Glavni grad Helsinki Povrina 338 km2 Broj stanovnika 5.375,275 Slubeni jezik finski i vedski Dravno ureenje parlamentarna demokracija Predsjednik auli !iinist" Predsjednik Vlade #ai$%oran &le'ander tubb Vreenska zona %() * 3 Valuta !te"aj# +uro $reditni rejting% &aa (ood,-s, &&&* tandard . /oor-s, &&&* Fitc0 &lanstvo u eunarodni gospodarski organizacijaa% 1)2, 3(F, 2+#4, +5R4, 35R4. 'akroekonoski pokazatelji ())*+ (),)+ (),,+ (),(+ (),-+ BDP. tekue cijene !ilijarde /# 672,7 678,7 688,7 672,3 673,8 BDP po stanovniku !/# 32 279 33 323 35 :28 35 528 35 597 0ealni rast BDP1a !2# $8,5 3,8 2,8 $6,: $6,8 3zvoz !ilijarde /# 85,:9 52,8 59,89 59,87 55,7 4voz !ilijarde /# 83,95 56,7 9:,53 57,52 58,67 3n5lacija !2# :,: 6,2 3,8 2,8 6,5 6ezaposlenost !2# 8,2 8,8 7,8 7,7 8,2 3zravna strana ulaganja !ilijarde /# 57,62 98,88 98,79 73,25 73,89 Izvor: Statistics Finland, Bank of Finland, Finnish Customs ;a<reb, 65.6:.2:68. %2/24&R=& 3!F2R(>& 6 Struktura BDP1a% uslu<e 97 ?, industrija 3: ?, poljoprivreda 3 ?. 6ajvanije industrije% metaloprera@ivaAka, elektronika, strojevi i ure@aji, brodo<radnja, papir i celuloBa, pre0rambena i tekstilna industrija Izvor: CIA The World Factbook Porezi Vrsta poreza Stopa poreza Porez na dobit 28,5 ? Porez na dobit po odbitku 28,5? Porez na do7odak od kapitala 28,5? Porez na do7odak 9,5 C 36,75 ? Porez na dodanu vrijednost PDV 2pDa stopa /4E$a iBnosi 28?, na pre0rambene proiBvode iBnosi 68?, na tiskovine i knji<e iBnosi 6:? 28?, 68?, 6: ? Porez na proet nekretnina 8 ? Izvor: Nordisketa!net, "I# $odaci navedeni u ovom dokumentu se temel%e na &ro&isima lokalnih &oreznih %urisdikci%a ko%i su bili na snazi za vri%eme &isan%a ovo' dokumenta! (okument ne odra)ava naknadne &rom%ene ko%e su eventualno nastu&ile u navedenom &oreznom zakonodavstvu! $odaci navedeni u ovom dokumentu su informativne i o&*enite &rirode, budu*i da zbo' kom&leksnosti sustava o&orezivan%a s&ecifi+nosti ,&rim%en%ive olak-ice, oslobo.en%a i sli+no/ nisu &osebno analizirani u ovom dokumentu! 8akonska regulativa vezana uz ulaganja Finska je Bemlja snaFne iBvoBne orijentacije i Aak 8: posto svo< 54/$a ostvaruje kroB iBvoB. 2d to<a oko Aetvrtine iBvoBom u ostale +G Alanice, oko 9: posto u ostale europske Bemlje, oko 65 posto u &Biju, 8 posto u &4 i oko 9 posto u Hatinsku &meriku i &friku. Eanjska tr<ovina tradicionalno je jedna od kljuAni0 BadaDa finsko< (E/$a. /rioritetna podruAja su i dalje &Bija, Rusija i Hatinska &merika, iako se najveDi iBvoBni volumen postiFe sa susjednim Bemljama. Finsko <ospodarstvo veD je tri <odine u silaBnoj $ kriBnoj faBi. Republika Finska se, iako s kreditnim rejtin<om od &&&*, u 2:63. <odini pridruFila 4I +G koje su u recesiji, to se ne<ativno odraBilo i na nji0ovo <ospodarstvo koje je Bavrilo 2:63. u minusu Ba 6,2 ? u odnosu na 2:62. ;a<reb, 65.6:.2:68. %2/24&R=& 3!F2R(>& 2 Finsko trFite, iako liberaliBirano europskom le<islativom iBuBetno titi vlastite proiBvode, sto<a je ulaBak na ovo trFite oteFan Jnpr. F3 Babranjuje uvoB blackberr,$ a, pla,station 3, a H34H je jedini strani pre0rambeni lanac Bastupljen na ovom trFituK. Finska je prepoBnata kao Bemlja visoke si<urnosti Ba ula<aAe s najmanjom korupcijom u svijetu, iBvrsnom infrastrukturom i sofisticiranom radnom sna<om, ali i sa Batvorenim i Ba0tjevnim trFitem Ba potencijalne strane ula<aAe. ;a vanjske ula<aAe finska vlada je osi<urala poticaje, ali i jednakopravni pristup istraFivaAkim institucijama kao i domaDim ula<aAima JFinska ima odliAnu suradnju <ospodarstva i Bnanstveni0 institucija, kao Balo<u raBvojaK. ;akonske odredbe Ba poslovanje u Finskoj i ula<anje mo<u se saBnati na sljedeDoj adresiL 000!investfinland!fi Vanjskotrgovinska razjena u mili%ardama 1 ())*+ (),)+ (),,+ (),(+ (),-+ 38VO8 85,:9 52,8 59,89 59,87 55,7 4VO8 83,95 56,7 9:,53 57,52 58,67 098:3$9 6,86 :,58 $3,98 $2,98 $2,27 Izvor: "I#, "urostat 6ajzna"ajnije zelje izvoza u (),-+ godini% Mvedska 5,339 milijardi +ura, Rusija 8,875 +ura, !jemaAka 8,898 milijardi +ura, &4 3, 557 milijardi +ura 6ajzna"ajnije zelje uvoza u (),-+ godini% Rusija 8,858 milijardi +ura, !jemaAka 9,:25 milijardi +ura, Mvedska 5,528 milijardi +ura, =ina 3,6:: milijarde +ura 6ajzna"ajniji izvozni proizvodi u (),-+ godini% elektroniAki ure@aji, transportna sredstva, papir i celuloBa, strojevi, kemijski proiBvodi i drvo 6ajzna"ajniji uvozni proizvodi u (),-+ godini% pre0rambeni, FeljeBo i Aelik, transportna sredstva, raAunalna oprema, tekstil i elektroniAki ure@aji Izvor: CIA World Factbook 9ktualno stanje u gospodarstvu Finsko <ospodarstvo obiljeFava raBvijeno i visoko industrijaliBirano trFite, visoka konkurentnost na svjetskoj raBini, socijalni model NdrFave bla<ostanjaO koji osi<urava visoku raBinu socijalne Batite te jedna od najniFi0 stopa korupcije u svijetu. RadniAki ;a<reb, 65.6:.2:68. %2/24&R=& 3!F2R(>& 3 sindikati su vrlo snaFni i utjecajni. /roblem finsko< <ospodarstva je iBostanak strani0 ula<anja koji datira jo od 2::7. <odine. EaFan temelj <ospodarsko< uspje0a i visoke konkurentnosti <ospodarstva je sustavno poticanje inovativnosti, konkurentnosti i ula<anja u istraFivanje i raBvoj. 5uduDnost <ospodarstva, Finska vidi u stratekom raBvijanju novi0 visoki0 te0nolo<ija usmjereni0 Batiti okolia odnosno proiBvodnji ener<ije iB alternativni0 iBvora ener<ije. &ktualna vlada je realiBirala svoj pro<ramski cilj poveDavi ula<anja u istraFivanje i raBvoj pri Aemu je 7:? ula<anja ostvario privatni sektor. 3staknuto mjesto BauBimaju visokote0noloke <rane, a Bemlja je prepoBnatljiva i po <radnji najveDi0 svjetski0 brodova Ba krstarenje. Finska biote0nolo<ija se nalaBi me@u prvi0 pet u +uropi, a karakteriBira ju visoka umreFenost bioindustrije sa Bnanstveno istraFivaAkim institucijama. Finska u velikoj mjeri ovisi o uvoBu ener<enata. =ako bi ublaFila ener<etsku ovisnost Finska Bavrava <radnju Aetvrte nuklearne elektrane, a upravo je krenula debata o <radnji nove pete elektrane. Finska BapoAinje i proiBvodnju bio<oriva od drvni0 ostataka to ukaBuje na visoko raBvijen sektor iskoritavanja alternativni0 i obnovljivi0 iBvora ener<ije. Finsko <ospodarstvo radi Baokret prema to veDem prepoBnavanju Bemlje kao jedne od nosioca visoki0 te0nolo<ija Jse<ment industrije i<araK, a Finska je prva u +uropi po iBdvajanjima Ba istraFivanje i raBvoj C sa <otovo 8 ? 5!/$a. Finsko <ospodarstvo dobro je poveBano sa Bnanstvenim i istraFivaAkim institucijama to Aini kljuAnu formulu sveukupno< finsko< <ospodarsko< uspje0a. /oveBivanjem Bnanosti i novi0 te0nolo<ija sa privredom finski proiBvodi postiFu visoku raBinu konkurentnosti to im otvara velike mo<uDnosti prodora na <lobalno trFite. Finska ima Ba cilj smanjenje emisija u<ljiAno< dioksida Ba 5$6:? do 2:2:, to se smatra vrlo neambicioBnim planom u odnosu na Bacrtane ciljeve G!$a, a poveBan je sa finskim irenjem nuklearne industrije, Aime se usporava ula<anje u obnovljive iBvore ener<ije, to sveukupno itekako utjeAe na finsko <ospodarstvo. ankcije Rusiji itekako utjeAu na finski iBvoB. /rocjene (inistarstva poljoprivrede da ovo<odinji <ubitci iBnose 23 ::: ::: +ura Jprvenstveno se odnosi na mlijeAne proiBvode$ odnosno sirK.!eural<iAne toAke su brodo<radnja Jkoja je u stranom vlasnitvuK,papirna industrija, avio i 3) sektor <dje je sve vie otputanja J neBaposlenost se pribliFava 6:?K. Elada je u parlamentarnu proceduru upravo proslijedila Ba0tjev Ba iB<radnju pete nuklearke. Finsko <ospodarstvo sve vie se okreDe sektoru i<ara, kao novom <lavnom iBvoBnom proiBvodu J &n<r, 5irds,uper#ellK. >avne financije odavno su u crvenoj Boni doputeno< deficita +G, <ospodarsko< rasta u ovoj <odini neDe biti. Reforme se ne provode,krenulo se sa procesom prodaje drFavne imovine. ;a<reb, 65.6:.2:68. %2/24&R=& 3!F2R(>& 8 Bilateralni gospodarski odnosi s 0epubliko ;rvatsko 0obna razjena
mili%unima 1 ())*+ (),)+ (),,+ (),(+ (),-+ 31V3 (),<+ 38VO8 62,8 62,7 2:,97 23,37 65,88 8,5 4VO8 98,8 8:,82 87,28 97,2 35,87 62,5 098:3$9 $59,: $97,7 $99,5 $83,83 $67,96 $8 Izvor: (2S 34 Struktura izvoza 0; (),( 1 (),-+ 1 OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 2012. 2013. % Indeks 1. 711 Kotlovi za vodenu i drugu paru; dijelovi 8 865 241 3 810 611 23,99 43,0 2. 771 Eletri!ni pogon"i "trojevi i dijelovi 3 635 308 3 199 517 20,14 88,0 3. 716 #ota$ij"i eletri!ni "trojevi 5 836 055 2 728 795 17,18 46,8 4. 773 %pre&a za di"tri'u$iju eletri!ne energije, ne"p. 983 757 1 352 950 8,52 137,5 5. 891 %ru(je i "treljivo 66 361 769 932 4,85 1 160,2 6. 778 Eletri!ni "trojevi i aparati, ne"p. 257 921 652 054 4,10 252,8 7. 990 )erazvr"tana ro'a 0 577 406 3,63 * 8. 542 +ijeovi 246 320 498 638 3,14 202,4 9. 634 ,urnir, li"tovi za -perplo!e, o"talo o'ra.eno drvo, ne"p. 329 260 236 832 1,49 71,9 10. 248 /rvo jedno"tavno o'ra.eno 141 659 217 755 1,37 153,7 11. 746 Kotrljaju0i le(ajevi 393 177 593 1,12 ... 12. 874 1jerni i ontrolni in"tru&enti i aparati, ne"p. 78 478 169 483 1,07 216,0 13. 654 %"tali te"tilni proizvodi, tanine 43 453 138 771 0,87 319,4 14. 747 2lavine, ventili i "li!ni ure.aji 166 880 121 257 0,76 72,7 15. 793 3rodovi, !a&$i, plovne on"tru$ije 315 906 117 687 0,74 37,3 %"talo 2 411 563 1 117 673 7,04 46,3 U K U P N O: 23 378 555 15 88 !5" 100#00 8#0 Izvor: (2S 34 Struktura uvoza 0; (),( 1 (),-+ ;a<reb, 65.6:.2:68. %2/24&R=& 3!F2R(>& 5 1 OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 2012. 2013. % Indeks 1. 764 4eleo&unia$ij"a opre&a, dijelovi i pri'or, ne"p. 9 708 016 6 251 423 17,62 64,4 2. 891 %ru(je i "treljivo 34 879 981 5 798 060 16,34 16,6 3. 641 5apir i arton 1 884 899 4 139 654 11,67 219,6 4. 515 %rgan"o6anorgan"i "pojevi; nulein"e i"eline i nji7ove "oli 1 686 891 2 105 965 5,93 124,8 5. 713 Klipni &otori " unutarnji& izgaranje&; dijelovi 1 453 015 1 728 302 4,87 118,9 6. 772 %pre&a za eletri!ne rugove 711 737 1 005 859 2,83 141,3 7. 874 1jerni i ontrolni in"tru&enti i aparati, ne"p. 698 500 919 371 2,59 131,6 8. 582 5lo!e, 8il&ovi, vrp$e i "l. od pla"ti!ni7 &a"a 305 307 844 276 2,38 276,5 9. 695 9lat :ru!ni i za "trojeve; 60 807 822 004 2,32 1 351,8 10. 514 2pojevi " du-iovo& 8un$ijo& 2 329 038 655 669 1,85 28,2 11. 784 /ijelovi i pri'or za &otorna vozila 134 397 588 880 1,66 438,2 12. 696 2tolni pri'or 10 101 538 860 1,52 5 334,7 13. 523 2oli ovina i pero"i "oli anorgan"i7 i"elina 119 515 880 1,45 ... 14. 625 <u&e za auto&o'ile, unutarnje gu&e i "l. 575 839 461 544 1,30 80,2 15. 778 Eletri!ni "trojevi i aparati, ne"p. 676 153 449 225 1,27 66,4 %"talo 12 084 556 8 661 305 24,41 71,7 U K U P N O: 7 1!! 35 35 "8 277 100#00 52#8 Izvor: (2S 34 ;rvatske tvrtke registrirane na podru"ju 0epublike =inske Strane tvrtke registrirane u 0; 6. =23EG >& )&+H)3 Helsinki, &rkadiankatu 9a, Helsinki 'eunarodni ugovori iz podru"ja gospodarstva o 4govor izeu Vlade 0epublike ;rvatske i Vlade 0epublike =inske o uzajano poticanju i zatiti ulaganja J&ot&isan 5!6!5777!8 stu&io na sna'u 5!55!9::9/ o Sporazu izeu Vlade 0epublike ;rvatske i Vlade 0epublike =inske o eunarodno cestovno proetu ,&ot&isan 9:!9!9::9!8 ob%avl%en u NN 5;9::<!8 stu&io na sna'u 9:!9!9::<!8 ob%ava o stu&an%u na sna'u 9;9::</ o 4govor izeu S=0> i 0epublike =inske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na porez na do7odak i na iovinu preuzet sukcesijo !66 ? '4 <@*A# ,stu&io na sna'u =!<!57=6!8 ob%ava u slu)benom listu dr)ave &rednice =;57=>/ ;a<reb, 65.6:.2:68. %2/24&R=& 3!F2R(>& 9 Vanije institucije iz podru"ja gospodarstva (inistarstvo rada i <ospodarstva 0ttpsLPPQQQ.tem.fiPfrontRpa<e Gdru<a profesionalni0 konBultanata Ba me@unarodne tvrtke Invest in Finland 0ttpLPPQQQ.investinfinland.fiPmain.p0p Gdru<a finski0 poslodavaca Fin/ro $ u procesu ukidanja i reor<aniBacije 0ttpLPPQQQ.finpro.fiPQebPen<lis0$pa<es !acionalna <ospodarska komora Finnc0am 0ttpLPPkauppakamari.fiPenP )eam Finland 0ttpLPPteam.finland.fiPpublicPdefault.asp'ScultureTen$G.contentlanT2 vjetski <ospodarski centar 0ttpLPPQQQ.Qtc.fiP &socijacija finski0 industrijski0 udru<a 0ttpLPPek.fiPekPin$en<lis0P Finska a<encija Ba financiranje raBvoja te0nolo<ija i inovacija 0ttpLPPQQQ.tekes.fiPenP 4rFavna tvrtka Ba financiranje 0ttpLPPQQQ.finnvera.fiPen< 4rFavna a<encija Ba investicije 0ttpLPPQQQ.industr,investment.comP Bilateralna gospodarska udruenja 2dbor <ospodarske asocijacije Finske i drFava #entralne i 3stoAne +urope sa sjeditem u Helsinkiju. Vaniji sajovi ajmovi su predstavljeni na sljedeDoj adresiL 0ttp LPP QQQ .messukeskus .com Pen P/a<es Pdefault .asp' +H(&$messutPHelsinki Food and #ountr,side 0oQ, HelsinkiL QQQ.messukeskus.com )uristiAki sajamL (atka !ordic )ravel fair, Helsinki, QQQ.messukeskus.com ajam unutarnje< ure@enja i diBajna PHabitare FurnitureP3nterior decorationP4esi<n fairP HelsinkiL QQQ. e'po database.comPtrade s0oQ P0abitare $furnitur (e@unarodni sajam nautike PEene5Ut PHelsinki 3nternational 5oat 0oQPHelsinkiL QQQ.messukeskus.com >avni natje"aji i ostale poslovne prilike ;a<reb, 65.6:.2:68. %2/24&R=& 3!F2R(>& 7 HilmaL QQQ.0ankintailmoitukset.fi Jstranica na finskom jeBikuK Finnis0 #ompetition and #onsumer &ut0orit,L QQQ.kilpailuvirasto.fiPc<i$binPen<lis0.c<i
/ublic /rocurement &dvisor, GnitL QQQ.0ankinnat.fiPenP/a<esPdefault.asp' Hansel HtdL QQQ.0ansel.fiPenPservice (inistr, of +mplo,ment and t0e econom,L QQQ.tem.fiPenPconsumersRandRt0eRmarketPcompetitionRpolic, 0ttpLPPQQQ.d<market.comPtendersPlist.doSlocation32Tfi Jsveobu0vatna baBa podataka svi0 javni0 natjeAaja na podruAju Republike Finske na en<leskom jeBikuK 6ajava dogaanja G studenom 2:68. u Finskoj se planira or<aniBacija seminara o predstavljanju poslovni0 mo<uDnosti u Republici Hrvatskoj. eminar bi imao cilj predstaviti <ospodarske potencijale kako na nacionalnoj, tako i na re<ionalnim raBinama, a namijenjen je finskim pravnim subjektima srednje< i manje< opse<a. Posebne napoene !ordijsko$baltiAko trFite, a po<otovo Finska, ima specifiAnosti koje prije sve<a karakteriBira vrlo velika Batvorenost i Batita vlastito< trFita na svim raBinama, to <a Aini jo iBaBovnijim Ba potencijalne partnere. /redstavljanje 0rvatski0 tvrtki na specijaliBiranim sajmovima prvi je potreban korak Ba daljnje upoBnavanje finsko< trFita s 0rvatskim proiBvodima, a preporuAaju se i bilateralni susreti poslovni0 subjekata koji se or<aniBiraju u suradnji s uredom Finnc0am, Finpro$om JFinskomiBvoBnom a<encijom K te putem 2dbora <ospodarske asocijacije Finske i drFava #entralne i 3stoAne +urope.