Institut za strane jezike Podgorica

Pravopis
Doc. dr Miodarka Tepavevi
Pravopis, definisanje, podjela, pravopisna pravila
Pravopis (ortografija) je sistem pravila u pisanju kojima se propisuju
jednoobrazni naini upotrebe pismenih (grafijskih) znakova slova (grafema),
interpunkcijskih znakova, skraenica i dr. Ovaj termin oznaava i sam nain pisanja.
ostojanje ortografskih pravila omoguava da se jezikom u pisanju !to bolje slu"imo.
ravopisne norme su obavezne za sve one koji se slu"e standardnim jezikom. #pravo
zbog toga one imaju op!tedru!tvenu vrijednost.
ravopisne norme nijesu iste. $ma pravila koja su univerzalnija, koja su manje ili
vi!e ista u mnogim jezicima, tj. koja imaju me%unarodni karakter. &akva su pravila o
upotrebi pravopisnih znakova (taka, zarez, upitnik i sl). $nterpunkcijska pravila stvorena
krajem '(. vijeka za evropsku pismenost, u svojoj osnovi, postoje do danas u veini
naroda. )ao posebnost u pravopisu postoje pravila kojima se reguli!e upotreba velikog
slova u pisanju vlastitih imena. &a pravila su u razliitim jezicima razliita. Ona su
uglavnom rezultat dogovora (konvencije), a vrlo su malo uslovljena jezikim
osobenostima.
Ortografske norme (kao i druge norme u vezi sa knji"evnim jezicima) obino
nastaju u periodu formiranja op!tenacionalnih knji"evnih jezika. *orme nijesu stalne i
zauvijek odre%ene, ve se povremeno usavr!avaju.
+a pravopis se e!e ka"e da je rezultat konvencije. ,e%utim, ortografske norme
nijesu rezultat slobodnog (ma kakvog) dogovora jezikih strunjaka, ve na njihov
nastanak, mijenjanje pored jezikih osobenosti utie i tradicija, ali i potreba da se
slu"enje standardnim jezikom u pisanju !to vi!e pojednostavi.
ravopis ili ortografija je zapravo naziv za skup pravila koji odre%uju nain
pisanja nekog jezika. ravopisi se ure%uju prema raznim naelima. &a se naela odnose
na razliite dijelove pisane prakse- jedna odluuju o interpunkciji, druga o velikim i
malim slovima, trea o sastavljenom i rastavljenom pisanju rijei, etvrta o pisanju
izgovorenih glasova i sl. *ajzanimljivija su i najva"nija ona etvrta, a prema njima se
onda i klasifikuju pravopisi pojedinih jezika. ravopisi konkretnih jezika gotovo nikada
nijesu ure%eni po samo jednome takvom naelu, ali jedno uvijek prevladava i onda
pojedini pravopis nazivamo po tome temeljnom naelu. &ako, na primjer, u bugarskom
jeziku prevladava morfonolo!ko naelo, pa njegov pravopis nazivamo morfonolo!kima, a
'
u crnogorskom, srpskom, hrvatskom, makedonskom prevladava fonolo!ko naelo, pa su
njihovi odgovarajui pravopisi fonolo!ki.
ri stvaranju pravopisnih normi dolaze do izra"aja razliiti principi, kao !to su
fonetski, morfolo!ki, istorijski.
Fonetski princip zastupljen je u onim sluajevima kada se pisanje rijei poklapa
sa njegovim izgovorom. *pr. pisanje rijei ovjek. Ovaj princip imamo zastupljen u onim
pravopisima (izme%u ostalog i u na!em) u kojima za svaku posebnu fonemu postoji
poseban grafem.
Morfoloki princip dolazi do izra"aja u onim sluajevima kada se uva jednakost
pisanja pojedinih, istih djelova raznih rijei koje su izme%u sebe srodne (korjen, osnova),
iako se ti djelovi u pojedinim sluajevima razliito izgovaraju. *pr. u ruskom voda,
vod., vodn./. # sva tri sluaja korjenski dio se pi!e isto vod0 iako se rije voda
izgovara 1vada2.
Istorijski princip do!ao je do izra"aja u onim sluajevima kada se rijei pi!u kako
su se pisale od davnina, mada takvo pisanje nije danas ni fonetski ni morfolo!ki
opravdano. )ao primjer se mo"e navesti zavr!etak pridjeva u genitivu jednine mu!kog i
srednjeg roda u ruskom jeziku- nov0ogo, ver0nogo.
ravopis mo"e biti fonetski i eti!oloki (korjenski).
a) "ti!oloki #korjenski$ pravopis zasniva se na principu uvanja porijekla
rijei, prije svega korjena rijei (najmanja jezika jedinica koja ne!to znai), a onda i
drugih djelova rijei (nastavaka za oblik, nastavaka za tvorbu rijei). &akav pravopis za
pravilne propisuje oblike- (od imenice predak) genitiv predka, dativ predku itd3 od
vrabac oblike vra%ca, vra%cu, da bi se sauvao korjen pred0, i korjen vra%0 ili u tvorbi
rijei propisuje kao ispravne oblike- izarati (i!arati jednaenje po zvunosti i po
mjestu tvorbe, gubljenje suglasnika iz 4 !arati3 is 4 !arati3 i! 4 !arati3 i!arati)
s%aciti (zbaciti jednaenje po zvunosti)
plovit%a (plovidba jednaenje po zvunosti)
razupati (ra!upati jednaenje po zvu. i po mjestu tvorbe raz 4 upati3 ras 4
upati3 ra!upati)
golu%i (golupi), ro%stvo (ropstvo), itd.
zbog ouvanja prefiksa iz0, raz0, s0, odnosno osnovnog dijela glagola ploviti u
izvedenici koja je nastala dodavanjem sufiksa 0ba.
Od kraja '5. vijeka ovaj pravopis se ne primjenjuje. $pak, njegovi elementi se
nalaze u fonetskom pravopisu.
6
b) Fonetski pravopis se zasniva na principu da svakom glasu u govoru odgovara
poseban znak u pismu. 7akle, u pisanju obilje"avamo glas koji se uje u izgovoru, a ne
onaj koji se zami!lja u vezi sa porijeklom rijei. &akvo obilje"avanje on propisuje i u
gra%enju rijei i u tvorbi rijei.
&ako kao jedino ispravne imamo oblike- pretka, pretku, iarati, z%aciti,
plovid%a jer se u njima vr!e jednaenja.
# na!em knji"evnom jeziku fonetski pravopis se primjenjuje od vremena 8. 9.
)arad"ia (od '5. vijeka). ravila ovog pravopisa odnose se na pisanje glasova u
granicama rijei, dok se nee primjenjivati na promjene glasova u izgovoru koji se
de!avaju me%u rijeima (pisae se kod kue, od prijatelja, s bratom iako se uje kot kue,
ot prijatelja, z bratom).
:lementi korjenskog pravopisa su uvedeni u fonetski radi uvanja znaenja rijei.
&ako imamo-
u slo"enim rijeima- podtekst, postdiplo!ac, predturski&
u vlastitim imenima- 'entgen, (aington, )adi&
pisanje d ispred s, !- sredstvo, ljudski, odetati, odstupiti, sudstvo,
predkolski i sl.
Osim pravila o nainu obilje"avanja glasova, o vrstama pisma, pravopis sadr"i i
pravila o pisanju velikih i malih slova, o sastavljenom i rastavljenom pisanju rijei, o
interpunkcijskim znakovima, pisanju skraenica, o izgovoru i pisanju imena iz drugih
jezika.
;ezik ima svoje naslje%ene i istorijski ustanovljene unutra!nje zakonitosti. #
njemu je sproveden slo"en splet odre%enih sistema, praktino primijenjen veliki broj
naela i mjerila a sve je to duboko usa%eno u na!e jeziko osjeanje. rekoraenje tih
zakonitosti, naru!avanje naslije%enih sistema u stvari je u najveem broju sluajeva
negativna pojava u jeziku.
Pisanje velikog i !alog slova
8elikim poetnim slovom pi!u se-
'. a) lina i!ena i prezi!ena-
$van, <oran, ,arko, =leksandar, >eljko, =na, ,arija, ,ilica, 7ragica, etrovi,
9tefanovi, ,ihailo ?ali, *ikola &esla, 7anilo )i!3
b) atri%uti i nadi!ci ukoliko ine sastavni dio imena ili ga zamjenjuju-
@
$van <rozni, Aajduk 8eljko, )arlo 8eliki, 7u!an 9ilni, etar 8eliki, ipin ,ali,
Bepan ,ali, +maj Ognjeni 8uk3
v) ukoliko atribut nije sastavni dio imena, ve samo slu"i za njegovo bli"e odre%enje, pi!e
se malim slovom, kao i zajednike imenice koje oznaavaju zanimanje, titulu, polo"aj-
*ikoli otac, ribar ,arko, 9mail0aga Cengi, Omer0pa!a ?atas, knez 7anilo,
profesor Dor%evi, sudija ,ari, ljekar >ivkovi, majstor *ikola3
g) Po!one rijei uz imena i prezimena, samo ako se na%u na poetku rijei-
7e <ol, 7a 8ini, 8an <og, :l <adafi (ali samo Bar de <ol, ?eonardo da 8ini,
8insent van <og, ,oamer el <adafi).
6. *azivi izu!a dobijeni prema imenima onih koji su ih izumili nijesu vi!e vlastita imena
nego zajednike imenice pa ih pi!emo malim slovom-
volt (8olt), rendgen (Eentgen ime), ford (Ford), kulon ()ulon), tesla (&esla).
@. a) $mena %o*anstava, svetaca i sl. pi!u se velikim slovom-
;upiter, =polon, ,ars, erun, =frodita, +evs, Aera, Gogorodica, Aristos, =lah3
b) imenice %og, %oginja upotrebljavaju se kao zajednike pa se pi!u malim slovom (kad
oznaavaju bo"anstva u mnogobo"akim religijama)-
bog erun, boginja Aera, bogovi slovenski.
$menica %og se pi!e velikim slovom ako se upotrebljava za oznaavanje odre%enog lica
ili se njime personificira neko bo"anstvo-
Eee Gogu ,ihail arhan%el, 8jerujem u Goga.
v) 8elikim slovom pi!u se i druge zajednike i!enice kada se njima personificira neki
apstraktni pojam-
<ospo%a Griga je na! stalni saputnik. 8eliki )reator u na!em "ivotu je gospodin
9luaj.
g) $menice %og, %oginja kad se upotrebljavaju u drugim znaenjima i izrazima pi!u se
malim slovom-
rimska boginja ljubavi, bo"e sauvaj, &o je bogu plakati, On je bog je u ovoj kui3
rava je boginja.
H. a) 8elikim slovom se pi!u vlastita imena gra+evina, *ivotinja, pred!eta-
<aleb (la%a), 9ahat0kula, 8ezirov most (u odgorici), Barac, ;abuilo (konji),
;ablan (bik), 9veta trojica u ljevljima (crkva), Ausein0pa!ina d"amija (u
ljevljima).
b) =ko su takva imena zajednika pi!u se malim slovom-
H
vranac, sivonja, !arov, garonja, (nazivi "ivotinja se daju po boji ili nekoj drugoj
osobini), savski most (bilo koji most).
v) $mena likova iz knji*evni,, fil!ski, i drugi, u!jetniki, djela pi!u se velikim
slovom-
Irvenkapa, 7u!ko 7ugou!ko, 7avid Btrbac, 7jeda ,raz, Gajo ivljanin,
)o!tana.
(. a) 8eliki slovom pi!u se prisvojni pridjevi na -ov, -ev, -in izvedeni od vlastitih imena,
prezimena, nadimaka, imena svetaca, bo"anstava, imena "ivotinja, likova i sl.-
,ilo!ev, =leksin, $vanov, ;ankoviev, ,arkovia, +majev, ;upiterov, ,arsov,
Gogorodiin, Grundov, +majeve pjesme, :dipov kompleks, ,orzeova azbuka,
<ordijev vor, *jego!ev, ,arkovo juna!tvo, )o!tanin lik.
b) ridjevi koji se grade dodavanjem nastavka -ski prisvojnom pridjevu na 0ov, 0ev, 0in
ili neposredno na imeniku osnovu, a oznaavaju osobinu ili slinost pi!u se malim
slovom-
apolonsko lice, vukovski jezik, drakonske mjere, njego!evski stil, petrovske
vruine.
J. a) *azivi kontinenata, ze!alja, dr*ava, pokrajina, gradova, sela i svih naseljenih
mjesta pi!u se u svim rijeima veliki slovom-
:vropa, $talija, ;apan, Irna <ora, 9lovenija, *ik!i, odgorica, Eim, ariz,
,oskva, ,ala =zija, ;u"na =merika, ;u"na )oreja, Gosna i Aercegovina, Grod na
)upi, Gijelo olje, Gaka alanka, odravina, ovardarje.
b) $mena naroda, nji,ovi, pripadnika, dr*avljana pojedini, ze!alja, pripadnika
nacionalni, !anjina, etniki, grupa, kao i prisvojni pridjevi izvedeni od njih pi!u se
velikim slovom-
$talijan, ;ugosloven, Irnogorac, odgorianin, =merikanac, ,akedonac,
9lovenac, Francuz, :nglez, rasloveni, Cehinja, Euskinja, Geogra%anin,
9plianka, *ovosa%anin, )osovka, :vropljanin, Francuzova pobjeda,
Irnogoreva ideja, =lbanac, Eom, ,a%ar,
v) Pridjevi izvedeni od imena dr*ava, ze!alja, gradova, sela dodavanjem nastavka 0ski
pi!u se malim slovom-
italijanski, evropski, banatski, japanski, ruski, crnogorski, cetinjski, jadranski,
dubrovaki, nik!iki, (zavr!eci 0ki, 0ki nastali usled glasovnih promjena u spoju
tvorbene osnove i nastavka)
#koliko su sastavni dio imena pi!u se velikim slovom-
(
?judevit osavski, 9remski )arlovci, Gosanska <radi!ka.
g) *azivi za oznaku rase pi!u se malim slovom-
bijelac, crnac.
#koliko oznaava etniki odre%enu grupu pi!e se velikim slovom-
ameriki Irnac.
K. a) .eografska i!ena #nazivi !ora, rijeka, planina, rijeka) od vi!e rijei pi!u se
velikim slovom samo prve rijei-
;adransko more, Irno jezero, 8ra"je jezero, 7urmitor, ?oven, &ara, iva, &ihi
okean, Irnogorsko primorje, Galkansko poluostrvo, 9kadarsko jezero, Gajkalsko
jezero, 7inarske planine, Geli 7rim, anonska nizija, =tlantski okean...
b) <eografska imena kojima se oznaava odre+eno podruje pi!u se velikim slovom-
Gliski istok, 7aleki istok, 9rednji istok.
v) =ko se pridjevom uz neki geografski pojam ne oznaava tano odre+ena teritorija
ili poja!, pridjev se pi!e malim slovom, kao i strane svijeta-
zapadna ,akedonija, ju"na =zija, sjeverna Irna <ora, jugoistona :vropa,
sjeverna 7almacija, gornji 7unav, istok, zapad, jugoistok, jug.
g) =ko se strane svijeta uzimaju u znaenju naroda i dr*ava, onada se pi!u velikim
slovom-
redstavnici $stoka i +apada tra"e put zbli"avanja. 8ode se pregovori izme%u
$stoka i +apada3 kultura i civilizacija +apada, Eat 9jevera i ;uga u =merici trajao
je etiri godine.
L. *azivi ne%eski, tijela, imena zodijaki, znakova pi!u se velikim slovom-
+emlja, ,ars, 9unce, ,jesec, 8aga, 8odolija, Eibe, Glizanci.
#koliko se imenice ze!lja, sunce !jesec upotrebljavaju kao zajednike, pi!u se malim
slovom-
Gavi se obradom zemlje. +a!lo je sunce. ,oje sunce spava.
5. *azivi praznika pi!u se velikim poetnim slovo ako se sastoje od jedne rijei, a u
vi!elanim nazivima praznika samo prva rije se pi!e velikim slovom-
#skrs, Go"i, Dur%evdan, $vanjdan, rvi maj, 7an pobjede, 7an djeije radosti,
7vadeset deveti novembar, Osmi mart, *ova godina.
#koliko je drugi dio slo"enog naziva vlastito i!e, pi!e se velikim slovom-
7an Eepublike, 9veti etar (praznik), ali sveti etar (svetac).
&ako pi!emo imena crkava-
9veti etar, 9veti 9pas, 9veti 7eani, =ja 9ofija.
J
'M. a) 8elikim poetnim slovom prve rijei pi!u se nazivi organizacija, ustanova,
drutava, udru*enja, partija, skupova, tak!ienja, konferencija, kongresa, ukoliko
neka od drugih rijei u vi!elanom nazivu ne sadr"i vlastito ime koje bi zahtijevalo i u
njoj poetno veliko slovo-
Obod, :nergoprojekt, Organizacija ujedinjenih nacija, #jedinjene nacije,
Irnogorska akademija nauka i umjetnosti, Filozofski fakultet, $nstitut za strane
jezike, Geogradski univerzitet, Irveni krst, *arodna banka, ,inistarstvo
inostranih poslova, Odsjek za izdavanje viza, :vropski !ampionat, )onferencija o
biv!oj ;ugoslaviji, #dru"enje knji"evnika Irne <ore, Osnovna !kola 1Eatko
>ari2, ,e%unarodni monetarni fond, 9vjetska zdravstvena organizacija, &rei
me%unarodni festival folklora.
b) )ada vi!e!lano ime zamjenjuje jedna rije, onda se ona pi!e velikim poetnim
slovom-
Clan je =kademije u odgorici. &o je izdanje #niverziteta u odgorici. On je
student Fakulteta u *ik!iu. $zdanje $nstituta...
v) =ko se ne odnosi na neku odre%enu ustanovu, nego na vie takvi, ustanova ili na
vrstu ustanove, onda se ove imenice pi!u malim slovom (ili ako je odre%eno nekom
rijei)-
# klasinoj gimnaziji ue se latinski i grki jezik.
na na!em fakultetu, izdanje ovog fakulteta, 9vi na!i univerziteti imaju vi!e
fakulteta.
g) Pose%no i!e privredne ili bilo koje organizacije stavlja se pod navodnike i pi!e
velikim poetnim slovom-
<ra%evinsko preduzee 1*apredak2, Osnovna !kola 1,aksim <orki2, Fudbalski
klub 19utjeska2, 9portsko dru!tvo 1Gudunost2, 7jeije obdani!te 1*a!a radost2.
# nezvaninoj upotrebi ne pi!u se navodnici-
$gra u 9utjesci, Eadi u *apretku.
''. oetnim velikim slovom pi!u se imena ulica i trgova (od ostalih samo ako je neka
vlastito ime)-
8ladike 7anila, #lica *jego!eva i *jego!eva ulica, #lica takovska i &akovska
ulica, #lica vladike 7anila, *arodnih heroja i #lica narodnih heroja, 9kopska i
#lica skopska, &rg bratstva i jedinstva, &rg Eepublike, Gulevar revolucije, &rg
oslobo%enja,
Eije ulica pi!e se malim slovom kad je ulica u obliku mno"ine i ispred posebnih imena-
K
# ulicama *ikca od Eovina, )osovskoj i 7almatinskoj3 # ulicama Galkanskoj i
Gosanskoj (bolje u Galkanskoj i Gosanskoj ulici).
'6. a) *azivi knjiga, asopisa, novina, propisa, zakona, lanaka, pjesa!a i sl. pi!u se
velikim poetnim slovom-
+nakovi pored puta, Irveno i crno, =na )arenjina, *a 7rini uprija, Eat i mir,
<orski vijenac, ,o"da spava, 9trepnja, Oiju tvojih da nije, )nji"evnost i jezik,
*a! jezik, ;u"noslovenski filolog, Eije, 8ijesti, olitika, +akon o srednjoj !koli,
+akon o slu"benicima, $zvod iz matine knjige ro%enih, 7iploma o doktoratu
filolo!kih nauka, $storija za sedmi razred, 9tatut #niverziteta Irne <ore.
b) +vanini nazivi nagrada i odlikovanja pi!u se velikim poetnim slovom-
&rinaestojulska nagrada, Orden rada sa zlatnim vijencem, ,edalja za hrabrost,
7ecembarska nagrada odgorice, 7iploma 1?ua2,
ali samo- 7obio je oreden rada, ukoliko se shvata kao slobodan i nezvanian izraz.
'@. 7volana imena nezvaninih naziva dr*ava i ad!inistrativni, jedinica iz prolosti
pi!u se poetnim velikim slovom samo u prvoj rijei-
Osmansko carstvo, ,letaka republika, $stono rimsko carstvo, &urska carevina,
=ustrougarska carevina, 7rubovaka republika.
'H. *azivi ad!inistrativni, jedinica pi!u se poetnim velikim slovom-
+etska banovina, Irmnika nahija, rva armijska oblast, 9jevernobanatski okrug,
eka patrijar!ija, Geogradski pa!aluk, Gosanski pa!aluk.
'(. a) rva rije u ustaljenim nazivima istorijski,, kulturni, i nauni, doga+aja,
pokreta, %una, ratova, ustanaka, pi!e se velikim poetnim slovom-
7rugi svjetski rat, 9eljaka buna, )osovska bitka, Geki knji"evni dogovor,
*arodnooslobodilaka borba, ,ojkovaka bitka, 9eoba naroda, Goj na 8ujem
dolu...
b) $mena ratova u !no*ini i uz pominjanje suprotstavljenih strana, pa zatim nazivi
pokreta, u!jetniki, pravaca i razdo%lja u razvoju dru!tva pi!u se malim slovom-
balkanski ratovi, rusko0japanski rat, grko0persijski ratovi, kameno doba, ledeno
doba, stari vijek, novi vijek, bronzano doba, metalno doba, ilirski pokret,
reformacija, modernizam, pravoslavlje, hri!anstvo.
v) ,alim slovom pi!u se i imenice koje oznaavaju pripadnika nekog pokreta, pravca,
uenja-
vukovac, ilirac, budist, marksist, aristotelovac, mojsijevac.
/stali sluajevi pisanja velikog i !alog slova
L
'. 8elikim slovom se pi!e prva rije u reenici-
7anas sam polo"io ispit. 9ino smo i!li u pozori!te. +a!to nijeste do!li na
predavanjeN
6. rva rije u sti,ovi!a pi!e se velikim ili malim slovom-
Oiju tvojih da nije
*e bi bilo neba
# malom na!em stanu. (Oiju tvojih da nije, 8asko opa)
;er !ta je Irna <ora kad se iz plamena javi,
iza kliktava kola, !ta duguje slaviN
# sutonima je e"nja koja dugo leluja,
da se od kamena ode, iz okova da zaplavi,
u grmljavini je trepet, i strava, i oluja,
od koje se nji!u, ko grane, svi vrhovi. (Irna <ora, 7u!an )osti).
@. 8elikim poetnim slovom pi!e se i prva rije u upravno! govoru kad se ovaj stavlja
pod navodnike-
#zviknuo je- 1o%imo svi na tu izlo"bu2.
=ko je upravni govor prekinut, pa se u istoj reenici dalje nastavlja, prva rije tog
nastavka pi!e se malim slovom-
19lu!aj prijatelju2, ree ona, 1sjutra odlazim na studije2.
H. $za vokativa na poetku pisma stavlja se zarez ili uzvinik-
7ragi prijatelju, (O) 7ragi etrovii, (O)
rimio sam tvoje pismo... ;avljam se iz prelijepe $talije...
=ko se pismo nastavlja u istom redu, iza vokativa se pi!e malo slovo-
7ragi prijatelju, dugo sam oekivao tvoje pismo...
(. +amjenice (i i (a i re%e Ti, Tvoj u linom obraanju kad se odnose na jednu oso%u
pi!u se malim slovom-
o!tovani kolegaO rimio sam 8a!e pismo pa 8am odmah odgovaram.
rihvatamo 8a!u ponudu i predla"emo 8am...
,nogo nam znai &voje prisustvo.
#koliko se obraamo vee! %roju lica 8i i 8a!, &i, &voj pi!emo malim slovom (ma
koliko se ta lica po!tovala)-
,olimo vas, po!tovane kolege, da do%ete na ovaj skup...
*adamo se da e va!i referati biti objavljeni do kraja godine.
5
J. 8elikim poetnim slovom pi!u se titule *ivi, poglavara dr*ava, kada se ne pominju
njihova imena-
redsjednik, )ralj, Iar, 9ultan,
ali samo- predsjednik ,iteran, <rki kralj avle.
'astavljanje rijei na kraju reda
Cesto se doga%a da se rije ne mo"e itava ispisati u jednom redu. Onda se ona
rastavlja na dva dijela, od kojih se drugi dio prenosi u novi red. Eastavni znak se pi!e iza
prvog dijela. Eije se mo"e rastaviti na onoliko djelova koliko ima samoglasnika.
Eastavljanje rijei se vr!i na vi!e naina, ali treba nastojati da se na kraju prvog dijela i na
poetku drugog ne na%u glasovne grupe te!ke za izgovor. reporuke pri rastavljanju
rijei-
'. 0ednoslo*ne rijei se ne rastavljaju- snop, plast, sklop, grozd, vlast.
6. *e treba prenositi jedno slovo, kao ni suglasniki skup %ez sa!oglasnika-
rados0t, rado0st, jes0t, je0st, mlados0t, mlado0st, du"nos0t, du"no0st.
Cak ni kada je u pitanju sa!oglasnik ne treba ga prenositi, jer za rastavni znak treba
prostora koliko i za slovo-
da0o, ka0o, bi0o, pisa0o, ome0o.
@. =ko se na%u dva sa!oglasnika jedan do drugog, onda se obino rastavljaju, mada
mogu ostati i zajedno-
"ao0ka, ja0ukati, "ete0oci, rukovodi0oci, di0onica, mja0ukati, ha0uba,
ha0ubica, ali i
"ao0ka, jau0kati, rukovodio0ci, dio0nica, mjau0kati, hau0ba, hau0bica.
H. =ko se suglasnik nalazi iz!e+u sa!oglasnika, onda se on prenosi u sledei red sa
samoglasnikom iza sebe-
bo0rac, slo0ga, bo0riti, mo0liti, tra0"iti, za0nos, i0mati, o0tac, ma0ramica, tra0"iti.
(. # latinici lj, nj, d* predstavljaju jedan glas, pa se ne rastavljaju-
vo0lja, po0lje, ho0d"a, mo0ljakati, ma0nje, bu0d"et, ja0nje,
ali kad predstavljaju dva glasa obavezno se rastavljaju-
in0jekcija, kon0jugacija, van0jeziki, &an0jug, nad0"ivjeti, pod0"upan.
J. # samoglasnikoj funkciji ponekad se javljaju i sonanti, prije svega r-
cr0vena, br0zo, 8l0tava (rijeka u Ce!koj), (masa0kr, bici0kl)
)ada sami ine slog na treba da ostanu na kraju reda-
'M
r0%a, r0vati ovo je pogre!no pravilno je samo r%a, rva0ti, (to se odnosi i na
slo"enice- za0r%ati, po0rvati.
K. 1uglasniki skupovi se mogu rastavljati na vi!e naina- npr.
dru0!tven, dru!0tven, dru!t0ven, ali samo tram0vaj.
)ada se 6 ili vi!e suglasnika na%u izme%u samoglasnika, onda se oni prenose u sledei
red ili se rastavljaju, !to zavisi od prirode suglasnike grupe. &reba voditi rauna da
preneseni dio nije te"ak za izgovor. 9uglasnike kombinacije koje nijesu te!ke za izgovor
mogu da se pi!u i sastavljeno i rastavljeno, dok se one koje su te!ke za izgovor obavezno
rastavljaju pri pisanju. rimjeri u kojima je dozvoljeno i preno!enje cijele grupe i njihovo
rastavljanje-
la0sta P las0ta, go0zba P goz0ba, li0!e P li!0e, ni0!ta P ni!0ta, zvi0"dati P zvi"0dati,
gvo0"%e P gvo"0%e, sta0klo P stak0lo, se0dlo P sed0lo, ze0mlja P zem0lja, se0stra P ses0
tra P sest0ra, do0bro P dob0ro, lo0pta P lop0ta, "i0vjeti P "iv0jeti, mi0!ji P mi!0ji,
rimjeri u kojima se suglasnike grupe obavezno rastavljaju na kraju reda-
pam0enje, zdrav0stveni, rekor0deri, brat0stvo, zam0ka, bum0bar, sred0stvo, sud0
ski, sun0ce, bor0ba, !kol0ski, ma0ji, tram0vaj, krof0na, stak0lo, vo0ka, maj0ka,
tor0ba, ljud0ski, upit0nik, dovolj0no, ak0cenat, par0tija, krom0pir, saop0!titi.
L. )od slo*enica znak za rastavljanje stavljamo iza lako prepoznatljivog prvog dijela
slo"ene rijei-
iz0baciti, is0tui, od0vesti, raz0voditi, raz0vui, raz0oru"ati, ot0premiti, ob0istiniti,
ra0staviti, ra0"ariti, raz0ljutiti, pod0vui, iz0vlaiti, (naj0jasniji, van0nastavni, naj0
karakteristiniji).
5. )ada se tu+e rijei pi!u izvorno, rastavljaju se prema glasovima, a ne prema slovima-
Qa0shington, Qar0szaRa, <oe0the,
)ada se tu%e rijeli pi!u onako kako se izgovaraju, rastavljaju se kao na!e rijei-
par0don, Gor0do, ?jer0montov, 8ol0ker, kom0bajn, kulo0ari.
'M. )od poluslo*enica koje treba rastavljati na onom dijelu gdje su spojene crticom,
crtica se pi!e i na kraju prvoga i na poetku drugoga reda-
Bar0 0 planina, 9mail0 0 aga, crno0 0 bijeli, italijansko0 0 francuski, Groz0 0
$vekoviev Ejenik, spomen0 0 ploa.
1kraenice
*eke rijei, naroito one koje se esto upotrebljavaju, skrauju se u pisanju.
9kraivanje rijei se vr!i prema utvr%enim pravilima. ostoje 6 vrste skraenica. ;edne od
''
njih su skraeni djelovi pojedinih rijeli ili skupova rijei i one se pri itanju izgovaraju
kao i da nijesu skraene (. itaj, o. g. ove godine). 7ruga grupa skraenica je postala
skraivanjem poetnih slova ili grupa slova pojedinih vi!elanih rijei. One se obino
izgovaraju kako su napisane (:# :vropska unija)
$ '. 9kraenica mo"e biti samo poetno slovo, obino suglasnik, ili grupa slova do prvog
samoglasnika, do drugog samoglasnika ili do treeg samoglasnika.
a) 9kraenica je prvo slovo rijei koja se skrauje-
. itaj, g. gospodin, t. taka, m. r. mu!ki rod, n. d. navedeno djelo, o. g.
ove godine, n. e. nova era, v. d. vr!ilac du"nosti, s. r. svojom rukom.
&ako se pi!u i skraenice latinski, rijei-
m. masculinum (mu!ki rod), f. femininum ("enski rod) n. neutrum, (srednji
rod), o. c. opus citatum (navedeno djelo), s. l. sine loco (bez oznake mjesta), a.
a. ad acta (me%u spise), s. v. sub voce (kod rijei).
=ko se u reenicama pored rijei obilje"ava rod skraenica m (mu!ki rod), " ("enski rod),
s (srednji rod) ili m (masculinum), n (neutrum), f (femininum) i kada se te skraenice
pi!u drugom vrstom slova, npr kurzivom, onda taku pored njih nije potrebno pisati.
*eke se skraenice pi!u velikim slovom-
,. . mjesto peata, *. *. nomen nescio (ne znam imena), *. G. nota bene
(bilje!ka), . 9. post scriptum (naknadno napisano).
b) oetnim suglasnicima do prvog sa!oglasnika oznaavaju se skraenice-
br. broj, l. lan, str. strana. mj. mjesto, sv. sveska, mn. mno"ina, sl.
slino, i dr. i drugo, pr. primjer, st. stoljee, !k. g. !kolske godine.
v) isanjem prvog sloga sa suglasnicima do drugog sa!oglasnika prave se skraenice-
gimn.0 gimnazija, god. godina, prof. profesor, isp. isporedi, stud. student,
!tok. !tokavski, dem. deminutiv, gen. genitiv, jedn. jednina, ling.
lingvistiki, dat. dativ, lat. latinski, perf. perfekat, ul. ulica.
g) *eke se rijei skrauju do treeg sa!oglasnika-
aor. aorist, augm. augmentativ, dijal. dijalekatski, etim. etimolo!ki, geogr.
geografski, imperf.0 imperfekat, jugosl. jugoslovenski, onom.
onomatopejski, superl. superlativ, univ. univerzitet, ispor. isporedi.
d) $zuzetno se pi!u skraenice-
tj. to jest, itd. i tako dalje,
u kojima se skrauje svaki dio slo"enice i pi!e se taka na kraju.
'6
%) isanjem samo poetnog slova prvog dijela zajedno sa prva dva slova drugog dijela
pi!u se skraenice-
tzv. takozvani, npr. na primjer.
e) ostoje i skraenice kod kojih se uzima poetno slovo i jedan ili vi!e suglasnika iz
sredine rijei-
stsl. staroslovenski, impf. imperfektivni, pf. perfektivni.
") Dvoslo*ni pridjevi od imena naroda obino se skrauju izostavljanjen nastavka 0ski
(pi!e se dio rijei do sufiksa)-
e!. e!ki, dan. danski, gr. grki, polj. poljski, rus. ruski, srp. srpski,
tur. turski.
z) ojedine skraenice nastaju sastavljenim pisanjem samo prvog i poslednjeg slova ili
prvog slova i kraja rijei i pi!u se bez take-
dr doktor, mr magistar, dca drugarica, g%a gospo%a, g%ica gospo%ica.
i) 2ez take se pi!u i skraenice za !jere metrikog sistema, za novane jedinice, za
!jere i veliine u nauci-
m metar, mm milimetar, t tona, l litar, hl hektolitar, Q vat, #97
ameriki dolar, 7:,, 7,, njemaka marka.
j) 9kraenice bez take pi!u se i jo! u nekim sluajevima-
&GI tuberkuloza, )8 kvalifikovani, 8)8 visokokvalifikovani, &8
televizija,
me%unarodne skraenice- * (sjever), 9 (jug), : (istok), Q (zapad), 93 $, ;, +, <
odgorica oznaka na vozilu, A me%unarodna oznaka za bolnicu,
7 dama, 9 skaka, nazivi !ahovskih figura,
nazivi hemijskih jedinjenja- G bor, I ugljenik, ) kalijum, ; jod.
$$ '. Cesto se skrauju vi!elani nazivi dr"ava, udru"enja, organizacija, preduzea,
asopisa, tako !to se pi!u poetna slova ili poetni slogovi rijei koji se povezuju u
skraenice. ostoje @ grupe- nepromjenljive, promjenljive i one koje su postale prave
rijei. #vijek se pi!u bez take i svim velikim slovima (prve dvije grupe) ili je veliko
samo poetno slovo (trea grupa).
a) 3epro!jenljive su- :# (:vropska unija), I=*# (Irnogorska akademija
nauka i umjestnosti), 8,= (8ojnomedicinska akademija), OB (Osnovna !kola),
#* (#jedinjene nacije), 9E; (9avezna Eepublika ;ugoslavija), *; (*a! jezik), ;F
(;u"noslovenski filolog).
b) Pro!jenljive imaju pade"ne nastavke koji se pi!u malim slovom i rastavljaju crticom-
'@
iz &&0a (iz o!te, telegrafa i telefona), po ;#90u (po jugoslovenskom standardu),
sa ,,F0om (sa ,e%unarodnim monetarnim fondom), ;=&0om (;ugoslovenskim
aerotransportom).
oneke skraenice mogu biti i promjenljive i nepromjenljive-
iz *OG, iz *OG0a.
v) *eke skraenice osjeaju se kao nove pro!jenljive rijei sa svojim rodom, brojem,
akcentom i pade"nim nastavkom-
&anjug (&elegrafska agencija nove ;ugoslavije), *olit (*ova literatura), )omgrap
()omunalno gra%evinsko preduzee), 9impo (9ima ogaarevi), *ama (*arodni
magazin).
ojedine skraenice dvojako se pona!aju, kao samostalne rijei i kao promjenljive
skraenice-
=vnoj, =vnoja, ali i =8*O;, =8*O;0a, (=ntifa!istiko vijee narodnog
oslobo%enja ;ugoslavije), *in, *ina, i *$*, *$*0a, *$*0u (*edeljne informativne
novine), Gitef, Gitefa i G$&:F, G$&:F0a, (Geogradski internacionalni teatarski
festival).
6. *eke skraenice iz starni, jezika prilago%ene su na!em jezuiku-
#nesko, #neska (Organizacija #* za prosvjetu, nauku i kulturu), Fifa, Fife
(9vjetska fudbalska federacija), #nicef, #nicefa (Organizacija #* za pomo djeci
svijeta), Fijat, Fijata, #nprofor, #nprofora (#dba, #dbe).
(9kraenica I$= je nepromjenljiva, ali bi zbog este promjene praktinije bilo Iija, Iije).
@. (lastita i!ena ine posebnu grupu skraenica i skrauju se na sledei nain-
*. &esla, ili *. &., A. *ovi, *. 9ad, Granko 8. Eadievi, G. olje.
Pravopisni znaci
9vrha upotrebe pravopisnih znaka je da se njima oznai kako treba ne!to proitati,
rastaviti na sastavne djelove, njima se oznaava me%usobna zavisnost ili poluzavisnost
rijei, ravnopravnost rijei koja se pojavljuje u dva oblika, porijeklo neega, naglasak ili
kvantitet neke rijei i sl. # znakove koji se esto upotrebljavaju spadaju- taka, dvije
take, nekoliko taaka, crta, crtica, zagrada, zvjezdica, apostrof, akcenatski znaci, znak
jednakosti, genitivni znak, znaci porijekla, kosa crta.
Taka
&aka se stavlja-
'H
'. $za skraenica- t. (taka), i dr. (i drugo), i sl. (i slino), str. (strana), itd. (i tako
dalje), tj. (to jest).
6. $za rednog %roja kada se pi!e arapskim brojevima-
*auio je plivati u J. godini. &e podatke nai ete na (M. strani ud"benika. # 'L.
godini po!ao je u inostranstvo. *a (. strani dao je kratak uvod.
@. $za ri!ski, %rojeva i veliki, slova kojima se oznaava poetak poglavlja ili odjeljka,
kada se u istom redu nastavlja tekst-
$. 9astavljeno i rastavljeno pisanje rijei $$. 9uglasnik
=. isanje poluslo"enica G. +ajednike imenice
&aka se ne pi!e-
'. $za skraenica koje oznaavaju !jerne jedinice, koje su sastavljene od prvog i
poslednjeg slova, odnosno sloga, iza skraenica koje se pi!u veliki! slovo!-
kg, l, mm, g%a, dr, mr, ; (jod), 9 (sumpor), I=*#.
6. $za redni, %rojeva kada se pi!u rimskim brojevima-
7anas je @. S 6M'H. &o se desilo u SS vijeku. &aj lanak je objavljen u 8 knjizi
asopisa ,ost.
@. $za redni, %rojeva kada iza njih stoji koji drugi pravopisni znak-
&ekst je !tampan u 6@. broju asopisa Eije, na strani ((J(. Obratiti pa"nju na
stranu JH, JJ, KL, L5. i 5K. $vo =ndri ('L56'5K() etar $$ etrovi *jego!
('L'@'L(')
Dvije take
7vije take kao pravopisni znak upotrebljavaju se izme%u dva broja i itaju se kao
1prema2-
7omai su pobijedili goste @ - 6. &o je karta razmjera ' - 6(MMM.
Tri take
&ri take obino tri upotrebljavamo umjesto izostavljenog teksta-
*a proslavi su bili- radnici, nastavnici, uenici...
riredili su mnogo koncerata u- odgorici, Ietinju, Gudvi...
4rta
'. Irta se upotrebljava umjesto predloga do izme%u brojeva-
9vakog dana me posjeti 6@ puta. Bkola je udaljena 'M'( kilometara od grada.
#koliko ispred prvog broja napi!emo predlog od, mjesto crte treba pisati predlog do-
9vaki dan boravi u biblioteci od 'K do '5 sati. &o je trajalo od 'K(J. do 'K5M.
repje!ai svakog dana od H do ( kilometara.
'(
6. Irtom se oznaava i pravac kretanja i udaljenost izme%u mjesta-
?jeti na putu odgorica ariz saobraa mnogo letova. lovni put 7unav
,ajna Eajna3 ,e%unarodni put 9koplje Geograd +agreb ?jubljana3 &o se
desilo na relaciji *ik!i odgorica. # pravcu istok zapad.
@. Irta se pi!e izme%u tijesno povezanih rijei koji ine jedan poja!, makar i
privremeni-
Gio sam na utakmici 9utjeska Gudunost. etar $ etrovi vladika i vladar3
,e )arpov )asparov3 8lada Ivetkovi ,aek.
4rtica
'. Irtica se pi!e pri rastavljanu rijei na sastavne djelove, na slogove i na kraju reda-
a) na sastavne djelove tvorbene elemente- nos0a, pro0itati, tres0em, i!0e!ljati,
ne0djelo,
b) na slogove- na0pi0sa0ti, ra0di0ti, no0si0ti,
v) na kraju reda- "a0oka, "ao0ka, zam0ka, pam0enje, mo0liti, sun0ce, raz0vui,
bor0ba.
6. Irtica se pi!e izme%u djelova poluslo*enica-
italijansko0engleski rjenik, francusko0njemaki savez, zeleno0"uta zastava, auto0
put, radio0aparat, danas0sjutra, spomen0ploa, dva0tri.
@. $zme%u dvostruki, prezi!ena tako%e pi!emo crticu-
$vana Grli0,a"urani, =nica 9avi0Eebac, Groz0$vekoviev Ejenik.
H. Irtica se pi!e izme%u skraenica kad se pi!u velikim slovom a dodaje im se pade"ni
nastavak-
=ktivno je uestvovao u *OG0u. =8*O;0a, *$*0a.
(. Irtica se pi!e uz djelove rijei(osnove, prefikse, sufikse)-
pi!e0, radi0, nosi0, raz0, do0, 0a, 0ik, 0telj.
J. Irtica se pi!e u slo*eni! rijei!a s brojem na prvom mjestu, ako se taj dio pi!e
arapskim brojem-
On je kao LM0godi!njak bio aktivan nauni radnik. ovodom 'LM0godi!njice
*jego!evog ro%enja. Ovaj KM0godi!njak...
5agrada
'. +agrada se upotrebljava kada se "eli oznaiti ravnopravnost postojanja dvojni, o%lika
rijei-
osnov(a), kapitalist(a), demokrat(a), arhitekt(a), vo%(a), porez(a).
'J
6. #mjesto take iza rednog broja ili slova za oznaavanje odjeljka, stavke i sl.
upotrebljava se poluzagrada-
') 6) @) ili a) b) v)
5vjezdica
'. +vjezdica se pi!e uz rije, izraz ili reenicu kad se ukazuje na neko dodatno
o%janjenje ili dodatak ispod teksta. #koliko takvih napomena ispod teksta ima vi!e
umjesto zvjezdice stavlja se broj (obino u fus noti).
6. +vjezdica se stavlja i ispred rijei ili iza rijei na koje se ukazuje da su tu+ice,
zastarjele, nepravilne i koje treba zamijeniti-
Taber, (glas) Tadet, (obiaj) Tkruglja (kugla),
@. 9tavlja se ispred rijei koje nijesu potvr+ene, ve se do njih dolazi rekonstrukcijom ili
se pretpostavljaju.
Tmelko U mlVko U mlko
6postrof
'. =postrof se upotrebljava umjesto jednog ili vi!e izostavljeni, slova, !to se najvi!e ini
u knji"evnim tekstovima i iz ritmikih razloga, u dijalogu i sl.-
$li kupi alat ilW ostavi zanat. &o se desilo W5(. 9kinW oru"je. 7a lW e doiN WOdW
Wvamo. (Aodi ovamo)
6. )ada se u stihovima dvoslo"no jat izgovara kao je !jesto isputenog glasa i pi!e se
apostrof-
GWjela vilo, moja divna drugo. <acko polje, lWjepo ti si.
=li u!lo je u praksu da se radi izbjegavanja apostrofa to i u takvim stihovima pi!e iako se
ne izgovara-
Gijela vilo, moja divna drugo. <acko polje, lijepo ti si.
5nak jednakosti
'. +nak jednakosti slu"i za oznaavanje pojma jest, jednako, isto !to3 upotrebljava se
izme%u rijei da bi se oznaila njihova jednaka, ista vrijednost-
objekt X objekat, bijelo X belo, 6 4 6 X H.
5naci porijekla
+naci porijekla su- U, Y. +nak U znai dalo je, razvilo se u3 a znak Y znai postalo je od-
dZnZ U dan, s[n[ U san, rka U rijeka,
hodao Y hodal[, ma!u Y mastju
6kcenatski znaci
# na!em knji"evnom jeziku postoje H akcenta-
'K
kratkosilazni- brat, zet, as, jabuke, grad, nov, prst, vrt,
kratkouzlazni- noga, voda, razumjeti, potok, seljak,
dugosilazni- drug, grad, moj, zub, granje, majka,
dugouzlazni- grana, raditi, ruka, trava, pisati,
Osim u strunoj literaturi, akcenatski znaci slu"e za obilje"avanje izgovora rijei,
odnosno me%usobno razlikovanje rijei istih po glasovnoj strukturi, a razliitih po
znaenju-
*a! grad (mjesto) je zahvatio veliki grad (padavina). *jegov pas rastrgao je moj
pas. ;a sam sam sa svojom tugom.
7ugi nenagla!eni samoglasnici u strunoj literaturi bilje"e se stavljanjem iznad slova-
ora, mogu.
.enitivni znak
Ovaj znak \ stavlja se na krajnji samoglasnik rijei kada se "eli istai da se radi o
genitivu !no*ine (a ne o drugim oblicima odnosno genitivu jednine)-
Od prijatelja oekujem pomo. # tom kraju nema polja i potoka. $z zavoda su
dobijeni podaci o razvitku sela u poslednjih deset godina.
#koliko se obik gen. mn. razlikuje po bilo emu od ostalih ovaj znak se ne upotrebljava-
Od vi!e prijatelja oekujem pomo. # tom kraju nema mnogo polja i potoka.
Interpunkcijski znaci
od interpunkcijom se podrazumijeva skup posebnih znakova za razdvajanje,
isticanje i naknadno dodavanje rijei, skupova rijei i reenica (zarez, taka, taka i zarez,
dvije take, zagrada, crta, navodnici i sl), odnosno za obilje"avanje specifinog karaktera
(upitnik i uzvinik) i porijekla djelova govora (navodnici).
ostoji gramatika i logika interpunkcija. )od gramatike interpunkcije tano je
odre%eno gdje se koji znak interpunkcije upotrebljava. # logikoj interpunkciji, koja se
naziva i slobodnom, odvajanje ili neodvajanje pojedinih rijei, skupova rijei i reenica
jednih od drugih naje!e je uslovljeno prirodom njihovog uzajamnog smisaonog odnosa.
Odnosno piscu je ostavljeno da prema sopstvenom naho%enju u odre%enoj situaciji odlui
koji e znak upotrebiti.
Taka
&akom se oznaava kraj reenice, potvrdne i odrine.
Ona voli da !eta. ?ijepa je ova kua. galama ne prestaje.
Taka i zarez
'L
Ovaj znak se e!e upotrebljava u naunim, strunim, novinskim, knji"evnim tekstovima,
a manje u svakodnevnom pisanom jeziku.
'. &aka i zarez obino se javljaju u vei! cjelina!a, ali i izme%u kraih reenica.
9tavljaju se na kraj skupa koji je sastavljen od tijesno povezanih djelova i koji treba
odvojiti od narednog skupa-
9lu!a sve !to se pria3 dugo, skromno i strpljivo eka priliku. $ ta ideja nije uvijek
prava ideja3 esto je to samo rije, fraza3 esto je pogre!na.
6. i!u se pri na%rajanju, kada se reenini djelovi i reenice grupi!u po znaenjima u
manje i vee cjeline-
rodavao je voe i povre- jabuke, banane, gro"%e3 kropmir, kupus, paprike.
Obijai, kockari od zanata3 krupne varalice i ucjenjivai3 sirotinja koja krade i
vara da bi "ivjela3 pijanice, vesela braa koja zaboravljaju da popijeno plate.
Dvije take
'. 7vije take se stavljaju iza izraza poslije kojih slijedi na%rajanje-
# toj sobi smje!teni su- sto, stolica, jedna dugaka klupa, polica i krevet. *a putu
emo posjetiti gradove- *ik!i, odgoricu, Ietinje, Gudvu.
6. 7vije take se pi!u ispred navedenih tu+i, rijei-
Ona ree mirnim glasom- 1riznajem da sam pogrije!ila.2 &ek da ne!to ka"e, on
upita- 1,o"da vam se "uriN2 Eekao je drugu- 17oi u sjutar kod tebe.2
@. onekad se pomou dvije take jedna cjelina rastavlja na dva dijela, tako da drugi
dio dopunjava i obja!njava sadr"aj prvog-
$ tako iz dana u dan- njegove "albe su sve krae i krae, dok se najzad ne svedu na
mrmljanje i potvrdno klimanje glavom. a kud sve, tud i to- od svake kue ima
neka staza ili puteljak pravo prema mlinu. &ek je tada mogao potpuno i pravo da
vidi ono !to nije ranije, zanesen i mlad, nije ni slutio- !ta sve mo"e da dijeli
ovjeka od "ene koju voli, i uop!te ljude jedne od drugih.
3avodnici
'. ,e%u navodnike stavljamo neije tano navedene rijei-
18i to bolje znate2, rekoh oprezno. 1Avala na poruci2, ree on, pa se opet okrenu i
"urno po%e. *a ulazu su stajali natpisi- 17obro do!liO2
6. *avodnici se upotrebljavaju i kad se neije tu+e rijei uklapaju u vlastito izlaganje-
,i nikad ne smijemo zaboraviti da 1pokoljenja djela sude2. 9ve njegove junake
razdire 1"al za mladost2.
@. =ko su tu%e rijei dobro poznate, nije ih potrebno stavljati pod navodnike-
'5
)o brzo sudi, brzo se i kaje, ka"e narodna poslovica. *a jeziku med, a na srcu jed,
ka"e narodna poslovica. ,islim, dakle, postojim, rekao je 7ekart.
H. Eijei u ironiji (sa suprotnim znaenjem) rijei sa podrugljivi! smislom stavljaju se
pod navodnike-
&om prilikom pokazao je 1veliku hrabrost2. *arod je bio sit 1demokratije2. 1Grz2
kao pu". &o je moj 1veliki prijatelj2.
(. *azivi knjiga, asopisa, drutava, proizvoda, ,otela i sl. kada se istiu kao
zvanina, struna pi!u se sa navodnicima-
9tanovao je u 1Galkanu2. =ndri je u 1<ospo%ici2 opisao dio istorije Gosne. Gilo
mu je lijepo u 1Irnoj <ori2. (hotel).
*avodnici se ne moraju stavljati ako su nazivi i naslovi dobro poznati ili ako su na neki
drugi nain odre%eni (tip slova)-
$gra u 9utjesci. roitao je to u 8ijestima. &e godine ?ali je objavio ?elejsku
goru.
J. =ko je neophodna dvostruka upotreba navodnika, onda se pored navodnika pi!u
polunavodnici-
1*jegova ]Aamleta^ publika je odu!evljeno prihvatila2, ka"e se na kraju prikaza
predstave. 1=ndrieva ]&ravnika hronika^ prevedena je na mnoge jezike2.
K. +avr!ni dio navodnika stavlja se iza ostalih znakova ako je reenica pod navodnicima
potpuno zavr!ena-
17anas u se malo odmoriti.2 1*e valja ovo ni pet paraO2
ispred ako iza slijedi tekst, odnosno ako nijesu na kraju potpuno zavr!ene reenice-
1utovanje je bilo hladno2, ree mi prijatelj. +ar je on toliko 1po!ten2N 1,ajko2,
uzviknu on, pa oprt zaspa.
4rta
'. Irta se pi!e u dijalozima u!jesto navodnika mjesto prvog dijela se pi!e crta, a
umjesto drugog se ne pi!e. =ko iza upravnog govora slijedi tekst, obja!njenje, onda se on
stavlja izme%u crta-
+a!to si zakasnioN pita ona.
+adr"ao sam se u gradu ree on.
+a!toN
7a kupim knjigu ree, pa otra u sobu.
*e spava!N
6M
*e odgovori on mrano.
Eazmi!lja!N
7a.
6. Irta se upotrebljava pri odvajanju u!etnuti, djelova, umjesto zareza-
)rv veli narod nije voda. red vee uz tutanj topova poe se peti uz brdo.
@. $sto tako umjesto zareza ili umjesto dvije take, crta se stavlja ispred onoga !to "elimo
naroito istai-
7anas postoji jedna borba borba za mir. *i druga, ni prijatelja, ni poznanika
nikog poznati nee!. =ko je i od suda dosta je. 7a tra"e strunjake nije se
ulo. <dje ja stadoh ti e! poi.
H. Irta se pi!e kad se "eli iznijeti ne!to neoekivano, suprotno-
On danas putuje na zimovanje sam. $ go i bos i opet mu zima. ?isica i pilii
nezahvalni prijatelji. *e zahvalnost ve osuda. Eazgovor se vodio na nekom
jeziku, za koji su mislili da je poljski a bio je ruski. )a"ite, bie i za vas bolje i
jednostavnije. &repnuo je oima, ali je knjiga stajala na mjestu i bila zaista
knjiga.
(. Irta se stavlja ispred predikata koji je udaljen od subjekta-
Ijelokupne prilike u kojima smo se nalazili i kako smo ih podnosili upuuju nas
na rje!enje problema. redstava sa temom iz savremenog "ivota, sa modernom
re"ijom i glumcima koji sjajno igraju i odu!evljavaju publiku mo"e dugo da
ostane na repertoaru.
5agrada
'. +agrada se upotrebljava kada se reenicom, izrazom ili rijeju dopunjuje, o%janjava
s!isao neke reenine cjeline, pa i pojedine rijei-
Eadi u $nsi ($ndustriji satova). &aj je znao da govori grki (sporo i
dostojanstveno), ali ne i da ita i pi!e. &im koji je bio favorit (igrao je na svom
terenu) bio je bodren od velike mase gledalaca. &ridesetih godina pro!log vijeka
('L@M'LHM) to je bilo moderno. *ikola &esla ('L(J'5H@) jedan je od
najplodnijih genija u elektronici.
6. =ko je onome !to je u zagradi potrebno posebno obja!njenje koje se treba odvojiti od
osnovnog izlaganja, onda se stavljaju i uglaste zagrade-
,i sada imamo va"nijih poslova i velikih briga _obavije!teni smo (nije va"no od
koga) da e biti rata` i zato moramo ii.
6'
@. =ko uz zagradu imamo i druge znakove interpunkcije, onda se znaci stavljaju u
zagradu kada se odnose na dio reenice u zagradi-
*akon njegovog sviranja (to je zaista divno sviranjeO) iza!li smo na ulicu. )ada je
do!lo do nesporazuma (a zar je on bio neizbje"anN), onda je stvar krenula da se
odla"e.
= ako se taj znak interpunkcije odnosi na onaj dio reenice koji je izvan zagrade, onda se
on stavlja izvan zagrade-
)ako vam je (ako smijem pitati)N
7pitnik
'. #pitnik se pi!e iza nezavisno upitni, reenica-
)o si tiN Bta je ovoN +a!to nijesi do!aoN )oliko je satiN
6. # nizu upitnih reenica a u zavisnosti od stepena njihove povezanosti, upitnik se
stavlja poslije svakog pitanja ili samo na kraju-
)ada je dolazio, s kim, kojim povodomN P $li grmi, il^ se zemlja trese, il^ udara
more u bregoveN P <dje je taj pogledN <dje je taj smije!akN P Bta je tebiN ;esi li
poludioN )akvu smrt pominje!N
@. =ko se takve reenice osjeaju kao zavr!ene, iza upitnika se pi!e veliko slovo.
)o dolaziN )ad dolaziN 9 kakvom namjeromN 9 kimN
# nizu pitanja sa me%usobno labavijom vezom iza svakog pitanja stavlja se upitnik i
malo slovo-
Oj punice, djevojaka majko, ili si je od zlata salilaN ili si je od srebra skovalaN ili
si je od sunca otelaN ili ti je bog od srca daoN <dje idosteN gdje li izgibosteN gdje
toliko izgibe svatovaN
H. #pitnik se ne pie iza zavisno upitni, reenica-
Eecite nam gdje ste bili. itao me kuda idem.
7zvinik
'. oslije iskaza upitnog karaktera, izgovorenih s posebnom intonacijom kao znakom
iznena+enja i uz%u+enja, pi!e se uzvinik-
)akva ljepoticaO On je strog, ali pravedanO )akva nezahvalnostO ?udostO )ako je
plemenitO
6. #zvinik se pi!e iza vokativa (za dozivanje) i i!perativa (u zapovijednom nainu)-
=na, do%i ovamoO :hej, domaineO 9taniO viknu on. 9tojO
@. )ada je uzvinost praena upitno!u pi!u se i uzvinik i upitnik-
On je do!aoON Oni znaju !ta treba initiON 7a bje"imoON = kudaON
66
5arez
+arez se pi!e da bi se pokazala naporednost i nabrajanje, naknadno dodavanje,
suprotnost i posebno isticanje, inverzija (obrnut red reenica). *jom se razdvajaju djelovi
reenica, ali i jedna reenica od druge.
T'. +arez se stavlja izme%u rijei u na%rajanju-
isao je romane, prie, putopise. ;edan od njih je stariji, mudriji, jai, bli"i
stvarnom "ivotu. +ato nijesmo do!li ni ja, ni on, ni ma ko od na!ih drugova. Oni
su se oprostili kao dobri, stari poznanici. $zdaleka dopire sna"na, pobjednika
pjesma.
6. )ada pridjevi ne stoje u nezavisnom nego u zavisnom odnosu, ne pi!e se zarez-
Gio je hladan zimski dan. $mao je njegovanu sijedu bradu. Obuo je nove duboke
cipele. )roz prozor probio se jedan svijetli sunani zrak.
@. )ada se u nabrajanju ispred poslednjeg lana nalazi veznik, taj se lan, osim u sluaju
ako se naroito istie, na odvaja zarezom-
riali su o pozori!tu, knji"evnosti i slikarstvu. redavao im je knji"evnost u
petom, !estom i sedmom razredu. ro!le su gozbe, lude igre, zvuci i zanosni sni.
8oli! li ozbiljnu, zabavnu ili pop muzikuN
H. )ada se pi!u datu!i na dokumentima, pismima i sl. stavlja se zarez izme%u mjesta i
datuma-
*ik!i, @. S 6M'H. # Gudvi, 6(. 8$$$ 6MMH.
(. 3aporedne reenice bez veznika razdvajaju se zarezom, kao i naporedni djelovi
reenica-
;a ljude znam, krivi su svi. odaci o ljudima se gomilaju, obavje!tajna mre"a se
pojaava i !iri.
TT +arezom se odvajaju rijei i grupe rijei koje se naknadno dodaju, koje nijesu vr!e
vezane za ostale djelove reenice. 7odate rijei mogu biti na poetku, u sredini ili na
kraju rijei. &ako%e se odvajaju dodate i umetnute reenice.
'. (okativ, kao pade" za dozivanje i obraanje, odvaja se zarezom koji se pi!e iza ili
ispred njega, zavisno od polo"aja-
oslu!aj, prijatelju, mene. Bta misli! o tome, prijateljuN ,i se, drugovi, ne
mo"emo slo"iti. <ospodine, hoete li doi na sastanakN rvoliga!i, do%ite nam
opet. Cuje! li me, IetinjeN
6. #z rjece i sline izraze tako%e se stavlja zarez i to onda kada ih pauza dijeli od
drugih rijei-
6@
7akle, takvo mi!ljenje mo"emo prihvatiti. ,e%utim, najnoviji podaci govore
suprotno i upuuju na nove zakljuke. On je, prema tome, ispravno postupio. ,i
emo, svakako, prihvatiti poziv. 9ve ih je, naravno, zaprepastila ta odluka. &o je,
mo"da, bilo tako.
@. 6pozicija, kao naknadno dodata rijeili izraz koji znai skoro isto !to i glavna rije,
odvaja se zarezom-
8oz je sa velikim zaka!njenjem stigao u Eim, glavni grad $talije. &ako se smijao
na! susjed, nadzornik pruge, ogroman ovjek koji je sve plijenio svojom priom.
osebno priznanje dobio je njegov otac, najstariji lan kolektiva.
H. *azivi zvanja, inova kada se na%u iza imena lica odvajaju se zarezom jer se osjeaju
kao naknadno dodate, ali kada do%u ispred imenice na koju se odnose, ne odvajaju se jer
su neophodna, a ne naknadna obja!njenja-
#poznao se sa ,arkom ,arkoviem, direktorom srednje !kole. &o je bio ;.
;ovanovi, profesor osnovne !kole. 9reo sam >. >ivkovia, sudiju.
;avio mi se profesor ,i!kovi, 9usjed mu je sudija >. >ivkovi.
(. +arezom se odvajaju i dugi naknadno dodati djelovi-
osjeivala ga je dva puta nedeljno, ponedeljkom i petkom. Onda se, uz
ogromnu !kripu, ipak otvaraju vrata. Beta se, kao svakog jutra, po dvori!tu.
J. $ reenice se esto dodaju naknadno i umeu. One se, tako%e, odvajaju zarezom-
;aviu mu se jo! jednom, ako nije kasno. 7o!ao je u decembru, kad ga niko nije
oekivao. 7olazio je vi!e puta, kako sam vam rekao.
Eeenice sa ovakvim veznicima mogu u drugaijem kontekstu da budu vr!e povezane
sa ostalim reenicama, pa se tada ne pi!e zarez-
7oi u ako me pozove!. *e znam koliko se umorio. Odraduje se kad uje njegov
glas.
TTT'. +arez se pi!e ispred suprotni, veznika-
On je strog, ali pravedan. *apadali su ga dugo, ali je on izdr"ao. &o je lo!e, a
skupo. &o nije bio on, nego njegov brat.
=ko se ne istie suprotnost ne pi!e se zarez-
Ona je lijepa a pametna "ena. ,lad a hitar.
8eznik se ne pi!e ni u vezanom izrazu ne sa!o... nego i jer znai i-
Oni ne samo !to su priali o radu nego su i radili. &ra"io je ne samo knjige nego i
novac. $zgubio je ne samo bilje!ke nego i line isprave.
6. Isticanje rijei, grupa rijei i reenica obilje"ava se zarezom-
6H
8oli i pozori!te, i film, i muziku. *ee putovati ni vozom, ni autobusom, ni
brodom. Eedovno i naporno trenira, sigurno e postii dobre rezultate. *ije ni
pogledao knjigu, a kamoli da je nauio.
TTTT'. 9lo"ene reenice se u inverziji (zavisne reenice se nalaze ispred glavnih)
odvajaju zarezom-
)o ovdje do%e, taj je kriv. $ako se puno trudio, nije postigao znaajniji rezultat.
7a ne bih zakasnila, krenula sam na vrijeme.
6. .lagolski prilozi (sada!nji i pro!li) i razvijenije priloke odred%e kada su u skupu od
vi!e rijei odvajaju se zarezom-
roitav!i tu knjigu, dao je sud o njoj. ratei razgovor, ,ilo! je "elio ne!to rei.
8idjev!i majku nepokrivenu, namrgodi se. $ rekav!i to, zalupi vratima i ode.
ratei malo poizdalje razgovor u krugu, $van kao da je osjeao nekog iza sebe.
orijeklom iz sasvim drugog kraja, nikako nije mogao da se navikne na novu
sredinu.
1astavljeno i rastavljeno pisanje rijei
ojedini izrazi pa i cijele reenice, razvitkom drugaijih znaenja, promjenom
oblika ili akcenta, postaju slo"enicama i pi!u se sastavljeno, kao jedna rije. #koliko u
tim skupovima rijei ne do%e do spomenutih promjena, onda se oni pi!u odvojeno.
*ekada se govori o poluslo"enicama koje se pi!u sa crticom (ukoliko je cio proces na
pola puta). (radio0stanica, auto0mehaniar)
'. 7vije rijei se pi!u sastavljeno ako dobiju novo znaenje, koje se razlikuje od
znaenja !to ga imaju kao posebne rijei. Odvojeno se pi!u ukoliko svaka rije uva svoje
posebno znaenje.
&u pjesmu znam napa!et. *e!to mu pada na pa!et.
&o je bilo uoi proslave. ogledaj me u oi. Eekao mu je u oi.
&akav je od!alena. #brzo je od !alena djeaka postao ovjek.
9ve je po!lo niz%rdo. On ide niz %rdo.
6. ri nastajanju slo"enice mo"e doi i do pro!jene o%lika o%lika rijei ili da se
rije izgubi iz upotrebe kao samostalna (npr. od!a, od maha, ponaoso%, iz%liza,
rukopis, dovde, dovijek, odande, dovde$.
@. 9lo"enicama postaju grupe rijei koje dobiju jedan akcenat (sve!oan,
2eograd, ako%ogda). ojedine rijei imaju i dva akcenta (najvelianstveniji,
pseudoklasini).
6(
I!enice
'. ;edan broj imenica postao je srastanjem dvije ili vi!e rijei u slo"enicu. *jihovi
sastavni djelovi izmijenili su svoje znaenje i cijela slo"enica je dobila oblik (jedan
akcenat i zavr!etak) jedne rijei.
jugozapad, plavokosa, pazikua, ispiutura, glavobolja, bratued, bjelobrk,
dalekovod, hvalospjev, putopis, vi!eboj, suncokret, vucibatina, raspikua,
srednjo!kolac, vodozemac, robovlasnik, du!ebri"nik, radioaktivnost.
6. (lastita geografska i!ena nastala srastanjem sintagme u slo"enicu pi!u se kao jedna
rije-
7anilovgrad, &itograd, Ganjaluka,8uitrn, Iarigrad, ustopolje, 9uvobor.
#koliko rijei imaju zasebnu promjenu i zadr"e svoj akcenat, onda se pi!u odvojeno-
Gijelo olje, Ganja ?uka, 7anilov <rad, (7anilova <rada).
@. =ko sastavni djelovi uvaju svoje znaenje, a u promjeni po pade"ima prvi dio ostaje
nepro!jenljiv, vi!elani nazivi mjesta pi!u se s crticom izme%u prvog i drugog dijela-
Aerceg0*ovi (iz Aerceg0*ovog, u Aerceg0*ovom), $vani0<rad, ,rkonji0grad,
(,rkonji0<rada), +emun0olje (+emun0olja).
H. )ada vi!elani nazivi mjesta uvaju svoje akcente i !ijenjaju se o%a dijela oni se
pi!u rastavljeno-
*ovi 9ad (iz *ovog 9ada), Gijelo olje, 9remska ,itrovica, Gela Irkva.
(. 9astavljeno se pi!u imenice s odrinom recom ne i s razliitim prefiksi!a-
neljudi, neprijatelj, nevjera, nesoj, bezdu!nik, beskunik, pomajka, pooim,
kontrarevolucija, protivudar, me%uprostor, biohemija, ekstraprofit, fizioterapija,
pseudokultura, samopuzdanje.
J. $menica podne kada oznaava u cjelini vrijeme dana poslije '6 sati pi!e se sastavljeno-
Iijelo popodne sam te ekala.
a rastavljeno ako oznaava %ilo koji trenutak poslije '6 sati- 9vratiu sjutra po podne.
&ako se isto predlozi prije, poslije pi!u sastavljeno s imenicom podne kada oznaavaju
cijelo vrijeme dana prije podne, odnosno poslije '6 sati-
9vako prijepodne (dio dana do '6 sati) provodi u kancelariji, a cijelo
poslijepodne radi kod kue. &oga prijepodneva nije do!ao na posao, a u toku
cijelog poslijepodneva niko se nije javljao kod kue.
=li kada oznaava bilo koji od trenutaka prije, odnosno poslije '6 asova pi!e se
odvojeno-
7oi u kod vas sjutra prije podne. &o je bilo poslije podne.
6J
K. Eije polu se pi!e zajedno s imenicom-
polubrat, poluovjek, polukrug, polumjera, poluslo"enica.
L. 9a crticom se pi!u poluslo*enice nastale od dvije imenice koje oznaavaju jedan
pojam, uvaju svoje akcente i bli"e odre%uju jedna drugu, a u promjeni samo se druga
mijenja-
spomen0ploa, uzor0majka, spomen0park, spomen0muzej, spomen0bista, remek0
djelo.
$ pridjevi izvedeni od njih pi!u se s crticom-
ba!0ar!ijski, radio0amaterski.
5. =ko je prva rije skraenica od jednog slova ili kratkog naziva slova i imenice, pi!e se
s crticom- =0bomba, =0mol, I0dur, Ie0dur3
a ako su dva ili vi!e slova pi!u se odvojeno-
&8 program, &8 emisija, &8 antena, E&8 pretplata, E&8 festival, 8)8 bravar,
)8 stolar, 8) elektriar.
'M. Odvojeno se pi!u promjenljivi dvolani nazivi ukoliko drugi lan odre%uje prvi-
asistent pripravnik, kamion kiper, ljudi "abe, zidar fasader, ljekar sta"ista.
''. # nazivima generalski, inova gdje druga rije bli"e odre%uje prvu, koja se ne
mijenja, pi!e se crtica-
general0major (general0majora), general0potpukovnik, general0pukovnik.
'6. Odvojeno se pi!u imenice koje oznaavaju titule, zani!anja, nadi!ke, srodstvo
koje ispred imena ostaju bez promjene-
kralj *ikola, gazda ,arko, majstor avle, tetka 7ana, ujka ,ilan, ika ,arko,
Aajduk 8eljko, ali tetka09tanki, kuma0,arti, Aajduk08eljka. (o pravopisu iz JM
samo sa crticom zavisni pade"i, a ostali pravopisi dopu!taju oba naina i sa
crticom i bez crtice, kad u promjeni prva ostaje nepromjenljiva3 dakle u zavisnim
pade"ima Aajduk08eljka i Aajduk 8eljka ali u nominativu samo Aajduk 8eljko
bez crtice)
'@. $sto se postupa i sa nadi!ci!a, titula!a stranog porijekla-
7eli Eadivoje, Aad"i Euvim, kir ;anja, efendi ,ita3 efendi0,itu, kir0;anju.
'H. # polo"aju iza imena, koje se ne mijenja, titule orijentalnog tipa pi!u se sa crticom-
9mail0aga Cengi, Ausein0beg, Omer0pa!a, ;usuf0efendija, kao i pridjevi- 9mail0
agin, Ausein0pa!in.
9a crticom se pi!u titule aga i %eg u vezi sa odre%enim linostima ija su se imena
ustalila u tom obliku-
6K
$van0beg Irnojevi, 9kender0beg,
a ukoliko su izgubile svojstvo titule pi!u se zajedno-
,ujaga, =vdaga, =bidaga, =libeg.
'(. 7dvojena prezi!ena pi!u se odvojeno ako se mijenjaju-
9tefan ,itrov ?jubi!a, etar etrovi *jego!, 8uk 9tefanovi )arad"i, =ndrija
)ai ,io!i, =ndrije )aia ,io!ia,
s crtico! ako se prvi lan ne mijenja-
,ihailo olit07esani (s ,ihailom0olit 7esaniem), $vana Grli0,a"urani (s
$vanom Grli0,a"urani),
7dvojena *enska prezi!ena pi!u se s crticom-
=nica 9avi0Eebac, +orica <olubovi0etrovi.
'J. *e pi!e se crtica izme%u nadimka i prezimena ili imena koje dolazi ispred njega-
;ovan ;ovanovi +maj, ,iodrag 7ado Duri, 8ladislav etkovi 7is, ;ovan <ri
,ilenko.
'K. Irtica se staclja i u prisvojni! pridjevi!a izme%u vr!e povezana dva prezimena-
Groz0$vekoviev Eenik, 8uk07aniieva akcentuacija, Eisti0)angarin Ejenik.
'L. 3azivi praznika od prisvojnih pridjeva i imenice dan pi!u se satavljeno-
Dur%evdan, etrovdan, *ikoljdan, ,itrovdan.
# promjeni ako se izgovaraju s jednim akcentom i ako se mijenja samo drugi dio pi!u se
zajedno-
Dur%evdana, ,itrovdana,
e!e u promjeni oba dijela dobijaju nastavke, pa se pi!e rastavljeno-
od ,itrova dna do Dur%eva dne, o *ikolju dne.
'5. 9astavljeno se pi!u strane rijei koje ine znaenjsku i izgovornu cjelinu-
erkondi!en, rokenrol, !ampita, d"uboks, nokdaun, rentakar,
ali- fer0plej, fiks0ideja.
6M. Obino se pi!u odvojeno grupe rijei stranog porijekla u kojima se prvi lan ne
mijenja, a bli"e odre%uje drugi-
parking prostor, marketing agencija, vatrepolo klub, kolor televizor, "iro raun,
jogi du!ek, dizel motor, blok nastava, top lista, bez bluza, gala koncert, solo
partija, kombi automobil, minas kafa, pop muzika, bebi oprema, karate ekipa, pop
i rok muzika.
6'. )ao jedna rije pi!u se spojevi neamostalnih djelova auto-, !oto-, foto-, avio-,
aero0-
6L
autoportret, motociklizam, motocikl, fotografija, fotoelemenat, fotokopija,
fotoreporter, avioflota, aeromiting, aeroklub, aeronautika.
=ko su ovi spojevi sastavljeni od nedovoljno sraslih djelova, treba ih pisati s crticom-
auto0dijelovi, auto0tablice, auto0trke, moto0trke, moto0kros, avio0karta, avio0
prevoznik.
66. 'adio0 i video0 pi!u se sastavljeno s drugim nesamostalnim ili nepromjenljivim
dijelom sastavnice-
radioaktivnost, radiologija, videoteka, radioaktivnost,
# svim drugim sluajevima odvojeno-
Eadio *ik!i, video igra, video kamera, video kaseta.
9a crticom bi trebalo pisati radio0televizija jer su oba lana samostalna i ravnopravna.
6@. Osamostaljeni elementi !ini0 i super0 pi!u se odvojeno-
mini suknja, mini golf, mini pauza, super benzin.
# drugim sluajevima obino sa crticom-
mini0rat, mini0val, mini0market,
ili ako su spojevi objedinjeni akcenatski zajedno-
superliga, supermajstor, supersila.
6H. I!ena stanovnika izvedenih od vi!elanih geografskih naziva pi!u se zajedno-
Aercegnovljanin, Gjelopljac, Geogra%anin, ;u"noamerikanac, $ndoevropljanin.
Pridjevi
'. )ada su pridjevi sastavljeni od dva dijela od kojih jedan odre%uje drugi, oni su prave
slo"enice i pi!u se sastavljeno. 9lo"eni prijevi kod kojih je prvi dio reca ne ili bilo koji
prefiks pi!e se sastavljeno-
nepoznat, nepa"ljiv, neukusan, nevidljiv, bezuman, bezdu!an, besmislen, prevelik,
predobar, predratni, posleratni, amoralan, nadmorski.
6. +ajedno se pi!u i slo"eni pridjevi kad je prvi od njih za!jeniko-prilokog ili
pridjevsko-prilokog porijekla-
istorodan, istoimen, samosvjestan, sveslovenski, sveobuhvatan, mnogopo!tovani,
visokokvalifikovani, novopostavljeni, takozvani, pseudomarksistiki,
doljepotpisani, visokoklasirani, novoosnovani, srednjerazvijeni.
Odvojeno se pi!u samo ukoliko se prilo!ka rije posebno naglaava-
visoko plasiran, srednje produktivan, visiko cijenjen, mnogo po!tovan.
@. 9astavljeno se pi!u i pridjevi nastali od skupova rijei-
65
velikodu!an, dobrosrean, dobroudan, malouman, crnook, plavokos, punokrvan,
pravolinijski, tvrdoglav, svilorun.
Ovdje spadaju pridjevi tipa-
narodnooslobodilaki, naunoistra"ivaki (prema nauno istra"ivanje)
H. 9lo"eni pridjevi su i od skupova rijei sa %roje! ili koliinski! prilogo! na prvom
mjestu-
dvostruk (od dva struka), trostruk, prvostepen, drugorazredni, !estogodi!nji,
vi!estran, mnogostran.
(. 9astavljeno se pi!u svi pridjevi nastali od dvolanih imena koja se pi!u odvojeno ili s
crticom-
bjepoljski, hercegnovski, novosadski, !arplaninski, kosovskometohijski,
zetskosjeniki, zemljoradniki, sjevernoafriki, ju"noameriki, knji"evnoteorijski,
prednjonepani, vojnogeografski, jugoslovenski, indoevropski, indokineski (kad
se odnosi na $ndokinu, inae indo0kineski kad se odnosi na $ndiju i )inu).
# zavisnosti od toga da li se pojmovi u pridjevu shvataju kao nezavisni ili zavisni jedan
od drugoga, jedan isti pridjev se mo"e pisati odvojeno ili zajedno-
knji"evnoistorijski problem (odnosi se na knji"evnu istoriju) i knji"evno0istorijski
(knji"evni i istorijski), knji"evnojeziki (knji"evni jezik) i knji"evno0jeziki
(knji"evni i jeziki).
J. 9 crticom pi!emo sve slo"ene pridjeve koji su postali od dva ili vi!e naporednih
pridjeva koji ne odre%uju jedan drugi i ne oznaavaju jedan nerazgranieni pojam nego
op!ti pojam sastavljen od vi!e posebnih i razgranienih pojmova (pojmovi uvaju svoj
akcenat i me%usobno su suprotstavljeni)-
francusko0njemaki, rusko0engleski, anglo0ameriki savez, francusko0pruski rat,
rusko0japanski odnosi, zetsko0ju"nosand"aki dijalekat, vaspitno0obrazovna
djelatnost, kulturno0istorijski spomenici.
K. 9astavljeno se pi!u pridjevi u kojima njegovi sastavni djelovi ine tijesnu smisaonu
cjelinu-
gluvonijem, krivinopravni, dru!tvenopolitiki, narodnooslobodilaki,
irilometodijevski, robnonovani, zvjezdastoplav.
L. rave su slo"enice i pridjevi koji oznaavaju nijanse %oja-
otvorenoplav, tamnosiv, zagasitocrven, svjetlo"ut.
=li ako oba dijela zadr"avaju pose%na znaenja, pi!u se odvojeno-
intezivno plav, jako crven, nje"no modar.
@M
5. )ada treba oznaiti autorsko suvlasnitvo dvaju ili vi!e pisaca, onda se samo od
poslednjeg prezimena prave prisvojni pridjevi, a izme%u njih se pi!e crtica-
Groz0$vekoviev Ejenik, Eisti0)nagarin Ejenik, Grabec0Araste0>ivkovieva
<ramatika, Ostoji09imieva Fonetika i fonologija.
5a!jenice
'. 9astavljeno se pi!u zamjenice koje u slo"enici stiu novo znaenje i dobijaju jedan
akcenat-
svako, kojeko, kojekakav, !to!ta, gdjekoji, kojeiji, koje!ta, kojeega, gdjeko,
kojekoja.
6. 9lo"enice su i zamjenice-
neko, iko, niko, svako, ne!to, i!ta, ni!ta, sva!ta, nikakav, iiji, nikoji, svakakav,
kojima se prvi dio potpuno srastao sa zamjenikim dijelom i povezao jednim akcentom.
@. 9astavljeno se pi!u zamjenice kada osnovna zamjenica sa prvim lanom po ima
znaenje neodre+ene zamjenice- poneki, pokoji, pone!to, poneko
roitajte poneku priu. one!to je ostalo. 9amo se poneki vidi. +nao je to pokoji
ovjek.
#koliko po ima diono znaenje, onda se zamjenica pi!e odvojeno- po koji, po ne!to.
9vak mu je dao po koju sliku. 7obili su po neki dinar. 9vakome je dala po koji
poklon. ,oraju znati po neko pitanje. 8ratio se po ne!to !to je zaboravio.
H. +amjenice srasle s recom god (sa znaenjem neodre+eni, zamjenica i sa zajednikim
akcentom ) pi!u se sastavljeno-
,o"da e kogod stii. (u znaenju neko) )upie !togod. (ne!to) itaj kogagod
sretne!. (neko) =ko kogod upita za mene, recite da sam stigao. otra"i kakvegod
cipele u prodavnici.
# opte! zanaenju akcenat je na rijei god i onda se pi!e odvojeno-
)o god hoe, neka do%e. )oga kog pita!, rei e ti. )o god mo"e, neka to uradi.
Bto god bude, dobro e biti. )akav god bude dan, ii emo na izlet.
(. Odvojeno se pi!u op!te i odrine zamjenice kad se upotrebe s predlogom, i to tako da
predlog dolazi izme%u sastavnih djelova slo"enice-
7ugo vremena ni od koga nije stiglo pismo. &o ne bih uinio ni za !ta na svijetu.
On se ni s kim ne mo"e uporediti. Eazmi!lja li on i o emu.
J. )ada u sastav tih zamjenica ulaze rece !a, %ilo, !u drago, onda se pi!u odvojeno-
ma ko, ma !ta, ma koji, ma iji, ma kakav, ma koliki, koji bilo, bilo koji, !ta bilo,
kakav bilo ili bilo kakav, koji mu drago, iji mu drago.
@'
K. $spred kvalitativnih i kvantitativnih zamjenica esto se radi isticanja upotrebljava i te,
pa ih stoga pi!emo odvojeno-
On je bio i te kakav ovjek. 7obili su i te kakvu pomo.
L. Odvojeno od predloga se pi!u zamjeniki oblici nj, !no!, !e, te, se-
preda me, uza me, za te, me%u se, na se, u nj, poda nj, sa mnom, preda mnom
$za!ao je preda nj. 9tigla je sa mnom. *ose me%u se.
2rojevi
'. 9astavljeno se pi!u brojevi slo"eni sa deset i sa sto-
jedanaest, dvanaest, dvadeset, dvjesta, petsto,
ali samo- dvije stotine, pet stotina.
6. (ielani %rojevi izgovaraju se s potpunim oblicima djelova i s posebnim akcentom na
svakom dijelu, pa se pi!u rastavljeno-
trideset tri, sto etrdeset pet, hiljadu !est stotina osamdeset pet.
@. Eastavljeno se pi!u (sa veznikom ili bez njega) vielani %rojevi i z%irne i!enice na
0ica kojima se oznaavaju mu!ka lica-
dvadeset (i) tri, dvadeset (i) trei, trideset (i) troje, trideset (i) trojica, pedeset (i)
petorica, hiljadu osam sto (i) pedeset.
H. $menice i pridjevi postali od vielani, %rojeva pi!u se spojeno (pridjevske i imenike
izvedenice)-
tridesettrojka, etrdesetpetica, tridesettreina, osamdesetogodi!njica,
etrdesetogodi!nji, etrdesetodnevni.
I!enike i pridjevske izvedenice mogu se pisati i u kombinaciji sa brojevima-
'(M0godi!njica, LM0godi!njica, @M0godi!nji, 6'0mjeseni, 6(0dnevni.
(. )ao poluslo"enice pi!u se dva broja kada se njima oznaava pri%li*na vrijednost-
dva0tri dana, dvoje0troje, sedam0osam, dvadeset0trideset, dvjesta0trista, sedam0
osam hiljada.
J. ribli"nu brojnu vrijednost i pisanje s crticom imamo i u izrazima sastavljenim od
i!enice i %roja-
sat0dva, dan0dva, rije0dvije, hiljadu0dvije, korak0dva, godinu0dvije, metar0dva,
litar0dva.
K. Odvojeno se pi!u brojevi sa izrazom i po-
pet i po, trideset i po, tri i po hiljade,
sa predlozi!a- do pet, do deset, od !est, od dva3
izuzev predloga u i na- udvoje, utroje, nadvoje, uza se, udvije, uetvoro.
@6
L. Grojni izrazi od broja i imenice put kada se izgovaraju s jednim akcentom pi!u se
zajedno-
jedanput, dvaput, triput,
a odvojeno kada broj i imenica uvaju svoje akcente-
dvadeset (i) jedan put, prvi put, drugi put, ovaj put, mnogo puta, koji put, vi!e
puta.
Oblik puta uvijek se pi!e odvojeno-
osam puta, nekolika puta, ovoga puta.

1astavljeno i rastavljeno pisanje rijei #glagoli, prilozi, predlozi, veznici, uzvici i
rjece$
.lagoli
'. 9astavljeno se pi!u glagoli sastavljeni od prefiksa i glagola-
napisati, izgraditi, dovui, prevesti, dobaciti, dostaviti, dodijeliti, prepoznati,
proitati, otpisati, uzdii,
6. /drina rjeca ne uz glagolske oblike pi!e se odvojeno-
ne govori, ne eka, ne bih, ne saekav!i, ne mo"e, ne bija!e, ne znam, ne znajui,
ne bih, ne itam, ne mogu.
@. a) 9astavljeno se pi!u glagoli sastavljeni od odrine rjece ne i glagolski pridjevi, kad
se upotrebe u pridjevskom znaenju-
Ca!a je neispijena. &o je nepisan zakon, Gio je neispavan. )njiga je neproitana.
On je nedorastao. nezreo (plod), nee!ljana (vuna), neuzorana (ledina),
neka"njeno (djelo), nekovana (kosa), neuvelo (li!e).
b) &reba razlikovati sluajeve u kojima se istie suprotnost-
)upi mi cvijea, ali pazi da bude svje"e, a ne uveloO *abavio je kosu ne kovanu,
nego livenu.
H. Odrina rjeca ne srasla je jedino s oblicima glagola-
nemoj, nemojmo, nemojte3 neu, nee!, nee, nemam, nema!, nema...
ored ovih oblika nemam, nemati, nemamo i sl. javljaju se i oblici u kojima se odrina
rjeca ne pi!e odvojeno-
ne imati (,o"e imati, a mo"e i ne imati).
ne imadoh (*e imadoh vremena da se javim).
ne imao (*e imao sree u "ivotu).
@@
(. a) Odrina rjeca ne srasla je kod nekoliko glagola u slo"enicu dajui im novo
znaenje, pa se pi!e zajedno-
nedostati, nedostajati, nestati, nestajati, nenavidjeti (*estalo mu je ne!to robe.
*edostaje mu hrabrosti. *enavidi! svoga susjeda.)
b) Ovi glagoli mogu biti i odrini- *i!ta mu nije nedostajalo. *ije joj nestalo novca.
J. Odvojeno se pi!u slo*eni glagolski o%lici-
radio sam, bijah radio, bio sam radio, budem radio, radio bih, ja u raditi.
9lo"eni glagolski oblici mogu se pisati sa enklitikom na prvom mjestu- ja sam
itao, ja u itati3 ali i sa punim glagolskim oblikom na prvom, a enklitikom na drugom
mjestu- itao sam, doi u.
K. a) Oblik futura I od glagola na 0ti i 0i kad je pomoni glagol na prvom mjestu pi!u se
jednako-
ja u pisati, ja u doi.
b) )ad je pomoni glagol na drugom mjestu, na jedan nain se pi!u glagoli na 0ti, a na
drugi na 0i. <lagoli na 0i imaju pun infinitivni oblik, pa futur $ glasi- doi u, pei u,
rei u, vui emo. $nfinitiv glagola na 0i ima krai oblik, pa se pi!e na dva naina-
itau, radie!, ple!e,
itat u, radit u, plest u (u hrvatskoj praksi).
rvi nain pisanja zasnovan je na fonetskom principu, dok drugi uva nekada!nje
sastavne djelove futura. Oba naina imaju tradiciju i svoju opravdanost. # jednom istom
tekstu ne smiju se upotrebljavati oba.
L. a) 1likoviti izrazi istog oblika od po dva glagola istog ili suprotnog znaenja
upotrebljavaju se prilo!ki i pi!u se s crticom-
rekla0kazala (&o je rekla0kazala. # znaenju to je neprovjereno)
povuci0potegni (Gie povuci0potegni. # znaenju bie te!ko)
hoe!0nee! (Aoe!0nee! mora! da pristane!. $ preko svoje volje )
b) Odvojeno se pi!u izrazi tipa-
radio ne radio, pisao ne pisao, uio ne uio, htio ne htio.
Predlozi
redlozi mogu biti prosti i slo"eni. rosti su- o, po, pod, pri, k, ka, s, sa, od, do,
me%u, blizu. 9lo"eni su- ispod, iznad, nakraj, navrh, podno, nadomak.
'. 9astavljeno se pi!u slo"eni predlozi nastali sra!ivanjem dvaju predloga-
ispod, posred, iznad, izme%u, zaradi,
=ko predlozi uvaju svoja znaenja pi!u se odvojeno-
@H
9ti"e do pred kuu. Ode do pod prozor. *isu ovo puti za u plavo nebo. $du sa po
dva !tapa.
6. 9astavljeno se pi!u i predlozi nastali sra!ivanjem predloga i i!enikog o%lika-
nakraj, namjesto, pokraj, uprkos, podno, nadno, nadohvat, uoi, sadno.
=ko se drugi dio osjea kao imenica nema sra!ivanja-
7o!ao je na kraj puta. opeo se na vrh kue. 9tigao je na mjesto doga%aja.
(eznici, rjece i uzvici
'. 9astavljeno se pi!u veznici nastali srastanjem dvaju ili vi!e rijei (veznika i veznika,
veznika i rjeca, naje!e rjece da i li)-
premda, nekmoli, ali, kadli, mada, ili, kamoli, po!to, da!to,
8eznik iako se mo"e pisati odvojeno-
$ ako ti ka"em, ti e! mu oprostiti.
6. Ejeca li se pi!e odvojeno u vezi sa glagolom i u zavisnosti od karaktera reenice-
7a li si do!aoN $mate li predavanjaN
@. Odvojeno se pi!u sastavni djelovi vi!elanih veznika-
samo da, osim !to, a kamoli, ma kako, da li, kao da, kao !to, a to, ma koliko, kada
li, nego !to, samo !to, a ipak, ma !ta, ma gdje.
H. 8eznici kad god, dok god, gdje god pi!u se odvojeno. )ao prilozi oni imaju
neodre%eno znaenje pa ih pi!emo zajedno-
)ad god do%ete, dobro do!li. =ko kadgod doputujete, svratite do nas. ,oramo da
se gdjegod sakrijemo. <dje god po%e!, javljaj mi se. )rene! li kudgod na izlet,
povedi i dru!tvo. )ud god krene!, idem i ja s tobom.
(. 9 crticom se pi!u uzvici-
tit0top, o0ruk, jao0jao,
a zbog zasebnog akcenta pi!e se odvojeno uzvik- a joj.
Prilozi i rjece
)ad su dvije ili vi!e rijei (dva priloga, zamjenica i prilog, predlog s prilogom,
pridjevom, zamjenicom, brojem i imenicom, zatim rjece i prilozi i, ni, ne, naj, po, pre,
su, da i prilog) potpuno srasle, gubei svoje posebno znaenje, imamo prilo!ku slo"enicu,
iji se sastavni djelovi pi!u zajedno. ,e%utim, kada svaka rije zadr"ava svoje prvobitno
znaenje, imamo prilo!ki izraz, iji se sastavni djelovi pi!u zajedno.
'. rilo!ke slo"enice u svom prvom dijelu naje!e imaju predlog-
a) 9 prilogo!- donedavno, odjednom, odozgo, odskora, odvi!e, nablizu, nalijevo, ubrzo,
ukoliko, ukoso, umalo, unaokolo, zasad, otkad, dotada,
@(
&o je odvi!e. (=li- 7obio sam estitke od vi!e svojih prijatelja). &i unekoliko ima!
pravo. (=li- 9ve se odigralo u nekoliko trenutaka).
b) 9 pridjevo!- izbliza, izdaleka, isprva, naisto, nanovo, napismeno, odmalena,
pogotovo, slijeva, uglavnom, zaista,
+adatak prepi!i ponovo. (=li- rosuo je vodu na novo odijelo). Odmalena "ivi ti.
(=li- Od malena kolektiva razvilo se veliko preduzee).
v) 9a za!jenico!- me%utim, potom, sasvim, stoga, zatim, zato
Golestan je i zato nee doi. (=li- ohvaljen je za to). #to neko do%e. (=li- # to
bure dodaj vode).
g) 9 %roje!- nadvoje, utroje, najedno, zajedno,
relomio je !tap nadvoje. (=li- rima pomo na dvoje djece).
d) 9 pade*ni! o%liko! i!enica- dodu!e, dogodine, dokraja, izglasa, naime, naiskap,
napamet, naglas, na"alost, obdan, otprilike, ujutro, uvee, usput, uvis, naruku, naokolo,
odreda, uzbrdo
*aoi mi uze knjigu. (=li- *a oi joj se navukla mrena). &o je, naime, trebalo
odmah uraditi. (=li- riznanica je na ime druga). Oti!ao je napolje. (=li- *a polje
je pala ki!a).
+natan je broj priloga s pade"om imenice koji se osjeaju kao prilo!ki izrazi, pa se pi!u
odvojeno-
do vi%enja, do %avola, u jesen, u zimu, na zimu, na silu, pred vee, do vraga, na
sreu, u stvari, bez sumnje.
6. a) rilo!ke slo"enice mogu nastajati sra!ivanjem dvaju priloga ili za!jenice i
priloga-
gdjegdje, gdjekad, katkad, kadikamo, gdje!to, kad!to, !tavi!e, svugdje, !tovi!e,
svakad.
b) rilo!ki izraz s prilogom !alo na prvom mjestu pi!e se odvojeno- malo ranije, malo
poslije, malo kasnije, malo vi!e, malo manje (izuzev izraza malo prije koji se pi!e i
sastavljeno)
,aloprije (malo prije) sam doznao da je na! tim pobijedio. (=li- *ajbolji trka je
stigao na cilj malo prije mene).
@. 9 prilogom sra!uju u slo"enicu veznici, rjece, predlozi- i, ni, ne, da, naj, po, pre,
su-
@J
igdje, ikad, ikoliko, nikoliko, nipo!to, niodakle, negdje, nekad, nedavno,
nedovoljno, dakako, najbolje, najmanje, poesto, poprilino, poodavno, prelijepo,
preskromno, preobimno, sublizu, suvi!e.
=ko ikad do%e! u moj grad, javi mi se. (ali- $ kad stigne! u moj grad, posjeti me).
;o! nikad nijesam bio negdje izvan Irne <ore. (ali- *e znam ni kad sam ni gdje
izgubio kljueve).
H. *ema sra!ivanja, pa se i ne pi!e zajedno-
tako rekav!i, dobar dan, bo"e sauvaj, tako rei, bolje rei, pravo rei.
(. )ad se dva korelativna priloga suprotnog znaenja upotrebe u prilo!kom izrazu s
jednim znaenjem, pri emu svaki uva svoj akcenat, pi!u se s crticom-
manje0vi!e, danas0sjutra, gore0dolje, amo0tamo, lijevo0desno, kad0tad, br"e0bolje.
Pravila ijekavskog izgovora
# novo!tokavskim dijalektima na kojima je zasnovan na! knji"evni jezik stari
glas jat razliito se izgovarao, i u toku istorijskog razvitka dao je razliite reflekse. #
nekim govorima je taj glas dao ije i je zbog ega se nazivaju ijekavski! govorima. #
drugima je dao e, pa se zovu ekavski!, a u treima je dao i pa se zovu ikavski!
govorima.
Pravila ijekavskog izgovora
# ijekavskom izgovoru javljaju se H zamjene jata- ije, je, e, i (mlijeko, vjera, gre!ka,
smijati se), pa se govori o etiri pravila. rvo se odnosi na zamjenu jata u dugim
slogovima, drugo na zamjenu u kratkim slogovima, tree na zamjenu iza suglasnika r, i
etvrto na zamjenu ispred glasova j, o (od l), lj (u dijalektima iza %).
8. # dugi! slogovima jat je dao ije-
snijeg, bijelo, donijeti, zahtijevati, cvijet, slijep, korijen, dijeliti, lijek, zamijeniti,
uvijek, prelijep, donijeti.
9. # kratki! slogovima jat je dalo je-
mjera, pjesma, sjesti, djeca, bje"ati, nedjelja, ljeto, koljeno, njega, bjekstvo, vjera,
mjesec, pjevati, spjev.
$pak, ima odstupanja, tj. mjesto ije pi!e se je- cvjetni, kolosjek, i obratno, mjesto je pi!e
se ije- osmijehnuti se, prosijed.
a) *ijesu rijetki sluajevi da mjesto jata imamo dugo je. &o su sluajevi-
'. u genitivu !no*ine imenica- vjera, djela, medvjeda, koljena3
@K
6. ispred grupe suglasnika kod kojih je na prvom mjestu neki od sonanata- n, l, lj, m, r, v-
sjenka, koljence, primjerka, nedjeljom, ravnomjerno3
@. u oblicima glagolskog priloga prolog- vidjev!i, pretrpjev!i3
H. u rijeima od!ila- djeva, djedo, ?jepa3
(. u nesvreni! glagoli!a (iterativima) izvedenih prema rijeima mjesto, mjera, sjesti-
namje!tati, premje!tati, zamjerati, pomjerati, odmjerati, presjedati, zasjedati,
J. u nekim pojedinani! rijeima izvedenim od kratke osnove- vjernost, vje!tac,
ravnomjernost, starje!instvo.
b) # nekim oblicima i izvedenim rijeima, i od kratke i od duge osnove, slog sa starim
jatom skrauje se pa pi!emo je-
'. u deklinaciji imenica srednjeg roda s osnovom na suglasnik t i s:
dijete djeteta, zvijere zvjereta, tijelo tjelesa,
6. u mno"inskim oblicima dvoslo"nih imenica sa umetkom 0ov;-ev-
svijet svjetovi, cvijet cvjetovi, mijeh mjehovi.
*eke od ovih imenica upotrebljavaju se paralelno sa likovima ije i je-
vijek vijekovi vjekovi, lijek lijekovi ljekovi, dio dijelovi djelovi,
@. u imenicama de!inutivnog znaenja-
cvijet cvjeti, svijea svjeica, dio djeli, vijanac vjeni, gnijezdo
gnjezda!ce, zvijezda zvjezdica,
H. u imenicama aug!entativnog znaenja-
svijet svjetina, cijev cjevina, mijeh mje!ina,
(. u apstraktni! imenicama i ostalim izvedeni! rijeima-
bijesan bjesnoa, lijep ljepota, slijep sljepoa, lijepiti ljepljiv,
J. u ko!parativi!a i superlativi!a-
bijel bjelji najbjelji, smije!an smje!niji najsmje!niji, lijep ljep!i
najljep!i,
K. u i!perfektizovani! (nesvr!enim) glagolima-
zamijeniti zamjenjivati, ocijeniti ocjenjivati, odlijepiti odljepljivati.
<. 7ugo jat iza suglasnika r obino je dalo ije bez obzira da li se iza njega nalazi
suglasnik ili ne-
strijela, rijeka, umrijeti, vrijedan, rije, korijen, rije!i, rijedak.
a) # oblicima gdje je jat bilo kratko ili se skraivalo, iza glasa r ispred koga dolazi jo!
koji suglasnik izgovara se i pi!e e-
@L
prema brijeg imamo bregovi, vrijeme vremena, strijela strelac, drijemati
dremljiv, naprijed napredovati, vrijedan vredniji,
b) $za suglasnika r koji se nalazi na poetku rijei ili ako se ispred njega nalazi
samoglasnik, onda se pi!e i izgovara e mjesto ije ili je-
rijedak re%i P rje%i, rije reit P rjeit, rije!iti re!avati P rje!avati, goreti
Pgorjeti, gorenje, renik P rjenik, re!enje P rje!enje.
v) 9istemski ijekavski likovi povukli su se pred analo!kim likovima sa e kod imenica i
pridjeva u prefiksima pre0 i pred0 oslanjajui se na glagole, koji su uvijek sa vokalom e
(prei, prelaziti, prevoditi, predlo"iti), pa se pi!e-
pregled, preklop, prekid, prepjev, prekor, prezir, prelazni, prestupni, prevoj,
prevod, predlog,
#potrebljavaju se i likovi- prijevod, prijedlog, prijelaz.
g) 9amo oblike sa pre0 imaju- previd, pregib, predio, predmet, prezir, preliv, preljub,
premaz, prelet (u gimnastici), premor, prepad, pretok, prepis, prepjev.
d) *aporedo se upotrebljavaju likovi-
presto i prijesto, prestolje i prijestolje, prestonica i prijestonica,
ali samo- prestolonasljednik, prestolodr"ac.
=. ,jesto starog jata pi!e se i u sledeim sluajevima-
a) ispred o nastalog od l na kraju sloga- vidio, bio, "ivio, "elio, dospio3
b) ispred j- vijati, grijati, sijati, umiju, razumiju, obiju3
v) ispred lj u rijei biljeg i njenim derivatima- bilje"iti, bilje!ka, zabilje!ka.
g) # radnom glagolskom pridjevu ispred o pored i javlja se e i je-
zasio i zasjeo, sio i sjeo, vrio i sazrio (u glagolskoj funkciji) vreo i sazreo (u
pridjevskoj funkciji).
d) +amjenice i pridjevi javljaju se sa nastavkom i - na!ih, na!ima, ovih, ovima, dobrih,
dobrima.
>. 5a!jena jata u pose%ni! sluajevi!a (hiperijekavizi sa primarnim i ili e i
sekundarnim ije ili je)
a) 9amo i umjesto jata imaju neki glagoli- oslabiti, omr!aviti, oelaviti3
b) 9amo ije imaju glagoli- zadijevati, snabdijevati, zasijecati, izlijetati, lijegati, ali i-
zamjerati, namje!tati, zasjedati i zasijedati.
v) Oblike sa ije i i imaju glagoli- zalivati i zalijevati, dolivati i dolijevati, prolivati i
prolijevati, koji stoje prema glagolima liti i lijevati.
$menice vezane za prethodne glagole imaju samo likove sa i- zaliv, sliv, preliv.
@5
g) Eazlikujemo glagole sa sufiksom 0je gdje je je postalo od jata i glagole na 0iti-
crvenjeti, rumenjeti, crnjeti koji znae postajati crven, rumen, crn3 i glagole- crveniti,
rumeniti, crniti koji znae initi !to crvenim, rumenim, crnim.
d) *eki se oblici istog glagola pi!u sa ije a neki sa i zbog promjene du"ine sloga s
nekada!njim jatom-
sjei- sijeem (prezent), sijeci (imperativ), sijekui (glag. pril. pro!li), sijecijah
(imperf.), sjekoh (aorist), sjekao (radni glag. pridjev), sjekav!i (glag. pril. pro!li).
%) # knji"evnom jeziku samo su u upotrebi oblici- sjedjeti, vrijedjeti, mrzjeti, dok je
varijanta sa i obinija u rijei starosjedilac.
TT $ priroda sonanta l tako%e je uticala na (ne)stabilnost refleksa jata.
e) *aizmeninu upotrebu sa je i e umjesto jata iza l imamo u primjerima-
sljedei i sledei, usljed i usled, posljednji i poslednji, naslje%e i nasle%e, sljepoa
i slepoa, redosljed i redosled, ali snjegovi i snije"ni.
Funkcionalno su raspore%eni likovi- slijedei i sljedei ; sledei tako da se slijedei javlja
u glagolskoj funkciji (slijedei ga) a sljedei P sledei u pridjevskoj (sljedea godina).
") aralelno se upotrebljavaju oblici slo"enica sa prefiksom poslije P posle i prije P pre-
poslijeratni i posleratni, poslijepodne i poslepodne, prijepodnevni i prepodnevni, ali samo
prevremen i prevremenost.
z) 9amo je treba pisati u primjerima- trodjelni, dvjema, objema, novovjerac, starovjerac.
i) aralelno se koriste oblici- bljesak i blijesak, blje!tati i blije!tati.
j) Obiniji su likovi sa e u primjerima- otmen, mezimac, mezimica, dejstvovati, kao i
prvenac, prvjenac i prvijenac.
?. (lastita i!ena, prezi!ena, geografska i!ena, pojedinani nazivi i sl. pi!u se
izvorno, tj. onako kao se izgovaraju i pi!u u sredini u kojoj su nastala-
*edeljko *edjeljko, Ivetko Ivjetko, 9tjepan Bepan 9tijepo3 Geli
Gijeli, Geograd, Giogradsko jezero, Gijelo olje, Gela alanka, ljevlja, 9jenica,
rijepolje, rijedor, Irvena +vezda, <orski vijenac, rosveta (beogradsko
izdavako preduzee), rosvjeta (naziv srpskog kulturnog dru!tva u Arvatskoj).
HM