1

1. Logikisud/iskaz jeosnovnipojamumatematikojlogici.Tojesvakasmislenaizjavakojamoebitiiliistinitaili
neistinita.Skupsvihiskazanajeeseobiljeavasa,apojedininiiskazimalimslovima, , , U matematici
se istinit iskaz naziva stav, tvrdnja ili teorema.

2. Broj je djeljiv sa . U toj reenici nisu odreeni i , pa ta reenica nije iskaz. Ako zamjenimo za i
odreene brojeve, dobit emo iskaz (Booleovu funckiju). Za i kaemo da su predmetne veliine, a za odnos
izmeu njih predikat. U naem sluaju predikat je ...je djeljiv sa..., oznaimo ga sa , pa se navedna iskazna
funckijamoe pisati u obliku , .

3. Na skupu iskaza definiraju se relacije:
a. Negacija iskaza , (ne p) je iskaz koji je neistinit akko je iskaz istinit, a istinit akko je iskaz
neistinit. Za negaciju iskaza koriste se i oznake i .
b. Konjunkcija iskaza i , u oznaci p i q je sloeni iskaz koji je istinit akko su i iskaz i iskaz
istiniti, u protivnom je neistinit.
c. Disjunkcija iskaza i , u oznaci piliqjesloeniiskazkojijeistinitakkomakarjedanodiskaza
i istinit, u protivnom je neistinit.
d. Implikacija iskaza i , u oznaci p implicira q je sloeni iskaz koji je neistinit akko je iskaz
istinit, a iskaz neistinit, u suprotnom je istinit.
e. Ekvivalencija iskaza i , u oznaci pjeekvivalentnosaqjesloeniiskazkojijeistinitakkoiskazi
i imaju istu istinitosnu vrijednost, u suprotnom je neistinit.

4. U relejno-prekidakojinterpretaciji iskazna slova , , , ...interpretiramokaorelejneprekidae,asimbole,
interpretiramo redom kao ukljuen,iskljuen. Negacije iskaznih slova, tj. formule , , . .. interpretiramotakoer
kaorelejneprekidae.Iskaz kojiodgovaraelektrinomkoluukojempripoloajuprekidaanaiskljueno
gorisijalica,iobrnuto,predstavljajunegacijuiskazakojemodgovarajuelektrinakolanaslikama:

Ako su , iskazna slova, onda i redominterpretiramokaosljedeerelejnemreestrujnakola,
strujni/elektrinikrugovi:

5. Skup jepojamkojisenedefinie.Tojeobjedinjenjenekogmnotvaelemenataunekucjelinu.Sinonimizaskup
su mnotvo,mnoina,klasa,familija,kolekcija...Objektiodkojihjesainjenskupnazivajuse
elementi/take/lanoviskupa,ikaemodajeskupodreensvojimelementima.

6. Dva skupa X i Y su jednaki akko su sastavljeni od istih elemenata.

7. Neka su X i Y skupovi takvi da je svaki elementskupaXujednoielementskupaY.TadakaemodajeXpodskup
odY,odnosnodajeYnadskupodX.Piemo: odnosno . Relaciju , odnosno nazivamo relacija
inkluzije.

Iz relacija jednakosti i inkluzije slijedi

8. Partitivni skup buleanskupaXjeskupsvihpodskupovaskupaX.Obiljeavamogasaili

.

Kako je i , sigurno je , .

9. Prazan skup vakuumjeskupkojinemaelemenata,ioznaavamo ga sa .

10. Univerzalni skup oznaavamogasaUiliIjezadani/fiksiraniskupukojemsusadranisviskupovikoje
koristimo u nekom razmatranju.

Berina Cocalic
2

11. Neka su , .TadajepotpunoodreenpodskupoviodI:
koji nazivamo unija skupa X i skupa Y, u oznaci .
koji nazivamo presjek skupa X i skupa Y, u oznaci .
koji nazivamo razlika (diferencija) skupa X i skupa Y, u oznaci .

12. Komplement skupa A u odnosu na skup X obiljeavamosa

je razlika .Piemo:

Oznake za komplement su: ,

.

13. Osnove osobine operacija unije, presjeka i komplementa su:
zakoni asocijacije



zakoni komutacije



zakoni apsorpcije



zakoni distribucije



zakoni idempotencije



svojstvo praznog i univerzalnog skupa



De Morganova pravila



involucija:







14. Neka su A i B neprazni skupovi. Svaki podskup Dekartovog proizvoda je binarna relacija izmeu
elemenata skupa A i elemenata skupa B. Ako su elementi i u relaciji ,piemo, ili . Ako
je , tada je

binarna relacija na skupu A.

15. Za binarnu relaciju kaemodajerelacija poretka akko je:
a. refleksivna:

b. tranzitivna:

16. Ureen skup je skup na kojem je zadana relacija poretka. Ako su svaka dva elementa nekog skupa A u relaciji
poretka,tojestemeusobno uporediva, kaemo da je skup A totalno ureen skup. Za skup prirodnih brojeva
, kaemodajediskretan ili diskretno ureen ako za svaki vrijedi : . Za neki
skup, recimo ,kaemodajedobro definisan odreenakkozasvaki objekt moemoustanovitijeli ili
nije.

17. Kaemodasuskupovi i ekvipotentni iliekvivalentniipiemo, ako postoji bijekcija : . Za skup
kaemodajekonaan akko . Za skup kaemodajebeskonaan akko nijekonaanskup.
Za skup kaemodajeprebrojiv (izbrojiv) akko je konaan.Beskonaanskupkojinijeekvivalentansa
skupom prirodnih brojeva je neprebrojiv.

18. Ureen par redom elemenata a i b, u oznaci , , jeste skup , , . U ureenomparu, , element a se
zove prva komponenta, a element b druga komponenta.

19. NekasuAiBskupovi.Skupsvihureenihparova, , kod kojih je , oznaavamosaAB i nazivamo
Dekartov (ili Kartazijev) proizvod skupa A i u skupa B, tj.:
,
20. Za binarnu relaciju kaemodajerelacija ekvivalencije akko je:
a. refleksivna:

b. simetrina:

c. tranzitivna:

21. Kvantifikatori,odnosnozamjenice'neki'i'svaki'supomonosredstvozadobijanjenekihiskaza.Univerzalni
kvantifikator, u oznaci , nam govori da je predikat istinit za sve vrijednosti neke od varijabli. Egzistencijalni
kvantifikator, u oznaci ,namgovoridapostojinekavrijednostvarijablezakojujeodreenipredikatistinit.U
sluajukadajeizborjedinstven,koristiseoznaka. Kvantifikatori se nekada kombiniraju kako bi se od datog
predikata formirao iskaz.

Berina Cocalic
3

22. Neka je , ureenparcijalnoureenskupiA neprazan podskup od X.Kaemodajesvakielement
minoranta ilidonjeogranienjeskupaA u (X,) ako za svaki vrijedi .Odmahslijedidanajviejedna
minoranta pripada skupu A, a kada ona postoji, zovemo je najmanjim elementom skupa A. Minimalnipoetni
element

skupa A definira se formulom:

.ZaskupAkaemodajeogranien
odozdoakopostojibarjednaminorantaskupaAuureenom skupu , .
Majoranta, najveielement i maksimalni element se definiraju kao minoranta i najmanji u odnosu na dualno
ureenje, .ZaskupAkaemodajeogranienodozgoakopostojibarjednamajorantaskupaA.
Ako je ogranienodozgoiodozdo,kaemodajeskupAogranienskup.
Skup svih minoranti skupa A u , moedaimanajveielemet.Tadajetajelementjedinstveninazivase
infinum skupa A u , , u oznaci inf . Element inf ima svojstva:
a. inf je minoranta skupa A
b. za svaku minorantu skupa A vrijedi inf .
Ako skup majoranti skupa A u , nije prazan i ima najmanji element, onda je ovaj element jedinstven i zove
se supremum skupa A u , , u oznaci sup. AkozanekiskupApostojinajveielement ma u , , onda je
oitosup ma .
23. Neka su A i B neprazni skupovi, a zakonpokojemusesvakomelementuApridruujejedanisamojedan
elementskupaB.Ureenutrojku, , nazivamo funkcija skupa A na skup B, ili preslikavanje iz skupa A u
skupB.Piemo:: ili

.

24. Za preslikavanje : kaemodaje
a. sirjekcija (ili preslikavanje na) ako je
b. injekcija (ili 1-1 preslikavanje) ako je

c. bijekcija iliobostranojednoznanopreslikavanje) ako je sirjekcija i injekcija.

25. Neka je dato preslikavanje (funkcija) : . Za preslikavanje : kaemodajeinverzno preslikavanje (ili
inverzna funkcija) za ako je:

.

26. Neka su : : dva preslikavanja (dvije funkcije), takva da je . Tada preslikavanje
: definirano formulom , oznaavamosa ili gf i zovemo kompozicija
preslikavanja (kompozicija funkcija ili sloenafunkcija) i .

27. Princip (potpune) matematikeindukcije proizilazi iz Aksioma indukcije:
Ako je S podskup od koji ima svojstva: , , onda je .
Ako neki iskaz ima ove dvije osobine:
1. jetaaniskazza
2. Implikacija vrijedi za svaki prirodan broj
onda je iskaz taanzasveprirodnebrojeve.
Uprimjenama,akoelimodokazatidanekatvrdnja vrijedi za ,radimosljedee:
I. baza indukcije ( ,ili,openitije

:Provjerimo/pokaemodatvrdnja vrijedi za
(odnosno za

)
II. induktivna pretpostavka ( , odnosno

): Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za

svaki prirodan broj k
III. korak indukcije ( :Koristeiinduktivnupretpostavkupokaemodatvrdnja vrijedi i za
prirodan broj .
Tadapremaprincipumatematikeindukcijezakljuujemodatvrdnja vrijedi za , odnosno za svaki
,

.
28. Za svaki prirodan broj i za sve , vairelacija

koja se zove Newtonova binomna formula ili binomni razvoj, a koeficienti sa desne strane jednakosti nazivaju se
binomnim koeficientima.
29. Osnovna svojstva binomnih koeficienata su (za sve ,

, ):
a.

b.

c.

(ovo svojstvo se zove Pascalova jednakost)

Berina Cocalic
4


30. Dokaz Newtonove binomne formule izvestemometodommatematikeindukcijepo. Za lijeva strana
formule je izraz , a njena desna strana svodi se na izraz

, odnosno na binom , pa je za
tvrdnjaistinita.Pretpostavimosadadatvrdnjavaizaneki .Pomnoimosadatujednakostsa .
Dobijemo

Koristei jednakosti

tegrupiuipodvalanagornjesumeuzidentine
stepene, i primjenom Pascalove jednakosti dobijemo:

todokazujedaBinomnaformulavrijediizaeksponent .Pa,poprincipumatematikeindukcije
zakljuujemodatvrdnjavrijedizasvaki , i timejedokazzavren.


31. Neka je ,

i neka je preslikavanje

: dato formulom

. Tada, prema
principuindukcije,zakljuujemodapostojijedinstvenopreslikavanje: takvo da je
,

To preslikavanje zovemo funkcija faktorijel i oznaavamosa. Dakle, funkcija je potpuno
odreenasvojstvom , .Obinosefunkcija definira i za pomoujednakosti
.

32. Osnovne sredine su harmonijska, geometrijska, aritmetika i kvadratna sredina, i vrijedi , :

Berina Cocalic
5

33. Polje realnih brojeva je skup u kome su definirane dvije binarne operacije i (koje zovemo sabiranje i
mnoenje retrospektivno) i jedna binarna relacija (manje ili jednako) tako da vrijede aksiomi realnih brojeva:

asocijacijazasabiranjeimnoenje
, ,
, ,

komutacijazasabiranjeimnoenje
,
,

egzistencija nule i jedinice



egzistencija inverznih elemenata za sabiranje i
mnoenje

tranzitivnost i antisimetrija relacije
, ,
,

distribucijamnoenjapremasabiranju
, ,
, ,

kompatibilnost relacije premamnoenjuisabiranju
, ,
,
usporedivost
,

Aksiom neprekidnosti: Ako su A i B neprazni podskupovi skupa takvi da je za sve , , onda
postoji element , takav da je za sve , .
Elementi skupa zovu se realni brojevi.

34. Svojstva realnih brojeva izvedena iz aksioma su - Za sve , , , , vrijede svojstva:

za sve

35. Posljedice aksioma neprekidnosti su:
a. teorema o supremumu:Svakineprazanodozgoogranienpodskupskupa realnih brojeva ima supremum u
.
b. Arhimedov aksiom: Neka su dati brojevi , , . Tada postoji broj takav da je
c. Cantorov aksiom: Neka je za svaki dat segment

i neka povlai

,
tj.

. Tada je

odnosno preciznije, vrijedi

gdje je sup

, inf

.

36. Peano jepomousvojihteoremadaopotpunukarakterizacijuprirodnihbrojeva,takodaseskupprirodnih
brojeva moeidefiniratikaoneprazanskup koji zadovoljava te aksiome:
a. Definirano je preslikavanje : (tj. Postoji funkcija sa u )
b. Postoji barem jedan element u oznaavamogasa
c.
d. Ako je za neke , , onda je , tj. je bijekcija
e. Aksiom indukcije: Ako je podskup od , koji ima ova dva svojstva:
,
Onda je .
Berina Cocalic
6

37. Radi jednostavnije formulacije nekih svojstava/teorema u analizi se uvodi proireniprostor/skuprealnihbrojeva

. Po definiciji je

, , gdje su dvijemeusobnorazliitetake.Ureaj se proirujesa

na

stavljajui za svaki .

38. Za svaki realan broj definira se modul (apsolutna vrijednost) realnog broja formulom:





Iz toga neposredno slijedi da je ,
Iz svojstva relacije odmah slijedi da za svaki vrijede nejednakosti:
1.
2.
3.
4.
Apsolutna vrijednost, tj. Funkcija : ima svojstva:
1.
2. ,
3.
4. ,
5. ,
6. ,
7. ,

39. Sabiranjem nejednakosti
a.
b.
dobijemo nejednakost koja je ekvivalentna sa relacijom .
Dobijenu relaciju nazivamo nejednakost trougla iimavanuuloguumnogimdokazimauanaliziiunjenim
primjenama.
40. Neka su u skupu ureenihparovarealnihbrojevadvijeoperacije,kojeemooznaitisai i zvati
sabiranje odnosno mnoenje, definirane formulama:
, , , , , ,
, , , , , ,
Skup , : , u kome su definirane operacije + i kao u i zove se skup kompleksnih
brojeva,inajeeseoznaavasa , a njegovi elementi se zovu kompleksni brojevi.Najeeseoznaavaju
slovima z, w... .

41. Kompleksne brojeve kod kojih je prva komponenta jednaka 0, odnosno elemente , , zovemo
isto imaginarnim brojevima. Specijalno, element , zovemo imaginarna jedinica i oznaavamo sa i (ili j),
tj., po definiciji: , i.

42. Naosnovuiiaksiomazasabiranjeimnoenjeuskupu, lako se provjeri da je , ,polje. Pri tome je
kompleksni broj , neutralni element za sabiranje, , , , , jedininielement,dokje
,

za , ,.
Akoobratimopanjunakompleksnebrojeve, (skup tihbrojevaoznaimosa) kod kojih imaginarna
komponentanula,lakosezakljuujedaje polje u odnosu na operacije i u skupu , pa je polje , ,
podpolje polja , ,.
Slijedi da je preslikavanje : dato formulom , bijekcija za koju vrijedi

, pa se svako bijektivno preslikavanje : za koji vrijede ova dva

identiteta zovu izomorfizam polja , , i , ,.

43. Neka je , kompleksan broj. Tada za broj kaemodajekonjugovan/spregnut
kompleksan broj broju . Iz ove definicije slijedi da je i konjugovan broju. Otuda je (

, tj. operacija
konjugovanja (tj. preslikavanje koje svakom dodjeljuje involutivna. Operacija
konjugovanja ima svojstva:

, Im(z)

Berina Cocalic
7

44. , pridruujeseupravouglomsistemu taka, (slika broja , a broj afikstakeM.
Dakle,taku, identifikujemo sa tim brojem. Ravan nakojusu,naopisannainpreslikanikompleksni
brojevi naziva se kompleksna/Gaussova ravan. Realni brojevi , preslikavaju se na x-osu (te je zovemo
realnaosa,aistoimaginarnibrojevi , preslikavaju se na y-osu i zbog toga se zove imaginarna
osa.
Neka je M, takakojapredstavlja kompleksan broj , . Svaki mjerni broj orijentisanog
ugla ,

kojiiniradijus-vektor

sa osom , tj. svaki realan broj odreen pomoucos

zove se argument (arkus ili amplituda) kompleksnog broja i oznaavasesaArgzArcz,Ampz.Argument

broja koji zadovoljava uslov zove se glavna vrijednost agumenta broja ioznaavasesaargzarc
z, amp z).
Glavna vrijednost argumenta broja datajeusluajukadaseuzima arg sa:
arg

45. Izraz cos sin naziva se trigonometrijskim oblikom kompleksnog broja , a izraz

naziva se
eksponencijalnim oblikom kompleksnog broja . Relacija cos sin

naziva se Eulerova formula.

46. Realan nenegativan broj

zove se apsolutna vrijednost ili modul kompleksnog broja ,

ioznaavasesa, tj.

.Specijalno, ako je realan, tj. ako je , onda je

.
Grafikiiraunomlakosedobijedazasve

vainejednakost trougla

.
Osnovna svojstva modula kompleksnog broja su:
a. z b. c.

d.

e.

f.

47. Cauchy-Schwarzova nejednakost - Za svako

vrijedi:

48. Moivierova formula koristi se za stepenovanje kompleksnih brojeva (u trig. obliku), i glasi:

cos sin

cos n sinn
Formule za jednostavnije mnoenjeidijeljenjekompleksnihbrojeva date su sa:
a.

cosArg

Arg

sinArg

Arg

b.

cosArg

Arg

sinArg

Arg

49. Aritmetikejednakostizakorijene kojevaeuskupukompleksnihbrojevasu:

ako su
relativno prosti, definira se

, gdje je
najmanjizajednikisadralac
brojeva m i n, tj. , , a
su relativno prosti
Nevae:

,
, ,

50. Binomnajednaina:

a. za , u trigonometrijskom obliku cos sin itraeizabroj trigonometrijski oblik
cos sin nalazimo da je

( ).
Rjeenjajednainesudataformulama:

cos

sin

gdje je

aritmetikavrijednostkorijena.
b. za jednainaimajednorjeenje , a

ima svega jednu vrijednost .

Berina Cocalic
8

51. Zataku

kaemodajetakagomilanjaskupa akousvakojokolinitakeapostojibarjednataka
skupaArazliitaodsametake a.Takanagomilavanjaskupa moesedefiniratiikaotaka

uijoj
svakojokolinipostojibeskonanomnogotaakaskupaA.

52. Bolzano-Weoerstrassova teorema za skupove Svakibeskonaniogranieniskupu imabarjednutaku
gomilanja u . Svakibeskonaniskupu imabarjednutakugomilanjau

.

53. Konaniniz elemenata (nepraznog skupa) je svako preslikavanje (funkcija) : gdjejeMnekikonaan
podskup skupa . Beskonaniniz, tj. niz u (nepraznom) skupu X je svako preslikavanje : skupa prirodnih
brojeva u skup X. Vrijednost preslikavanjautaki zove se n-tilannizaiobinoseoznaava
sa

.Akojesprecifinazavisnost

od , onda se

naziva optilanniza.
Ako je X skup , onda dobijemo niz realnih brojeva (niz u , a ako je X skup , govorimo o nizu kompleksnih
brojeva. Ako je X skup nekih funkcija, onda je

funkcionalni niz (niz funkcija). Ako je X neki skup brojeva,

onda je niz : brojni/numerikiniz.

54. Pod okolinomtake,odnosnobroja

podrazumijevamo bilo koji interval podskupova kojisadri

otvoreni interval skupa kojemtatakapripada.Specijalno,svakiotvoreniintervalu kojisadritaku

zovemo okolinatake (u take

i oznaavamosa

ili

. Pri tome, za svaki okolinutake

datu sa

zovemo -okolinatake

.
Takeskupa

razliiteod i ,tj.svetakeskupa zovemo konanim, a take i beskonanim

takama skupa

.
Okoline (u

) taakau

se definiraju analogno kao i okoline (u taaka.Jedinoodstupanjejetose

take i neukljuujuseusopstveneokolinedakleposmatrajuseokolineu taakaiz

, i pod
njihovim okolinama se podrazumijevaju skupovi oblika:
, : , :

, : , :
Dva navedena skupa nazivamo beskonanim/neogranienimrazmacima.

55. Za niz

u kaemodajekonvergentan (u ) ako postoji broj takav da za svaki realan broj

postoji prirodan broj

takav da za sve prirodne brojeve veeod

vrijedi

.
U tom broj zovemograninavrijednost/limesniza

ipiemolim

(ili lim

; lim

.
Tadakaemodanizkonvergira ka a ili teikaa kad ipiemo

.
Usluajukadajelimesbeskonaan ili ,kaemodaniz

divergirauuemsmislu, a ako limes

nepostoji,tadakaemodaniz

divergirauiremsmislu.

56. Za niz

u kaemodajenula-niz ilibeskonanomalaveliinailiinfinitezimalauodnosuna kad

ako je lim

.

57. Osnovna svojstvagraninihvrijednostinizova u :
a. akonizimagraninuvrijednost,onajejednoznanoodreena
b. svakikonvergentannizjeogranien
c. jednakost lim

, gdje je vrijedi akko

,priemuje

) nula niz
d. zbir i razlika dva nula-niza su nula-nizovi
e. proizvodogranienognizainula-niza je nula-niz
f. vezaizmeualgebarskihoperacijauskupu igraninogprelaza neka su

konvergentni nizovi u
neka je lim

i lim

. Tada je:
i. lim

ii. lim

iii. lim

iv. lim

g. svojstva limesa koja su u vezi sa relacijom poretka u
i. ako je lim

i lim

i , onda je

,poevodnekog.Analognovaikada
se znak < zamijeni znakom >
ii. ako za svaki ilipoevodnekog

i nizovi

imajugraninuvrijednost, onda
je i lim

lim

.Analognovaikadaseznak zamijeni znakom .

iii. Teoremaodvaandara/policajcailiSendviteoremiliTeoremaoukljetenju:
Neka su

tri niza u takva da je:

za svaki ilipoevodnekogn
lim

lim

Tada je lim

Berina Cocalic
9

Dokaz:Pretpostavimo,suprotnotvrenju,danekiniz

imadvijegraninevrijednosti, koje su
konane.Nekaje

, Tada se okolinenesijeku,pajeoitonemoguedaiujednojiudrugojbudu
skorosvilanoviposmatranogniza

.Timejedokazzavren.

h. ako je lim

, onda je lim

58. Dokaimodajelim

. Neka je

. Tada je

za .Koristeisebinomnimrazvojem
u kom su svi sabirci pozitivni, dobijemo:

Otuda je

pa vrijedi

, odatle je lim

, tj. lim

.

59. Neka je : ,

niz prirodnih brojeva takav da je

, i neka je : niz
elemenata proizvoljnog skupa . Tada za niz : salanovima

kaemodajepodniz
/djelomininiz niza

.

60. Zataku

kaemodajetakagomilanjaniza

ako postoji podniz (

tognizakojiteikakad
.

61. Bolzano-Weierstrassova teorema za nizove
a. svakiograniennizrealnihbrojevaimabarjednutakugomilanjau
b. svakinizrealnihbrojevaimabarjednutakugomilanjau

.

62. Za niz

u kaemodajeCauchyjev ili fundamentalan ako za svaki postoji indeks

takav da je

imsuindei veiod

.
Cauchyjev niz ima svojstva:
a. svaki konvergentan niz je Cauchyjev
b. svakiCauchjevnizjeogranien
c. Ako Cauchyjev niz ima konvergentan podniz, on je i sam konvergentan
Kako vrijedi i obrat osobine a., vrijedi i Cauchyjev princip konvergencije: Svaki Cauchyjev niz u je konvergentan
u .

63. Za niz

u kaemodajeneopadajui ako je

za svaki , a da je strogorastuiako je

za svaki . Za niz

u kaemodajenerastui ako je

za svaki , a da je (strogo)
opadajuiako je

za svaki .etirinavedenatipanizanazivajusemonotoni nizovi.

64. Kriterij konvergencije monotonih nizova: Svaki monoton i ograniennizu je i konvergentan u . Stoga vrijedi
teorem konvergencije monotonih nizova:
a. neka je

neopadajuinizu. Tada

konvergira u

akkojeogranienodozgo
b. svakineopadajuinizu imagraninuvrijednostu
Analogne izjavevrijedeizanerastuenizove.

65. Dokaimodajeniz

realnihbrojevadefiniranoptimlanom

, , konvergentan. U tu
svrhudovoljnojedokazatidajeovajnizstrogorastuiiogranienodozgo.NaosnovuBernulijeve
nejednakosti, imamo (za svaki ):

tj.

odakle slijedi da je niz

strogorastui.
Dokaimodajeniz

ogranienodozgo.Za primjenom Newtonove formule imamo:

Berina Cocalic
10

Iz nejednakosti

, ,iformulezazbirprvihnlanovageometrijskognizadobijemo:

tj. niz

jeogranienodozgo.
Odavdje slijedi da niz

imakonanugraninuvrijednost.TugraninuvrijednostpremaEuleruzovemo
broj e (Eulerov broj). Dakle:
lim

,
Broj e je transcedentan,tj.nezadovoljavanikakvualgebarskujednainusracionalimkoeficientima.Imaveliki
znaajumatematikojanalizi,aestoiprirodnoseuzimazabazulogaritmaprirodni logaritam ln.

66. Neka je dat niz

u i neka je

za svaki . Beskonaanred ili,kraeredu jeureenpar

koji se sastoji od dva niza

, odnosno

su lanovireda, a

parcijalne sume reda. Niz

nazivamo nizom parcijalnih suma datogreda.Samredsekrae

oznaava:

ili

ili

.
Za

sekraekaedaje n-ti lanreda

, a ako je specifinazavisnost

od n, onda se

naziva optilan
reda

.

67. Neka je

niz u .Kaemodajeniz

sumabilan u ili da je red

konvergentan u ako je niz

parcijalih suma

reda

konvergentan u . Limes lim

se naziva suma reda

ioznaavasesa

.Ako red

nije konvergentan u ,kaesedajedivergentan.

Potreban uslov za konvergenciju reda (test n-toglana:Akojered

konvergentan, onda niz

njegovih
lanova konvergira ka nuli, tj. lim

.

68. Cauchjevoptikriterijumzakonvergencijuredova:Red

konvergira akko za svaki postoji

,
takav da iz

slijedi

.
Simboliki,

69. Ako je red

konvergentan, onda se lako vidi da je konvergentan i red

za svaki i vrijedi
jednakost

. Za sumu

kaesedajeostatak poslije p-toglana.

70. Za red

kaemodajepozitivan tj.dajeredsapozitivnim/nenegativnimlanovimaakoje

za svaki
,ilioptijeakopostojiprirodanbroj

takav da je

za svaki

.

71. Pozitivni red

je konvergentan akko je niz

njegovihparcijalnihsumaogranienodozgo.Primjenom
navedenog stava dokazuje se da je

, gdje je fiksan realan broj, konvergentan ako je , a divergentan

ako je . Ovaj red naziva se hiperharmonijski red. Ako je , dobijemo tzv. harmonijski red.

72. Za date redove

, red

naziva se njihovim zbirom, a red

razlikom tih redova.

73. Red

, ( , , naziva se geometrijskim redom. Parcijalna suma

tog reda predstavlja sumu prvih

klanovageometrijskeprogresijeidatajesa

, odnosno sa:

Za je lim

, pa tada geometrijski red

imakonanusumusdatusa lim

tj. konvergentan je. Ako je geometrijskireddivergiraitouodreenomsmislu za , a oscilira za
.

Berina Cocalic
11

74. Pretpostavimo da postoji prirodni broj

,takavdazalanovepozitivnihredova

vaenejednakosti

za sve

(ili nejednakosti

za svaki i za svaki ). Tada iz konvergencije reda

slijedi konvergencija reda

, a iz divergencije reda

slijedi divergencija reda

. Uovomsluaju
kaemodajered

majoranta reda

, a red

minoranta reda

.

75. Dalamberov kriterijum
Jaaformakriterija:Ako za pozitivni red

postoji

i , tako da je

za

, onda on
konvergira. Ako pak postoji

, tako da je

za n

, onda pozitivni red

divergira.
Slabija / granina forma kriterija: Nekazalanovepozitivnogreda

postoji

. Tada za
red

konvergira, a za on divergira. (Za ovajkriterijjeneodluiv.

Najjaa forma kriterija: Ako je

, onda pozitivni red

konvergira, a ako je

,
pozitivni red

divergira.

Dokaz:Iznejednakosti

, dobijemo:

,...,

.
Kako red

konvergira, to konvergira i red

. Dakle konvergira i red

.
Na osnovu potrebnog uslova za konvergenciju, ako je

za svaki

ondaoptilan

neteikanuli,
pa red

divergira.

Akoje

i .Oznaimosa . Tada postoji n

tako da je

za svaki

.Naosnovudokazanogdijelaovogstavadobijemodared

konvergira.
Ako je

tada je

poevodnekogn

pa tvrdnja opet slijedi iz prvog dijela stava.

Nekaje>0, takav da je . Tada postoji

takav da vrijedi:

Otuda je

, za svaki

, , . Kako red

konvergira, to konvergira i red

.

76. Koijev korijeni kriterijum
Ako za pozitivni red a

postoji n

i q , tako da je

q za n

n, onda on konvergira. Ako pak

postoji n

, tako da je

za n n

, onda pozitivni red a

divergira.
Neka postoji lim

l. Tada za l red a

konvergira, a za l on divergira.
Ako je lim

a

, onda pozitivni red a

konvergira, a ako jelim

a

, pozitivni red a

divergira.
Ako za pozitivni red a

vrijedi: lim

a

l, onda l a

konvergira, a za l a

.

77. Rabeov kriterijum
Ako,poeviodnekogn,vainejednakost

, odnosno

, onda red

konvergira, odnosno divergira. Ako je lim

, onda red konvergira, a divergira za r>1 i r<1.

78. Integralni kriterijum
Neka je nenegativnainerastuarealnafunkcijana, ( ) za neki a>0 i neka je

. Tada red


konvergira akko konvergira nesvojstveni integral

, tj. ovaj red i ovaj integral su

ekvikonvergentni.

79. Gaussov kriterijum
Pretpostavimo da se odnos

lanovareda

moenapisatiuobliku

tojeekvivalentnosarelacijom:

, ( ), gdje su , i (>1) konstante, a

je
ograniennizu. Tada:
a. za , odnosno red konvergira, odnosno divergira
b. za , , odnosno , red konvergira, odnosno divergira
c. za , red divergira



Berina Cocalic
12


80. Dirichletov kriterij
Neka je zadan red

(u inekasuzadovoljenisljedeiuslovi:
a. niz (

monotonoteinuli
b. niz (

) parcijalnih suma reda

jeogranien
Tada je red

konvergentan (u )

81. Primjenom Dirichtletovog kriterijuma dobije se Abelov kriterijum za konvergenciju redova u (redova sa
lanovimaproizvoljnogpredznaka,saoptimlanomoblika

):
Neka je zadan red

inekasuzadovoljenisljedeiuslovi:
a. niz (

) je monotoniogranien
b. red

je konvergentan
Tada je red

konvergentan.

82. Posmatrajmoposebnuvrsturedovasakonstantnimlanovimapromjenjivogznaka.
Red

gdje su realni brojevi

, svi istog znaka (odnosno red

sa osobinom da za svaki
vrijedi

)naziva se alternativnim redom.

83. Leibnizov kriterijum
Ako je

, i lim

, onda alternativni red

konvergira. Osim toga, stavi li

se

, onda je

, , . (vrijednost sume S alternativnog

reda nalazi se u intervalu susjedne parcijalne sume, tj.

ili

). Ostatak ovog reda ima

sumu

poapsolutnojvrijednostimanjuodprvogizostavljenoglana,tj.

te

.

84. Ako red

konvergira, onda i red

konvergira (u ). Ako red

konvergira,ondasekaedared

apsolutno konvergira.Zaredsekaedauslovno konvergira (da je semikonvergentan) ako konvergira, ali pri tom
ne konvergira apsolutno.

85. Neka je

niz realnih brojeva. Formalan izraz:

zove se beskonaniproizvod saoptimlanom

.
Proizvod

prvihnlanovatogproizvodajen-ti parcijalni proizvod.

Berina Cocalic
13

86. Svako preslikavanje : definirano na nekom podskupu X skupa realnih brojeva i sa vrijednostima iz
nekog podskupa Y skupa zove se realna funkcija jedna realne nezavisno promjenjive. Dakle, realna funkcija
realnepromjenjivejesvakaureenatrojka, , koja se sastoji od skupa , kojeg zovemo oblast
definiranosti, skupa , kojeg zovemo podrujevrijednosti, te nekog pravila pomoukojegsvakom
elementu pridruujemotanojedanelement kojiovisio.Pridruenielementzovesevrijednost
funkcije na elementu x i oznaavasesa.

87. Oblast definiranosti domen,definicionopodrujerealnefunkcijerealnepromjenjive oznaavamosa ili
, ili samo D ako se iz konteksta zna o kojoj se funkciji radi.
Akonijedrugaijenaznaenoreeno,pod (prirodnim) domenom realne funkcije realne promjenjive date
analitikimizrazom obinosepodrazumijevamaksimalanusmisluinkluzijepodskupskupa koji taj
izrazdoputa,tj.domen funkcije zadaneanalitikimizrazom zadan je formulom:
deiniranoimasmisla
Podrujevrijednosti(kodomen) realne funkcije estooznaavamosaK,dokskup
(skup vrijednosti funkcije, rang funkcije) : oznaavamosa.

88. Neka je : realnafunkcijajednerealnepromjenjive.Tadaseskupsvihonihtaaka,

kod kojih je
i naziva grafikom ili grafom funkcije .Oznaavamogasa. prema tome, po definiciji je:
,

.

89. Neka su date realne funkcije jedne realne promjenjive, tj. preslikavanja kod kojih su domeni D i kodomeni K
podskupovi skupa ,papiemo: . za takve dvije funkcije definiramo:
a. zbir : funkcije i funkcije :
b. razlika : funkcije i funkcije :
c. proizvod : funkcije i funkcije :
d. kolinik

funkcije i funkcije :

:

90. Za skup kaemodajesimetrian uodnosunanultutakutj.takuakozasvaki broj takoer
pripada skupu .Kaemodajefunkcija: K , definirananasimetrinomskupu, parna ako je
za svaki , a neparna ako je za svaki .

91. Kaemodajefunkcija: periodinaakopostojibroj (koji se naziva periodom funkcije ), takav
davai:
a.
b.
Najmanji pozitivan broj p (ako postoji) za koji su ispunjeni uslovi a., i b. naziva se osnovni (temeljni) period
funkcije iobinoseoznaavasa.

92. Neka je . Za funkciju : K kaemodaje:
a. neopadajuanaskupu ako

b. rastuanaskupu ako

c. nerastuanaskupu ako

d. opadajuanaskupu ako

Za funkciju koja zadovoljava bilo koji od uslova a-d kaemodajemonotona, a za funkciju koja zadovoljava
uslov b. ili uslov d. da je strogo monotona na skupu E.

93. Osnovne elementarne funkcije realnepromjenjivesukonstanteiidentika funkcija) eksponencijalne i
logaritamske funkcije, stepene funkcije, trigonometrijske funkcije i inverzne trigonometrijske funkcije.

94. Stepensarealnimizloiocemeksponentom i osnovom (bazom) a, (a>1), je izraz

definiran sa

sup inf . Funkcija

zove se eksponencijalna funkcija sa osnovom (bazom) a.

95. Inverzna funkcija

: , funkcije : , date sa

, tj. funkcije
ep

naziva se logaritamska funkcija sa osnovom bazomaioznaavasimbolomlog

. Pri
tome log

zovemo logaritam broja x po bazi a. Dakle log

.
Logaritamsku funkciju, ili logaritam sa osnovom a=e zovemo prirodni logaritam ioznaavamogasaln:

.

96. Cauchyjeva teorema o egzistenciji limesa funkcije: Zaegzistencijukonanevrijednostifunkcije: K
, utaki

kojajetakagomilanjaskupaD,alimunemorapripadatipotrebnojeidovoljnodaza
svaki postojiokolinaUtakea tako da vrijedi

Berina Cocalic
14


97. Neka je : K , neopadajuafunkcijainekasu inf i sup takegomilanjaskupaD.Tada
postoje lim

i lim

. Da bi limes lim

bio konaan potrebno je i dovoljno da funkcija na

skupu budeogranienaodozdo,aanalognovaiizafunkcijulim

.

98. Kaemodajefunkcija beskonanomala u odnosu na funkciju kad iliutaki , odnosno u okolini
takeaipiemo: . ( je malo od akopostojitakvaokolinatake da je
za svaki

gdje je beskonanomalafunkcijakad , tj. lim

.
AkopostojiUokolinatake i funkcija kojajeogranienana

za svaki

,piemo
(f(x) je veliko O od ). Ako je istovremeno
kaemo da su funkcije f i g istog reda.
NekapostojiokolinaUtakeaifunkcija, takve da je lim

i za svaki

. Tada
kaemodasefunkcija asimptotskiponaa kao funkcija kada (tj. i su ekvivalentne funkcije kad
ipiemo ( je ekvivalentno sa g(x) kada .

99. Neka su , podskupovi od i: K funkcija.Kaemodajefunkcija neprekidna (neprekinuta,
kontinuiranautaki

ako za svaku okolinuVtake

uKpostojiokolinaUtake

u D takva da je
.Uprotivnomsluajukaemodaje prekidna prekinuta,nekontinuiranautaki

,izataku

kae
se da je takaprekida takadiskonitnuitetafunkcije.
Kaesedajeutaki

:
a. prekid prve vrste funkcije akopostojekonanegraninevrijednosti

,priemusezahtijeva
postojanje samo prvog (odnosno samo drugog) od tih limesa ako je

samo lijeva (odnosno samo desna)

takagomilanjaskupaDspecijalno,kaesedajetakavprekidotklonjivakojejo

, tj. ako
postojikonaanlim

b. prekid druge vrste funkcije akonijeprvevrstetj.akobarjednaodgraninihvrijednosti

nepostojiilijebeskonana
Kaesedajeutaki

:
a. otklonjiv prekid funkcije akopostojikonanagraninavrijednostlim

b. pol funkcije akopostojibeskonanagraninavrijednostlim

c. esencijalni prekid funkcije akograninavrijednostlim

ne postoji
i. esencijalni prekid I vrste :Akopostojekonanegraninevrijednostilim

i lim

ii. esencijalni prekid II vrste: Ako nije esencijalni prekid I vrste

100. Svakatakagomilanja

domena funkcije : K, naziva se singularnataka/singularitet

funkcije ako

.
a. akopostojikonaanlim

ondasetaka

naziva singularnomtakom funkcije koja se moe

otkloniti.
b. ako je lim

ondasetaka

naziva pol funkcije

c. akograninavrijednostfunkcije utaki

nepostoji,ondasesingularnataka

naziva esencijalnim
singularitetom funkcije , i to:
i. singularitetIvrsteakopostojekonanilim

i lim

ii. singularitet II vrste ako nije singularitet prve vrste

101. Svako svojstvo neprekidne funkcije koje je u vezi sa ponaanjemtefunkcijeunekojokolininjenetake
neprekidnosti nazivamo lokalno svojstvo (neprekidne funkcije).
a. Neka je funkcija : K, neprekidnautaki

. Tada:
i. postoji takva okolina

take

da je ogranienana

tj. postoje realni brojevi i takvi da

ii. ako je

postoji takva okolina

take

da je istog znaka kao

za svaki

;
zapravo postoji takav da

odnosno

b. Pravilaoaritmetikimoperacijamasaneprekidnimfunkcijama: Neka su na skupu definirane realne
funkcije , i neka je svaka od funkcija , neprekidnautaki

. Tada su i funkcije , ( ,
,

(uz dodatnu pretpostavku

) i neprekidneutaki

.
c. Pravilooneprekidnostisloenefunkcije: Neka je realna funkcija definirana na skupu i neka je
realna funkcija definirana na skupu kojasadrisliku funkcije tako da je kompozicija
definirana. Ako je funkcija neprekidnautaki

i funkcija neprekidnautaki , ondajesloena

Berina Cocalic
15

funkcija .Neprekidnautaki

.Krae kompozicijadvijeneprekidnefunkcijejetakoer
neprekidna funkcija.

102. Za funkciju : K , kaemodajeneprekidnanaskupu ako je ona neprekidna u svakoj
taki

iz S. Skup svih funkcija : K , kojesuneprekidnenaskupuDoznaavatemosa.

a. Prva Weierstrassova teorema o neprekidnim funkcijama na segmentu: Ako je realna funkcija
neprekidna na segmentu , , onda je ona na tom segmentu i ograniena
b. Druga Weierstrassova teorema o neprekidnim funkcijama na segmentu: Ako je realna funkcija
neprekidna na segmentu , ,onanatomsegmentupostiesvojinfimumisupremum,tj.postoje
brojevi , itake

, takvi da je za svaki , ,

.
c. Bolzanova teorema: Neka je realna i na segmentu , neprekidna funkcija. Ako na rubvima
toga segmenta ima suprotne predznake, tj. ako je , onda postoji bar jednataka ,
takva da je .
d. Bolzano-Cauchjevateoremaomeuvrijednostima: Neka je realna i na segmentu , neprekidna
funkcija. Ako su

dvijetaketogsegmentatakvedaje

, onda za ma koji realan broj C

izmeu

postojibarjednatakacizmeu

takva da je , tj. neprekidna

funkcijanasegmentuprimasvakumeuvrijednost.
e. Cantorova teorema: Ako je : , (, , ) neprekidna funkcija na segmentu , , onda
je ona i uniformno neprekidna na tom segmentu.

103. Elementarnerealnefunkcijejednerealnepromjenjivesusveonefunkcijekojeinenajmanjuklasu realnih
funkcijajednerealnepromjenjivesasljedeimsvojstvima:
a. Ako je iz , tj. ako je f osnovna elementarna funkcija, onda je iz
b. Ako su , iz , onda su i , ,

iz priemusutefunkcijedefiniranenazajednikomdijeludomena
funkcija i , s tim da za funkciju

iskljuujutakezakoje je
c. ako su : , : dvije funkcije takve da je i f, g iz , onda je i funkcija : iz
Svaka elementarna funkcija je neprekidna gdje je definisana.
o Funkcija cos

je elementarna funkcija, jer se dobije kao kompozicija osnovnih
elementarnih funkcija: logaritamske funkcije, inverzne trigonometrijske funkcije, eksponencijalne
funkcije i trigonometrijske funkcije. Primjeri funkcija koje nisu elementarne su: Dirichletova funkcija ,
, ...

104. Svako preslikavanje : , gdje je i , a , ,) polje kompleksnih brojeva, zove se
kompleksna funkcija kompleksne promjenjive. Ako je pak i , onda za : kaemoadaje
kompleksna funkcija realne promjenjive.
PolazeiodEuleroveformulecos sin

(, , i imaginarnajedinica,moesedefinirati
eksponencijalna funkcija u kompleksnom domenu:
cos sin

a. kompleksna eksponencijalna funkcija

b. kompleksne trigonometrijske funkcije hiperbolikefunkcije sin i cos definiraju se
jednakostima sin

, cos

c. kompleksna logaritamska funkcija -

,vieznanafunkcija: Log log k, , a njena

glavna vrijednost log log , , gdje je log logaritam u realnom domenu.

Berina Cocalic
16

105. Neka je na otvorenom intervalu , definirana realna funkcija jedne realne promjenjive. neka je

proizvoljnafiksiranatakaizJ.Oznaimosa takav realan broj da

. Broj

(0) nazivamopriratajfunkcije utaki0 kojiodgovarapriratajuargumenta.tadamoemo

formiratikolinik

Pustimo sada da teinuli.Akosepritomedesidakolinikteikonanombroju,ondatajbrojnazivamo
izvodom ili derivacijom funkcije utaki

poargumentu.Uovomsluajukaesedafunkcija ima
(konaanprviizvod utaki

. Izvod funkcije utaki

akopostojioznaavamosa. Dakle, po
definiciji je

lim

.
Funkciju takoernazivamoizvodomiliderivacijomfunkcijef, ili izvodnom funkcijom.

106. Fizikalna interpretacija izvoda: Neka je bilokojaveliinakojazavisiodnezavisnopromjenjive. tada
izvod oznaavabrzinukojomsemijenjaveliina uodnosunapromjenuveliine.
Broj

nazivaseprosjenombrzinommaterijalnetakeuvremenskomintervaluod

do

.
prosjenabrzinaokretanjunaematerijalnetakedajesljedeuinformaciju.Onapokazujekojombrzinomtreba
jednolikodasekreematerijalnatakadabiodmomenta

do

prelaput

. No,
ta brzina ne daje informaciju o tome kakvo je bilo stanje kretanja u pojedinim momentima

. Zbog toga
je prirodno pustiti da itraitilimes.

lim

Ovajlimesnazivasetrenutnombrzinomnaematerijalnetakeumomentu

. S druge strane, mi znamo da je

ovaj limes jednak

, odnosno izvodu funkcije utaki

.
Dakle, brzina materijalnetakesedefinira kao izvod puta po vremenu.

107. Graninevrijednosti
a.

lim

lim

b.

lim

lim

ako postoje, nazivaju se lijevim i desnim izvodom funkcije utaki

. Lijevi i desni izvod nazivamo

jednostranim izvodom.

108. Za funkciju : , kaemodautaki

jetakagomilanja skupa D) ima beskonaan

izvod koji je jednak (ili ako je lim

= (ili lim

=).

109. Da bi funkcija bila diferencijabilna utaki

, potrebno je i dovoljno da postoji

, tj. da funkcija ima

konaanizvod

.Skupsvihtaaka u kojima funkcija imakonaanizvodinidomen funkcije

.
110.
Dokaz:
- Dokaimodajeuslovpotreban.Izpretpostavkedajefunkcija diferencijabilnautaki

imamo:
o

Za svaki i

.Izovejednakosti,prelaskomnagraninuvrijednost

dobijemo:
lim

pa je ovim potreban uslov dokazan.

- Dovoljan uslov slijedi iz prethodnog dokaza.

111. Osnovna pravila diferenciranja: Ako su funkcije i oblika : (E diferencijabilneutaki ,
onda su funkcije , ,

, diferencijabilneutakiipritome vaejednakosti:
a.

b.

, gdje je c proizvoljna konstanta

c.

d.

Berina Cocalic
17

112. Neka je funkcija neprekidna, strogo monotona na intervalu , kojaimaizvodrazliitodnuleutaki

, . Tada inverzna funkcija

ima izvod utaki

, koji je jednak

, tj.

.

Dokaz: Neka su ispunjeni uslovi teoreme. Tada, kako znamo, postoji inverzna funkcija

koja je
neprekidna i strogo monotona na intervalu

, pa je

za

. Kako je po pretpostavci
funkcija diferencijabilnautaki

, to je

,
priemujelim

.
Iz posljednje jednakosti slijedi da je

, jer za je
, a za

je

,priemujelim

Iz posljednje jednakosti imamo da je

za

.
Prelaskomnagraninuvrijednostza

dobijemo da je

tojeitrebalodokazati.

113. Neka je funkcija definirana na intervalu , , a funkcija definirana na intervalu

koji je
sadranu, . Ako je funkcija diferencijabilnautaki

iz intervala , , a funkcija diferencijabilna u

taki

, onda je i sloenafunkcija diferencijabilnautaki

, i njen izvod je jednak

.

114. Izvod n-tog reda funkcije kojegoznaavamosa

ili sa

.Njegovavrijednostutaki

E je vrijednost
izvoda (prvog izvoda) funkcije

utaki

.

115. Ako funkcija oblika : (E diferencijabilnautaki

, onda se izraz

, preciznije, funkcija

, odnosno linearna funkcija po x:

naziva se diferencijalom funkcije utaki

i
oznaavasesa:
a.

b. ,

Diferencijal funkcije utaki

geometrijski predstavlja prirast funkcije utaki

, tj. prirast ordinate tangente

utaki

na grafik funkcije .

116. Diferencijalsloene funkcije jednakjeproizvoduizvodatefunkcijepomeuargumentuidiferencijala
meuargumenta.

117. Ako je argument funkcije direktnanezavisnopromjenljiva,anemeuargument,ondaseuzimapo
dogovoru da je diferencijal argumenta jednak njegovomprirataju,tj. .Usvajajuiovajdogovor
jednakost vaiuvijekbezobziradalije direktno nezavisno promjenljiva ili
meuargument.Naprijedkazanopredstavljainvarijantnost forme diferencijala (prvog reda).

118. Diferencijal n-tog reda funkcije utaki

, koji odgovara po vrijedosti definira se kao diferencijal

funkcije

uposmatranojtaki

ioznaavasesa

. Slijedi da je

za . Svojstvo invarijantnosti forme diferencijala viegredauoptemsluajunijeouvano.

119. Fermantov stav: Neka funkcija : , , , ,imalokalnimaksimumlokalniminimumutaki

, i neka ona imautojtakikakodesnitakoilijeviizvod.Tadaje

). Ako je pri tome funkcija diferencijabilnautaki

, onda je

.

120. Darbouxov stav: Neka je funkcija : , , , , neprekidna na segmentu , i neka ima u svakoj
takiintervala, konaanilibeskonaanizvod.Tadaizvod uzimasvevrijednostikojesuizmeu

za koje pretpostavljamo da takoerpostoje.

121. Rolleov stav: Neka je funkcija : , , , , neprekidna na segmentu , inekaimausvakojtaki
intervala , konaanilibeskonaanizvodi ,ondapostojibarjednataka iz intervala ,
takva da je .

Dokaz: Ako je . za , ,ondajetanostRolleoveteoremeoigledna.Nekafunkcija na
segmentu , uzimavrijednostirazliiteod,npr.veeod pa i od ,ondapostojitaka iz
Berina Cocalic
18

intervala , takva da je sup za , .Kakoutaki funkcija ima lokalni maksimum, to
prema Fermantovoj teoremi imamo , pa je Rolleov stav dokazan.

122. Lagrangeov stav: Neka je funkcija : , , , , neprekidna na segmentu , i neka ima u svakoj
takiintervala, konaanilibeskonaanizvod,ondapostojibarjednataka iz intervala , takva da je
.

Dokaz:Definirajmo na segmentu , funkciju formulom , gdje je . . Odredimo
tako da bude . Iz ovog uslova dobijemo da je:

pa je

Funkcija na segmentu , zadovoljava uslove Rolleove teoreme, pa postojibarjednataka iz intervala
, takva da je

, tj.

ili

.

123. Posljedice Lagrangeove teoreme:
a. Ako funkcija imaizvodkonaanilibeskonaanusvakojtakirazmaka , , onda za proizvoljne

, ,

,vaijednakost:

, gdje je brojizmeu

.
b. Ako funkcija : , zadovoljava uslove Lagrangeove teoreme i pri tome je
i. sup za ,
ii. inf za ,
ondavaenejednakosti

.
c. Ako je funkcija neprekidna na razmaku , i ima izvod jednak nuli na tom razmaku, onda je
. na tom razmaku.

124. L'Hospitalovo pravilo: Neka su i realnefunkcijekojezadovoljavajusljedeeuslove:
a. jedan od ova dva:
i. lim

lim

ii. lim

(ili i lim

(ili
b. i su definirane i neprekidne u nekoj okolini

take

osim,moda,utaki

c. postojekonaniilibeskonaniizvodi i za svaki

,osim,moda,za

d. bar jedan od izvoda i jerazliitodnulezasvaki za svaki

,osim,modaza

e. postoji lim

. Tada postoji i lim

ivaijednakost lim

lim

125. Neka realna funkcija jednerealnepromjenjiveutaki , imakonaann-ti izvod

.Oznaimosa

razlikuizmeufunkcije iodgovarajuegTaylorovog polinoma

n-togstepenautakia,tj.

. Tada je

, ili:

tozovemo Taylorova formula funkcije utakiaodnosnouokolinitakea,priemuje

njen
ostatak.
Taylorova formula sa ostatkom u Peanovom obliku (

),( ) :

+(

),( )
Taylorova formula sa ostatkom u Lagrangeovom obliku (

Taylorova formula sa ostatkom u Cauchyjevom obliku

Formula koja se dobije iz Taylorove formule za

ivrijediunekojokolinitakenazivaseMaclaurinova formula sa ostatkom

:
a.

, u Lagrangeovom obliku
b.

u Cauchyjevom obliku
Berina Cocalic
19

126. Globalne ekstremne vrijednosti: Da bi funkcija , koja ima konaanilibeskonaanizvodurazmaku
, , ,bilastrogorastuaodnosnostrogoopadajuautomrazmaku,potrebnojeidovoljnodazasvaki
, vrijedi

(odnosno

,priemurelacija

nemoebitiispunjena ni u kom
razmaku , , kojijesadranu, .

127. Lokalna ekstremne vrijednosti: Neka je neprekidna u nekoj okolini takecidiferencijabilnau. tada
jeutakiclokalni ekstrem funkcije ako mijenja znak kada x prolazi kroz c. Ako ne mijenja znak
kadaprolazikrozc,ondautakicfunkcija nema ekstremnu vrijednost. Pri tom:
a. ako je

za , i

za , ,ondajeutakicstrogilokalni
minimum
b. ako je

za , i

za , ,ondajeutakicstrogilokalni
maksimum

128. Bez izvoda: Funkcija : , naziva se konveksnom ako za proizvoljne

, vai:

gdje je

. Ako za

umjesto vai
znak , za funkciju kaesedajestrogo konveksna. Ukoliko umjesto znaka vrijedi znak (odnosno , za
funkciju kaesedajekonkavna (odnosno strogo konkavna).

Sa prvim izvodom: Neka je funkcija : , diferencijabilna. Da bi bila konveksna (strogo konveksna) u
, , potrebno je i dovoljno da je neopadajuastrogorasteu, .
Saizvodomviegreda: Neka funkcija : , imausvakojtaki , drugi izvod. Da fi bila
konveksna (konkavna) na , , potrebno je i dovoljno da bude ( ) za , .

129. Neka je funkcija definirana u nekoj okolini take

i diferencijabilna u . Neka je, dalje, neprekidna

utaki

injengrafikutojtakiimatangentu.Taka

naziva se prevojnomtakom krive ako

je funkcija strogo konveksna (konkavna) u skupu

i strogo konkavna (konveksna) u skupu

. Ako kriva imaprevojnutaku

i funkcija ima neprekidan drugi izvod u

taki

, onda je

.

130. Akoprviizvodposmatranefunkcijenepostojiunekojtakinjenogdomena, trebaizraunatiakopostoje
lijeviidesniprviizvodutojtaki,kaoilijevuidesnugraninuvrijednostprvogizvodatefunkcijeusvakojod
eventualnihnjenihsingularnihtaaka,dabiseustanoviougaopodkojimgrafikzadanefunkcije"ulazi"i "izlazi"
iztetake.Usluajukadaje

,priemusu

konani,taka

naziva se
uglovna (ili ugaonataka ili prelomnataka,dokusluajukadaje

i bar jedan od izvoda

jebeskonaanzataku

kaemodajepovratnataka(ili iljak) grafika funkcije

razlikujusejednostraniidvostraniiljci.Zaovakvetakekaesejoidasupicevi grafika funkcije . Lijevi
izvod

predstavlja koeficijent pravca lijeve tangente (odnosno lijeve polutangente), a desni izvod

koeficijent pravca desne tangente (odnosno desne polutangente, ako se umjestoodgovarajuepraveposmatra
odgovarajuapoluprava.KaorezultatispitivanjatokafunkcijetrebanacrtatigrafikuDekartovom
pravouglomkoordinatnomsistemunakomesunaznaenesvekarakteristine kritinetakeiasimptote (sve
koje postoje).

131. Neka funkcije i preslikavaju razmak , u skup . Ako je funkcija diferencijalna na razmaku i ako
je

za ,ondakaemodajefunkcija tana/striktnaprimitivnafunkcija funkcije na

razmaku , . Ako je tanaprimitivnafunkcijafunkcije na razmaku , .,ondasvakadrugatana
primitivna funkcija funkcije na razmaku , . ima oblik , gdje je realna konstanta, tj. .

Berina Cocalic
20

132. Funkcija : , naziva se primitivna funkcija funkcije : , , nakonanomili
beskonanomrazmaku, ako je funkcija neprekidna na razmaku , i ima izvof koji je jednak
funkciji na razmaku , ,osim,moda,naprebrojivomskuputaakaizrazmaka, . Neka funkcija F oblika
na razmaku , . Tada se familija: :, podudara sa
familijom funkcija : .
Neka funkcija f oblika : , , ima na razmaku , primitivnu funkciju. Tada se
neodreenimintegralom funkcije f na razmaku , naziva skup
:, svih njenih primitivnih funkcija na razmaku , .
Neodreeniintegralfunkcijefnarazmaku, oznaavasesimbolom . proizvod nazive se
podintegralni izraz, a funkcija podintegralna funkcija.

133. Osnovnasvojstvaneodreenihintegrala:
a. Izvodneodreenogintegralafunkcijefoblika: , , postojiusvakojtaki ,
saiskljuenjemmodaprebrojivogskupataakaiztograzmakaipritomevaijednakost

b. Diferencijalneodreenogintegralafuncijefoblika: , , postojiusvakojtaki
, saiskljuenjemmodaprebrojivogskupataakaiztograzmakaipritomevaijednakost

c. Ako je F diferencijabilna funkcija na razmaku , ,ondavaijednakost:

d. Neka funkcije f i g oblika , , retrosprektivno imaju funkcije

kaotane
primitivne funkcije na razmaku , . tada funkcija

ima na razmaku , primitivnu funkciju

ipritomevaijednakost:

priemusu

proizvoljnerealnekonstanteodkojihjebarjednarazliita od nule.

134. etiriosnovna pravila integriranja:
a. Ako je

, onda je , gdje je proizvoljna realna konstanta,

b. , gdje je konstanta
c.
d. Ako je i , onda je . Specijalno za

,

135. Pri integriranjupredhodnimsvoenjemna oblik diferencijala koristimosljedeetransformacijediferencijala:
a.

,
b.

c.

, ( ,
Natajnainzadaniintegralsvedemonaoblik:
,

136. Neka treba izraunatiintegral.Akopomouzamjene dobijemo jednakost
,lahkoseraunaintegral , i onda vrijedi jednakost

gdje je C proizvoljna realna konstanta, i dobijebnu formulu nazivamo formula zamjene promjenjive u
neodreenomintegralu.

137. Neka su funkcije i oblika , , neprekidne funkcije na razmaku , i diferencijabilne
usvakojtakutograzmakaosimmodautakamaprebrojivogskupataakaizrazmaka, . Tada su funkcije
i primitivnefunkcijenekihfunkcijakojeemoobiljeitisa i na razmaku , . Otuda slijedi da je funkcija
, kao proizvod neprekidnih funkcija, neprekidna i ima izvod izvod na razmaku , ,osimmodana
prebrojivomskuputaaka , ,ipritomevaijednakost:

,
, .
Tako je funkcija primitivna funkcija funkcije + na razmaku , ,pa je

, ,
Berina Cocalic
21

Polazeiodtogadafunkcije i imajuprimitivnefunkcijeikoristeisvojstvodajeintegralzbirajednak
zbiru integrala, posljednjujednakostmoemonapisatiuobliku

kojavaiza , ,priemusekonstantaCnepieeksplicitnovesepodrazumijevadajesadranau
integralu

.
Posljednja jednakost naziva se formulom za parcijalnu integraciju.

138. Zaogranienufunkciju: , (, , kaemodajeintegrabilnapoRiemannuna
segmentu , ako je

. Tada se broj

naziva odreeni
(Riemannov) integral funkcije f na segmentu , ,ipiese

,priemusua,odnosnobdonja,odnosno
gornja granica integrala.

139. Kriterij integrabilnosti funkcije:Dabiogranienafunkcija: , (, , ) bila integrabilna
na segmentu , , potrebno je i dovoljno da za svaki postoji takva podjela segmenta , da je:

140. Prvateoremaosrednjojvrijednostiodreenogintegrala: Neka su , , i (ili ) za
svaki , , te neka je inf
,
,
,
. Tada postoji broj , , takav da je

(1).

Dokaz:Bezumanjenjaoptostimoemopretpostavitidaje funkcija g nenegativna (na , ). Tada iz
za svaki , slijedi za svaki , . Kako je
, , to se integrisanjem dobije

Iz pretpostavke da je na , imamo da je

,Posmatrajmosluajeve:
I. Ako je , onda iz nejednakosti (1') slijedi da je

, pa relacija (1) vrijedi za

svaki iz segmenta , .
II. Ako je onda iz nejednakosti (1') slijedi

pa se za broj u relaciji (1)

moeuzetidaje

,toje i trebalo dokazati.

141. Osobineintegrabilnihfunkcijaiodreenihintegrala
a. Ako je , , , , i : , , onda je , .
b. Ako je , i proizvoljan realni koeficient, onda je i , ipritomevaijednakost:

.
c. Ako je

, , onda je

, ,ipritomevaijednakost

d. Ako je , , tada je i , ,

, , uz uslov za svaki , i

,
e. Ako je , , onda njena restrikcija na proizvoljni segment , , jetakoerintegrabilna
funkcija na segmentu , .
f. Ako su , , , onda je ,
g. Neka su , , proizvoljni realni brojevi koji predstavljaju krajeve triju segmenata. Ako je funkcija
integrabilnananajveemodtihsegmenata,tadavrijedisvojstvoaditivnosti:

142. Osnovne osobine integrabilnih funkcija koje su zadane nejednakostima
a. Ako su , , i za svaki , , onda je

b. Ako je , i za svaki , , funkcija nijeidentikijednakanulinasegmentu, i
bar u jednojtaki

, u kojoj je neprekidna je

, onda je

c. Ako je , i za svaki , , onda je

d. Ako je , , ,ondavai:

sup
,

Berina Cocalic
22

e. Nejednakost Bunjakovskog: Ako su , , ,ondavai:

143. Definiimofunkciju iz u formulom

ijejedefinicionopodrujeskup kako
veihod tako i manjih od za koje funkcija integrabilna na segmentu , ili na segmentu , . Prema tome
funkcija predstavlja funkcijugornjegraniceodreenogintegrala.

144. Prva fundamentalnateoremaintegralnograuna: Ako je , , onda je funkcija

za
diferencijalnafunkcijausvakojtaki , u kojoj je funkcija neprekidna,ipritomvai

utojtaki.

Posljedica:
I. Ako je : , , , neprekidna funkcija, onda ona na segmentu , imatanu
primitivnu funkciju priemuje

za svaki , ifamilijusvihtanihprimitivnih
funkcija funkcije predstavlja skup : .
II. Ako je , iskupsvihtaakaprekidafunkcije najvieprebrojiv,ondafunkcija definirana sa

za svaki , predstavlja primitivnu funkciju funkcije na segmentu , , a

familiju svih primitivnih funkcija funkcije funkcije na , predstavlja skup : .

145. Druga fundamentalnateoremaintegralnograuna: Ako je , iskuptaakaprekidafunkcije je
najvieprebrojivskup,afunkcija proizvoljna primitivna funkcija funkcije na segmentu , ,ondavai
formula

.
a. Dokaz: Neka je proizvoljna primitivna funkcija funkcije na segmentu , . Znamo da je

,priemuje proizvoljna realna konstanta. Kako je , za svaki , vai

jednakost

. Odavdje, za dobijemo da je

, pa je
dokazzavren.
b. Vanost: Primijetimo da Newton Leibnizovaformulapredstavljavezuizmeuodreenogi
neodreenogintegralaionajeodvelikogznaaja,jerizraunavanjeodreenogintegrala svodi se na
izraunavanjeneodreenogintegralatojemnogopraktinijenegopodefinicijipomoulimesa
integralnesume,odnosnopomoudonjegigornjegintegrala.No,postojefunkcijekojesunanekom
segmentu integrabilne (u Riemannovom smislu,alinatomsegmentuninanjegovojunutranjosti
nemajutanuprimitivnufunkciju,niti,pak,primitivnufunkciju.

146. Osnovna formula integralnograuna: Ako je , iskuptaaka prekida funkcije jenajvieprebrojiv
skup, a funkcija proizvoljna primitivna funkcija funkcije na segmentu , ,ondavaiformula (Newton-
Leibnizova formula):

Taformulavaiiusluaju ,kaoiusluaju (promjenom mjesta a i b mijenja se istovremeno znak obje
strane jednakosti).
Dokaz: Neka je proizvoljna primitivna funkcija funkcije na segmentu , . Tada prema drugoj posljedici
prve fundamentalne teoreme integralnog raunaimamodaje

, gdje je C proizvoljna realna

konstanta. Kako je , to za svaki , vaijednakost

. Odavde, za
dobijemo da je

,tojeitrebalodokazati.

147. Neka je , , , , , , , , i neka izvod postoji na
segmentu , osim, moda,najvienaprebrojivomskuputaakatogasegmentai , .Tadavai
formula zamjene promjenjive:

,priemujesa

oznaenizvodfunkcije u onim
takamasegmenta, u kojima on postoji.

148. Neka su funkcije , , ,priemusufunkcije i diferencijabilneusvakojtakisegmena,
osim,moda,najvienaprebrojivomskuputaakatogasegmenta,teneka i predstavljaju funkcije koje
pripadaju klasi , ,priemusimboli i predstavljaju izvode funkcija i restrospektivno, u onim
takama ukojimaonipostoje.Tadavaiformula za parcijalnu integraciju:

.
Berina Cocalic
23


149. Neka je funkcija definirana na polusegmentu , i neka je integrabilna (u Riemannovom smislu)
na nekom segmentu , .Akopostojigraninavrijednostlim

,ondatugraninuvrijednost
nazivamo nesvojstveni integral prve vrste funkcije na polusegmentu ioznaavamosa

. Ako
lim

postojiikonaanje,kaemodajefunkcija integrabilna u nesvojstvenom smislu na skupu , i

da nesvojstveni integral konvergira.

150. Neka je , priemujebsingularnatakainekajefunkcija: integrabilna na
proizvoljnom segmentu , . Ako postoji limes lim

, on se naziva nesvojstvenim integralom

druge vrste funkcije fnapolusegmentuJioznaavasesa

. Ako lim

postojiikonaan
je,kaemoda nesvojstveni integral konvergira.

151. Cauchjevoptikriterijumkonvergencijeintegrala: Da bi nesvojstveni integral

koji ima singularitet

utaki ( konvergirao, potrebno je i dovoljno da za svaki postoji

, tako da za par

,vai:

. Ako pretpostavimo da je funkcija f

neprekidna gotovo svuda na polusegmentu , ,ondavainejednakost

za sve

, ,

.

152. Ako konvergira integral

, onda kaemodaintegral

apsolutno konvergira. Za svaki

integralkojinekonvergiraapsolutno,kaemodajeuslovno konvergentan.

153. Dirichletov kriterijum za ispitivanje neapsolutne konvergencije: Neka su , realne funkcije definirane na
, i neka su ispunjeni uslovi:
a. na , imaogranienuprimitivnufunkciju

b. monotonoteinulikad

Tada nesvojstveni integral

konvergira.

154. Abelov kriterijum za konvergenciju nesvojstvenih integrala: Neka su , realne funkcije definirane na
, i neka konvergira integral

, a funkcija jemonotonaiograniena.Tadaintegral

konvergira.

155. Kaemodajefigura izmjerljiva ako je .Pritomzajednikuvrijednost nazivamo povrinom
figure ioznaavamosa. d

156. Neka su i , , neprekidne funkcije koje imaju i neprekidne izvode. Tada se kriva L,
odreenajednainama , , moerektificirati.Pritomnjenaduina iznosi

.
a. Zapremina obrtnog tijela:

b. Povrinaobrnepovri: P

157. Stepeni red je funkcionalni red oblika

gdje
su

, ,

, realne konstante (i ovdje se nazivaju koeficientima stepenog reda).

158. Taylorov red realne funkcije u taki

njenog domena D( ukojojonaimakonaanizvodproizvoljnog

reda je stepeni red:

. Ako je

onda je taj red Maclaurinov

red.Tajlorovredutaki

realne funkcije konvergira na razmaku , ka funkciji akko niz ostataka

Taloroveformulekonvergirakanatomrazmaku.Dovoljanuslovdafunkcijufmoemoprikazatinjenim
Talorovimredomuokolinitake

je da postoje realni brojevi i takvi da vrijedi:

a. Funkcija f ima svoje derivacije

u intervalu

R,

+R)
b. Za svaki je

+R


Berina Cocalic
24

159. Ako je

onda je taj red Maclaurinov red. Najpoznatiji Maclaurinovi razvoji su:

a.

b. sin

c. cos

d. ln

,
e.

,

Berina Cocalic