1

DIJAGRAMI STANJA METALNIH MATERIJALA

Dijagrami stanja ili fazni dijagrami ili dijagrami slijevanja grafiki su
prikazi koji pokazuju koje faze i fazni konstituenti su prisutni u materijalnim
sustavima na razliitim temperaturama i tlakovima za razliite kemijske
sastave.
Faza je fizikalno i kemijski homogeni dio sustava legura koji se po strukturi
i/ili kemijskom sastavu razlikuje od drugih dijelova.
Veina dijagrama stanja konstruirana je za potpuno ili priblino ravnotene
uvjete.
Dijagrami stanja slue inenjerima i znanstvenicima za razumijevanje i
predvianje ponaanja materijala u razliitim uvjetima.
Iako dijagrami stanja postoje i za iste tvari, u tehnici su oni najpotrebniji za
prouavanje legura.
2
Binarni dijagrami stanja
Koordinatni sustav
binarnog dijagrama stanja
Kada se sustav legura sastoji od dvije
komponente, njegovo stanje definira
binarni dijagram stanja.
A i B su komponente binarnog sustava
legura. Obino su to pojedini kemijski
elementi, npr.: Cu i Sn ili Fe i C.
Na apscisi dijagrama X je sastav (ili
udio komponente B). Sastav se
najee izraava postotnim udjelom
mase komponente B (%B) u promatranoj
leguri ili nekom njenom sastavnom dijelu.
Na ordinati dijagrama je temperatura
koja odreuje izoterme.
Svaka toka u dijagramu stanja
odreena je sastavom i temperaturom.
Legure pri grijanju, odnosno hlaenju
doivljavaju odreene pretvorbe. Poeci,
odnosno zavreci pretvorbe odreeni su
granicama pretvorbi.
3
Toke pretvorbi odreuju se najjednostavnije praenjem promjena
temperature pri hlaenju odreene koliine rastaljenog materijala uz
konstantno, dovoljno sporo odvoenje topline. Na taj se nain dobiju
krivulje hlaenja koje se razlikuju za iste metale i za legure.
Krivulje hlaenja za ekstremno sporo hlaenje istog metala i legura
L poetak skruivanja
t
L
vrijeme poetka skruivanja

L
temperatura poetka skruivanja
T talina (taljevina)
S zavretak skruivanja
t
S
vrijeme zavretka skruivanja

S
temperatura zavretka skruivanja
K kruta faza
4
Proces skruivanja pri kojem nastaje kristalna struktura naziva se
kristalizacija.
Kristalizacija (stvaranje klica kristalizacije, rast kristala, nastajanje granica
zrna) oslobaa takozvanu latentnu toplinu koja moe ponititi odvoenje
topline za vrijeme hlaenja.
Definicija: Latentna toplina pri skruivanju je prikrivena ili pritajena
toplinska energija koja se oslobaa pri skruivanju zbog nieg energetskog
stanja atoma u kristalnoj reetki u odnosu na talinu.
Zato kod istih metala temperatura stoji za vrijeme skruivanja (skrutite)
sve dok sva talina (T) ne prijee u kruto stanje (K), to se vremenski odvija
izmeu toaka L i S.
Kod legura je latentna toplina osloboena kristalizacijom nedovoljna da
nadoknadi odvedenu toplinu, temperatura nije konstantna ve lagano pada
za vrijeme intervala skruivanja od
L
do
S
. To je zbog toga jer kod legura
postojanje druge komponente ometa proces kristalizacije prve komponente i
obrnuto.
Za snimanje dijagrama stanja treba vei broj krivulja hlaenja za legure
promatranog sustava.
5
Krivulje hlaenja legura
dvokomponentnog sustava A B
Konstrukcija dijagrama stanja na temelju krivulja hlaenja
Binarni dijagram stanja
sustava legura A B
6
Krivulje hlaenja se preslikavaju u toke granica pretvorbi.
Krivulje hlaenja za iste komponente A i B daju po jednu toku (L
A
, S
A

odnosno L
B
, S
B
) u dijagramu stanja, a to su njihova skrutita, odnosno
talita.
Ostale krivulje hlaenja X
1
do X
4
daju po dvije toke u dijagramu stanja, tj.
temperature poetka skruivanja L
1
do L
4
i temperature zavretka
skruivanja S
1
do S
4
.
Granica koja spaja sve poetke skruivanja zove se likvidus, a granica koja
spaja sve zavretke skruivanja zove se solidus.
Likvidus je granica koja oznauje poetke skruivanja za sve legure nekog
sustava.
Solidus je granica koja oznauje zavretke skruivanja za sve legure nekog
sustava.
Iznad likvidus granice sve legure su u rastaljenom stanju, izmeu likvidusa i
solidusa legure se sastoje od taline i krute faze, a ispod solidusa sve su
legure potpuno skruene.
7
Pravilo poluge
Pravilo poluge omoguuje
raunsko odreivanje masenog
udjela pojedinih faza ili njihovih
konstituenata u bilo kojem
dvofaznom podruju binarnih
dijagrama stanja.
Na apscisi nalazi se sastav tj.
maseni udio komponente B
izraen u postocima od 0 (ista
komponenta A) do 100 (ista
komponenta B).
Promatra se legura iji sastav
(maseni udio komponente B)
iznosi X
1
, a nalazi se na
temperaturi
1
.

Binarni dijagram stanja
s potpunom topljivou komponenti A i B
u rastaljenom i krutom stanju

8
U toki 1 na temperaturi
1
jedan dio legure (faza T) je rastaljen, a drugi dio
(faza K) je skruen.
Sastav taline iznosi X
T
, a sastav krute faze X
K
. Te vrijednosti odreene su
presjecitima izoterme
1
s likvidus i solidus granicama.
Maseni udjeli faza mogu se odrediti rjeenjem dviju jednadbi s dvije
nepoznanice.
Prva jednadba proizlazi iz injenice da zbroj postotnih masenih udjela
tekue faze w(T) i krute faze w(K) mora biti jednak 100.
w(T) + w(K) = 100
Druga jednadba dobije se primjenom pravila poluge:
Oslonac poluge predstavlja prosjean sastav legure (dvofazna smjesa), a na
krajevima poluge djeluju kao sile maseni udjeli faza (ili dijelova faza).
Krakovi poluge odreeni su sastavima legure i faza.
9
Jednadba ravnotee:
10
Prema topivosti legirnog elementa u osnovnom metalu dijagrami stanja
mogu biti:
a) izomorfni dijagrami, tj. dijagrami stanja legura potpune topivosti u
tekuem i krutom stanju
b) eutektiki dijagrami, tj. dijagrami stanja legura potpune topivosti u
tekuem stanju i djelomine topivosti u vrstom stanju
c) eutektoidni dijagrami, tj. dijagrami stanja legura s alotropskom
modifikacijom kod kojih nastupaju dvije kristalizacije: primarna
kristalizacija krutine iz taline i sekundarna kristalizacija novih faza pri
promjeni tipa kristalne reetke.
Eutektoidni dijagram stanja nastaje kad postoji djelomina topivost legirnih
elemenata u osnovnom metalu pri sekundarnoj kristalizaciji u vrstom stanju
11
Izomorfni dijagram stanja
Izomorfni dijagram stanja vrijedi za sustav legura s potpunom topljivou i u
rastaljenom i u krutom stanju, kao to je npr. sustav legura Cu-Ni.
Konstrukcija dijagrama stanja legura Cu Ni
12
Krivulje hlaenja za iste metale (Cu i Ni) daju po jednu toku u dijagramu
stanja (A i B) koje su u stvari njihova skrutita.
Krivulje hlaenja za legure razliitog sastava X (20 %Ni, 60 %Ni i 80 %Ni)
daju po dvije toke, tj. temperature poetka skruivanja (L
1
, L
2
, L
3
) i
temperature zavretka skruivanja (S
1
, S
2
, S
3
).
U sustavu legura Cu-Ni postoji samo jedna kruta faza oznaena s , a ine
je supstitucijski kristali mjeanci s reetkom bakra, odnosno nikla.
Budui da i bakar i nikal imaju FCC reetku, a radijusi atoma im se vrlo malo
razlikuju (R
Cu
= 128 pm, R
Ni
= 125 pm), oni bez problema zamjenjuju mjesta
bez obzira na sastav. Na taj nain je kod ove legure po zavretku
skruivanja prisutna samo jedna faza, kristali mjeanci i to u itavom
podruju od 0 do 100 %Ni.
Izomorfni dijagram stanja takoer imaju legure Au-Ag, Cu-Au, Ni-Au itd.
Sustav s potpunom topljivou i u rastaljenom i u krutom stanju imaju metali
s istim tipom kristalne reetke te neznatnim razlikama u veliini atoma,
elektrokemijskim osobinama i valentnosti.
13
Dijagram stanja moe posluiti za dobivanje korisnih informacija o bilo kojoj
leguri odreenog sustava legura. Te informacije su sljedee:
- faze ili konstituenti prisutni kod legura razliitog sastava na razliitim
temperaturama
- meusobna topljivost komponenti
- temperature na kojima legure poinju i zavravaju skruivanje
- sastav faza ili konstituenata za razliite legure i temperature
- mogunost raunskog odreivanja masenog udjela faza ili konstituenata.
Sve navedeno vrijedi za sporo hlaenje, odnosno grijanje tj. za ravnotene
uvjete.
14
Analiza skruivanja legure bakra s 25 %Ni
Na temperaturi 1300 C (toka 1) legura je u rastaljenom stanju (100 %T) i
75 % njene mase ine atomi bakra, a 25 % mase atomi nikla.
15
Na temperaturi 1230 C (toka 2) stvaraju se prve klice kristalizacije koje se
sastoje od nekoliko jedininih FCC elija bakra u kojima 38 % ine atomi nikla
(ovaj podatak odreen je presjecitem izoterme 1230 C sa solidus linijom).
Struktura se u tom trenutku sastoji od taline sastava 25 %Ni, koje ima gotovo
100 % i nemjerljivo male mase -kristala mjeanaca (Cu, Ni) sastava 38 %Ni.
Na temperaturi 1200 C (toka 3) struktura se sastoji od taline u kojoj je
sastav Ni pao na 20 % (presjecite izoterme 1200 C s likvidus granicom) i -
kristala mjeanaca (Cu, Ni) kojima je sastav pao na 30 % (presjecite
izoterme 1200 C sa solidus granicom). Maseni udjeli ovih faza mogu se
raunski odrediti primjenom pravila poluge.
Na temperaturi od 1180 C (toka 4) legura je upravo pred zavretkom
skruivanja. Sastoji se od nemjerljivo male mase taline sastava 16 %Ni
(presjecite 1180 C - likvidus) i gotovo 100 % -kristala mjeanaca bakra i
nikla sastava 25 %Ni.
Na temperaturi 1100 C (toka 5), kao i na svim temperaturama niim od 1180
C, legura je potpuno skruena i 100 % njene mase ine -kristali mjeanci u
kojima 25 % mase ine atomi nikla, a 75 % mase ine atomi bakra.
16
Eutektiki dijagram stanja
Eutektiki dijagram stanja definira stanja sustava legura kojega ine
elementi (komponente A i B) s potpunom topljivou u rastaljenom stanju, a
djelominom topljivou u krutom stanju.
Konstrukcija eutektikog dijagrama stanja
17
Likvidus granica je A E B, a solidus granica je A C E D B. Iznad
likvidus granice sve je rastaljeno, jedina faza je talina T.
U jednom dijelu eutektikog dijagrama prevladava utjecaj komponente A, pa
se tu stvaraju preteno kristali mjeanci s reetkom komponente A (-
kristali mjeanci), a u drugom dijelu prevladava utjecaj komponente B, pa
se tu preteno stvaraju kristali mjeanci s reetkom komponente B (-
kristali mjeanci).
Granica izmeu ta dva podruja je legura eutektikog sastava, X
E
.

X
E
: legura eutektikog sastava
X < X
E
: legure podeutektikog sastava
X > X
E
: legure nadeutektikog sastava

Eutektika kristalizacija je primarna, tj. pretvorba iz rastaljene u krutu fazu.
Odvija se na eutektikoj temperaturi.
18
Analiza kristalizacije legura X
1
, X
2
, X
E
, X
3
i X
4
Legura X
1
Legura X
1
poinje skruivanje u toki L
1
koja na krivulji hlaenja oznauje
poetak smanjenja brzine hlaenja, a zavrava u toki S
1
kada je legura
potpuno skruena.
Kristali koji nastaju izmeu toaka L
1
i S
1
imaju reetku komponente A koja u
sebi sadri i atome komponente B i oznaeni su s . Sastav tih kristala
mjeanaca moe se za pojedinu temperaturu oitati na presjecitu izoterme
s dijelom solidus linije A - C. Ovi kristali mjeanci zovu se alfa-primarni i
oznauju s '.
Za vrijeme hlaenja od toke L
1
do S
1
stvara se sve vie kristala ' sa sve
veim sadrajem atoma komponente B. Istodobno se mijenja i sastav
preostale taline (po liniji A - E), ali joj se smanjuje maseni udio. U svakom
trenutku maseni udjeli taline i krute faze ' mogu se izraunati primjenom
pravila poluge. Dok traje ovaj proces, krivulja hlaenja ima usporenje (od
toke L
1
do S
1
).
Nakon zavretka skruivanja u toki S
1
legura X
1
se sastoji samo od kristala
mjeanaca ' i daljnjim hlaenjem joj se struktura ne mijenja.
19
Legura X
2
Legura X
2
je podeutektikog sastava. Njeno skruivanje poinje u toki L
2

izluivanjem iz taline -kristala mjeanaca.
Daljnjim hlaenjem stvara se sve vie -kristala mjeanaca u kojima raste
sadraj atoma komponente B. Maseni udio taline u sustavu se smanjuje, a
njen sastav mijenja.
Kada temperatura padne na
E
(eutektika temperatura), ' dostie
granini sastav (toka C). U kristale mjeance ne moe se ugraditi vie
komponente B. Istodobno, preostala talina poprima sastav X
E
i ulazi u
eutektiku pretvorbu:
T
e
+
e

e
+
e
= E
U eutektikoj pretvorbi istodobno se stvaraju kristali mjeanci s
reetkom komponente A (alfa-eutektiki,
e
) i kristali mjeanci s
reetkom komponente B (beta-eutektiki,
e
).

e
i
e
zajedno ine pseudofazu koja se naziva eutektikum i oznauje s E.
20
Termin pseudofaza upotrijebljen je zato jer nije homogena tvorevina (ima
kristale razliitih reetaka), a ipak ima neka obiljeja faze, npr. granice zrna,
prosjenu tvrdou, prosjeni sastav, oblik zrna i slino.
Sastavni dijelovi faza i pseudofaza uobiajeno se nazivaju konstituenti.
Pritom su vezani oni konstituenti koji su ukljueni u pseudofaze, dok su
ostali slobodni konstituenti. U nekim sustavima legura pojedini
konstituenti, faze i pseudofaze dobivaju posebna imena.
Kristalizacija eutektikuma ima obiljeje kristalizacije istog metala
(temperatura stoji) jer je, zbog istodobnog stvaranja i -kristala,
osloboena koliina latentne topline dovoljna za nadoknaenje odvedene
topline.
Nakon zavretka eutektike pretvorbe legura X
2
je potpuno skruena i ima
strukturu '+E koju zadrava i na niim temperaturama.
Legura X
E
Legura eutektikog sastava istie se time to ima najnie skrutite (i talite)
od svih legura toga sustava to je vano iz tehnolokih razloga.
21
Za taljenje eutektike legure potrebno je najmanje energije. Zato lemovi
uglavnom imaju eutektiki sastav, kao i sivi lijev, jedan od najzastupljenijih
ljevakih materijala.
Kod ove legure ne pojavljuju se primarni kristali mjeanci, nego se
skruivanje sastoji samo od eutektike kristalizacije na eutektikoj
temperaturi, slino kao kod istih metala, to je ilustrirano krivuljom hlaenja.
Nakon skruivanja ova legura sastoji se samo od eutektikuma: E =
e
+
e
.
Legura X
3
Legura X
3
zapoinje skruivanje u toki L
3
izluivanjem kristala mjeanaca s
reetkom komponente B koji se zovu beta-primarni i oznauju s .
Za nadeutektike legure vrijedi slina analiza kao za podeutektike, ali
umjesto sada se pojavljuje '-kristal mjeanac. U polju E - D - B prisutni su
talina i ', a u polju E - D - G - E' prisutni su ' i eutektikum.
Legura X
4
Legura X
4
zapoinje skruivanje u toki L
4
a zavrava skruivanje u S
4
kao
monofazna (') i dalje joj se struktura ne mijenja.
22
Shematski prikaz strukturnih stanja u eutektikom dijagramu
23
Kristalna zrna vezanih konstituenata u eutektikumu uvijek su manja od
odgovarajuih primarnih zrna jer se, zbog istodobne kristalizacije
e
i
e
,
stvara vie klica kristalizacije nego kod kristalizacije primarnih zrna.

e
< ,
e
<
Budui da sitnozrnate strukture u pravilu imaju dobra svojstva, odatle i
dolazi naziv eutektikum (grki: u = dobar, tehnein = graditi).
Eutektiki dijagram stanja imaju legure Sn-Pb, Si-Al, Cu-Ag itd.
U eutektikom dijagramu konstituenti krutih faza i faze koje oni tvore su
sljedei:
24
Eutektoidni dijagram stanja
Eutektoidni dijagram stanja slian je eutektikom, uz bitnu razliku to se kod
njega radi o pretvorbi u krutom stanju, tj. prekristalizaciji.
Opi oblik eutektoidnog dijagrama stanja
Sve legure iz ovog sustava
nakon primarne kristalizacije
imaju monofaznu strukturu koja
se sastoji od kristala mjeanaca
s kristalnom reetkom
komponente A, oznaenih s
koji su stabilni samo na viim
temperaturama.
Primarna kristalizacija je
skruivanje, tj. prijelaz i z
tekueg u kruto stanje. U
trenutku kad vie nema taline,
primarna kristalizacija je
zavrena. Sve daljnje pretvorbe
u krutom stanju spadaju u
sekundarnu kristalizaciju.
25
Ako je s X
id
oznaen eutektoidni sastav legure, onda su:
X < X
id
: podeutektoidne legure
X > X
id
: nadeutektoidne legure
Kod svih podeutektoidnih legura na temperaturnoj granici C - E
id
poinje
prekristalizacija, tj. izluivanje kristala mjeanaca s kristalnom reetkom
komponente A stabilnih na niim temperaturama. Ti kristali oznaeni su s '.
Podeutektoidne legure iji sastav lei lijevo od X
F
zavravaju sekundarnu
kristalizaciju kao monofazne legure koje se sastoje od kristala '.
Kod podeutektoidnih legura iji sastav lei desno od X
F
pri temperaturi
id

nastupa eutektoidna pretvorba kod koje preostali -kristali prelaze u smjesu
kristala s kristalnom reetkom komponente A (
id
) i s kristalnom reetkom
komponente B (
id
). Ta smjesa kristala naziva se eutektoid.
na
id
:
id
+
id
= eutektoid
Eutektoidna kristalizacija je sekundarna, tj. pretvorba iz jedne krute faze u
drugu ili druge krute faze. Odvija se na eutektoidnoj temperaturi.

26
Eutektoid je, slino kao eutektikum, pseudofaza jer ima neka obiljeja
prave faze (npr. prosjeni sastav, tvrdou, oblik zrna), ali nije prava faza jer
se sastoji od raznovrsnih konstituenata (
id
,
id
).
Eutektoidna legura (X=X
id
) prekristalizira na
id
direktno u isti eutektoid :

id
+
id
Kod svih nadeutektoidnih legura na temperaturnoj granici E - D poinje
izluivanje kristala mjeanaca s kristalnom reetkom komponente B,
oznaenih s '.
Kod nadeutektoidnih legura koje imaju sastav izmeu X
id
i X
G
pri temperaturi

id
nastupa eutektoidna pretvorba kod koje preostali -kristali prelaze u
smjesu kristala s kristalnom reetkom komponente A (
id
) i s kristalnom
reetkom komponente B (
id
).
To je eutektoid (

id
+

id
) koji je sam po sebi jednak za sve podeutektoidne,
eutektoidnu i sve nadeutektoidne legure kod kojih je prisutan. Njegova
obiljeja su da se sastoji od

id
i

id
i da ima fiksni prosjeni sastav X
id
.
Nadeutektoidne legure koje imaju sastav vei od X
G
zavravaju sekundarnu
kristalizaciju kao monofazne legure koje se sastoje od '-kristala.

27
LEGURE ELJEZO - UGLJIK
Kod realnih materijala pojavljuju se sloeni dijagrami stanja.
Legure eljezo-ugljik kristaliziraju prema dijagramu stanja koji ima
peritektiki, eutektiki i eutektoidni dio.
eljezo, Fe
eljezo je metal koji ima najiru
tehniku primjenu, ali gotovo
iskljuivo kao legura s ugljikom, C.
isto eljezo je magnetino, sivo-
bijele boje, duktilno i mekano,
srednje vrstoe. eljezo ima 26
elektrona (2 vanjska u etvrtoj ljusci).
Shematski prikaz atoma eljeza
28
eljezo pokazuje alotropiju, tj. javlja
se u vie kristalnih reetki (alotropskih
modifikacija) ovisno o temperaturi.
Alotropske modifikacije eljeza su
Fe (BCC), Fe (FCC) i Fe (BCC).
Posljedica prekristalizacije eljeza su
skokovite dimenzionalne promjene
uslijed razlike u gustoi slaganja
atoma u BCC i FCC reetki.
Kontinuirane promjene specifinog
volumena tijekom zagrijavanja
posljedica su toplinskog rastezanja.

Promjene specifinog volumena
istog eljeza tijekom zagrijavanja
29
Ugljik, C
Ugljik je najvaniji legirni element za materijale na bazi eljeza. Pojavljuje se
u etiri alotropske modifikacije: jedna amorfna (ugljen) i tri kristalne (grafit,
dijamant i fulereni). Ugljik ima 6 elektrona (4 vanjska u drugoj ljusci).
Shematski prikaz atoma ugljika
Ugljik se u Fe-C legure ukljuuje na
tri naina, to ovisi o nainu
kristalizacije. Dva su tipa ravnotene
kristalizacije kod Fe-C legura:
stabilna i metastabilna kristalizacija.
Stabilna kristalizacija istih Fe-C
legura moe nastupiti samo kod
ekstremno sporog hlaenja. Ovisno
o temperaturi i sastavu, atomi ugljika
u tom sluaju ulaze u reetku eljeza
tvorei tako intersticijske kristale
mjeance (, , ) ili samostalno
tvore kristale grafita (C
g
).
30
Metastabilna kristalizacija Fe-C legura nastupa pri realno sporom
hlaenju. Ugljik i kod ovakve kristalizacije tvori intersticijske kristale
mjeance (, , ), a umjesto grafita pojavljuje se eljezni karbid koji se
naziva cementit (Fe
3
C).
Cementit je intermetalni spoj nepromjenjivog sastava od 6,67 %C. Nastaje
u primarnoj kristalizaciji (Fe
3
C i Fe
3
C
e
) i u sekundarnoj kristalizaciji (Fe
3
C i
Fe
3
C
id
). Ima kompliciranu ortorombsku reetku. Ta reetka nema kliznih
ravnina, pa je zato cementit tvrd i krhak.
Struktura grafita
Grafit ima slojevitu strukturu u kojoj
su ugljikovi atomi u slojevima
povezani vrstom kovalentnom
vezom tvorei heksagonske prstene.
Slojevi su meusobno povezani
slabijim Van der Waalsovim vezama.
Fe - C dijagram stanja za metastabilnu kristalizaciju
31
32
U sluaju realno sporog hlaenja, tj. metastabilne kristalizacije Fe-C legura,
ugljik koji nije u kristalima mjeancima (, , ) kristalizirat e u obliku
eljeznog karbida Fe
3
C, cementita.
Likvidus granica je A - B - E - C, a solidus granica je A - G - H - D - E - F.
Eutektiki sastav je 4,3 %C, a eutektika temperatura je 1147 C.
Legure koje sadre vie od 4,3 %C su nadeutektike legure. Legure koje
sadre manje od 4,3 %C, a vie od 2,03 %C su podeutektike legure.
Eutektoidni sastav je 0,8 %C, a eutektoidna temperatura je 723 C.
Legure koje sadre manje od 2,03 %C, a vie od 0,8 %C su nadeutektoidne
legure. Legure koje sadre manje od 0,8 %C su podeutektoidne legure.
Uobiajena je takoer podjela na elike (legure s manje od 2,03 %C) i
bijele ljevove (legure s vie od 2,03 %C).
Realni elici i bijeli ljevovi nikada nisu iste Fe-C legure. Uvijek su prisutni
barem jo 4 elementa: Si, Mn, S i P.
Izmeu toaka A - G - I - H - B - A deava se peritektika kristalizacija.
33
U legurama koje pri hlaenju dolaze na granicu B - E
poinju se iz taline izluivati kristali primarnog austenita, .
Sekundarna kristalizacija podeutektoidnih Fe-C legura
poinje na granici J - E
id
izluivanjem kristala mjeanaca
primarnog ferita, .
Austenit je intersticijski kristal mjeanac ugljika i eljeza.
Ima deformiranu FCC reetku jer je atom ugljika vei od
raspoloivih praznina. Nastaje u primarnoj kristalizaciji kao
primarni () ili eutektiki (
e
) austenit. Kod metastabilne
kristalizacije maksimalna topljivost ugljika u austenitu iznosi
2,03 %C na 1147 C, a na 723 C topljivost pada na 0,8 %C.
Ferit je intersticijski kristal mjeanac ugljika i eljeza. Ima
deformiranu BCC reetku jer je atom ugljika puno vei od
raspoloivih praznina. Nastaje u sekundarnoj kristalizaciji
kao primarni () ili eutektoidni (
id
) ferit. Maksimalna
topljivost ugljika u feritu je 0,025 %C na 723 C, a na 20 C
pada na 210
-7
%C to je praktiki jednako nuli.
34
Austenit ima deformiranu FCC reetku jer se u nekim oktaedarskim
prazninama te reetke nalaze atomi ugljika. Budui da je atom ugljika vei
od raspoloive praznine, izazvana deformacija reetke onemoguuje ulazak
ugljikovih atoma u svaku jedininu eliju Fe. Kod maksimalnog udjela od
2,03 %C priblino je svaka trea jedinina elija zauzeta atomom ugljika.
Shematski prikaz "zauzetosti" kristala austenita atomima
ugljika u oktaedarskim prazninama jedininih elija Fe
35
Topljivost ugljika u feritu je gotovo 100 puta manja nego u austenitu iako su
atomi eljeza u FCC reetci austenita gue sloeni nego u BCC reetci ferita.
U BCC reetci ima vie praznog prostora, ali je on raspren na vie praznina,
dok je taj prazni prostor u FCC reetki praktiki skoncentriran u jednoj
oktaedarskoj praznini (r = 0,41 R). BCC reetka ima vei broj tetraedarskih
praznina (r = 0,29 R) i manji broj oktaedarskih praznina (r = 0,155 R).
Ako se atom ugljika smjesti u tetraedarsku prazninu BCC reetke ferita on
izaziva puno veu deformaciju reetke nego to je to sluaj kod austenita. Zato
je, kod maksimalnog udjela od 0,025 %C, tek priblino svaka petstota jedinina
elija ferita zauzeta atomom ugljika.

Shematski prikaz "zauzetosti" kristala ferita atomima ugljika
u tetraedarskim prazninama jedininih elija -eljeza
36
Sastav '-kristala mjeanaca mijenja se s padom temperature po granici J
K, a sastav kristala mjeanaca po granici J - E
id
, uz istodobno poveanje
masenog udjela ' kristala mjeanaca na raun ' kristala mjeanaca.
Sve podeutektoidne legure, osim onih s manje od 0,025 %C, na temperaturi
od 723 C doivljavaju eutektoidnu pretvorbu u kojoj se preostali '-kristali
mjeanci, koji su upravo poprimili sastav od 0,8 %C, pretvaraju u eutektoid
koji se sastoji od eutektoidnog ferita (
id
) i eutektoidnog cementita (Fe
3
C
id
):
723 C: Eutektoidna pretvorba
'
id
+ Fe
3
C
id
= P
Ovaj eutektoid naziva se perlit (P).
Perlit je eutektoid metastabilno kristaliziranih legura Fe C. Ima 0,8 %C, a
sastoji se od eutektoidnog ferita (
id
) i eutektoidnog cementita (Fe
3
C
id
).
Nastaje sekundarnom kristalizacijom od austenita (i i
e
) na eutektoidnoj
temperaturi 723 C. U perlitu su lamele
id
i Fe
3
C
id
naizmjenino poredane.
Vei udio pripada
id
(oko 88 % mase), a manji udio Fe
3
C
id
(oko 12 %
mase). Perlit je pseudofaza.
37
Struktura podeutektoidnih legura nakon zavretka eutektoidne pretvorbe
sastoji se dakle od ',
id
i Fe
3
C
id
i ostaje takva do sobne temperature, jer su
daljnje promjene izazvane smanjenjem topljivosti ferita tako malene da se
mogu zanemariti.
Sekundarna kristalizacija nadeutektoidnih legura poinje na granici D -
E
id
, kada se zbog smanjenja topljivosti ugljika u austenitu poinje na
granicama zrna izluivati sekundarni cementit (Fe
3
C''). Njegov se koliinski
udio poveava sve do 723 C kada preostali austenit poprima sastav od 0,8
%C i doivljava eutektoidnu pretvorbu identinu kao i kod podeutektoidnih
legura.
Struktura nadeutektoidnih legura nakon zavretka eutektoidne pretvorbe
sastoji se od Fe
3
C'',
id
i Fe
3
C
id
i ostaje takva i nakon zavretka hlaenja.
38
Primarna kristalizacija podeutektikih legura poinje na granici B - E
izluivanjem '-kristala mjeanaca. Udio ugraenog ugljika u njima raste s
padom temperature, a raste i njihov maseni udio na raun taline u kojoj udio
ugljika takoer raste, ali se smanjuje njena koliina.
Na temperaturi 1147 C sastav ' iznosi graninih 2,03 %C, a preostale
taline 4,3 %C i u tom trenutku poinje eutektika pretvorba preostale taline u
eutektikum koji se sastoji od eutektikog austenita (
e
) i eutektikog
cementita (Fe
3
C
e
) :
1147 C: Eutektika pretvorba
T
e
+ Fe
3
C
e
= L
Ovaj eutektikum naziva se ledeburit (L).
Ledeburit je eutektikum metastabilno kristaliziranih legura Fe - C. Ima 4,3
%C, a sastoji se od eutektikog austenita (
e
) i eutektikog cementita
(Fe
3
C
e
). Nastaje primarnom kristalizacijom taljevine na eutektikoj
temperaturi 1147 C. Raspad ledeburita poinje im se temperatura spusti
ispod 1147 C jer se na granicama eutektikog austenita (
e
) izluuje
sekundarni cementit (Fe
3
C). Ledeburit je pseudofaza.
39
Neposredno nakon zavretka eutektike pretvorbe struktura podeutektikih
legura sastoji se od ',
e
i Fe
3
C
e
. Hlaenje ispod 1147 C izaziva zbog
smanjenja topljivosti ugljika u austenitu (granica D - E
id
) izlazak dijela atoma
ugljika iz ' i
e
i formiranje sekundarnog cementita Fe
3
C''. To traje do 723 C
kada se u eutektoidnoj pretvorbi preostali ' i
e
kristali mjeanci, u kojima se
udio ugljika upravo smanjio na 0,8 %C, transformiraju u perlit. Nakon
zavretka eutektoidne pretvorbe i dalje struktura podeutektikih legura
sastoji se od Fe
3
C
e
, Fe
3
C'',
id
i Fe
3
C
id
.
Kod nadeutektikih legura na likvidus granici (C - E) poinje izluivanje
kristala primarnog cementita (Fe
3
C'). Hlaenjem raste udio Fe
3
C', a pada
udio taline u kojoj se udio ugljika smanjuje sve do 4,3 %C na 1147 C kada
se eutektikom pretvorbom transformira u ledeburit (
e
i Fe
3
C
e
).
Pri daljnjem hlaenju eutektiki austenit otputa ugljikove atome koji tvore
Fe
3
C'', a na 723 C preostali
e
kristali mjeanci transformiraju se u perlit (
id

+ Fe
3
C
id
) i od tada dalje zadrava se struktura Fe
3
C' + Fe
3
C
e
+ Fe
3
C'' +
id
+
Fe
3
C
id
. Sve metastabilno kristalizirane Fe-C legure na sobnoj temperaturi
sastoje se od raznih konstituenata feritne i karbidne (cementitne) faze.
40
Konstituenti i faze koji nastaju metastabilnom kristalizacijom Fe-C legura su:
Konstituenti koji su u sastavu pseudofaza, tj.
e
i Fe
3
C
e
te
id
i Fe
3
C
id
su
vezani konstituenti, dok su svi ostali slobodni konstituenti.
41
Shematski prikaz mikrostruktura u Fe-C
dijagramu stanja za metastabilnu kristalizaciju
42
Metastabilno kristalizirane legure eljeza i ugljika s vie od 0 %C do 2,03
%C su elici.
elici se dijele na podeutektoidne (0 < X < 0,8 %C), eutektoidni ili perlitni (X
= 0,8 %C) i nadeutektoidne (0,8 < X < 2,03 %C).
Podeutektoidni elici su uglavnom konstrukcijski, a eutektoidni i
nadeutektoidni uglavnom alatni elici.
Metastabilno kristalizirane legure eljeza i ugljika od 2,03 do 6,67 %C su
bijeli ljevovi koji se dijele na podeutektike (2,03 < X < 4,3 %C), eutektiki
ili ledeburitni (X = 4,3 %C) i nadeutektike (4,3 < X < 6,67 %C). Rijetko se
primjenjuju zbog slabe obradljivosti.
Realni elici i bijeli ljevovi nikada nisu legure samo eljeza i ugljika, ali je
metastabilni Fe - C dijagram dobar temelj za njihovo prouavanje.
43
Shematski prikaz mikrostrukture
podeutektoidnih elika (metastabilno
skruenih Fe-C legura) na 20C
Shematski prikaz mikrostrukture
eutektoidnog elika (metastabilno
skruene Fe-C legure) na 20C
44
Shematski prikaz mikrostrukture
nadeutektoidnih elika (metastabilno
skruenih Fe-C legura) na 20C
45
Mikrostruktura nelegiranog elika s
0,2 %C. Nagrieno nitalom (smjesa
duine kiseline i alkohola).
Poveanje 200:1
Poveanje 1000:1
46
Mikrostruktura nelegiranog elika s 0,8 %C
Nagrieno nitalom
Poveanje 200:1
Poveanje 1000:1
47
Mikrostruktura nelegiranog elika s 1,8 %C
Nagrieno nitalom
Poveanje 200:1
Poveanje 1000:1
48
Mikrostruktura nelegiranog bijelog lijeva s 3 %C
Nagrieno nitalom
Poveanje 200:1
Poveanje 1000:1
49
Fe - C dijagram stanja za stabilnu kristalizaciju
Ako se Fe-C legure iz rastaljenog
stanja hlade ekstremno sporo (v
hl

0 K/s) nastaje stabilna
kristalizacija u kojoj ugljik koji nije
u kristalima mjeancima (, , )
kristalizira u konstituentima
grafita (C
g
, C
ge
, C
g
i C
gid
)
umjesto konstituenata cementita
(Fe
3
C', Fe
3
C
e
, Fe
3
C i Fe
3
C
id
).
50
51
Mikrostrukturni
sastojak
vrstoa
R
m
(N/mm
2
)
Tvrdoa
HV
Istezljivost
A, %
ferit 250300 90 35
cementit 750 850 -
perlit 700900 220 10
grafit 20 - -
Mehanika svojstva mikrostrukturnih sastojaka u Fe-C legurama pri sobnoj temperaturi
Zadatak: Izraunaj udio karbida u perlitu.
?
3

id
C Fe
0,025 0,8 2,03 6,67 %C

,
O
C
1147

911



723

id id
C Fe P
3

% 100
3

id id
C Fe P
b C Fe a
id id

3

a b
8 , 0 0 8 , 0 a 87 , 5 8 , 0 67 , 6 b
a
b
C Fe
id id

3

___________________________________________
% 100
3 3

id id
C Fe
a
b
C Fe % 12 99 , 11
8 , 0
87 , 5
1
100
1
100
3

a
b
C Fe
id
52