Fandium 7 3

GNTER BRUS, AKTION ANA (1964), photo: Khasaq (Siegfried Klein)
FANDIUM 7
3
- PERFORMANCE ART
2

F
A
N
D
I
U
M

7
3
3 F7
3
ben vautier
Danas imamo veliki interes za Fluxus, ali isto tako i veliku konfuziju oko pokreta;
Postoje oni koji nastavljaju teoretzirat o Fluxusu.
Kau da je, poslije Dadaizma i Duchampa, Fluxus najradikalniji umjetniki pokret;
oni koji prave fet od Fluxusa. Skupljaju Maciunasovu dugmad, Beuysove ubruse ili
Benovu prljavu vodu iz kupaonice;
oni koji pekuliraju sa Fluxusom. Ako van Goghovo uho vrijedi 100 miliona dolara i
ako Duchampov stalak za boce vrijedi 300 tsua dolara, koliko e onda vrijedit aa
za vodu Georgea Brechta na izlobi u Baselu za dvije godine?
oni koji kau da Fluxus pokret ine samo razmaena djeca koja stvaraju umjetnost
navodei da su oni protv umjetnost, koji oekuju da e zasluit slavu govorei mi
smo protv slave, koji se ele vratt u Louvreu boravei u bistrou vis--vis;
oni koji kau, OK, Fluxus je neto izopaeno, ali i dalje bolje od onih koji produciraju
umjetnika djela za potroako drutvo;
oni koji kau da je Fluxus radije pria stava prema ivotu i umjetnost nego prema
proizvodima;
oni koji kau Fluxus je pojedinci, a ne umjetnika djela.
oni koji kau da je Fluxus protvrjean samom sebi, da se sastoji od promaaja koji
se ine uspjenim samo sada, da je to skup zvijezda ant-umjetnika;
Ako mene pitate mislim da
Fluxus nije proizvodnja objekata, rukotvorina koje bi se koristle kao ukrasi u
ekaonicama zubara i ostalih strunjaka,
Fluxus nije profesionalizam,
Fluxus nije proizvodnja umjetnikih dijela,
Fluxus nije naga ena,
Fluxus nije pop art,
Fluxus nije intelektualna avangarda ili zabavno kazalite,
Fluxus nije njemaki ekspresionizam,
Fluxus nije vizualna poezija za tajnice kojima je dosadno.
TEKST O FLUXUSU*
* Tekst je izvorno objavljen 1997. godine u katalogu Fluxus Subjectv. Tekst je formatran u skladu sa
originalnom verzijom. Prijevod: IB.
4 F7
3
NE
Fluxus je dogaaj u skladu s George Brechtom:
postavit vazu sa cvijeem na klavir.
Fluxus je djelo ivota/muzike: angairat tango
strunjaka kako bi mogli plesat na pozornici.
Fluxus je stvaranje odnosa izmeu ivota i umjetnost,
Fluxus je geg, zadovoljstvo i ok,
Fluxus je odnos prema umjetnost, prema ne-umjetnost ant-umjetnost, prema
negiranju neijeg ega,
Fluxus vas bitno educira kao, recimo, John Cage, dadaizam i Zen,
Fluxus je svjetlost i ima smisao za humor.
BEN VAUTIER, FLUX FESTIVAL AT FLUXHALL (1964), photo by George Maciunas
HANNAH WILKE, S.O.S - STARIFICATION OBJECT SERIES (1974)
Lijepila sam po sebi minimalistike skulpture vulve izraene od vakaih guma.
Potom sam se fotografrala u pin-up pozama.
TEKST O FLUXUSU
7

F
A
N
D
I
U
M

7
3
JOHN Charles Fare je roen 1936. u Torontu, drava
Ontario. Ove uzbudljive injenice uvijek su bile
pristupane lanovima njegove publike, u iju je
korist Fareov rodni list uvijek bio izloen ispod stakla
na ulazu svakog teatra, gdje je godinama dirigirao
svojim pojavljivanjima. Dijelovi toga dokumenta
bili su upadljivo obrisani, to je okolnost koju, u
tenji Fareovog krajnje doraenog stanja, nalazim
veoma sugestvnom. Mislim da je to vie nego obina
urednost. Kao neki teatarski program, izgleda sasvim
savreno. Govori: Jednom sam iao pecat, ali
veeras to ne mogu uinit.
Fare je pohaao Forest Hill kolegij u Torontu, a 1959.
je doao u London i tokom bivanja ostao nesvreni
student Bartletove kole arhitekture. Razoaran,
napusto je London i otao u Kopenhagen.
Oslanjajui se na svoju fnansijsku neovisnost,
statusa kojeg se nikad nije potpuno rijeio, bio je
slobodan izbacivat novitete ukljuujui prvo od
njegovih pojavljivanja. Znaajni dogaaji njegovog
novaenja su moda manje poznat no to bi trebali
bit. Nit su injenice koje se odnose na ovaj ili bilo
koji drugi period Fareove karijere tako dareljivo
saoptene kako bi neko oekivao od organizacije
koja sebe naziva Informacioni biro John Fare, West
56 Street, New York. Kljuni telefonski poziv koji
sam im uputo rano jutros nije donijeo nita osim
uvijajuih kaukanja izvjesnog Jenkinsa koji je,
vjerovatno dugujui to distanci, sliio trbuhozborcu
u Waringovom blenderu, i neidentfciranom
preadamovcu iji je kontnuirani smijeh zvuao kao
komadii eljeza baeni u kadu. Agent za javnost
samo su korak ispred lutkeo katrana.
Pored svega toga, reeno mi je da su se najraniji gest
JOHN FARE
Marina abraMovi, art Must be beautiful (1975)
etkam kosu metalnom etkom koju drim u desnoj ruci i istovremeno eljam kosu metalnim
eljem koji drim u lijevoj ruci. Radei tako, stalno ponavljam: Umjetnost mora biti lijepa, umjetnik
mora biti lijep, dok si ne unitim kosu i lice.
8

F
A
N
D
I
U
M

7
3
9

F
A
N
D
I
U
M

7
3
predstavio se: Golni Czervath, kibernetki izumitelj,
elektroniki mag i dobar muziar. Zajedno su skoro
odmah poeli razvijat robotski upravljani sto koji
se sastojao od dva robota (svaki sa dvije feksibilne
ruke) privrena za sto ispod kojega je bio lociran
izvor energije i ingeniozno kontrolirani sistem za
programiranje. Uz pomo slikara Gilberta Andofa,
izradili su niz programiranih pojavljivanja, koja su,
ako nita drugo, osigurala Fareu veoma sreenu
karijeru ali i kraj pozicije beznaajnost, koja je
dosad bojila njegov ivot, a koju su roditelji kod sina
esto nalazili uznemirujuim. Niz tako planiranih
amputacija je naravno jo uvijek vrsta striptza; ipak
razlika izmeu toga i Fareovih ranijih skidanja jest
razlika izmeu skulpture i izbornih plakata.
Prva operacija, lobotomija, predstavljena je u junu
1964. u Kopenhagenu. Vrijeme i dan, 8:30 poslije
podne, petak nikada nisu mijenjana u narednim
pojavljivanjima. Tako suenog uma, Fare je manje-
vie dokaz protv bilo kakvih sumnji koja se odnosila
na vlastto unitavanje u kojim se inae mogao
zabavljat.
Kada sam zadnji put pozvan na jedno od Fareovih
pojavljivanja u galeriju Isaacs u Torontu, 17.
septembra 1968. Fare je bio krai za jedan palac,
dva prsta, osam nonih prstju, jedno oko, oba testsa
i nekoliko nasuminih dijelova koe. Svaki od ovih
komada bio je zamijenjen bizarnom metalnom ili
plastnom kopijom, tako da kada je on uao u galeriju
ovjek koji je u smislu tjelesnost bio tako mali i
slab da je, iznova doraen, izgledao kao da je iscrpio
uobiajena uvodna ispitvanje u igri Dvadeset pitanja
istovremeno je isprovocirao vie asocijacija: mesingani
majmuni u zimi, Reboursi, rezbarije Dr. Moreaua,
konano stanje Bonnyja Parkera, smanjeni heroji
Nathanaela Westa, kavez za ptce u Bradburyjevom
Kapetanu stolaru, Johny, jedva da sam te
poznavao, a u primjeru palca, elokventni odgovor
JOHN FARE
Fareovog pojavljivanja sastojali od javnog skidanja
njegove odjee, praene ponekad i takvim sastojcima
kao to je pritskanje njegovog golog dupeta uz
niske prozore posebno otmjenih restorana. Ova
velika djela skoro su uvijek dovodila do njegovog
hapenja i/ili hospitalizacije, ako ni zbog eg drugog,
ono jer mu se oigledno nikada nije desilo da
izbjegne posljedice, ma kako predvidljive i neprijatne
bile. Moe se ak zamislit da u ovim podvizima, ma
kako zabavnim i neformalnim, nije nemogue uoit
primjesu mazohizma, kao i neznatne enstvene
tendencije za odbacivanjem stvari i iznuivanje
medicinske panje. (Svaka ena e, na primjer,
odbacit vrhunsku kolekciju, a ispitvanje izvreno
1968. pokazuje da ene ine 91 posto kupaca u
Harley Streetu).
Nakon kratkog boravka u ludnici, Fare je ponovno
uhapen, kada je rano jednoga jutra, preneraeni
danski policijski slubenik naao da je nemogue
ignorirat Fareov zanimljiv tretman parkiranog
automobila. Fare je u stvari proveo ve nekoliko
sat lijepei epoksi smolom sluajne objekte za
vozilo o kojem je rije. A to je ukljuivalo: loptce
za golf, boce za mlijeko, metle, neotvorene limenke
hrane, jednu mrtvu maku, njegovu odjeu, stare
gramofonske ploe, tuce hemijskih olovaka, i preko
stotnu viljuaka i kaika. Dok je Fare tho sjedio u
lokalnoj stanici, policijski slubenik je strpljivo ekao
da doe vlasnik vozila, kako bi mu bilo objanjeno
da je poznat lunatk na nesreu uzeo njega za
metu svoga vandalizma, ali i da je uhapen i da
e bit optuen im oteeni voza bude dovoljno
dobar da potpie formalnu tubu. Meutm kada
se vlasnik pojavio nakon sat i neto, inilo se da nije
nita primijeto. Meutm, pritsnut zaprepatenim
slubenikom, iznenada je izjavio da je mislio da je
rije o neemu drugome, a inilo se i da se dobro
zabavlja. Odmah je sredio Fareovo otputanje i
JOHN FARE
10

F
A
N
D
I
U
M

7
3
11

F
A
N
D
I
U
M

7
3
koji se puta sa velikog broja magnetofona. Ljudi su
tu i tamo padali u nesvijest, a njih nekoliko i tokom
ivanja.
Operacija se zavrila, i jedna metalna kanda naglo je
podignula aku i mahala njom zastraujuih nekoliko
sekundi, i to tako kao neko ko je naao torbicu
koju su svi traili na velikom polju. Potom je stavila
aku u teglu sa alkoholom koju je Andof, ponovo
se pojavljujui sa refektorima koji osvjetljavaju
publiku, paljivo etketrao i smjesto na sto pored
rodnog lista. Koja fora! rekla je zgodna naizgled
sedamnaestogodinja djevojka. Farea su odvezli u
drugu prostoriju i tri dana kasnije eljeznicom je
putovao u New York.
Umiranje je umjetnost poput svega ostalog.
Nakon veeri koju sam opisao, Fare je uradio est
pojavljivanja u razliitm gradovima. Veliki dio
njegove publike se od samog poetka sastojao od
tvrdokornih uglavnom profesionalnih, uglavnom
srednjovjenih ljudi koji strpljivo ekaju majstorski
potez. Datum toga dogaaja se uvijek drao u
tajnost.
Oni e aplaudirat dok njihove ulaznice cijepaju
vratari.
JOHN FARE
Prijevod: Neboja avija Valha
Preuzeto sa: http://www.ooz.net/~wax/john_far.txt.html
nacistkom loem ukusu u podruju unutranje
dekoracije.
Te noi u Torontu, njegova je cijela aka, prethodno
netaknuta, bila na redu da ostane bez sree.
Galerija je bila ukraena Andofovim velikim tamnim
transilvanijskim muralima. Sklapajui cijelu stvar od
nule, Andof i Czervath su ispred publike sastavili
operacijski stol i njegove dodatke. Fare je stajao
savreno mirno u jednoj taki, isprazno se smijeei,
dok su troma plaviasta svjetla lagano klizila po
svodu, kao da odgovaraju na prijavu preostalih
Mesermita, bezopasnih u svojoj kasnoj dobi, a
uvijek dovoljno velikih za hvatanje.
Cijelom duinom Fare je legao na sastavljeni sto, a
njegova su dva pomonika privezala nekoliko malih
mikrofona uzdu njegovog tjela, tako je snano
pojaan zvuk njegovog pulsa, disanja i sakaenja
mogao bit podeavan po elji. Isprva, prije no to
su robot zapoeli stvarnu operaciju, zvualo je kao
muzika kitova. Andof i Czervath su otli u drugu
prostoriju, a kad su se sve etri robotske ruke u ist
mah poele vrlo energino kretat iznad udnoga
stola i njegovog stliziranog tereta, to me je za
trenutak podsjetlo na ksilofonski recital na kojem
smo ja i djevojka po imenu Nellie bili desetak godina
ranije na planet Neptun. Njeno prezime je bilo neto
kao Fisher, premda nije bilo Fisher.
Metalna ruka dala je Fareu injekciju, zaustavila se, i
zapoela usklaeno sa drugim rukama radit upravo
onako kako neko zamilja da bi kompetentni hirurg
i njegov pomonik to radili. Upozoravajue obojena
svjetla poela su sada isijavat iz robota kako su
nastavljali posao. Uznemirujue sjene plavile su sobu,
blijedo smrvljenih pigmenta, prljavog Dallas rua,
otrcanog gubavog blata, debelog i rascijepanog, i
zaista zastraujue ute, o kakvima Winsor & Newton
nita nisu znali. Apsurdno pojaana buka pile za kost
nalikovala je snanoj hroptajuoj vici umirueg slona
JOHN FARE
13

F
A
N
D
I
U
M

7
3
JOSEPH BEUYS, I LIKE AMERICA AND AMERICA LIKES ME (1974)
U maju 1974. odletio sam u New York gdje su me doekala ambulantna kola i odvezla na mjesto
izvedbe performancea, u sobu Ren Block galerije na East Broadwayu.
U kolima leah uukan dekicom.
Performance je trajao tri dana i svaki dan po osam sati sobu dijelih sa divljim kojotom.
Stojao sam tako u sobi, umotan u debeli, sivi pokriva od flca, oslonjen na veliki pastirski tap. S
vremena na vrijeme leao sam na slami, kojot i ja se gledasmo oprezno je kruio oko mene ili
grickao deku na komadie. Ponekad ritualno udarah veliki trokut ili bacah svoje kone rukavice
ivotinji. Performance kontinuirano promicae izmeu elemenata koje gradi realnost situacije i istih
simbolikih gesta.
Na kraju treeg dana zagrlio sam kojota, koji je postao prilino tolerantan prema meni, i odvezoh se
ambulantnim kolima u zrau luku. Napustio sam Ameriku a da nisam kroio na njezino tlo.
elio sam se izolirati, osamiti, ne vidjeti nita od Amerike osim kojota.
Promiljat tjelom je sintagma sa kojom se glumci upoznaju na predmetu Pokret
1

u sklopu Akademije dramskih umjetnost u Sarajevu. Sintagma Promiljanje tjelom
me podstakla na razmiljanje na koji to nain teatar/glumac/reditelj pristupa tjelu
u odnosu na pristupanje tjelu u svakodnevnom ivotu. Sam izraz nagovjetava
drugaije poimanja tjelesnog i duhovnog od ve opteprihvaenog. Da li teatar
prevazilazi binarnost kao to su tjelo/um, mukarac/ena, eksterijer/enterijer u
odnosu na stvarni ivot? Koliko prostor ute na oblikovanje i oslobaanje tjela? ta
je danas teatarski prostor i gdje su njegove granice?
injenica da su korijeni teatra u ritualima i obredima, koji su se bazirali na
tjelesnom izriaju, namee potrebu pregleda presjeka razvoja teatra tj. njegovo
udaljavanje i ponovno pribliavanje ljudskom tjelu kao centralnom subjektu
predstave. Neophodno je osvrnut se i na historijsko uspostavljanje dualistkog
koncepta, koji bez obzira na neke pokuaje da se izmjeni, ostaje i danas duboko u
korjenjen u sve drutvene segmente. Pravei razliku izmeu klasinog dramskog
izvoenja predstave i teatarskog performansa, dotaknut u se i najznaajnijih
autora/glumaca/reditelja, koji su ostavili snaan peat svojim novim teatarskim
promiljanjima, dajui tjelesnom izrazu prednost nad govornom radnjom.
Razvoj tehnologije utcao je i na nastajanje novog oblika teatra,
multmedijalnog izraza, gdje tehnika sredstva superiorno preuzimaju uloge
glavnih aktera. Glumci u duhu vremena u kojem ive, pratei tehnoloka
dostgnua i aktualne trendove, prilagoavaju i utmavaju svoja tjela
novim/starim izrazima, postajui, na taj nain teatarski kiborzi. Da li je
takav glumac/ica ono emu je teio Edward Gordon Craig jo u 19. vijeku,
nazivajui ga supermarionetom i ta se promijenilo od tada? Da li su teatarski
kiborzi primjeri oslobaanja tjela od rodnih, rasnih, starosnih i patrijarhalnih
stega? Pokuau na sva ova pitanja, to saetje, odgovorit, oslanjajui se na
istoriju pozorita, pojedine pozorine autore/ice iji je doprinos u ovoj oblast
najznaajniji, poput Elizabeth Grosz, Donne Haraway, kao i na pojedine ideje
Michel Foucaulta, Rolanda Barthesa i Patricie Shipley.
NEPREVAZIENI BINARNI SISTEM VRIJEDNOVANJA
Sva naa promiljanja uglavnom su zasnovana na suprotnostma. Dobro/loe,
vrue/hladno, svijetlo/tamno itd. su razlike preko kojih iznosimo sud o svijetu
1
Pokret je predmet koji se bavi izuavanjem glumakog tijela i njegovom performativnou.
TEATAR KAO MJESTO OSLOBADJANJA TJELESNOG
(tijelo u perforMativnoM inu i stvarnoM ivotu)
lajla Kaikija
14

F
A
N
D
I
U
M

7
3
oko nas. Dualizam kojim se bavi ovaj esej je kartezijanski dualizam tjelo/um koji
se uporeuje sa razlikama izmeu razuma i strast, pamet i osjeaja, enterijera
i eksterijera, ene i mukarca. Iako se i prije Aristotela (Pitagorejci) postavljala
razlika izmeu duha i tjela, Aristotel je uspostavio model za relaciju ugnjetaa i
ugnjetavanog kroz dualizam gospodar/rob. (Aristotel 18)
Patricia Shipley u tekstu Racionalna ena u feministkoj debat citra
Aristotela koji kae onaj koji je mudar treba da vlada nad onim ili onom koji
nisu ( Shipley102). Za Aristotela nema dvojbe da je mukarac onaj koji je
mudar (Shipley 102), a ene su potinjene mukarcima. Da bi neko bio mudar
mora da prosuuje umom/pameu, a ne emocijama koje su karakteristne
za ene. Umne radnje se odvijaju iznutra, a ene su svedene na njihovu
spoljanost, povrnost i emotvnost. enama ovladava strast, dok mukarce
kontrolie razum. Iz toga proizilazi da se za mukarca vee um/racio/pamet/
unutranjost, a za enu tjelo/strast/emocije/vanjsko. Bit enom znailo
je bit manje vrijednom. ena je bila tretrana kao roblje i roba u smislu
posjedovanja od strane mukarca. Roba za uivanje i razmjenu. Od antke do
danas, nije se mnogo izmjenio ovaj seksistki stav. Elizabeth Gross za dualizme
kae sljedee:Razmiljanje u dihotomijama obvezatno stvara hijerarhiju i
postavlja dva suprotna termina tako da jedan postaje privilegirani termin, a
drugi njegov potsnut, podreeni, negatvni pandan. Podreeni termin tek
je negacija ili poricanje, odsutnost ili pomanjkanje, odnosno gubitak vrlina
primarnog termina. (Grosz 3) Za patrijarhalni drutveni sistem dualistki
nain razmiljanja osigurava ouvanje kontrole moi i dominaciju jaeg nad
slabijim. Zbog toga je dihotomije teko u stavarnom ivotu prevladat.
Elizabeth Gross u poglavlju Preoblikovanje tjela kae da svoenje tjela
na um ili obratno, ostavlja njihovu interakciju neobjanjenom, nemoguom,
nepostojeom, jer im se termini defniu na meusobno iskljuiv nain
nema naina da ih se pomiri, shvat njihov meusobni utcaj ili objasni
njihov naizgledni paralelizam. (Grosz 9-10) Ovdje se otvaraju vrata teatru,
kao mjestu na kome se dihotomije prevazilaze, stapaju se, a ne iskljuuju,
gdje nestaju rodne, rasne, starosne i ostale normatvne granice. Tamo gdje
zavrava stvarnost, a poinje iluzija, tjelo nalazi svoj autohtoni prostor za
samoiskazivanje i ruenje stega. Probueno, kao malo dijete, tjelo ispituje
svoje krajnje granice i mogunost kroz igru sa idejom tj. u performatvnom
inu. Koje su to datost teatra to ine tjelo slobodnim, govoriu u narednim
redovima eseja, ali treba spomenut da se ovdje uglavnom bavim fzikim tj.
performatvnim teatrom, sa akcentom na neke karakteristke klasinog teatra,
koje su doprinjele buenju tjela.
Razmiljala sam o svojoj
vagini na vie naina fziki,
konceptualno: kao o skulptura-
lnoj formi, arhitektonskom
oznaitelju, izvoru sakralnoga
znanja, ekstazi, prolazu raanja,
transformaciji. Vidjela sam
vaginu kao djelomino prozirnu
komoru kojoj je zmija spoljni
model: oivljen svojim prelazom
od vidljivoga do nevidljivoga,
spiralni navoj zvoni oblikom elje
i generativne misterije, atributa i
enske i muke seksualne moi.
Ovaj izvor unutarnjeg znanja
trebao bi biti simboliziran kao pri-
marni indeks sjedinjujueg duha
i mesa u oboavanju boginje.
CAROLEE SCHNEEMANN, INTERIOR SCROLL (1975), photo by Anthony McCall
17

F
A
N
D
I
U
M

7
3
PERFORMANS KAO OSNOVNI MEDIJ FIZIKOG TEATRA
Fiziki teatar trai autentno mjesto za pojavljivanje. Teatarski medij u
kojem se uglavnom pojavljuje je performans. Performans negira oponaenje,
predvidljivost i kontrolu u onom obliku kakvog pronalazimo u dramskom teatru.
Elen Diamond kae da performans u odnosu na dramski teatar je bio poaen
liavanjem tekstualnog autoriteta, iluzionizma i kanona glumca u korist
polimorfnog tjela performera. Odbijajui konvencije igranja role, performer
predstavlja nju/njega kao seksualno, probojno i taktlno tjelo, ispirui priu
publike zajedno sa barijerama izmeu pozornice i gledaoca. (Diamond 36)
Vraajui se historijskom pregledu, naiemo i u klasinom teatru elemente
interesantne za tezu teatarskog prevazilaenja dihotomija. Izvoenje antke
drame, iako uveliko ovisne o dramskom tekstu, smatra se performatvnim
inom, zbog relacije sa publikom koja proivljava katarzu. Hor je govorio tekst
uz odreene pokrete tjela koji su se uslonjavali zavisno od komada koji se
igrao. Mukarci su igrali enske likove, kostmirani i sa maskama na licu. ini
se da nikome nije smetao mukarac preobuen u enu, koji igra heroine poput
Antgone ili Medeje, jer je bit predstavljala katarza, jedinstveno proienje,
koje je mogao ponudit samo teatar svojoj publici.
Preoblaenje mukaraca u ene, bez osude, nastavie se jo vijekovima u
teatru i svi e to smatrat za normalno i vjerovae mukarcima-enama, sve dok
ene konano ne dobiju mogunost igranja u teatru potkraj 17.vijeka. Iako je
diskriminirajue izostavljanje ena-glumica, ovaj podatak nam govori kolika je
mo teatra u prevazilaenju rodnih uloga. To nam potvruje i primjer da i kada
ene dobiju mogunost igranja u teatru, u velikom broju ekspirovih komada
igraju likove ena preobuenih u mukarce. Akcenat je na artfcijelnom inu, a
ne na prirodnim datostma.
Govorei o japanskom teatru i mukom igranju enskih uloga, R. Barthes kae:...
njegovo (glumevo) ispod je jednostavno odsutno; glumac, svojim licem, ne
igra enu, nit je oponaa, on nju jedino znai; ako je, kako kae Mallarme, pismo
sainjeno od gesta ideje, travestt je ovde gest enstvenost, ne njen plagijat;
slijedi da nije ni najmanje neobino, vidjet 50ogodinjega glumca gdje igra ulogu
mlade zaljubljene i zbunjene ene... ena je ideja (ne priroda). Zapadnjaki
2

travestt eli bit ena, a orijentalni glumac trai samo kombinaciju znakova ene.
(Barth 71)
2
Ovdje treba uzeti u obzir da se istonjako pozorite u vie segmenata razlikovalo od zapadnjakog i da bi njegovom analizom
produbila, ali uveliko i proirila problematiku kojom se bavim, pa u ga ovog puta ostaviti po strani i bazirati se na zapadni teatar.
U akcijama za javnost
crnim nitima uvezivala
sam kou ivih modela,
oznaavala lica i tijela i
vezala zajedno ljude u
prostoru. Pokuala sam
uiniti vidljivim zavis-
nosti, heteronomije i
reference komunikacije.
Privrivanja mogu biti
bolna, ostavljaju tragove
koje je teko ili nemogue
izbrisati; vode do defor-
macija, povreda. Rasple-
tanje postaje neizbjeno
odvajanje.
ANNEGRET SOLTAU, PERMANENTE DEMONSTRATION (1976)
18

F
A
N
D
I
U
M

7
3
Ja, Sam Hsieh, planiram izvesti jednogodinji performance, koji poinje 30. septembra 1978. Zatvorit u
se u kavez dimenzija 116 X 9 X 8. Neu razgovarati, itati, pisati, sluati radio ili gledati televiziju, dok se
ne oslobodim 29. septembra 1979. Jesti u svakog dana. Moj prijatelj, Cheng Wei Kuong, e se brinuti o
mojoj hrani, odjei i otpadu.
TEHCHING HSIEH, ONE YEAR PERFORMANCE 19781979 (CAGE PIECE)
ISTORIJSKI RAZVOJ PERFORMATIVNOG TEATRA
Od antke do 19. vijeka pozorite je doivljavalo svoje uspone i padove,
promjene mjesta izvoenja od amfteatara, trgova, crkava, eksterijer, enterijera,
do namjenski graenih teatarskih zgrada, ukljuivanje ena- glumica, pa sve
do pojave prvih reditelja. Ono to se uglavnom provlailo kao zajedniko
obiljeje kroz sve vijekove je vezanost za pisanu rije. Robovanje dramskom
tekstu i puko ilustrovanje istog, gdje je glumac=govorna radnja, pokuao
je zaustavit i promjenit E. Gordon Craig (1872-1966). Ono zbog ega je on
bitan ovdje jeste da on pozorite ponovno izjednaava sa obredom. Craig je
ponovno uveo glumevo tjelo i pokret na scenu, svodei tekst na minimum
(dok ga nije potpuno odstranio kao i sam zvuk, stvarajui istu viziju pokreta).
Kombinovanjem pokreta, simbolike scenografje, svjetla, boja, ritma nastajao
je novi teatar koji nije bio za sluanje nego za gledanje. Njegova ideja je bila
stvaranje glumca supermarionete, koji bi svoju igru/tjela potinjavali ideji
predstave, to je za ono vrijeme bilo skandalozno i uvrjedljivo.
Jo ekstremniji u pristupu pozoritu i glumevom tjelu bio je Antonin Artaud
(1896-1948). Za Artauda je pozorite prvenstveno radnja. Ono treba bit u
uskoj povezanost sa publikom koja je upletena u radnju. Portal koji je nekad
predstavljao granicu izmeu glumca i publike doivljava krizu brisanjem te
granice, i stvara se novi scenskih prostor. Taj novi scenskih prostor tek e da se
razvije nakon Artauda i otvorit e nove mogunost za tjelesni izriaj, interakciju
sa publikom i za nova tehnoloka dostgnua. Za Artauda ja zadatak pozorita
da olaka popravljanje ira na organizmu ljudske zajednice, otkrivanje svega
onog zla, sve one prljavtne koja se nakupila u pojedincu i drutvu. (Molinari
312) Njegovo pozorite je pozorite surovost.U centru performansa je ljudsko
tjelo, ali tjelo bez organa. Za njega su organi neprijatelji tjela, dominantne
insttucije. Tijelo bez organa ne suprotsatvlja se organima nego njihovom
rasporedu, to e rei organizmu. Artaud razdjeljuje, razrezuje tjelo, pri emu
svaki dio postaje cjelina.
Pozorite surovost poinje ples onih kapaka
zajedno s laktovima, koljenima, aicama,
bedrima i nonim prstma
i vodi ih. (Artaud 47)
Znaaj Artauda je u razotkrivanju sutne drame i bjeanju iz okvira
tradicionalne pozornice, u pokuaju da nas navede da fziki osjetmo koliko
smo potinjeni zakonima metafzike nunost, i da nas upozori na neprestanu
ugroenost naeg fzikog i duhovnog ivota. (Molinari 312) Artaudov glumac/
ica za svoje prouavanje uzima vlastto tjelo i proiruje spoznaju o sebi. On/a
21

F
A
N
D
I
U
M

7
3
ga izlae onakvim kakvo ono jeste, nedizajnirano, ne drugaije od onih u publici,
ali je njegovo/njeno tjelo vano, jer je razotkriveno i rtvuje svoje sebstvo za
vjernost publike. Glumeva/iina je umjetnost nain njegovog/njenog ivota i
obratno.
Artaud e, takoe, razmiljat i o likovima poraslim do dinovskih marioneta
koji e se kretat na sceni na kojoj se haotno izmjenjuju slike, zvuci, umovi,
svjetlost, pokret, pratei sve ubrzaniji ritam svakodnevnog ivota. Artaudov
doprinos fzikom teatru, razbijanju scenskog prostora, razvoju lutkarstva,
irenju performatvnog teatra, nastavili su mnogi priznat i poznat umjetnici
nakon njegove smrt. Neki od njih su Jerzy Grotowski, The Living Theatre,
Peter Brook, Eugenio Barba, Peter Schumann, itd. Grotowski i Brook, vraaju se
u svojim predstavama ritualim i obredima, teme su najee mitovi i legende,
tjelo je glavni subjekt, ispituju se njegovi potencijali i granice, tekst je u drugom
planu, tjelom se misli i govori. Prostor ukljuuje publiku u radnju. Za Brooka
su to i jedina tri preduslova za predstavu- glumac, publika i prazan prostor.
(Brook 10) Prazan prostor nagovjetava odstupanje od klasine scenografje i
oslobaanje prostora za glumaki performans.
Livingstonci su poetkom svog djelovanja, ezdeseth godina XX veka, izazivali
ok kod gledalaca. Mjeajui se sa njima, direktno su uvlaili gledaoca u
performans, briui granice teatarskog prostora. Sve je bilo teatar tj. teatar
se nalzio posvuda. Ovo brisanje granica bio je pokuaj prenoenja teatarske
slobode, oslobaanja tjelesnog, u realnost. ezdesete su bile godine kada je
donekle to i uspjelo u relnom svijetu, ali nedugo zatm, pa sve do danas, osim
sporadinih tragova seksualne revolucije, oslobaanje tjelesnog ponovo nalazi
utoite u teatru, odnosno umjetnost.
Uz kratki pregled najutcajnijih umjetnika, koji su doprinjeli razvoju
performatvnog teatra treba dodat i znaaj plesnih koreografa i plesnog teatra
(mjuzikl, balet, moderni ples, itd), u kojem je tjelo takoe subjekt predstave,
ali o tome ovdije nee bit rijei. Preostaje razmotrit teatarske specifkume, koji
djeluju oslobaajue na tjelesno, kao i one u realnom ivotu, koji ga sputavaju.
Ve je spomenuto da bi se dogodila predstava dovoljan je prostor, glumac/ica
i publika. Na glumcu/ici je da preko svog tjelesnog i govornog aparata prenese
ideju predstave. U tome mu/joj pomae specifan prostor (ako je u skladu sa
idejom moe bit i potpuno prazan), kostm (ali moe i nag), minka, audio-
vizualni efekt, dekor. Potrebna mu/joj je panja receptora i njihov neposredan
angaman u predstavu. U stvorenoj atmosferi glumako tjelo progovara.
Scenski se iznova raa. Dobijajui podraaje sa scene (scenski element) i oko nje
(publika) tjelo ponire u svoje najdublje riznice ospoljavajui njihovu sadrinu,
ZHANG HUAN, TO ADD ONE METER TO AN ANONYMOUS MOUNTAIN (1995)
22

F
A
N
D
I
U
M

7
3
23

F
A
N
D
I
U
M

7
3
Taj prvobitno vjetaki spoj, koji postaje sve prirodniji, pronalazi svoje
istnsko mjestu u umjetnikom izrazu. Njegova/njena fuidnost omoguava
joj transgresivnost, toliko karakteristnu za teatar. Teatarski kiborzi, sa svim
svojim datostma, su u funkciji ideje teatra i kao takvi doprinose stvaranju
nove percepcije svijeta. Teatarske uslovnost mu pogoduju. To nije sluaj
sa uslovnostma stvarnog svijeta, koji od kiborga stvara replike, potinjene
automatzmu, osmiljenom ne da oslobaa, ve da kontrolira. Poenta nije bit
kiborgom u stvarnost, ve prepoznat i prihvatt pojedine ideje koje nam taj
spoj nudi u prevazilaenju razliitost.
Doima se da teatar, posebno fziki teatar, uistnu jeste mjesto oslobaanja
tjelesnog i prevazilaenja dualizama. To bi se moglo rei i za veinu umjetnost,
ali ovaj rad bazirao se samo na na pozorinu umjetnost. Na sceni tjelo
uistnu govori, kroz ples, pokret, fziki akt. Nigdje nije tako oivotvoreno
kao na sceni, tu pred nama, oko nas, gdje moemo da ga itamo, udiemo,
osjetmo, ujemo, a opet, bar kratkorono, zaboravimo njegovu spolnost,
starost, boju, spoljanost. Tijelo i um su tada jedno. Sve granice su pokidane
u slavu oslobaanja. Ali to traje kratko, koliko i predstava. Teatar, kao mjesto
oslobaanja tjelesnog, jeste primjer zbira specifkuma potrebnih za ostvarenje
istoga u realnom ivotu. Ako elimo da mijenjmo dualistku sliku svijeta, u
ovom sluaju, stvarnost bi trebalo da podraava teatar. A da li to uistnu elimo?
Literatura
Artaud, Antonin. Kazalite i njegov dvojnik. Zagreb: Biblioteka Mansioni,
Hrvatski centar ITI-UNESCO, 2000. (preveo Vinko Grubii)
Barthes, Roland. Carstvo znakova. Zagreb: August Cesarec, 1989
Brook, Peter. Prazan prostor. Split: Marko Maruli, 1972
CRAIG, Edward Gordon. O umjetnost kazalita. Zagreb: Centar za kulturnu 15.
djelatnost, 1980
Diamond, Elin. Performance and cultural politcs. London and New York:
Roudledge, 1996.
Grosz, Elizabeth. Space, tme,and perversion. New York, London: Routledge,
1995
Grosz, Elizabeth. Refguring Bodiespreuzet iz knjige Volatle Bodies: Toward
a Corporeal Feminisam iste autorice (izdanje Bloomington: Indiana Un. Press,
1994),
Haraway, Donna. Manifesto za kiborge:znanost, tehnologija i socijalistki
feminizam u 1980-im (itanka Rodne teorije uredila Prof. Dr. Jasminka Babi-
Avdispahi, 2006-2007)
Molinari, ezare. Istorija pozorita. Beograd: Vuk Karadi, 1972
pri tom stalno pomjerajui granice svoga izraza. Da bi to postglo, tjelo mora
bit disciplinirano i uvjebano. Ono mora koordinirat sa umom, jer jedno bez
drugoga ne mogu. Tijelom se misli, kao to se um vjeba. U performatvnom
inu jedno ne dominira drugim, ve se podraavaju, inei cjelinu. Performer/
ica je tvorac te cjeline. Nije bitan njegov/njen rod, starost, boja koe, klasna
pripadnost, bitna je ideja koju nam njegovo/njeno tjelo iznosi i na doivljaj te
ideje kao posmatraa. Sve se, uglavnom, odigrava kroz simboliki diskurs. Kao
publika natjerani smo da aktvno mislimo tumaei simbole, sklapajui dijelove
(cjeline), kao Artaudove dijelove tjela, u konanu idejnu cjelinu. Na trenutak
ivimo teatar, dok on ivi nas. Oko nas je magina stvarnost.
Nakon performansa ponovno smo u svojoj stvarnost. Naputajui zavrenu
predstavu oko sebe primjeujemo ene, mukarce, djeake, starce, bogate i
siromane, obuene u odjeu koja pokriva, vie ili manje, srameljiva tjela
koja su do maloas itala i tumaila, neka tua, ogoljena, osloboena tjelesa.
Sve izvan teatra ute na nae prikrivanje/umrtljavanje tjelesnog i prizivanje
dihotomija. Arhitektura kojom smo okrueni, kako Foucault kae, ureena
je da disciplinira i nadzire. Ona nas odreuje klasno i spolno. Okruenje nam
namee stvaranje identteta, a drutvene norme pravila ponaanja. Ideologija
patrijarhata pogled na svijet kroz dihotomije. Optereen uslovnostma
koje namee svakodnevni ivot, ovjek je u nemogunost doivjet potpuno
tjelesno, kao i duhovno oslobaanje, za razliku od glumca/ice na sceni.
KIBORG PROTIV KIBORGA
Ne postajemo li mi negatvna verzija kiborga u stvarnom ivotu? Svakodnevna
ljudska interakcija sa mainama, nalae seriju automatzovanih pokreta tjela,
ali i automatzovanog rada uma. Koliko maine olakavaju i ubrzavaju nain
ivota, toliko na um i tjelo, oslonjeni na tehnologiju, usporavaju i zakrljavaju.
D. Haraway kae: Nai su strojevi uznemirujue ivi, a mi smo zastraujue
inertni/ne. (Haraway 170) Za tehnologiju se, takoe, moe rei da koliko god
je korisna, njena funkcija je da nadzire i kontrolie, poput arhitekture. Njena
mo nad ovjekom je neupitna. Ono to je interesantno, jeste injenica da je
za performans upravo dobrodoao jedan vid polu-ovjeka, polu-maine kao
performera. Kiborg u funkciji teatra ima potpuno drugaiju ulogu. Njegove
karakteristke odluna odanost parcijalnost, ironiji, intmnost i perverziji
(Haraway 168) i kako ga jo Haraway opisuje kao opozicijskog, utopijskog
i potpuno bez nevinost, osloboenog polarnost (Haraway 168), upravo
odgovaraju ulozi performera. Nije li to dijelom i Craigova supermarioneta?
Kao i Atraudova dinovska marioneta? Nije li to spoj modernih tehnolokih
dostgnua sa govorom tjela na sceni?
TEATAR KAO MJESTO OSLOBADJANJA TJELESNOG TEATAR KAO MJESTO OSLOBADJANJA TJELESNOG
24 F7
3
25

F
A
N
D
I
U
M

7
3
Kao umjetnik performer Stelarc je vizualno istraivao i akustno pojaavao
svoje tjelo. Snimio je 3 flma unutar svoga tjela. Izmeu 1976. i 1988. uradio je
25 performansa objeenog tjela kukama zakaenim za njegovu kou. esto je
koristo medicinske instrumente, protetku, robotku, sisteme virtualne realnost,
internet i biotehnologiju za istraivane alternatvnih, intmnih i nehotminih
suelja sa tjelom. Radio je performanse sa TREOM RUKOM, VIRTUALNOM
RUKOM, STOMANOM SKULPTUROM I EGZOSKELETOM, estononim hodajuim
robotom. Njegovi performansi FRAKTALNO MESO, PING-TIJELO i PARAZIT
istraivali su nehotminu, daljinsku i internetsku koreografju tjela sa elektrinom
stmulacijom miia. Njegova PROSTETIKA GLAVA je otjelovljeni akter koji se
obraa osobi koja ju ispituje. Hiruki je konstruirao DODATANO UHO na svojoj ruci
koje e bit osposobljeno za prikljuenje na internet, omoguujui javno dostupan
akustni organ ljudima na drugim mjestma. Trenutno djeluje kao vlastt avatar iz
njegovog DRUGOG IVOTA.
1995. Stelarc je dobio trogodinju stpendiju Strunog odbora Australijskog vijea
za vizualne umjetnost, a 2004. mu je dodijeljena dvogodinja New Media Arts
stpendija. 1997 imenovan je Poasnim profesorom Umjetnost i robotke na
univerzitetu Carnegie Mellon iz Pitsburga. Bio je artst-in-residence za Hamburg City
tokom 1997. Monach univerzitet mu je 2000. dodijelio poasno zvanje Pravnika.
2002, 2003. i 2004. bio je na poziciji Gostujueg umjetnika na Odsjeku za umjetnost
i tehnologiju Fakulteta za umjetnost i dizajn pri Ohio dravnom univerzitetu
u Kolumbusu. Bio je Glavni istraiva na Odsjeku za istraivanje digitalne
performatvne umjetnost i Gostujui profesor na Notngham Trent univerzitetu,
VB. Trenutno predsjedava Odsjekom za performatvnu umjetnost na Umjetnikoj
akademiji pri Brunel univerzitetu, Uxbridge, VB. Takoer je Vii istraiva i gostujui
umjetnik na MARCS Labs pri Western Sydney univerzitetu, Australija. Stelarcov
umjetniki rad predstavljen je u galeriji Scot Livesey u Melburnu.
Zato vjerujete da je ljudsko tjelo zastarjelo? Koja mu je alternatva?
Ovo je tjelo zastarjelo, odsutno, i u velikoj mjeri djeluje nehotmino. Performansi
vjeanja, pretpostavljam u nekoj retrospektvi, fziki su iscrpili to tjelo i izloili
njegovu neadekvatnost i ogranienja. Tijelo je uvijek bilo neadekvatno. To
zastarjelo, odsutno i prazno tjelo treba bit pojaano. Ono konstruira instrumente
i maine za bolju percepciju i manipulaciju svijetom. Njegova znatelja je
STELARC, EAR ON ARM (2003), photo: Nina Sellars
26

F
A
N
D
I
U
M

7
3
27

F
A
N
D
I
U
M

7
3
Vjerujete li u viu formu egzistencije izvan tjela? Ako je tako, moe li se takva
egzistencija smatrat duhovnom?
Sa mogunou drugih nastanjivih planeta i viestrukih univerzuma ne moemo
odbacit kompleksnije i razliite ivotne forme koje imaju drugaiju svjesnost i
moda operiraju na sloeniji nain. Da li bi takve ivotne forme bile inteligentnije?
Moda. Premda ono to znai bit inteligentan jest i situacijska i kontekstualna
procjena. Mogu bit inteligentan fziar specijalista kvantne mehanike ali
neinteresantan umjetnik. Ako pod duhovnou mislite suptlnije ponaanje,
onda OK. Ako pod duhovnou mislite mistno ili boansko, onda je to osobni
i proizvoljni metafziki izbor. Ono to je izvan tjela, druga su tjela, stvari,
drutvene strukture. Vie forme egzistencije izvan tjela dogaaju se izmeu
tjela...
Daljnji razvoj konvergnetnih tehnologija razorit e uobiajeno shvatanje
graanskih sloboda i privatnost. Vidim da se igrate ovom temom, posebno u
Dodatnom uhu. Zar nije naa privatnost neto vrijedno ouvanja?
Ono to sada postaje vano nije na identtet ve prije naa suelja. Ne naa
mobilnost, ve mogunost naeg povezivanja. Trebamo vie nadzora, ne manje
nadzora. Ali unutar naega tjela. Tijelo nema sistem ranog upozorenja koji nas
alarmira na patoloke promjene u hemiji, temperaturi i rastu elija. Nano-senzori
mogu otkrit i upozorit nas da neto nije u redu na elijskom ili meu-elijskom
nivou. Nano-bot mogu preciznije aplicirat lijek i moda bolje upravljat ekscizijom
kancerogenih izraslina ili blokada u naim cirkulatornim sistemima. Uho na ruci e
postat mobilan i dostupan akustki organ. Iako je konstruirano na ovoj ruci ono
e omoguit ljudima na drugim mjestma da uju ono to uho slua. Evoluirali
smo meke unutarnje organe da bi bolje funkcionirali kao tjelo u prirodnom
svijetu. Sada moemo konstruirat dodatne i spoljne internet-organe za bolje
suelje i djelovanje u polju medija koje sada nastanjujemo.
ta vas je dovelo do toga da vjerujete da su konstrukt uma, dua i sopstvo
potpuno zastarjeli i nefunkcionalni u naoj sadanjoj realnost, a ne tek
djelomino ili ak potencijalno zastarjeli i nefunkcionalni?
Oh, rekao bi drugaije. Um, dua i sopstvo su drutveni i jeziki konstrukt.
Oni su proizvoljni i pogodni konstrukt. Opisuju i ukazuju na izvjesno suptlno
ponaanje tjela. Nisu neka unutarnja bit. Te su rijei u istoj razini sa konstruktom
homunculusa. Nije to pitanje zastarjelost ve ne-postojanja. Nietzsche tvrdi da
nema bia iza injenja. (Pokreta je ono to mi pripisujemo inu u retrospektvi).
Witgenstein otkriva da se miljenje dogaa na papiru na kojem piete. (Miljenje
nije ono to se dogaa unutar vae glave). Ono to je vano dogaa se izmeu
STELARC INTERVIEW
pojaana i nove elje se generiraju. Mediji, maine i polja tehnologije koje
nastanjujemo openito nadmauju ljudsko tjelo u brzini, preciznost i moi. U
prolost smo koristli ergonomski pristup u dizajniranju naih instrumenata
radi ogranienja naih tjela otrine vida, odaziva naih prstju, a i radi
ljudskog zamora. Sada je vrijeme da redizajniramo tjelo ada bi bolje odgovaralo
mogunostma vlastte tehnologije.
Vaa umjetnost ukljuuje manipulaciju vaim tjelom elektronskim
kontroliranjem. Ako se ljudi zaponu pojaavat ipovima u mozgu i
kibernetkom, nije li oito da e doi i do spoljne manipulacije?
Uvijek postoje socijalne posljedice novih tehnologija. Paul Virilio nas upozorava
da sa svakom novom tehnologijom dolazi neka nova vrsta nepredvidljivost.
Premda to ne treba upuivat na negatvan ishod. Carstvo sluajnost takoer je
carstvo neoekivanog, iznenaujuih dogaanja. Novih mogunost. Optuujemo
nau vrstu da je zlonamjerna ponajvie zbog moi i destruktvnih mogunost
tehnologije. Iskustvo nehotminost u performansima takoer je iskustvo
podijeljenoga tjela, tjela sa viestrukim djelovanjima. Ne kao patolokog uvjeta
ili zlonamjere, ve tjela koje je domain udaljenim pokretaima. Nismo samo u
dobu izmijeanih i pojaanih realnost, ve i tjel sa viestrukim djelovanjima.
Fraktalno meso je kada su tjela i djelii tjela udaljeni i odijeljeni premda
elektronski povezani fziki u mogunost da meusobno djeluju. Fantomsko
meso je kada generirate potentnu fziku prisutnost udaljenih tjela taktlnim
tehnologijama koje se proliferiraju kroz internet. ipovi implantrani u mozgu
osiguravaju mogunost ne samo za pojaavanje naih kortkalnih mogunost, ve
predstavljaju i suelja za intmnije povezivanje. Ovi projekt i performansi vie se
igraju sa mogunostma povezivanja nego mogunostma zlonamjerne kontrole.
Govorite da mi (ljudi) nismo nikada imali sopstveni um. Ako nikada nismo imali
sopstveni um, ko onda ima?
Ne samo da smo ve postali kiborka tjela, ve smo uvijek bili zombiji, bez
sopstvenog uma, ak bilo kakvog uma u tradicionalnom metafzikom smislu.
Niko nema um. U mojoj glavi nema nita. Nema nikakvih ideja unutar moje glave.
Nema nikakvih slika unutar moje glave. Nema nikakvih sjeanja unutar moje
glave. Svi su oni generirani mojom interakcijom sa svijetom. Ono to je vano
nije to se dogaa u nama, ve to se dogaa izmeu nas, u mediju jezika kojim
komuniciramo, u drutvenim insttucijama koje nastanjujemo, u kulturi koja nas
uvjetuje. (Kad ovo tjelo kae ja ili moje ono to izgovara kao jezini konstrukt.
Ja samo ukazuje na ovo tjelo. Veliki je metafziki skok zamislit ga kako referira
neto unutarnje to posjeduje ili pokree tjelo.
STELARC INTERVIEW
28

F
A
N
D
I
U
M

7
3
29

F
A
N
D
I
U
M

7
3
S
T
E
L
A
R
C
,

T
H
E

T
H
I
R
D

H
A
N
D

(
2
0
0
0
)
,

p
h
o
t
o
:

S
im
o
n

H
u
n
t
e
r
nas, ne u nama, u mediju jezika kojim komuniciramo, u drutvenim insttucijama u
kojima djelujemo i u kulturi koja nas uvjetuje.
Koja je vaa osobna defnicija onoga to znai bit ovjek?
Pa, mogue je da ono to znai bit ovjek jest ne ostat ovjekom? Teit
drugome, jer alternatvnost je uvijek bila ljudska crta. Moe se dokazat da
smo uvijek bili protetka tjela. Da je ono to znai bit ovjek u velikoj mjeri
odreeno naim kulturnim artefaktma i naim tehnologijama. Alfred Whitehead
je rekao da su nae zamisli dobre samo onoliko koliko i nai instrument. Nove
tehnologije generiraju neoekivane informacije i slike koje destabiliziraju nae
paradigme svijeta i toga ta znai bit tjelo. Kad ova osoba govori o tjelu, to tjelo
je psiholoki, fenomenoloki, interaktvni i svjesni etnitet svijeta. Ili miljenje
razliitost prostora i vremena nain je kako tjelo iskuava svijet (Kant), ili je tjelo
manifestacija svijeta, prije nego to samo nastanjuje svijet (Merleau-Ponty).
Jeste li upoznat sa transhumanistkim pokretom i ako jeste koji je va
osobni stav prema njemu? Hoe li oni bit u mogunost postzanja potpune
transcendencije njihovih fzikih sopstava?
Da, openito sam upoznat sa transhumanizmom. Max More i Natasha Vita-More,
osnivai Insttuta za ekstropiju, su dobri prijatelji. Ne znam o transcendenciji,
ali zasigurno moemo transformirat naa tjela nakon smrt. Zapravo, posljednji
put kad sam bio pozvan da govorim na transhumanistkoj konferenciji, bilo je
to u Torontu. Tamo je bio predstavnik krionike kompanije koji je nudio police za
ouvanje tjela poslije smrt. Kada sam dao naslutt da je to preskupo za mene, on
se nije dao zbunit i ponudio mi je zamrzavanje glave za samo dio cijene. Takoer
je bila kompanija sa Zapadne Obale, koja e komprimirat ugljik vaeg kremiranog
pepela proizvodei dijamant za vae voljene. To ne bi bila transcendencija, ali
zasigurno korisna transformacija ostataka vaeg tjela poslije smrt. Ili moda
samo plastfcirajte vae tjelo kao skulpturu za izlobu. Interesantnije nego bilo
koja transcendencija. Moda va avatar-automaton moe zauvijek nastanjivat
virtualne prostore u elektronskim medijima. Radio sam performanse kao vlastt
avatar u Drugom ivotu sa moje D stranice htp://tr.im/jFGN. A u ranim
90-tm radio sam performanse i sa Virtualnom rukom, i sa Virtualnim tjelom.
Ovo je ukljuivalo prepoznavanje gestkulacija i skidanje pokreta u realnom
vremenu. Ono to je interesantno su ova alternatvna aktualno-virtualna
suelja i mogunost djelovanja koja mogu bit konstruirani. to se te ideje o
postzanju potpune transcendencije naih fzikih sopstava, pa to je pogreno
pitanje. Da bi se bilo inteligentnim pokretaem ne treba bit samo otjelovljen,
ve i otjelovljen u svijetu. Naravno, moemo bit otjelovljeni na razliite naine.
STELARC INTERVIEW
30

F
A
N
D
I
U
M

7
3
31

F
A
N
D
I
U
M

7
3
ta vas je inspiriralo da inite to to inite?
Poeo sam radit performanse kada sam na akademiji otkrio da sam zaista lo
slikar. Uvijek sam zavidio gimnastarima, plesaima i pjevaima koji koriste svoje
tjelo i kao nain izraavanja i kao sredstvo iskustva. Takoer sam bio zainteresiran
za tjelo kao evolucijsku arhitekturu, aparat percepcije, djelovanja i manipuliranja
svijetom. Ono je uvijek bilo neadekvatno u tm injenjima. Tako, ono to je
interesantno jeste kako tjelo, uveano svojim instrumentma, ubrzano svojim
mainama i pojaano svojim kompjuterima postaje proireni operacijski sistem.
Tijelo sada djeluje izvan granica svoje koe, i s onu stranu lokalnog prostora koji
nastanjuje.
U ta vidite da se ljudska rasa oblikuje dodatnim mogunostma vlastte
modifkacije?
Pa, mi nastanjujemo doba cirkulirajueg mesa. Lice lea je izmjeteno, razvueno,
zaiveno za drugu glavu. Krv koja danas tee u mom tjelu sutra moe tei vaim
tjelom. Organi se vade iz jednog tjela i transplantraju u drugo. Jajaca su oploena
odmrznutom spermom. Oploena jaja se zamrzavaju i ekaju reanimaciju.
Plastfkacijom tjelo moemo ouvat neogranieno. Mrtvo se tjelo ne treba
raspast. Istovremeno moemo odravat komatozno tjelo povezano sa sistemima
za odravanje ivota. A moemo djelomino konstruirat ivue enttete in-vitro,
istovremeno moemo ekstrahirat matne elije i injektrat ih popravljajui tjelo
uivo. Postoji mogunost uzgoja organa iz matnih elija i tampanja organa. Mrtvo,
ne-mrtvo i jo ne-ivue postoji simultano. ivimo u vremenu Lea, Komatoznog
i Himere. I prije nego oblikovanje u pojedinano drugo, ljudska vrsta e se
raspodijelit u multplicitet tjelesnih formi i funkcija. Istovremeno Zombiji i Kiborzi.
Hibrida ljudskih-mainskih sistema, himera koje djeluju u izmijeanim realnostma.
Proliferacija aktualno-virtualnih suelja, beavno proklizuje izmeu genetke tenje
i konstruiranih elja. Tijela kiborga mogu bit pojaana spoljnim kosturom, manga-
mainama, tjela mogu postat domaini mikro-minijaturnim mainama i nano-
botma (tjelo izgleda isto, osjea isto, ali je interno pojaano), ili su bioloka tjela
povezana i mogu taktlno komunicirat i suraivat internetom kao spoljnim nervnim
sistemom. Postoji multplicitet razliith mogunost kompettvnih budunost.
Budunost nikada ne dolazi, ona je neprestano postajanje drugim. Budunost nikad
nije, jer ne moe bit zamiljena. Budunost se nikad ne poste jer mogunost
uvijek kolabiraju u aktualnost.
STELARC INTERVIEW
Preuzeto sa: http://www.transalchemy.com/2009/06/transalchemy-interviews-stelarc_1629.html
Moemo bit otjelovljeni sa tjelesnim nedostatkom (djelovat sa manje od 4
uda), ili vikom (sa Treom rukom ili Virtualnom rukom). Moemo bit pojaani
vjetakim srcem ili ubrzani pomou maina. Ili naa tjela mogu funkcionirat sa
zamjenjivim dijelovima vjetakim srcem ili transplantranim licem. Potpuna
transcendencija naih fzikih sopstava je kontradikcija po sebi. Ono to nas
konsttuira i konstruira su fzika tjela. To ne mora bit ovo tjelo. Ili samo jedno
tjelo. Ili tjelo karbonske hemije. Moe bit tjelo nainjeno od kola silikonskih
ipova. Moe bit roj nano-bota koji se oblikuje u razliita tjela. Ali to mora bit
isto tjelo.
Koliko daleko elite ii sa svojom umjetnou? Ako bi vam se pruila mogunost
da uploadirate va um u mainu, da li biste to uinili?
Idete toliko koliko trebate, ha, ha. Koliko moete. Pa, ideja uploadiranja vaeg
uma u mainu je neadekvatna i sporna u viestrukom smislu. Naroito jer ova
osoba tvrdi da nema uma u tjelu pogodan nain na koji mi to konstruiramo.
Takoer, bilo koju informaciju prenesenu o ovome tjelu (ne iz tjela) trebalo bi
kontekstualizirat sa drutvenim informacijama i naim kulturnim uvjetovanjima
ada bi osobni podaci imali znaenje. Karakterizirao bih ono to bi se desilo ne
kao prijenos uma sa biolokog tjela na mainu, ve vie kao rekonstrukciju
biolokog tjela kao maine, znajui ono to znamo o tjelu i njegovom socijalnom
i kulturnom kontekstu. Nadalje, ono to opisujemo kao identtet i sjeanje nije
samo rezultat onoga to mi na pogodan nain konstruiramo kao um, ve je to i
nain na koji hodamo, zvuk naeg glasa, facijalni maniri i nai emocionalni izrazi.
A da se spominjemo isprepletene mree odnosa sa drugim tjelima i stvarima. Ima
mnogo toga za uplodairanje, mapiranje, kontekstualizaciju...
Vidite li umjetnost kao poetak veeg pokreta?
Umjetnika praksa je carstvo istraivanja, eksperimentranja i izlaganja. Rije je o
ambivalenciji, ambigvitetu i proklizavanju izmeu namjere i aktualnost. To nije,
pojednostavljeno, in afrmacije, ve proizvoenja anksioznost i nesigurnost.
Sluaja i iznenaenja. To je ono to su umjetnici uvijek radili i nastavit e radit
kao integralni dio onoga bit znateljan i kreatvan. Ovi projekt i performansi su
prethodna istraivanja u medijima, mehanikim i virtualnim pojaavanjima tjela.
Bit e porasta interesa u modifciranju tjela, u redizajniranju tjela, u konstruiranju
alternatvnih i hibridnih tjela to e rezultrat u diverzifkaciji ljudskog phyluma
i podjeli vrste. Ovo nee bit rezultat eugenikog inenjeringa ve individualno
pokretanih tjela. Ono to e bit interesantno jesu ove alternatvne anatomske
arhitekture. Himerina tjela kao kombinacije biolokih, mainskih i virtualnih
sistema.
STELARC INTERVIEW
32

F
A
N
D
I
U
M

7
3
33

F
A
N
D
I
U
M

7
3
OBJAVE APOKRIFA*
imenice koja oznaava vrstu robe kojom se njegova frma
bavila).
Ovaj bliski susret drame Istorije i drame Subjekta kao
da je posebno naglaen u dva krucijalna Hadifejzovieva
rada, izvedena na Prvom i Drugom cetnjskom bijenalu.
Ako je prvi rad, pod amblematnim nazivom Od kia do
krvi je samo korak, izveden u septembru 1991. godine,
posebno svojim orgijastkim performerskim dijelom, i
uprkos volji samog umjetnika, skoro bukvalno najavio
krvavu dezintegraciju bive Jugoslavije, onda kao da je
ovaj drugi, enigmatno nazvan Strah od pitke vode,
izveden 1994. nasluto smirivanje rata u Bosni. Ako
je ovaj prvi rad optereen prisustvom materijalnost,
mnotvom objekata koji napajaju energetski prostor za
izvoenje rituala na samoj ivici entropije, gdje se onda ova
materijalnost na neki nain integrie u krvavu poruku koju
umjetnik ispisuje na zidu, onda je Strah od pitke vode sav
u ljepot materijalne praznine, koju popunjava ekonomija
iste elje i energija iste ljubavi: prvi susret sa roditeljima i
najbliom rodbinom, nakon trogodinjeg, ratom uslovljenog
razdvajanja, iz ove se praznine danas izvija u nijemu
rjeitost jednog udesnog grupnog foto-portreta.
*Tekst iz kataloga izlobe Afer the Wall Art and Culture in post-Communist
Europe, Moderna Museet, Stockholm, 1999
petar ukovi
Naputanje strogo defnisanoga polja nominalistkog
umjetnikog praksisa i razumijevanje ireg konteksta kulture
kao sutnskog referentnog okvira za djelovanje umjetnika,
za Jusufa Hadifejzovia, jednako kao i za novije generacije
umjetnika sa istoka, nijesu omoguavali samo simboliku
razgradnju / rekonstrukciju dominantnih ideolokih matrica
po kojima su funkcionisala ova manje-vie zatvorena
drutva, nego su isto tako otvarali prostor za jednako
simboliku samoidentfkaciju. Tako i Hadifejzovieve
Depografje, koje ovaj umjetnik radi posljednjih esnaest
godina, integriu obje ove znaenjske ravni. Sa jedne strane,
na djelu je strategija jezikog mulatstva, hibridnost i
transepcije znakova, koja dovodi u pitanje funkcionisanje
uspostavljenog Smisla, kao i njoj srodna rekuperacija
objekata sa Deponije Istorije, odbaenih, degradiranih,
zaboravljenih tragova o nekom postojanju, objekata koji
nijesu mogli, ili im u ambijentu nemilosrdne razmjene
znakova nije bilo dano, da se uzdignu do Svjetlost Istorije.
Sa druge pak strane, i to je ono to je uglavnom izmicalo
tumaima Hadifejzovievog rada, sve Depografje, bez
izuzetka, na jedan uzbudljiv nain otvaraju mogunost
susreta sa jednom apokrifnom linom pripovijeu:
nobilizacija degradiranih objekata i njihovo uznoenje
do nivoe umjetnost ne samo da na simbolikoj ravni (re)
konstruie Istoriju, nego upuuje i na diskretne tragove fnih
nadkompenzacijskih psiholokih mehanizama (umjetnikov
otac svoje relatvno bogatstvo inisijalno je stekao bavei se
prometom otpada, a nadimak Pado direktno je izveden iz
35

F
A
N
D
I
U
M

7
3
Meni ne pripada voda. Pa ipak je gotovo uvijek tu. U lavoru, tanjuru,
buretu, dvoipolitarskoj boci, aama, u cumulonimbus-u povrh ovoga tjela.
Proiava, refektra, skriva, svira, natapa ga. Ili je naprosto nema u kamenju.
Sjedi, gmie, pluta, vibrira, tri meu ljudima u mraku za crnim, malim i
okruglim. Oklizne se i padne. Led. Boli u piku materinu!
Govorim o spajanju voda postaje zemlja dupeta i tla. Ima nekakve
simbolike u tome, s onu stranu prisile metafora termodinamike i gravitacije.
Komika proklizavanja jedne realnost u drugu. Ili na drugu. Jer kontakt
razliith entteta uvijek dovodi do hijerarhije. Pri emu gore ili dole ne znai
nuno mo jednome ili dugome. Mazohista trai sadistu i obratno.
Ono ostaje na zemlji. Migolji se izmeu refeksija. Samo postaje refektor.
Metalizirano, izloeno je: unutranjoj vruini voda se opet pojavljuje;
pogledu u kojem odsijeva, pokretu koji ga kida metal. Simbolika raanja
bila bi pogodna trauma pak vodi ka ocu i ratu. Konano oni su nerazdvojno
vezani svim. To je jedini zabiljeeni trag. Stoga je jedino relevantno. Nekome.
Posluit e. Ideja raanja vraa ga na ogranieni prostor iz kojeg kree. Vlano
i toplo u piku materinu!
Kida se metal. I visi. U prostoru ljubiastog i bijelog kvadratoida. Iluzije i
aluzije zajedno i istovremeno prokliziju jedna u drugu. ini se simpatnim.
I monim. Premda je teko bilo doi do te take. Vibracije su sve snanije.
Nikoga ne bi trebale ostavit ravnodunim. Raunaju s primordijalnim
uzbuenjima iz kojih dolaze.
Ono vibrira proizvodei neprimjetne valove. uju se. Ne mogu da diem!
Kamenii ulaze u usta. Pokuavam ispljunut. Nisam dovoljno spretan za ovo.
Voda je hladna! Jes vala, u piku materinu! Hou van!
P.S. Adam i Jamie su potvrdili mit: prag bola je vii kada psuje!
NEBOJA AVIJA VALHA: jes vala, u piKu Materinu!
AMBROSIA, PETAK 13 (1997), photo by Ata Omerbai
36 F7
3
37 F7
3
Sada si vjerujem. Pronalazim se u
praini. Uskovitlan, nemiran, tuan,
obojen, bespomoan. Odnosi me
vjetar. Zaustavljen na ogoljeloj grani.
Lijepim se za koru, okrenut kii, tonem
u blatnim tragovima. Izrastam iz ruku,
poinjem priat. U pijesku naridam
mlijene grudi. Svaka rije je nova
brazda. Blizu sam, ulijevam se u iroko
deblo. Ponavljam ritual skrivanja. Kusa
me. Pokuavam t prii, ne treba mi
odkrinut prozor, nebo, jutro, krila,
san. uje li? eli da t prepriam
svijet? Prottraji struna i horski glasovi.
Neprestajui huk ponad bijelih vijenaca.
Put oceana i sjeanja. Jedan ivot pred
svanue. elio bih se smijat i dalje rast.
elio bih se izvijat uz tjela drvea,
guit se u snjenim lavinama, plutat u
bistrim virovima, lei uz vatru i sklupat
se. Ne mogu bit pas. Molim za oprost.
Kasno je. Smrt je pjesniku prijatna,
ljuljuka ga u svome naruju. Hladno
je. No cvili u no. Sutra t se ponovno
vraam, sutra e prst plesat u tvojem
tjelu. Nai u tanke prolaze kako
bih izgrizao tvoje meso. Oi se lijee
suzama. Dijete pue prema mrtvim bed-
rima, zakloni ga svojom sjenkom.
AMBROSIA, BLEEDING FLOUR (1997)
jebo ti budale!
Lijepo je bit budala. Lijepo je grickat
kou iznutra i umirat uz rascvale polju-
pce. Oblijepit se pamfetma i bauljat
kroz no, galaksiju, grad, upu, uski
hodnik. Sretan u sudjelovanju gubljenja.
Iako sjeanje je urueno nabasam
(strovalim se) na ispruenu misao.
Zgnjeim je, namjestm se i cuclam,
pijem, liem; svaka kap je bol. Ja trebam
bol. Stresem se. Sada je bolje. Skinuo
sam lice i zamjenio ga kloroflnom
plastkom. Ponekad izaem na ulicu,
kajem se, novi ljudi me ne prepoznaju,
hitaju ka svojim dubokim lijevcima.
Grad je ravna izgorena ploa, prolazi se
zatvaraju. Koliko traje ova misao? Ko joj
pripada sem mene? Plastne patrljke
postavljam na mermernu plou. Hladno
je, radijator je zamrznut, na velikom
zidu se projicira Mandelbrotov set.
Ulazim u manji krug. Strujni vrci se
uvru ka sredini, priroda je obrubljena
ugljenisanim krievima. Metalne nit
se sputaju sa stropa. Rastapam se u
desecima tsua sitnih kristala, prekri-
vam pod. Halogene bljeskalice ocrtava-
ju kanale kojma se poinjem uruavat.
Svaki dio mene neemu pripada. Svaka
kap krvi je korito smrt. Suh sam.
igor banjac: jebo ti budale!
(4(7(49)) RITUALA)
photo by Ata Omerbai
38 F7
3
39 F7
3
Gdje sam sada? I sutra u sjedit i
gledat kroz zatvoren prozor ukopljene
etae. Neki od njih se zaustavlja-
ju. Zaboravljaju svoje prste, ruku,
oi. Oni ne postoje, postoji pria o
njima. Silazim strmim stepenicama i
pridruujem se nepostojanju. Veselim
se novom igrokazu. Ovu pjesmu moe
zvat svojom, ispunjena je mljecavom
histerijom. Umjesto koraka neprestajui
tutanj. Imam dovoljno hrane, spremio
sam dvije petrolejke. Bambijeva mama
je pogoena i ostavljena da iskrvari.
Mak rida. Performer jede re ispeen
fetus. Nasuo si je au vina i eka njeni
aplauz. Pokropite se, draga publiko.
Posluite se plastnim slatkiima. Ne
postoji skrivena slika svijeta. Postoji
umjetnost i njezini krvnici. Bojim se
gubitka, projiciram sumrak. Otsnut
na praznini. No lovim u rijeima.
Sklanjam se od svjetla, puem preko
razvalina. Glas me naputa, naputa me
mukarac. Pokuava se vratt mjestu
poetka, prat ucrtane tragove i brie
ih. Strvinar sam koji ga njui. Ja ne
poznajem vrijeme, a on uri. Ja sam
prostor, a on se spote i pada. uvam
ga. Ne razaznajem da li je skonao ili mi
se samo ruga. Prilazim mu, postajem
njegovo utonue, mrekava dubina u
koju se sputa.
jebo ti budale!
Ne ubij u snu, zagrizi kamen i pogledaj
oko sebe. Prstma zapii elegiju u mekoj
zemlji. Paljivo pomjeraj stopala da
je ne izbriu, pronai vijugave staze i
vraaj joj se. Njezine usne su magliaste
daljine, toliko nas vode okruuje. Tamni
pejzai horizonta se preklapaju. Cr-
tam krune linije. Na jednoj od taaka
nalazim miris, na drugoj pak boju u
tragu. Oblaci su potopljeni. Padam.
Bijela praznina je moja majka. to god
me dote, tako mi prija. Leim na stolu,
iskoraio sam iz opijumske matrice.
Pronai u odlutali vjetar i ponijet ga
na dlanovima, zeleni duboki listovi
uvaju nemir. Venem. Toliko je zasje-
njenih ulaza. Na sedmoj iteraciji bog je
izgubio razum, njegova umobolnica je
skup crvenih prozora. Mi smo iste bu-
dale, ja nemam crvene prozore. Plavo
nebo ima vee otvore. I oni se kasnije
dijele. Sjedim naslonjen na zid. ao mi
je ovjeka, ovih stoljea svi me pominju.
Taj ovjek kojeg sam stvorio trebao je
prestat stvarat mene. Sada diemo.
On i Ja. to god elimo bit. Poslije u
gutat njegove kurce, tu ne postoji strah
kao od pike. Ako ne postoji strah, nita
sam. elim bit nita. Zato gutam.
jebo ti budale!
40 F7
3
41 F7
3
elvir ahi: vazda saM ja govorio!
Postavljen izmeu psovke i savjeta Apsolutnom, naslijeeni idiosinkrazijski
epifenomen vazda sam ja govorio kontekstualizira se kroz asocijatvni niz
iju smislenost odreuje sam izriaj u formi teksta.

Budui se subjekt ne moe jednostavno identfkovat sa govornikom ili
linom zamjenicom u reenici (Lacan), iluzionistka potraga se nastavlja
u performatvnom aktu. Rijei, kao objekt misli, tragaju za nainom
dosezanja nesvjesnog ocrtavajui dijagramsku strukturu tekstualnost. Svoju
opravdanost nalaze u dekonstruktvistkoj igri fguracije tjelesnost, kako
performansa tako i teksta.
Zadatak pronalaenja subjekta kao izgubljenog objekta, u sad ve hroninom
nedostatku imaginacije, dovodi ovu vrstu interpretacije u orsokak. orsokak
u kojem prikazivost simbolizuje manjak predodbe. Manjak predodbe i
manjak smisla u stvarima koje jo nemaju smisao. Vazda kao fgura veze
prolost i budunost prihvata igru krunog toka, postajui tako dijabolini
izraz sjeanja. Sjeanja prolost u budunost i budunost u prolost.
Strukturacija subjekta u traumatnom otporu tjela fguri kroz
ponavljanje redefnira odnos spram imaginarnog i simbolnog. Ponavljanje
nije puko reproduciranje, nit je, pak, jednostavna rememoracija, mada ima
veze sa sjeanjem. Ponavljanje uvijek trai neto novo i ono to se ponavlja,
zapravo je uvijek neto to nastaje... kao sluajno. Ponavljanje nas dovodi
do susreta sa realnim, koje je s one strane povratka, uzvrata, zahtjeva
znakova, kamo nas upravlja naelo ugode. Odnos prema realnom, u koji nas
dovodi funkcija ponavljanja, jeste u analizi vazda zamagljen. Ponavljanje se
ponajprije javlja u obliku koji nije jasan, koji ne ide od sebe kao reprodukcija ili
uprisutnjenje u inu. Problem jeste to da jedan in, pravi in, ukljuuje uvijek
dio strukture, da se odnosi na realno koje tu nije oito (Lacan).
Interpretacija preko ponavljanja na scenu izvodi fantazmu kao prizor koji
biva dramatziran najee u vizualnom obliku. elja, zastupnica manjka
predodbe, u tom prizoru je uvijek upisana. Uzglobljena s fantazmom, elja
ini subjekt vazda prisutnim. Ona intrinseno proizvodi jedno imaginarno
koje udvostruuje stvarnost kao da postoji neki sanjani objekt iza svakog
stvarnog objekta ili mentalna proizvodnja iza stvarnih proizvodnji (Deleuze
i Guatari). Stvarni objekt koji nedostaje elji upuuje na jednu drutvenu
proizvodnju.
Nepojmljivost izvan inersubjektvnost, inkantacija i prodor tjela u represivni
prostor jezika (Baudrillard) ita Artaudova pisma iz ludnice o aferi sveopteg
zaaravanja u kojoj svi, vie-manje, sudjeluju, jedan dan vie, drugi dan
manje, ali pravei se da to ne znaju i elei da sakriju sami sebi da u njoj
sudjeluju, sad nesvjesno, sad sa podsvjeu, a sve vie i vie pri svojoj punoj
svijest.
... kao sluajno, nekad u martu, zaledit emo mozak.
A
M
B
R
O
S
I
A
,

P
E
T
A
K

1
3

(
1
9
9
7
)
,

p
h
o
t
o

b
y

A
t
a

O
m
e
r
b
a
i
42

F
A
N
D
I
U
M

7
3
43

F
A
N
D
I
U
M

7
3
OGNJEN AVIJA: ne do bog niKoMe!
U svijetu izgubljenih sjenki, izvan domaaja sigurnost velike konice, ne d'o bog
nikome ono to ga moe snai.
Energije sumraja ttraju kroz procijepe dimenzija. Kreui se suptlnim
nedodirljiivim poljima nedokuivog svemira, one grade iluziju prolost,
sadanjost i budunost u jednoj taki. Magija te take prouzrokuje trajne
poremeaje u ivotnom okruenju, inei ga uzbudljivijim ili bar manje dosad-
nim u ovoj jednodimenzionalnoj stvarnost.
Sve je van kontrole, nita se ne moe planirat jer su svi planovi osueni na
propast, kako bi moda po Marfju i bilo.
Ipak, kada bi pomislili Ambrosia Producto, misterija lei u toj svj nedefnisanoj
zbrci podataka, ija entropija biva ponitena uslijed interferencije koja se javlja
u poljima nedokuivoga. Taj haos je kao magijska salijevanja strave ili bacanje
graha ili sl. generator sluaja koji prouzrokuje mogunost stvaranja novih
modaliteta, te se projicira u multdimenzionalnom svijetu, gradei tako nove
segmente moguih ishoda.
Haotni oblici kreiraju harmoniju, dok usklaene pravolinijske misli generiu
apstrakciju prostora. Cijeli svijet se transformira kroz fraktalne zmijolike oblike
- nerve koji protu kroz crvotoinu koja spaja paralelne svjetove u ijim piko-
vima brzine svjetlost, nastaje iskrzano veliko slovo A koje se istom tom brzinom
mijenja u smjeru svih moguih oblika istog slova.
Molekularna svijest DNA povezuje se polimernim molekulama iz okruenja, u
koje je i sama upakovana, crpei njihovu energiju, prevazilazi samu sebe, otvara
novi perceptvni pogled beskrajnih mogunost kroz mree multverzuma. Svijest
se utapa u globalnu subatomsku svijest i postaje jedna taka u velikom oblaku
slinih povezanih taaka - jedno polje kroz koje prolaze neke nepoznate modu-
lirane informacije iz potpuno nepoznatog u jo manje poznat pravac. Odve je
sve postalo izvan svakog mogueg domaaja znaenja i simbolnog razumijevan-
ja, traim sugovornike na drugoj razini svijest.
Naposljetku, misija je zavrena; buenje udovita upakovanog u plastku s one
strane ogledala na velikoj granitnoj gromadi, koje skida ljuturu, skae sa te
gromade i nago tri kroz nepoznatu umu.
U krugu novog ciklusa sve se ponavlja u svijetu izgubljenih sjenki, jo jedna
radoznala igra je zadovoljena, spoznaja o svijetu proirena, svi kablovi su u
konekciji, sistem radi, spremno za nove pohode. istm organskim zvukom iz
analnog otvora oznaavam poetak.
Ne d'o bog nikome!
Iako je bog odve mrtav, ne d'o bog nikome, jer puk ova lutanja drugaije razum-
jet i ne moe.
AMBROSIA, PASIVNI PUAI (2009)
44 F7
3
45 F7
3
45
pejsaom Amerike 60-th uzvikujui: Rusi dolaze, Rusi dolaze! Ali Rusi nisu
doli sve dok hladni rat nije bio gotov. Pribliava se staklenom prozoru i
pijunira moju knjigu. Drim je prislonjenu uz staklo da bi t vidio i nasmijeio
se. Iznenada bih obuzeta. U svom prvom romanu Anne Michaels kae: ta je
ljubav na prvi pogled ako ne odaziv due koja vrit naprasnim aljenjem, jer
shvata da nikad prije nije bila prepoznata? Primijetla sam da mlada djevojka
oblai par tamno plavih kombinezona i velike zattne rukavice. Ulazi u kavez.
Izgleda slatko i vrlo nevino. Pretpostavljam, isprva, da je ona dio galerijskog
osoblja. Klimnula t je i t si joj priao. Ona je previe obuena, a t gol. ak
bez pseeg dempera. uala je nudei t ruku. Priao si joj vrlo blizu i onjuio
njen vrat, njeno lice. Onda si se poeo kretat oko nje. Bio si izmeu nje i zida.
Pitala sam se lie li joj lice? Je li tvoj jezik u njenom uhu. Iznenada, ona
zabacuje vratom i kikoe se. U trenutku prije no to je njena brada udarila
njena prsa... otkrila sam da bilo ko moe ui u tvoj kavez. Od kad je izloba
otvorena, priblino deset ljudi je izabralo da to uini. Glupo, zaboravila sam
pitat jesu li to sve bile ene, premda sam sigurna da jesu. Nit sam mlada ni
nevina kao prethodna posjetteljka. Zabavlja me ta radoznala uobraenost da
si usamljen i da t je dosadno. Vjerovatno je to blesavo, jer s obzirom na svu
ovu panju tebi je beskrajno zabavno. Ne znam ta u uradit sa sobom kad
doem tamo. Tako nosim knjigu. Sjest u i itat psu, ili bar ovjeku koji eli da
ga tretram kao da vjerujem da je pas. Trebala bih se do sada ve naviknut
na ovo. Moja kerka je druga ivotnja svakih pola sata, a ako nisam ubjeena
u to, njen gnjev je bezgranian. Nisam mogla itat neto poput ruske
Izgubljene knjievnost apsurda. Te udne priice Danila Kharmsa i Alexandera
Vvenenskya. Ili predivni prikaz Tatyane Tolstaya, David Remickovog djela
Uskrsnue: borba za novu Rusiju. Proitala sam ga prole sedmice u
podzemnoj. Usput reeno, takoer volim Gorbyja. Ne, bila je to Majke u zemlji
oeva: ena, familija i nacistka politka Claudije Koontz. Kritan pogled na
njemaku kulturu vjerovatno je OK. Problem s Josephom Beuysom jest da mi
se uvijek inilo da je njegov rad bio u kontnuitetu, a ne raskid sa nacional-
socijalistkom kulturom. Doista nepopularno miljenje. Nisam eljela da me
vodi. Osoblje galerije insistra da ne kae ni jednu rije engleskog, tako da
to to ita nije vano. Naravno ne vjerujem im. Tako sam ula u tvoj kavez u
obaveznom ojaanom kombinezonu i sa prevelikim rukavicama. Hrabro sam
ostavila rukavice. Ti si priao i odnio ih. Uz puno ljuttog lajanja. Poela sam
uei uz zid. Ojaana odjea grebala me je po vratu. Konano sam uspjela
sjest prekrienih nogu. Ostavila sam naoale izvan kaveza budui ne mogu
itat bez njih. Kada si daleko, izvan si fokusa. Kada prie blie, vidim te jasno.
Mrmljam etri ruske rijei koje znam: dobar dan, hvala, ne i ptca. Jednom
LJUBAVNO PISMO OLEGU KULIKU
44
Stojim gledajui u tvoj kavez, sluam zbunjene i banalne komentare gledaoca.
eli da vjerujem da si pas. eli da ja vjerujem da t vjeruje da si pas. No i
ja znam poneto. Kao i t. Materijali dostupni na ulazu sugeriraju da je ovo
performans o pravima ivotnja. Ali to nisi t. Nit nekakav aktvista za prava
ivotnja koji gazi beskunike ispruene na stepenicama na putu za posao.
Dakle, nije rije o pravima ivotnja. Moda je o naoj ivotnjskoj prirodi.
Ne metafora za bit tretran kao pas. Kultura tretra ene kao pse. Manjine
takoer. Ali ne bijelog mukarca. Zasigurno, ak ni u Rusiji. Onda opet, moda
u nekoj drugoj posthladnoratovskoj zemlji ruske mukarce tretraju kao pse.
Ne u Chase Manhatan banci u Sohou, gdje ATM ljubazno pita da li da nastavi
na Engleskom ili Ruskom. Sjet se Bena Bluea kako jae svoju kobilu Beatrice
I BITE AMERICA AND AMERICA BITES ME (1997)
susan silas
46 F7
3
5. novembra 2000. u 10 sati ujutro na drugom katu, u ulici Suzhou br. 1133 u angaju, gdje je
postavljena izloba Fuck off, napravio sam operacionu platformu dimenzija 200 X 80 X 78 cm, na
kojoj sam leao okrenut potrbuke. Operacioni skalpel je bio urezan u moju lijevu lopaticu od strane
hirurga. Bez ikakve anestezije, hirurg je skalpelom napravio 2 reza: 1 cm duboka i 1 cm iroka.
Nakon toga, trava ubrana na obalama rijeke Suzhou je posaena u ta dva reza.
YANG ZHICHAO, PLANTING GRASS (2000)
si bio ptca. Poinjem itat. Ne od poetka, ve gdje sam prije stala. Otao
si i legao. Kahlica je uz nogu tvoga kreveta. Uhvatla sam se u razmiljanju
hoe li ispraznit crijeva dok publika gleda, ili e saekat dok svi izau iz
galerije. Amerikanci se uvijek smiju usranim alama. Potom, uhvatla sam se
u razgovoru sa mladom djevojkom koja stoji izvan tvog kaveza i koja je prije
bila u galeriji i koja se vratla sa plavom loptcom. Testrala ju je stavljajui je
u usta da se uvjeri da nije premala. Ne eli da je grekom proguta kada t je
dobaci. Kada sam ula u tvoj kavez u 5 popodne, mislila sam u stvari da u
bit u mogunost sjedit s tobom taj sat koliko je ostalo do zatvaranja galerije.
Svega deset posjetlaca za dvije sedmice, a sada troje za manje od sata. itam
t zastajkujui i otpoinjui iznova. Izgleda da neko vrijeme uiva u tome.
Neko od osoblja kod vrata kaveza govori mi da jo neko eli da ue. Djevojka
sa plavom loptcom. Oigledno je samo po jedan posjettelj doputen. Dvije
ene koje sjede u tvom kavezu moe izgledat previe pitomo. Morala sam
izai. Kao da naglaava ovu poruku, pribliio si se buno lajui. Izgledao
si prijetei. I to si blii bio, manje sam eljela oti. Ne elim da vjeruje
ni za jednu sekundu da te se plaim. Kad sam bila vrlo mlada radila sam u
psihijatrijskoj bolnici s ljudima koji su bili istnski ludi. Nije me lako zastrait.
Priao si vrlo blizu. Lice t je prekriveno znojem. Ili je to samo voda polokana
iz tvoje zdjele. Sada je tvoje lice nekoliko ina od moga i t rei. Psa tako
blizu trebao bi osjett vreo dah na svom licu. Da si doberman moje sestre
koji se ovako ponaa uplaila bih se. Sama ne drim ljubimce. Ali bih tebe
drala. I to je, ini mi se, krajnji dokaz, dragi moj Oleg, da t nisi ivotnja, nisi
najbolji ovjekov prijatelj, t si sasvim jednostavno ovjek. Intelektualac.
Amerikanci su notorni ant-intelektualci. Ne dijelim njihove antpatje. Znam
koliko si samo ozbiljan i tako te mogu voljet sve vie. Ali ne znam kako da
t kaem nisam dobra u lajanju. Odluila sam zbog toga, da u dopustt
objavljivanje ovoga pisma. Pitam se, hoe li ga pozdravit? Ili e plutat u
cyberspace-u zauvijek izbjegavajui svoj cilj. Pasiji je to ivot. Uistnu.
Beskrajno te voli,
Susan Silas
Preuzeto sa: http://susansilas.com/writings2.html
48

F
A
N
D
I
U
M

7
3
49

F
A
N
D
I
U
M

7
3
POST-SKRIPT PERFORMANSA BURE I TOLERANCIJA
predstojeem performansu. Njegov
govor podvlai
ofer piskavim zvukom gitare.
Killer: Ovo je performans. Ovo je
interaktvni performans. Ovo je
interaktvni performans za koji ste
dobili naputke kako ga recipirat. Mi se
moramo odmah na poetku ispriat
budui da smo izostavili jednu vrlo
vanu napomenu u ovom letku koji
ste dobili. Prva napomena je donekle
implicirana a ona hoe kazat - to se
svesrdno nadam da ste ve razumjeli
- da se radi o jednom vrlo ozbiljnom
i nadasve opasnom performansu.
Ono to nije implicirano, ili bar ne
u dovoljnoj mjeri, jeste da osobe s
bilo kakvim slabostma: kardijalnim,
stomanim, reumatnim a nadasve
moralnim nee bit u stanju podnijet
ovaj performans, nee bit u stanju
odgovorit njegovim zahtjevima, naime
naim zahtjevima! Kad kaem naim,
mislim na nas, na nas, jer ovdje smo
svi mi jedno, s jednom odgovornom
mada opasnom misijom. Ovo je
performans o toleranciji, razumijevanju
i sudjelovanju. Kao to ste mogli
proitat na naputcima, oni koji ne ele
bit tolerantni, koji ne ele razumjet
drugoga, koji ne ele sudjelovat, koji
ne ele iskusit radost dijeljenja, koji ne
ele iskusit radost sudjelovanja, koji ne
ele suraivat, morat e, na nau veliku
alost, uz malu pomo naeg druga
Amara, napustt ovu salu.
Muzika postaje piska vija. Publika se
smije.
Killer: elim jo jednom naglasit da
ovo nije nikakav performans u smislu
umjetnost koja je neka zabava ili
razonoda, nego jedan vrlo ozbiljan
pothvat u procesu demokratzacije
i irenja ljudskih prava, u procesu u
kojemu se svi mi nalazimo. Dakle,
dat emo jo nekih 10 sekunda
vremena za sve one koji su moda
jo uvijek neodluni, koji moda nisu
stoprocentno sigurni da su kadri
iskusit radost dijeljena, sudjelovanja,
promidbe tolerancije i dubinskog
osjeaja dolaska ljudskih prava u nae
bie. Ovih 10 sekunda sad poinje, mi
odbrojavamo u sebi, s nadom da e
samo rijetki napustt ovu salu.
ofer svira monotoni jazz. Jedan mladi
POST-SKRIPT
1
PERFORMANSA BURE I
TOLERANCIJA
Glumci i uloge:
Killer: Killer, parabazer, glasnogovornik,
voda, moderator i doznaitelj
ofer: ofer; odgovoran za zvukovno i
fziko oblikovanje ambijenta
Pisac: Pisac; lan odbora za odabir i voda
kroz tamu u visinu spoznaje
Mali: Mali na tajnom zadatku
Tehniar: Drug Amar, tehniar, mjestovni
doznaitelj i skrbnik za publiku
Kroniar: Anna i fotograf
Publika: publika, odabrani, suradnici,
rtve i izlazitelji.
Slika pozornice:
U sredini plone pozornice stoji jedan
dugaki stol, na ijim je krajevima po
jedna stolica, a na sredini stola stoji bure
od 100 litara, iza kojeg su merdevine.
Lijevo i desno od stola stoje po dvije
stolice okrenute publici.
1
Bure i tolerancija je performans u produkciji AMBROSlAe
(u sklopu koalicije GUMA), koji sam participativno promatrala
tijekom izrade svoje magistarske teze Widerspenstige
Praktiken von Transnationalisierung: Eine Kuenstlergruppe
aus Sarajevo (Buntovne praktike transnacionalizacije: jedna
umjetnika grupa iz Sarajeva). Tezu sam predala sijenja
2004 na Institutu za kulturalnu antropologiju i europsku etno-
logiju u Frankfurtu. - Performans je izveden u Tesliu, u hotelu
Kardijal, 30.11.2002. kao dio veernjeg programa jednog u
nizu seminara mree Nansen dijalog centara. Publiku su inili
skoro iskljuivo uesnici seminara. - Ovaj se Post-skript sastoji
od prijepisa izvorne izvedbe i saetih didaskalija. Izgovoreni
tekst vlasnitvo je onih koji ga izgovaraju. (Sukladno tomu,
ovdje se objavljuje integralan izgovoreni tekst - sve do dijela
kad se, zbog tehnikih razloga, prekida snimak. Anna Blank
je pak u svoj rad ukljuila samo dio, premda vei, izvornog
teksta. - Op. ur.)
1. IN
Drug Amar stoji ispred zakljuane sale.
Dijeli letke
2
o performansu i upuuje
potencijalnu publiku u to kako joj se
valja ponaat.
Drug Amar prima od Anne iz sale
znak da uputa publiku. On otvara
vrata i publici se doputa ui u
potpuno zamraenu salu; nekoliko
minuta potraje dok svi ne sjednu. Tihi
didgeridoo zvuk nadjaava romor
publike. Drug Amar zakljuava salu.
Elektronski trance zvuk ispunjava
prostor; crveno i ljubiasto svjetlo
osvjetljuje bure na pozornici. Ispod
bureta, odnosno ispod stola sjedi teko
opaljivi ofer u kupaim gaama,
s ronilakom maskom i elektrinom
gitarom. Killer i Pisac sjede na krajevima
stola, igraju pasijans i piju pivu.
Monotoni zvuk odzvanja salom nekoliko
minuta.
2. IN
Muzika uthnjuje. Killer i Pisac ustaju i
polagano krue kroz publiku. Obojica
imaju na sebi samo kupae gae i
naramenice, a Pisac k tomu ima i kapu
za kupanje. Piscu se kroz prste provlai
crna marama s bijelim mrtvakim
glavama. Killer poinje glasno i
razgovijetno poduavat publiku o
2
Iz letka: Ovo je interaktivan Performance. Svi se posjetitelji
umoljavaju slijedjeti upute koje e dobivati tijekom performan-
cea. Ovaj se Performance temelji na suradnji iI razumijevanju.
Oni koji ne ele suraivati, bit e odstranjeni iz sale. Oni koji
ne razumiju, mogu ipak suraivati.
BURE I TOLERANCIJA
anna blank
50

F
A
N
D
I
U
M

7
3
51

F
A
N
D
I
U
M

7
3
Killer: ta se deava u visinima? ta se
deava u buretu? ta sada iskuava na
prvi suradnik? - pitate se. Iskustvo prvog
susreta s nepo znatm... ujete zvukove,
ali jo uvijek ne i krik naeg suradnika.
Prva suradnica sada ekstatno vrt
predmete, frizura joj se kvari i njena
duga kosa kovitla se zrakom.
Killer: Sa strepnjom iekujemo
ishod prvog kontakta. Molim vas da
napregnete sva svoja osjetla, da se
koncentrirate i budete u srcu s naim
prvim suradnikom, svojim mislima da
poduprete njegovu djelatnost, i budete
mu moralna potpora. Ja ve ujem
glasove podrke...
Publika pljee - razulareno.
Killer: Meutm, put, tranzicija,
demokratzacija, ljudska prava,
tolerancija, radost dijeljenja - ivot.
ivot zajedniki u naoj regiji, konano
mirnoj, bez konfikata i napetost,
zahtjeva dalje rtve, zahtjeva
nova ulaganja. Mi vapimo za novim
suradnikom ili suradnicom i ne mislimo
da ju je problem pronai. Medu nama
nema onih koji nisu spremni sudjelovat.
Pisac privodi prvu suradnicu k stolu, na
kojemu stoji bure; ona sad smije sjest
na stolicu. Svjetlo stroboskopa iz bureta
nestaje. Drug Amar ukljuuje ljubiast
refektor, koji ponovno osvjetljuje bure.
U publici je mrak.
Killer: Preputanje draima
demokratzacije poinje. Publika se
smije.
3. IN / 2. SCENA
Pisac odabire drugog suradnika i vodi
ga kao i prvog. Drug Amar ponovno gasi
svjetlo. Drugi se suradnik naginje preko
bureta. Iz bureta ponovno dolazi svjetlo
stroboskopa.
Killer: Veselje se iri u naoj sali. Naa
skromna srca kucaju s njom. Svjetla se
gase i ostaje samo vjera u mraku. Vjera i
povjerenje. Ona gleda u nepoznato. Ne
bez ushienja!
Publika se smije. ofer svira dramtno
visoke tonove.
Killer: Vidite blagost koja se razljeva
njenim licem. Mi svi uestvujemo
u njenim radostma i eventualnoj
strepnji. Stajat visoko nije uvijek tako
jednostavno, ali dobra volja, snaga
uvjerenja uvijek pruaju dovoljan
oslonac. Pogledajte to lice.
Drugi odabranik takoer izvlai iz
bureta neke predmete i vrt ih.
Killer: Ja sam govorio o rtvama i
naporima, a ovdje nailazimo samo na
zadovoljstvo. Zadovoljstvo kojemu se
teko otet.
ofer svira tango.
Killer: Mi moemo sa zadovoljstvom
konstatrat da je i ova naa suradnica
doprinijela svesrdno uspostavi
tolerancije i njenom jaanju u naoj
regiji ili bar u ovoj sali. Meutm,
progres je nezadriv.
Pisac vodi drugog suradnika na drugi
kraj stola, gdje ovaj smije sjest.
Drug Amar ponovno osvjetljuje bure.
Svjetlo stroboskopa opet se gasi. Prva
suradnica igra pasijans.
3. IN / 3. SCENA
Killer i Pisac ponovno krue publikom.
Killer: Mi idemo, idemo, idemo i
iz publike, izlazitelj, ustaje, i jo dvoje za
njim. Hoe napustt salu.
Killer: Drue Amare, molim te!
Drug Amar ispraa mladie - utke - do
izlaza i otkljuava vrata. Za to vrijeme
Killer govori.
Killer: Mi esttamo za iskrenost
i hrabrost da se podnese vlastta
nesposobnost (Publika se smije.) ali i
upozoravamo da emo bit dosljedni u
sprovedbi nareenih naputaka: ovdje
nema tolerancije (ofer podvlai govor
laganom muzikom) za one koji ne ele
sudjelovat. Ovo je naa zajednika stvar
i trebamo je uzet u svoje ruke.
Izlazitelji naputaju salu.
Killer: Zahvaljujemo, dovienja, bilo
nam je zadovoljstvo.
Drug Amar zakljua va vrata.
3. IN / 1. SCENA
Killer: Nisu svi sposobni za otvoreno
drutvo, za demokratski razvoj i
posvemanje irenje ljudskih prava,
mi to razumijemo i pozdravljamo. Oni
hrabri koji su ostali sada e iskusit teku
sudbinu puta u nepoznato. Mi emo
zamolit svojeg prvog suradnika da pode
za nama i pokae koja sve iskuenja,
koje blagodat nudi jedan demokratski
razvoj, jedno tolerantno drutvo, koje se
prije svega gradi na povjerenju.
Pisac prilazi jednoj mladoj eni u publici
i vee joj oi. ena ustaje a Pisac je
vodi na pozornicu, k merdevinama iza
bureta.
Killer: Gledajte, sad ovjek hoda
zavezanih oiju. Dakako, pisac je uz
njega, on ga vodi, njegova topla, blaga,
njena ruka vodi ga kroz ivot. ivot
koji nije uvijek poznata stvar. ivot koji
nosi nepredvidljive trenutke, koji nosi
iskuenja, kaznu ali i nagradu, radost
dijeljenja.
ofer svira vrlo duhovnu muziku, visoki
i duboki tonovi brzo se izmjenjuju. Drug
Amar iskljuuje svjetlo; u sali je potpuna
tama. Pisac pomae prvoj suradnici
penjat se uz merdevine i, na vrhu
merdevina, skida joj povez s oiju. Iz
bureta dolazi svjetlo stroboskopa. Prva
suradnica gleda u bure. Nakon nekoliko
sekunda izvlai neke predmete iz bureta
i vrt ih u zraku.
52

F
A
N
D
I
U
M

7
3
53

F
A
N
D
I
U
M

7
3
53
zajednikom cilju polako istjee.
Meutm, sada dolazi trenutak
istne. Sada dolazi trenutak refeksije,
interpretacije i jednog intelektualnog
uestvovanja i dijeljenja. Vi se svi pitate
ta su to iskusili sretnici koji su bili gore,
ta su oni vidjeli a to vi niste mogli
vidjet, jer niste bili na takovoj poziciji.
Killer prilazi prvoj suradnici i postavlja
kameru tako da je snima bono i
odostrag.
Killer: ta se moglo uope gore desit?
To emo sada doznat od svojih
prijatelja, svojih suradnika, od svojih
ljudi. Oni e nam sada, u prijatnoj
atmosferi, govorit o svojim iskustvima
i osjett radost prenoenja. Dakako, oni
u tom nastojanju nee bit sami. Tu je
hladno oko kamere, tu sam ja, (Publika
se smije.) tu je na prijatelj ofer,
koji dolazi s neophodnim rekvizitma
(ofer izuva prvoj suradnici cipele i
arape i pere joj noge dok se odvija
razgovor.) koji e pripomoi u ovome
posredovanju iskustva. Tu sam i ja da
pomognem. Tu smo svi da pomognemo,
jer svi imamo jedan ist cilj kojemu
teimo. (Publika se smije.) Ma koliko
taj cilj uzvien bio, ma kolike rtve
on zahtjevao: MI NEEMO NIKADA
USTUKNUTI!
Killer se obraa prvoj suradnici.
Killer: Eh, dakle, ja bih sad molio...
hoe bit ljubazna predstavit nam se?
Prva suradnica: Imenom i prezimenom
ili u asocijacijama?
Killer: Kako god eli.
Prva suradnica: Adrijana Mari.
Killer: Vrlo lijepo... Adrijana ili
Andrijana?
Prva suradnica: Adrijana.
Killer: Adrijana, da li misli da bi bila
u stanju prenijet nam iskustvo koje
si stekla gore, na ovim visninima, na
kojima sad pisac stoji.
Prva suradnica: Svakako da bih, ali
spustt se s onih visina na ovozemaljsko
tlo, a osjett ono isto iskuenje koje
se osjetlo dok se boravilo na onim
visinima jako je teak i zahtjevan
zadatak ali u koji u se upustt.
Killer: Mi, mi se divimo toj dobroj volji
i spremnost i sa zebnjom iekujemo
tvoju priu. Dakle, popela si se gore i
52
traimo nove ljude, nove graditelje nae
zajednike budunost. Ja znam da vaa
srca kucaju ushieno, i iekujui da
ba vi, vi, ili vi budete ta sretna osoba.
Ali sudbina je okrutna, samo rijetki su
odabrani.
Pisac odabire novu suradnicu i vodi je
kao i prethodnu. Drug Amar gasi svjetlo.
Killer: Puna poverjenja ona koraa u
budunost i vidite tu predanost, tu vjeru
u blinjeg, dok nai prethodni suradnici,
zamiljeno tragaju za rjeenjem ove
zagonetke u kartama podastrtm tu na
stolu.
Svjetlo stroboskopa iz bureta osvjetljuje
treu suradnicu. Trea suradnica
takoer izvlai neke predmete iz bureta
i vrt ih.
Killer: Ona se uspinje, i tama obuzima
prostor i naa srca. Naa srca ispunjena
strepnjom, ali i nepokolebljivom vjerom.
U sali je mir.
Killer: Ona sudjeluje. Ona je aktvna.
Ona nije samo pasivna rtva okolnost.
Ona stvara svoju budunost, svoju
sadanjost, i rekonstruira svoju prolost.
Publika se smije.
Killer: Vi vidite osmijeh, vidite srce koje
se iri. Vidite radost. I ja osjeam da vi
elite bit ondje gore, da elite iskusit
mo i dra visine.
Publika se smije. Svjetlo se stroboskopa
gasi, bure se ponovno osvjetljuje. Pisac
vodi treu suradnicu do stolice na
pozornici; stolica je okrenuta prema
publici. Pisac ponovno odlazi u publiku.
3. IN / 4. SCENA
Killer: Mi smo tu da vam u tomu
pomognemo. I ve slutte nastavak ovog
zbivanja, i ve slutte nemogunost da
svi u njemu uestvujete. Ve osjetm
kako me dozivate da vas predam Piscu,
da vas vodi u visine.
Pisac nalazi etvrtog suradnika i vodi ga
kao i prethodne.
Killer: Jo jedan sretnik, jo jedna
odabrana dua. Jo jedan borac za novi
svijet.
ofer svira funky. etvrt suradnik staje
uz bure. Svjetlo se stroboskopa pali.
Druga se svjetla gase. etvrt suradnik
izvlai predmete iz bureta. uje se samo
oferova muzika. Potom, nov zvuk,
kreketava muzika faute, koju svira
etvrt suradnik.
Killer: Muzika, harmonija, ljubav.
Funky postaje glasniji, bri.
Killer: I jedan promiljen pristup
suradnji.
Publika vie, komentra, smije se - doista
razulareno. Muzika je sve vie funky i
sve glasnija.
4. IN/ 1. SCENA
Pisac privodi suradnike stolicama
okrenutm spram publike. Sve uthnjuje;
ljubiasto se svjetlo pali. ofer ispuzuje
ispod stola i otpuzuje u zadnji dio
pozornice, gdje uzima lavor s toplom
vodom i ubrus. Kree se iskljuivo
puzei. Killer odlazi na drugi kraj sale i
uzima video kameru,koje je tu stajala na
statvu. ofer postavlja lavor pred prvu
suradnicu. Pisac se penje na merdevine
i naginje se nad bure; gleda u publiku.
Killer: Vrijeme je rada, sudjelovanja,
uestvovanja, mukotrpne fzike
izgradnje, mukotrpnog hoda k naem
54

F
A
N
D
I
U
M

7
3
55

F
A
N
D
I
U
M

7
3
ili...
Killer: Ne, samo nam ispriaj. Teko je
glumit dok vam neko pere noge.
Publika se smije.
Prva suradnica: Pa, znai, onako, osoba
u prikrajku ovog bureta.
Killer: U prikrajku bureta, dobro.
Prva suradnica: U lijevom oku bureta.
Publika se ari i pali, smije se, zvidi,
vie: U oku bureta!
Prva suradnica: Dakle, upravo u tom
lijevom oku bureta, osoba u poloaju -
je l se fetusa kae...
Iz publike: Da!
Prva suradnica: ...da, fetusa, dakle u
tom poloaju fetusa.
Killer: Moe nam verbalno kazat kakav
je poloaj fetusa? Prva suradnica: Ne,
ma takav, onako, zgureno.
Killer: Znai, zgureno.
Prva suradnica: Previjen, znai, trup,
ruke su u blizini noga, znai tako...
Killer: Verbalno, verbalno. Dakle, stoji
mirno i pria. Previjen trup...
Prva suradnica: Previjen trup, glava u
blizini noga, ruke su...
Killer: Da li u blizini stopala ili koljena?
Prva suradnica: U blizini stopala, pa
lijepo, to je taj poloaj, i, znai, u tom
oku...
Killer: ega?
Prva suradnica: Bureta. Osoba, rekla
sam ve, mukog pola...
Killer: Nedvojbeno mukog spola?
Prva suradnica: Nedvojbeno. Oskudno
obuena, odjevena.
Killer: Da li je to osnova na kojoj si
zakljuila da je ona mukog spola?
Prva suradnica: Da.
Killer: Dobro.
Prva suradnica: Znai sa nekim
rekvizitma tamo, ustvari nisam mogla
da zakljuim ta je, uglavnom dobila
sam dvije ribe.
Killer: A zato nisi mogla zakljuit ta
je?
Prva suradnica: Pa, zato to nije bilo
dovoljno svjetlost, a i, onako, boje su
bile, onako, u toku, mijeale su mi se
boje tako da nisam mogla da zakljuim
ta je.
Killer: Zbog mijeanja, dakle, nisi mogla
zaljuit ta je?
Prva suradnica: Nisam mogla da
zakljuim ta je, zbog nedovoljno
svjetlost. Dobila sam dvije ribe,
pastrmke, svjee.
Killer: Ribe? To je potpuno
nemetaforiki
3
? Dakle, govori
nemetaforiki. Dakle, potpuno realne
dvije ribe.
Prva suradnica: Realne dvije ribe.
Killer: ive?
Prva suradnica: Mrtve.
Killer: Mrtve dvije ribe? Da li si sigurna
da su bile mrtve?
Prva suradnica: Da, da.
Killer: Mrtve?
Prva suradnica: Mrtve.
3
Riba je naziv za djevojke. - Epilog fusnote: Dok je Killer
prelamao moj magistarski rad, stavio je jednu vanu opasku
na ovu fusnotu. Naime, riba (ichthys) je u prvom redu jedan
kranski simbol, koji simbolizira krtenje vodom. Killer je bio
potpuno svjestan toga da publika - kao i ja - misli na djevojke
kad se govori o ribi, usprkos vezi s transcendentnom simbo-
likom kranstva, gdje je riba znamen duhovne hrane. Usp.
o simbolici ribe Beckera (Udo Becker, Lexikon der Symbole,
Herder in Breisgau, 1992).
vidjela si ta?
Prva suradnica: Svata!
Killer: Pa, to je divno. Ali pokuaj ovim
ljudima, koji nisu imali sree, konkretno
predstavit to iskustvo.
Prva suradnica: to konkretnije ili...
Killer: Da!
Prva suradnica: Pa, na moje veliko
iznenaenje, tamo je bio neki lik.
Killer: Kakav lik?
Prva suradnica: udan, mukog pola.
Killer: Kako moe bit sigurna u neiji
spol?
Publika se smije.
Killer: Da li si bila na gender seminarima
ikad?
Prva suradnica: Nisam, oigledno.
Killer: Dobro.
Prva suradnica: Pa, jedan vrlo udan lik.
Killer: Zato udan? Kako udan?
Prva suradnica: Po svojim pokretma.
Killer: Ahh...
Prva suradnica: Pokretma svog tjela.
Killer: Da li bi nam mogla nekako
opisat, predstavit te pokrete?
Prva suradnica: Vrlo rado, samo malo,
da se zavri proces.
Killer: Da li bi nam mogla verbalno
predstavit te pokrete?
Prva suradnica: AAAAAAAAAAAAAAA
Killer: To nije bilo toliko verbalno.
Moda malo verbalnije, s neto manje
gestkulacije.
Prva suradnica: Aha, pa to je vie.
Killer: Ne, ja sad ne pokazujem kako
t treba da govori, nego kako ne
treba, odnosno ja upotpunjujem tvoju
verbalnu prezentaciju.
Prva suradnica: Ne mogu.
Killer: Treba li moda neko potpitanje?
Prva suradnica: Pa, ne trebam
potpitanje. Trebam pomo drugih
sauesnika.
Killer: Pokuaj, pokuaj bit sama kao
stoje esto sluaj u ovome egoistnom
svijetu, gdje smo sami, preputeni na
nemilost i rijetku milost ljudi s kojima
ivimo. Dakle kako udni pokret bijahu
kod te osobe koju si vidjela?
Prva suradnica: Mogu da ih odglumim
56

F
A
N
D
I
U
M

7
3
57

F
A
N
D
I
U
M

7
3
situaciju.
Killer: A, teko je opisat! Znai, to je
jedna teina koja nije fzika?
Drugi suradnik: Da, da.
Killer: Eh, moemo li moda s
konkretnijim pitanjima? Ismare, daj se
koncentrirat sada. Reci nam TA si vidio
doavi na vrh?
Drugi suradnik: Prvo nisam vidio nita.
Killer: Jako lijepo, dakle, znanje poinje
apsolutnim neznanjem. Dalje!
Drugi suradnik: Nakon toga, ovaj, vidio
sam... bie.
Killer: Bie?
Drugi suradnik: Da, u buretu.
Killer: Bie. Vrlo dobro! Da li bi nam
mogao nekako defnirat bie?
Drugi suradnik: Bie, eh, bie, u
principu, je, ne znam, vrlo teko.
Killer: Teko, da, jedno teko bie? Drugi
suradnik: Ne.
Killer: To je bilo jedno veliko bie? Da?
Drugi suradnik: Da, da...
Publika se smije.
Killer: Veliko bie, bie koje se irilo
univerzumom.
Drugi suradnik: Da, upravo tako.
Killer: Nevjerojatno. I da li je bie ikako
pokuavalo stupit u neki odnos s
tobom?
Drugi suradnik: Da, da, svakako.
Killer: Moe li nam malo vie kazat o
vrst tog odnosa koji je to bie eljelo
uspostavit s tobom?
Drugi suradnik: Da, bie mi je ponudilo
da uestvujem... u tom neemu, ne
znam kako bih to...
Killer: Ovdje ujem... ujem prigovore
iz publike. Ne razumiju o emu se radi,
moe malo glasnije i jasnije.
Drugi suradnik: Da, bie mi je ponudilo
partcipaciju u, ovaj, u ovom svemu.
Killer: Bie je ponudilo partcipaciju u
emu? Drugi suradnik: U svemu.
Publika se smije.
Killer: U svemu. Dakle, to bie je
ponudilo jedan totalni odnos.
Drugi suradnik: Da, da.
Killer: I kako si se osjeao u tom
trenutku?
Drugi suradnik: Sretan sam bio.
Killer: Dobro. Panirane?
Prva suradnica: E, to ne znam.
Killer: Aha, dobro, i dalje?
Prva suradnica: I, dakle, trebala sam
neto da uradim sa tm ribama.
Killer: Kako zna da je trebalo neto
uradit s tm ribama?
Prva suradnica: Pa, glupo bi bilo da ih
eto tako drim i gledam.
Killer: I?
Prva suradnica: I, eto, tako, malo sam se
igrala sa tm ribicama.
Killer: Moe li nam rei generalno, kao
zakljuak, kakav je osjeaj kad drimo
dvije ribe u rukama ne znajui da li su
panirane?
Prva suradnica: Ljigav.
Killer: Ljigav? Dobro, hvala lijepo.
Prva suradnica: Hvala i vama.
Publika pljee.
Killer: Adrijana!
4.IN / 2. SCENA
Killer uzima kameru i postavlja je pored
sljedeeg suradnika. ofer opet otpuzuje
do zadnjeg dijela pozornice po nov lavor
i ubrus. I ovome suradniku on pere noge
tjekom razgovora.
Killer: Mi emo sada zamolit narednog
svojeg suradnika da nam se izvoli
predstavit - ponovno, pred hladnim
okom kamere, ponovno e ofer
asistrat, ovaj put s novim, istm
lavorom, i istm takvim pekirom... kada
kaem: istm takvim, ne mislim na ist
kojim se sluio perui Adrijani noge,
nego istm, mislim isto istm kao to je
i ovaj lavor. Sada emo zamolit svojeg
suradnika da se i on predstavi.
Drugi suradnik: Ja sam Ismar.
Killer: Lijepo. Eh, Ismare, sluao si
pomno ispovijest, vrlo intmnu, koju
nam je prezentrala Adrijana. Kako si
se osjeao sluajui nju pripovjedat o
svojim iskustvima i ujedno znajui da e
i na tebe doi red?
Drugi suradnik: Sa zebnjom sam
iekivao.
Killer: Dakle, zebnja, ha? Misli da e
voda bit hladna, ha?
Drugi suradnik: Voda je odlina.
Killer: Voda je odlina, ha? Nae pohvale
oferu. Ovo je jako dobro pripremljena
voda. (Publika pljee.) A da li bi mogao
ukratko, takoer verbalno, predstavit
svoje iskustvo na visini. (Drugi suradnik
ut)
Killer: Samo: koncentracija! Nije urba.
Drugi suradnik: Jako je teko.
Iz publike: Glasnije, glasnije.
Killer: Evo, ja u doi ovamo...
Drugi suradnik: Ja ne znam, jako je
teko predstavit... ovaj, iskustvo s
merdevinama.
Iz publike: S merdevinama?
Publika se smije.
Drugi suradnik: Jer radi se o jednom
sasvim neuobiajnom iskustvu.
Killer: Neuobiajno iskustvo, ne? Drugi
suradnik: Da, da.
Killer: Ali kada kae: jako teko, eh,
tvoja pozicija u kojoj si sada ne sugerira
daje tebi teko. Dakle, moda je bilo
teko dok si bio gore, a sada vie nije
teko.
Drugi suradnik: Ne, teko je opisat
58

F
A
N
D
I
U
M

7
3
59

F
A
N
D
I
U
M

7
3
sav najeio, toliko sam se najeio da na
meni moete hurmaice okretet, evo...
Killer: Ja u samo da provjerim.
Trenutak: ahohohoho... (Killer dira
eftovu najeenu kou)
etvrt suradnik: Hurmaice moete
okretat na ovom, eto.
Killer: To je za bajramsku hurmaicu.
etvrt suradnik: No, da se vratm na
sami poetak. (oferu.) Hvala, g. ofer,
to je osvjeavajue.
Killer: Kakva je voda, samo da pitam?
etvrt suradnik: Nismo jo doli do
vode, ali uskoro emo.
Killer: Aha.
etvrt suradnik: Uglavnom, sve je
poelo jednim stanjem apsolutne
tame...
Killer: Dakle, ovdje vidimo kako se
ponavlja neto u iskustvima naih
suradnika, kako znanje, spoznaja
poinje jednom apsolutnom tamom.
etvrt suradnik: Ja se izvinjavam to vas
prekidam...
Killer: Samo izvolite.
etvrt suradnik: Voda je boanstvena.
Killer: Mi vas sada elimo podsjett da
na letku koji ste dobili govori se o vodi
4
,
koja je arche kod starih Grka, i kao
takva, a i kao materijalna, ona moe bit
boanstvena. Izvoli, efete!
4
Iz letka: Smisao i znaenje bureta i tolerancije: Ishodina
referenca situira se u egzistencijalni kontekst Diogena kinika,
gdje se bure nadaje kao arche idealne etine zajednice.
Diogen u promidbi kinikog ivota nadasve nauava razumi-
jevanje drugaijeg, suivot i trpljenje konzekvenci vlastite otvo-
renosti. Bure po sebi, u svojemu pojmu, prizivlje vodu, koja je
shvaena kao arche u flozofemama Diogenovih prethodnika.
No, voda kao arche nije puka tvar koja bi ispunila bure, nego
je neuhvatljivi smisao u njemu ukorijenjenih nastojanja. - Kako
usmjeriti globalizacijske procese u regiji k apodiktici kinike
mudrosti i eleganciji njenih egzistencijalistikih naputaka?
etvrt suradnik: Hvala. I onda je to
nastavljeno jednom tranzicijom tako
rekui. Osjeajui blagi dodir, negdje u
predjelu ramena, ja bih rekao, osjeao
sam prisustvo nekog bia iza svojih leda.
Meutm, to je bilo vrlo smirujue, nije
bilo kao neto to te prat, to je nad
tobom, to te dovodi u opasnost, to
te dovodi u jedan nezavidan poloaj.
Bilo je ak jako smirujue - to stanje
apsolutne tame. I onda nakon drugog,
ja bih rekao nakon drugog lijevog
skretanja, jao, ja sam zauo jedan...
pa, mogao bih rei, umilan glas, vrlo
smirujui makar, kako kae... nisam
siguran je li rekao: efete, ili se to meni
uinilo, ali je u svakom
sluaju rekao: Pazi, tu su merdevine!
Jao, kako je to bilo strano... Uh!
Publika se smije.
Killer: To je jako lijepo, ali da li te
merdevine moemo shvatt kao jedan
simbol?
etvrt suradnik: Apsolutno, apsolutno
kao simbol... Ne, ne... Simbol. I onda
je dolo do tog procesa, ja bih rekao,
uspinjanja... do uzdizanja. Uzdizanje je
bolja rije.
Killer: Uz dizanje, dakle.
etvrt suradnik: Ne, ne, uzdizanje.
Killer: Uz dizanje.
etvrt suradnik: Ne, ne, ja... nemojmo
manipulisat akcentma i rastavljat rijei
i rjeice. Uzdizanje.
Killer: Dobro, neu nita rei.
etvrt suradnik: Hvala. Hvala, ofer,
i tebi. Uglavnom, to uzdizanje je
poinjalo negdje oko 4-og nivoa, ja bih
rekao, 3-eg, 4-og...
Iz publike: Oh, bio je sretan!
Killer: To je kljuna rije, to je rije
koju smo ekali. Dakle, sudjelovanje,
zajedniki rad rezultra... Ismare, reci jo
jednom!
Drugi suradnik: Sreom.
Killer: Sreom! Da li, da li, nakon tog
iskustva, nakon tog totalnog odnosa s
tm biem koje se irilo svuda osjea se
bogatjim i spremnim prenijet iskustva
u svojoj lokalnoj zajednici.
Drugi suradnik: Da, da. U potpunost.
Killer: U potpunost! Vrlo dobro, ehm,
da li, da li bi imao moda savjet za
nekoga od ovih brojnih ljudi kojima je
uskraena mogunost sudje lovanja?
Kako se postavit u jednoj takvoj
situaciji?
Drugi suradnik: Ako vam, ako vam
osoba iz bureta ponudi rende i glavicu
kupusa - rendajte!
Killer: Bravo, bravo, bravo! (Publika
pljee.) Dakle, kupus treba rendat.
Ovo je bilo jako dobro. Ismare, mi
zahvaljujemo, mi smo sada svi bogatji
za jedno iskustvo, iskustvo s jednim
nepreglednim biem, iskustvo s jednim
biem koje vam nudi kupus.
4.IN / 3. SCENA
Killer postavlja kameru do sljedeeg
suradnika, etvrtog suradnika iz treeg
ina, etvrte scene. ofer pue po
novu vodu i pere, tjekom razgovora,
etvrtom suradniku noge.
Killer: Mi emo sada zamolit, ovako
slea, naeg narednog sugovornika,
naeg prijatelja, smijem rei, da
nam prezentra svoja iskustva, svoja
eventualna strahovanja, prije th
iskustava, tjekom njih a, bogami,
i nakon njih. Hoe nam se prvo
predstavit?
etvrt suradnik: Ehm, poznanici me
zovu efet, kako i prijatelji.
Killer: Da li te mi, dakle, moemo zvat
efet.
etvrt suradnik: Pa, molim!
Killer: Hvala lijepo.
etvrt suradnik: Ja bih elio da ponem
s onim iskustvom nakon, zato to se jo
uvijek osjeam, jo uvijek postoji jedno
stanje izuzetne ushienost. Ja sam se
60

F
A
N
D
I
U
M

7
3
61

F
A
N
D
I
U
M

7
3
kazat svoje ime.
Trea suradnica: Ja sam arhitekt.
Killer: Je li to osobno ime?
Trea suradnica: Da.
Killer: Dakle, sada e nam Arhitekt
kazat da li u ovim prethodnim
svjedoenjima nalazi neto to bi se
moglo primijenit na iskustva koja je ona
stekla ovdje gore, gledajui u bie.
Trea suradnica: Ne.
Killer: Ovo je bio jako kratak odgovor,
koji sugerira i implicira itav jedan
univerzum moguih interpretacija. Kako
se sada opredijelit za jednu? Da li bi
nam, arhitektu ili arhitektce, mogla
pomoi da se opredijelimo za jednu od
moguih interpretacija.
Trea suradnica: Da.
Killer: Da, da, da... taj osmijeh, to je ve
samo DA! Dakle, popela si se, pogledala
i vidjela, i osjetla - ta?
Trea suradnica: Nebo.
Killer: Nebo. Da li je nebo bilo vedro?
Trea suradnica: Ne.
Killer: Da li si bila sretna zbog toga?
Trea suradnica: Da.
Killer: Da. Dakle, ovdje moramo
pozdravit ovaj jedan pokuaj da se
ne odbije srea samo zbog jednog
klimatskog poremeaja.
Trea suradnica: Ja nisam rekla da je
nebo bilo runo, da je bilo oblano. Ja
sam samo rekla da nije bilo vedro.
Killer: Nije bilo vedro, ali je bilo...
Trea suradnica pravi grimase.
Killer: Eeeee... To, to hoemo ut! Ono
Killer: Sedma akra, ne?
etvrt suradnik: Ne, bila je 4., etvrt
nivo. Ja sam oekivao da se doe do
sedmog, meutm, to bi se ispostavilo
previsoko iznad... iznad ove drvene
plohe koja dri... ovaj, a najblae
reeno, ne umanjujui njegovu vanost,
naravno s dunim potovanjem, ovaj
rekvizit, rekvizit koji sadri ono, ono
to nudi jedno iskustvo, je li, kad se
dosegne taj, etvrt nivo... i tu sam se
zaustavio, tu je to uzdizanje prestalo
i onda je tama postala malo manje
tamna, i pojavila se jedna prvo tamno
bijela svjetlost, da bi postala svijetlo
bijela...
Killer: Dakle, promjena?
etvrt suradnik: A ustvari bila je jako
bijela, i onda je postala prozirno bijela...
da bih ja tu osjeto prisustvo neega
meni nepoznatog.
Killer: Da li je to nepoznato u tebi
stvaralo nepovjerenje...
etvrt suradnik: Ali, ne, ne, naprotv,
ne, to bio jedan praznik ula, jer ba
tako nekako kako je ta svjetlost postala,
postajala prozirno bijela, moje ulo
sluha je poelo perceptrat, percipirat il
kak se ve kae na ovim naim jezicima.
Killer: Opaat - moemo rei.
etvrt suradnik: Opaat je nedovoljno,
ovaj, romantna rije... ja bih rekao.
Killer: Dakle, romantno opaat
moemo...
Publika se smije.
etvrt suradnik: Pa, uj, to je vrlo
delikatna konstatacija. Uglavnom,
do mojih uiju je dopro, dopro jedan
blagomilni zvuk, tako rei. I onda je iz
one svjetlost, prema meni, to neto ije
sam prisustvo osjeto, pruilo ruicu.
Pruilo ruku - ali ne tako.
Killer: Ne, ja se sada jeim.
etvrt suradnik: Aha, je li za hurmaica?
Killer: Za hurmaice!
etvrt suradnik iskuava Killerovu
najeenu kou.
etvrt suradnik: Quality, uf...
Killer: Uf... da, nastavi!
etvrt suradnik: Da bi ta ruka meni
ponudila jedno sredstvo, jedno sredstvo
koje je meni pomoglo da doivim jedno,
jedan - svi e se sada nasmijat makar
ovi koji znaju te sarajevske metafore,
jedan prijenos, prenijelo me.
Killer: Prijenos!
etvrt suradnik: Tako je, prenijelo me,
ba me prenijelo, i mogli su, oni koji su
posmatrali, mogli su primijett kako me
prenijelo, ant-clockwise. Ali ozbiljno,
prenijelo me, i onda sam ja, ja ne znam
da li sam ja to osjeto, ali ja sam to
sredstvo uzeo u ruke.
Killer: Da...
etvrt suradnik: Bilo je tvrdo... (etvrt
suradnik se smije. Svi se smiju.) Da...
Jao...
Killer: Mi emo ovdje ostavit efeta s
njegovim sjeanjima.
Publika pljee - razulareno.
4. IN/4. SCENA
Killer postavlja kameru do tree
suradnice. ofer odlazi puzei po novu
vodu kako bi i njoj prao noge.
Killer: I vi sada ve vjerojatno nagaate
ta e se dogodit. Naa e sljedea,
ne bih volio rei posljednja suradnica,
62

F
A
N
D
I
U
M

7
3
63

F
A
N
D
I
U
M

7
3
Trea suradnica: Ne.
Killer: Bilo je neugodno u nekom
moralnom smislu?
Trea suradnica: Ne.
Killer: Bilo neugodno u nekom drugom
smislu.
Trea suradnica: Moda.
Killer: Bilo moda istodobno ugodno?
Trea suradnica: Ne.
Killer: Dakle, bilo apsolutno neugodno.
Trea suradnica: Ne.
Killer: Dakle bilo je relatvno neugodno.
Trea suradnica: Da.
Killer: Da li ima dojam da te mi svi
ovdje razumijemo?
Trea suradnica: Ne.
Killer: Mislim da dijelimo taj dojam.
Da li si t, provevi neko vreme na ovoj
visini iskusila neko bie.
Trea suradnica: Ne.
Killer: Da li si u tom trenutku, dok si bila
tu gdje je sad Pisac, ita iskusila.
Trea suradnica: Da, jesam.
Killer: Hoe li bit tako dobra i malo
nam pokuat pribliit to iskustvo.
Trea suradnica: Hou.
Killer: Sluamo te.
Trea suradnica: Svi?
Killer: Da li svi sluamo?
Publika: Da, da, da, da...
Killer: Ja ne vidim ovdje nikoga ko ne
slua.
Trea suradnica ut.
Killer: Mi sada ekamo.
Trea suradnica: Vidjela sam nebo i
vidjela sam snijeg.
Killer: Da li je ijedno od toga dvoga
padalo.
Trea suradnica: Ne.
Killer: Dakle, sve je stajalo.
Trea suradnica: Da.
Killer: I kako si se t osjeala glede tog
stajanja.
Trea suradnica: Lijepo, ekam snijeg
mjesec dana i sad sam ga doekala.
Killer: Eh, da vidim taj snijeg... (Trea
suradnica rasipa djeji puder.) Woah!
Dakle, jedna tvoja (...prekinut snimak).
Killer okonava raspru. Svi performeri
odlaze na svoje poetne pozicije. Killer
i Pisac sjedaju za stol, igraju pasijans i
piju pivu. ofer ponovno otpuzuje pod
stol i svira laganu muziku. Drug Amar
pali svjetlo i umoljava publiku napustt
salu.
Iz publike: Jebo vas, recite nam ta je u
buretu!
Drug Amar otkljuava salu i moli
publiku da izae. Dio publike naputa
salu. Drugi prilaze pozornici i ispituju
suradnike. Jedan ljubavni par sjeda
pored ofera ispod stola.
15 minuta kasnije:
ofer ispuzuje ispod stola, ustaje i
skida svoju ronilaku masku. Killer i
Pisac ustaju. Publika na pozornici sada
hoe doznat ta je u buretu. Iz bureta
ispuzuje Mali, napudran i mirie na ribu.
Kraj
Njemake dijelove preveo Ranko Milanovi-
Blank
62
je bilo, ono je bilo, ono je bilo...
Iz publike: A, a,a?
Killer: Samo osmijeh moe kazat to!
Ono je bilo... Trea suradnica ut.
Trea suradnica: Ako se jo malo
potrudite, moda. Killer: Da li se t jei?
Trea suradnica: Ne.
Killer: Ne. Ono je bilo takvo da se ovjek
ne moe najeit. Bravo! Jako lijepo, ali
da li misli da ljudi ovdje, svi ovi koji
nisu imali sree iskusit jedno nebo koje
nije vedro, da li oni sada mogu iole imat
dojam o onomu to je tebe obuzelo na
tm visinima?
Trea suradnica: Ne.
Killer: Ma koliko je tvoj odgovor bio
predvidljiv, ja ipak moram kazat da nije
u potpunost lien arma. Da li bi nam
mogla kazat jo neto konkretnije o tm
iskustvima?
Trea suradnica: Bih.
Killer: Hvala.
Trea suradnica: Molim.
Killer: Pogledaj moju ruku: ni ja se
nisam najeio. Da li misli da bi mogla
uinit neto da se ja ili bar neko drugi iz
ove sale najei?
Publika se smije.
Trea suradnica: Bih.
Killer: Da li bi bila spremna to uinit.
Trea suradnica: Moda.
Killer: Da li treba neku asistenciju koja
bi uinila da t uini da se ja ili pak neko
drugi iz ove sale najei po svojoj ruici.
Trea suradnica: Pa, ne trebam, ali ne
znam zato bi se neko morao najeit.
Killer: Da li si se ikad najeila u ivotu?
Trea suradnica: Jesam.
Killer: Molim?
Trea suradnica: Jesam.
Killer: Kako si se osjeala u trenutku kad
si se najeila prvi put? Trea suradnica:
Neugodno.
Killer: Neugodno, dakle to je bila jeza,
to nije bilo jeenje od zadovoljstva, to je
bila jeza, ne?
Trea suradnica: Ha, ha... Ne.
Killer: A bilo je neugodno?
Trea suradnica: Da.
Killer: Boljelo?
64

F
A
N
D
I
U
M

7
3
65

F
A
N
D
I
U
M

7
3
PUTOVANJE
FRANKO B, I AM THINKING OF YOU (2009), photo by Hugo Glendinning
Love, videos, exposure, insignifcant, powerless, soul, never, Guilliermo, bears, pain, life, refugees,
tattoo, shit, fuck, Kira, Lois, I, Kamal, Hepatitis, village, self, promoted, Tim, love, more, love, dinner,
Adrian, wounds, sound, refuge, performance, Manuel, falling, Hugo, forced, sucked, fu, unforced,
prostitute, deluded, untouchable, uncool, life, useless, hypocrite, obscure, live, Daniel, poison, fear,
numbers, transport, vaginal, disappointment, insignifcant, me, fearless, scum, anal, rebellious, bad,
ghetto, untidy, secure, object, mass, insane, Marcia , Marissa, Amelia, unbearable, intimacy, living,
boxes, forbidden, dying, Marina, optimistic, loud, self, opportunistic, isolated, destruction, more, pos-
sibilities, beautiful, corrupted, landscape, unfamiliar, ticking, time, Cai, mission, philistine, hiring, front,
up, unfriendly, playground, Ill, untouchable, again, egotistic, dying, entertainment , chaos, diseases,
fring, elemental, terror, opportunistic, fragment, power, certain, Dominic, land, moral, Manick, home,
Jennifer, abandoned, mental, visiting, Tom, war, artist, London, pain, Birmigham, Susie, never, fred,
Bristol, Katherine, Donna, unknown, unhealthy, Sheffeld, marriage, anarchic, dishonest, for, ever,
overwhelming, irrelevance, mother, low, revolutionary, ours, warmth, insecure, birth, maniac, discon-
tinued, taboos, ghettos, living, transmission, bastard, Francesca, believe, over, you, son, free, dirty,
insecure, dislocated, heroin, Maria, untouchable, missing, sleazy, lost, radio, cowards, time, less,
obsolete, love, Iraq, Seth, swimming, removed, site, mean, Newcastle, insincere, naked, spoiled,
drinking, untouchable, meaningful, tired, questioning, freak, mentoring, powerful, liar, everything, Lu-
cille, civilisation, hunted, Bobby, untouchable, let , down, boys, virus, Brick Lane, pricks, lonely, dogs,
hurting, yet, cats, speed, saunas, girls, healthy, delinquent, Tehching, respected, dreamers, useful,
hurt, inspiring, love, untouchable, students, Rachel, shameless, local, unprofessional, lust, nave,
pain, neon, tea, Ernst, stoned, supportive, untouchable, ghetto, platform, meeting, ftting, electric-
ity, encounters, cold, inside, hot, inside, fear, outside, you, unloved, unsupported, water, deported,
marked, luck, immoral, Ron, love, wet , Gill, Soho, journey, bureaucrats, desire, outsider, audience,
lights, insider, bad, theatre, unfair, trust, horse, Gina, techno, bread, help, nights, Julie, days, streets,
asking, renting, air, crying, years, abused, dreamer, library, wanker, spanked, glory, over, returning,
maybe, emotional, home, also, policing, selling, hole, childrens, fascist, speaking, whole, basking,
sisters, hate, betting, Michael, running, punk, trannies, ketamine, stupid, luck, abusing, plastic, mak-
ing, cash, fagot, homeless, untouchable, networking, machine, Helena, salt, victim, blinded, mafa,
bleeding, friends, vomiting, sleep, cement, Bob, Guy, Steve, more, discouraged, love, autocracy, and,
time, Linda, dead, breeding, love, help, hard, in, replaceable, lovers, promoting, untouchable, station,
safe, landscapes, replaced, Annie, Patty, performance, bitterness, live, big, dick, pain, dignifed, bur-
den, traffc, x , rated, bruised, tyrant, Colchester, tolerance, pain, food, arts, untouchable, undesired,
impossible, fesh, sick, house, opera, irrelevant, bodies, language, dirty, Antony, baby, bubbly, experi-
mental, with, support, Zhang, alone, psychopath, class, out, Liverpool, clear, mothers, desire, birds,
angel, more, less, time, refection, ecstasy, less, fear, JJ, infections, consumed, sounds, fathers,
selfsh, rated, slowly, more, waste, corrupt, soul, politics, irreplaceable, archive, Glasgow, museums,
blood, clubs, self, angst, pimp, pleasing, stupid, attention, same, lover, for, ever, immigrant, rated,
curators, individuality, arrogant, seeker, bourgeois, petty, brother, ferce, untouchable, for, ever, to,
ignorant, sharks, love, awake, uncompromised, love, again, ready, dance, history, running, expensive,
unfriendly, under, right, wing, centre, more, pain, censorship, Lee, mess, less, me, art, selfsh, wrong,
platform, architecture, stories, ferce, less, sweet, public, stupidity, study, labour, selfess, inspiring,
genius, more, us, driven, attention, promise, illegal, sick, liquid, school, security, losers, never, signif-
cant, contrived, untouchable, dreams, for, dreamers, importance, untouchable,
FRANKO B, UNTOUCHABLE
POLLYFIBRE, CRAFTWORK
68
F7
3
Allan Kaprow - htp://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Kaprow
Ambrosia - htp://www.myspace.com/ambrosiaassociaton
Ana Mendieta - htp://en.wikipedia.org/wiki/Ana_Mendieta
Annegret Soltau - htp://www.annegret-soltau.de/
Boryana Rossa - htp://www.roboriada.org/boryana/pages/performances.htm
Carolee Schneemann - htp://www.caroleeschneemann.com
Cosey Fanni Tut - htp://en.wikipedia.org/wiki/Cosey_Fanni_Tut
Dennis Oppenheim - htp://www.dennis-oppenheim.com/
fLuXuS - htp://en.wikipedia.org/wiki/Fluxus
Franko B - htp://www.franko-b.com
Gnter Brus - htp://en.wikipedia.org/wiki/G%C3%BCnter_Brus
Hannah Wilke - htp://en.wikipedia.org/wiki/Hannah_Wilke
Hermann Nitsch - htp://en.wikipedia.org/wiki/Hermann_Nitsch
Joan Jonas - htp://en.wikipedia.org/wiki/Joan_Jonas
John Fare - htp://en.wikipedia.org/wiki/John_Fare
Joseph Beuys - htp://en.wikipedia.org/wiki/Joseph_Beuys
Jusuf Hadifejzovi - htp://bs.wikipedia.org/wiki/Jusuf_Had%C5%BEifejzovi%C4%87
La Ribot - htp://www.laribot.com/
Luke Jerram - htp://www.lukejerram.com
Mrcio Carvalho - htp://marciocarvalhoartwork.blogspot.com/
Marina Abramovi - htp://en.wikipedia.org/wiki/Marina_Abramovi%C4%87
Oleg Kulik - htp://en.wikipedia.org/wiki/Oleg_Kulik
Orlan - htp://www.orlan.net/
Oto Muehl - htp://www.archivesmuehl.org/
Paul McCarthy - htp://en.wikipedia.org/wiki/Paul_McCarthy
Polly Fibre - htp://pollyfbre.com
Rudolf Schwarzkogler - htp://en.wikipedia.org/wiki/Rudolf_Schwarzkogler
Stelarc - htp://v2.stelarc.org/
Tehching Hsieh - htp://www.one-year-performance.com/
Valie Export - htp://www.valieexport.at/
Yang Zhichao - htp://en.wikipedia.org/wiki/Yang_Zhichao
Zhang Huan - htp://www.zhanghuan.com
Zhu Yu - htp://en.wikipedia.org/wiki/Zhu_Yu_(artst)
ARTISTS

Fandium 7 3

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Fandium 7 3

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GNTER BRUS, AKTION ANA (1964), photo: Khasaq (Siegfried Klein)

You might also like