlika nekoliko milijuna eura, a uzrok
moe biti jedna jedina odluka. Izmeu zdravog i bolesnog je
velika razlika, ali to moe biti posljedica jedne navike, jed-
ne odluke ili jedne informacije. Isto je i kod razlike izmeu
2 4 3
uspjenih i neuspjenih, zadovoljnih i nezadovoljnih.... Samo
nekoliko postotaka moramo biti bolji, samo malo je potrebno.
Kad sam istraivao prirodu tih sitnih razlika, utvrdio sam da
su one skoro bez iznimke posljedica odluke hoemo li raditi
ugodne ili korisne stvari. Jedna od osnovnih razlika izmeu
bogatih i siromanih, izmeu uspjenih i neuspjenih, izmeu
obrazovanih i neobrazovanih, zdravih i bolesnih je u tome da
su se zdravi, uspjeni, obrazovani, bogati... esto odricali ma-
lih trenutnih uitaka zbog vanih dugoronih koristi.
Moje oduevljenje knjigom ALKALIZIRAJTE ILI UMRI-
TE je upravo u tome: ne treba puno znati o medicini, poznavati
pojedinosti zdrave prehrane, brojiti kalorije, uiti o razliitim
dijetama, puno discipline, fizikog napora i odricanja. Potreb-
no je samo malo za postizanje izvrsnog zdravlja i dugog ivo-
ta. To je i najei komentar naih itatelja: Uh, da sam to
znao prije...! ili pak Uope ne mogu vjerovati daj e to tako
jednostavno!
Na jo jednu stvar bih vas rado podsjetio. Cesto ivimo au-
tomatski, po nekoj inerciji, onako kako smo naviknuti. Nismo
svjesni da svaki trenutak iznova odluujemo o ovom ili onom i
daje te odluke potrebno provjeravati. Kad smo jednom odluili
da emo puiti, to je bila naa jednokratna odluka, koju esto
moramo provjeravati. To, koju hranu emo jesti, gdje, kada,
kako i s kim emo jesti, naa je odluka. Bilo kad moemo
odluiti drugaije.
Kod prehrane ta je inertnost prilino izraena. Kuhamo i
jedemo po navici ono to su kuhali i jeli nai roditelji, a oni
su kuhah i jeli ono to su kuhali i jeli njihovi roditelji. Ukrat-
ko, naa djeca se hrane slino, kao to su se hranili njihovi
pradjedovi i prabake. I tu slinost zavrava. Nita drugo nije
isto. Sirovine koje koristimo u pripremi mane nisu iste, nain
pripreme hrane nije isti, nain prehrane nije isti, iskoritavanje
244
ALKALI ZI RAJTE ILI UMRI TF
konzumiranih kalorija nije isto, nain ivota nije isti. I samo
rijetki, koji su prisiljeni boleu ili nezadovoljstvom vlastitim
izgledom, i jo rjei - oni potaknuti intelektualnim i duhovnim
odrastanjem, odluuju se na promjene. U posljednjih 1 00 go-
dina sve se posve promijenilo - samo je funkcioniranje naeg
tijela ostalo isto.
Informacijama iz knjige ALKALIZIRAJTE ILI UMRITE
moemo se, koliko je to pak mogue u dananje vrijeme, vra-
titi zdravom nainu prehrane.
S iskrenom eljom da vam pritom pomognem, nudim za
razmiljanje nekoliko pravila zdrave prehrane. O ve informa-
cije su vrlo dragocjene. Saetak su dugogodinjeg istraivanja
zdravog naina prehrane i ivota te terapeutskih iskustava.
H rana je lijek i hrana je otrov.
Nae tijelo je neto najgenijalnije, najsavrenije to
uope moemo zamisliti. udimo se toj majstoriji, divimo joj
se. Budite ponosni na svoje tijelo i potujte ga. Upoznajte ga i
brinite se za njega, upravo onako kako se brinete za primitiv-
ne tehnike ureaje: automobil, mobitel, brod, DVD... Nauite
neto o hrani, vitaminima, mineralima. Ako tijelo nije zdravo,
ne moemo biti sretni.
Planirajte to ete i kad ete jesti.
Jedna od najvanijih stvari je savjestan nain ivota, u ko-
j em smo svjesni to i zato radimo, a ne ivimo automatski, na-
gonski, u skladu s dosadanjim navikama. Prehrana je ozbiljna
stvar, zato planirajte to, kad i koliko ete pojesti. Ali, pre-
hranom se ne trebate baviti previe. Hranom ne smijemo biti
opsjednuti. Upoznajte svoje prehrambene potrebe, osnovna
pravila kombiniranja hrane. Upoznajte pravila vegetarijanskog
i veganskog naina prehrane, nauite neto o makrobiotici,
245
uvaavajte iskustva onih koji jedu samo sirovu hranu... Pripre-
majte svjeu hranu s ljubavlju. Ne jedite podgrijanu, kemijski
obraenu i pripremljenu hranu te previe zainjena jela. Ne
konzumirajte prehladnu ili prevruu hranu, odn. pia.
Jedite kad ste gladni, nemojte jesti kad niste gladni.
esto jedemo zato stoje vrijeme za jelo (kad imamo vreme-
na) ili pak jer nam godi, a ne zato to smo zaista gladni. esto
jedemo kad je hrana na tanjuru ili na stolu, a ne zato to smo
gladni. Mnogi ne prestaju do prezasienosti, i ne jedu samo da
izgube osjeaj gladi. To su malene, a ponekad ivotno vane
razlike.
Ne jedite kad ste umorni, bolesni, nesretni, ljuti, uzne-
mireni. . .
U hrani nisu samo kalorije, minerali i vitamini. Hrana je
izvor ivotne energije koji nije mogue vidjeti pod mikrosko-
pom ili izraunati u kalorijama. ivotinje esto poste, posebno
kad su bolesne. I bolesna djeca odbijaju hranu. Poznajem iz-
vrsnog lijenika koji jede jednom na dan i to oko pet. Smatra
da tijekom dana ne moe jesti jer na poslu gleda i doivljava
trpljenje drugih, krv, bolesti... Tvrdi da tom hranom tijelo ne
bi nita dobilo. A poslijepodne, kad doe kui, sa suprugom se
posveti hrani i tom hranom dobiva dovoljno energije i zdravlja
za svoja skoro dva metra visoko i 1 00 kilograma teko tijelo.
Ne navikavajte se jesti u stresnim situacijama, jer tako stvarate
naviku da posljedice stresa kompenzirate hranom.
Vodu vaite, hranu pijte.
Vodu (i druge tekuine) vaite: pijte u malim gutljajima s
osjeajem. Ne ulijevajte je u sebe. Voda takvim pijenjem samo
protee kroz tijelo, a nekoliko minuta nakon pijenja ve smo
2 4 6
na wc-u. Ako jedete istu, zdravu (alkalnu) vodu, moete je
popili puno manje i neete tako esto ii na wc. Tvrdu hranu
vaite tako dugo da nastane kaa koju, pomijeanu sa slinom,
moete popiti. O d takve hrane imat ete puno vie koristi,
unato tome to ete pojesti znatno manje. Usput ete izbjei
mnoge zdravstvene potekoe.
Odjednom jedite smo jednu vrstu hrane.
ovjeanstvo postoji tisue i tisue godina i uvijek je vri-
jedilo jedno pravilo: ljudi su odjednom jeli samo jednu vrstu
hrane. Tek u posljednjem stoljeu postalo je moderno pripre-
mati velik broj jela za jedan obrok (aperitiv, hladno predje-
lo, toplo predjelo, glavno jelo, prilozi, salate, slastice . . . ), koji
tako sadri vrlo mijeanu, neusklaenu i neuravnoteenu hra-
nu, sastavljenu od bjelanevina, masnoe, ugljikohidrata... U
toj zbrci tijelo se ne snalazi najbolje i to nam uzrokuje puno
potekoa, odmah nakon hranjenja i dugorono.
Pola sata prije i tijekom ruka te pola sata nakon ruka
ne pijte vodu.
Za probavu konzumirane hrane tijelo treba eluanu kise-
linu. Ako je razrijedimo vodom, tijelo mora izluiti jo vie
kiseline. Nije dobro ako je izluuje previe ili premalo.
Jedite to manje.
Postoji vjerovanje da Stvoritelj prilikom roenja svakom
ovjeku namijeni odreenu koliinu hrane. Kad tu kohinu
hrane pojede, umre. Pouka: ako elimo ivjeti dugo, moramo
jesti to manje. Pomoi e ako slikovito predoimo neku hrpu
hrane: svaki put kad sa te gomile neto uzmemo, blie smo
vlastitoj smrti, izreka: Grobove si kopamo zubima nije da-
leko od istine.
2 4 7
Izmeu obroka u pravilu ne jedite. Ako imate poseban ra-
zlog, obrok moete podijeliti na vie manjih.
K oristite male tanjure, lice, vilice. . .
Trend je da se hrana posluuje na velikim tanjurima, a pica
u velikim aama. Kod kue koristite neto manje tanjure, na
koje ne mogu stati dva odreska, hrpa krumpira, hrpa rie i jo
puno drugih priloga.
Izbjegavajte bijelo brano, bijeli eer, sol, mlijeko.
Ve stoljeima nam je poznato upozorenje o tri bijele smrti,
a u posljednje vrijeme dodaju i etvrtu, a to je kravlje mlijeko.
Dakle: to manje koristite bijelo brano, bijeli eer, sol i krav-
lje mlijeko.
Ne poinjite hranjenje ugljikohidratima.
Kad u prazan eludac dou ugljikohidrati, guteraa
izluuje previe inzulina. O n brzo smanji razinu glukoze u krvi
i pohrani je u masne slanice. Kad koncentracija glukoze u krvi
previe padne, tijelo odmah trai novu hranu, i to onakvu koja
se najbre promijeni u glukozu, a to su ugljikohidrati. Brzo se
naemo u zaaranom krugu, koji pouzdano vodi u debljinu,
eernu bolest...
Ne prakticirajte suvremene dijete koje obeavaju brzo
mravljenje.
Ne nasjedajte brojnim obeanjima da ete smravjeti deset
kilograma na tjedan ili ak i vie. Veina dijeta je opasna, a
autori su esto laici.
Svaki gubitak teine, vei od 2 kilograma na mjesec, nije
zdrav. Kod takvog mravljenja gubimo vodu, a ne masnoe.
Poznato je da bolesnici na dijalizi u 5 sati dijalize takoer
248
smrave pet kilograma i vie. Naravno, izgube vodu, a ne
masnoe. Isto je sa sportaima ih pjevaima, koji nakon uta-
kmice ili koncerta izgube nekoliko kilograma i zbog dehidra-
cije zavre u bolnici.
Jedite da biste ivjeli, a ne ivite da biste jeli.
Punjenjem eluca neemo napuniti duu, ivot nee dobi-
ti smisao, nita bolje se neemo osjeati. Ako previe jede-
te, znai da imate ozbiljne probleme koji se hranom ne mogu
rijeiti.
Hvala svima koji su pomogli u izdanju ove knjige, prije
svega iskreno zahvaljujem g. Baroodyju, koji tako nesebino
dijeli s nama svoje dragocjene spoznaje.
Sretan sam to emo ovom knjigom pomoi mnogima da
ponu novi ivot. To je najljepi osjeaj koji moete doivjeti
i vi.
Ivan Soe, urednik
249
RJENIK M ANJE POZ NATIH M EDIC INSK IH
I SL INIH IZ RAZ A
Acidnost
Acidoza
Alkalnost
Alkaloza
Amilaza
Arterija
B ioflavonoid!
C elijakija
C elulaza
C erebralan
C erebrospinalan
C istitis
Enzim
Endometrioza
kiselost
zatrovanje kiselim tvarima
lunatost
zatrovanje alkalnim tvarima
enzim koji pospjeuje pretvaranje kroba u eer
ila koja odvodi krv iz srca; odvodnica
spojevi koje obino nalazimo u kori
narani i limuna, takoer u ipku
enteropatija zbog intolerancije gliadina, kod koje je
zbog oteenja sluznice tankog crijeva oteana apsor-
pcija masnoe i drugih sastojaka hrane
ferment, koji razgrauje celulozu
modani: cerebralni ivci
odnosi se na mozak i modinu; cerebrospinalni ivci; ce-
rebrospinalna tekuina
upala mokranog mjehura
bjelanevina koja je po svojoj funkciji katalizator;
probavni enzim
opi naziv za bolest kod koje endometrij raste i izvan
maternice
F itoterapija
F lavonoidi
terapija biljkama, travarstvo
skupina biljnih bojila koja se nalaze u mnogim vrstama
hrane
F ruktoza
Gastritis
Glukoza
H em
monosaharid, koji je kemijski vezan u eeru od trske,
voni eer
upala sluznice eluca
monosaharid koji je kemijski vezan u eeru od trske,
krobu i celulozi, groani eer
posebna okrugla molekula, koju nalazimo u hemoglo-
binu i bitna je za mogunost prijenosa kisika u krvi
250
H emoglobin
H ijatalna kila =
H ijatalna hernija
H iperglikemija
H ipoglikemija
H olistiko
H omeopatija
Intolerancija
Ion
K andidoza
K lorofil
K oagulirati
K olitis
K ongestija
K ontemplacija
L imfa
L ipaza
tvar koja crvenim krvnim zrncima daje boju i prenosi
kisik u tkivo, krvno bojilo
hijatus je otvor u preponi, kroz koju prolazi jednjak
da se povee s elucem. Ako hijatus oslabi i rastegne
se, dio eluca i/ih jednjaka moe se progurati u prsnu
upljinu. Nastaje hijatalna kila. Simptomi: garavica,
regurgitacija, potekoe kod gutanja, bolovi u prsima,
teko disanje. . .
prevelika koliina eera u krvi
preniska koliina eera u krvi
cjelovito (uvaavanje svih aspekata: fizikog,
psihikog, duhovnog, . . . a ne samo jednog dijela ih
organa)
lijeenje lijekovima iji uinak je slian simptomima
bolesti
stanje organizma da loe ih* uope ne podnosi odreene
tvari, neotpornost
atomska skupina, molekula, koja je dobila ili izgubi-
la elektron(e)
zaraza nekom od 2 1 vrste gljiva iz roda C andida
zeleno bojilo, koje omoguava u biljnoj stanici nasta-
nak ugljikohidrata, lisno zelenilo
prelaziti iz koloidne otopine u elatinastu tvar;
zgruavati se, stvrdnjavati se
upala debelog crijeva
pojava da se krvoilni sustav nekog dijela tijela prepu-
ni arterijskom krvi, navala krvi
duboko razmiljanje, promiljanje o nekoj stvari, po-
sebno duhovnoj
bjelkasta, krvnoj plazmi slina tekuina u organizmu
ovjeka i nekih vie razvijenih ivotinja, sok
enzim koji pospjeuje razgradnju masnoe u glicerol i
masne kiseline
251
Nutritionist
Osteopatija
Pankreas
Parasimpatik =
parasimpatikus
Pepsin
Peristaltika
Proteaza
Ptijalin
Pufer
Renin
Sekretin
Spinalni
Vena
lijezda
strunjak za prehranu
bolest kostiju; alternativno lijeenje, koje polazi od
pretpostavke da bolesti izviru iz naruene tjelesne me-
hanike
guteraa
vegetativno ivevlje koje djeluje i tijekom mirovanja i
spavanja
enzim koji pospjeuje metabolizam bjelanevina u
peptone
ritmiko stezanje i rastezanje nekih cjevastih organa:
spora peristaltika / peristaltika tankog crijeva, mokra
ovoda
enzim koji pospjeuje razgradnju bjelanevina i slinih
tvari
enzim sline, koji pospjeuje razgradnju kroba u eer
tvar koja sprjeava da se koncentracija vodikovih iona
u otopini znatno promijeni zbog dodatka kiseline ili
luine
proteolitiki enzim koji se izluuje iz juksta- glomeru-
larnog aparata u bubrezima i katalizira hidrolitiku pre-
tvorbu angiotenzinogena u angiotenzin I
polipeptidni hormon, koji izluuje sluznica dvanaesni-
ka i jejunuma, potie sekreciju pankreasa kao reakciju
na dotok kiselog himusa iz eluca u dvanaesnik i tanko
crijevo
odnosi se na modinu, modinski: spinalni ivci
ila koja dovodi krv do srca, dovodnica
organ koji izluuje hormone ili druge izluevine
2 52
RJENIK MANJE PO ZNATIH NAMIRNICA
Agaragar
Alfaalfa (alfalfa)
Sena
Amarant
Safranika
B ioflavonoid!
C hia
Escarole
Gazpacho
Guacamole
Guava
Alge
Jalapeno
K ajenski papar
K uzu
K umkvat
K vinoja
M akadamija orah
M edljika
elatina od morskih algi; agar
lucerna
osueni listovi ili mahune kasije, koji se koriste kao
laksativ
ukrasna biljka s crvenim, dugotrajnim cvjetovima;
ir crveni rep
pravi divlji afran
spojevi, koje obino nalazimo u kori narani i
limuna, takoer u ipku
biljka koja raste u Americi
endivija ima iroke, blijedo zelene listove i manje
je gorka od drugih sorti
panjolska hladna juha od povra
meksiko jelo bazirano na avokadu.
vrsta egzotinog voa
alge (seawed), razne vrste morske trave ili morskog
korova, kojih je vie vrsta
vrsta ilija
vrlo pikantan crveni prah koji se koristi za jela od
povra. K oristi se i kao dopuna prehrani, a koristan
je prije svega za plune i probavne smetnje
azijska biljka
najmanji jestivi agrum, koji zovemo takoer
fortunela ih patuljasta narana
ponovno otkrivena kulturna biljka Anda velike
prehrambene vrijednosti. Ne spada meu itarice ali
je ubrajamo meu rie
bogat izvor mononezasienih masnih kiselina
slatki sok nekih biljaka, koji su preradile uice; pele
skupljaju medljiku; npr. medljika odjel e
2 53
M ana
M aranta
M i so
Pastrnjak
Pinjoli
Sapote
Sultanina
Tamarinda
Tapioka
Tempeh
Tofu
Topinambur
Tostada
Tupela
Vinaigrette preljev
W ater chestnuts
Tossed salad
tvar, koju je B og poslao Izraelcima za hranu
u pustinji na putu u Palestinu: skupljati
manu; figurativno: neto vrlo korisno -
npr. to je bila prava mana za njegov eludac
biljka obino arenih listova; brano od marante
slino kao tempeh, fermentirana soja. Sadri
neto izoflavona i visok sadraj natrija, stoga nije
ba najbolji izvor sojinih bjelanevina
zainska biljka utih titastih cvjetova i zadebljanog
glavnog korijena
plodovi su razliitih vrsta bora. U vrtavamo ih u
oraaste plodove
vrsta voa
veliko svijetlo groe bez kotica
indijska datula
brano od gomolja manioke: puding od tapioke
proizvod od soje, dobiven od sojinih zrna, koja se
zdrobe i dodaju im se korisne bakterije. Proizvod
potom fermentiraju i oblikuju u kocke, est o se
koristi kao nadomjestak mesa
sojin sir, bijele je boje i slian siru. Napravljen je od
usirenog sojinog mlijeka, koji oblikuju u kocke
srodnik suncokreta. Trajna je biljka, koja ima pod
zemljom duguljaste bradaviaste gomolje
vrsta meksikog jela s tortiljama
bobiasto voe
sastojci: 6 lica ulja, 2 lice octa, sol, bijeli papar
Priprema: u alicu stavimo sol, dodamo licu octa i
mijeamo tako dugo dok se sol ne istopi. Primijeamo
preostali ocat i prstohvat svjee mljevenog bijelog
papra. Na kraju postupno primijeamo ulje
razliite vodene biljke
(npr. vodeni kesten ili orah)
salata, koja sadri puno povra,
rajicu i si. s preljevom
254
Napomena urednika:
Moda neko voe, povre ili zain neete nai u svojoj omi-
ljenoj trgovini, ali moda ga naete u nekoj drugoj specijalizi-
ranoj trgovini zdrave hrane. Svaki dan i u naim trgovinama je
sve vei izbor, i ono to do juer nismo poznavali, ve je danas
na policama trgovina ili pak moemo kupiti preko interneta.
Kako sam autor upozorava, navedene namirnice, jela,
zaini... samo slue za laku orijentaciju. Znai da svaki prijed-
log moemo prilagoditi, a pritom trebamo paziti da ouvamo
kiselo-lunatu ravnoteu.
255

Alkalizirajte Ili Umrite

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Alkalizirajte Ili Umrite

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ALKALIZIRAJTE

You might also like