Djelovanje potresa na

konstrukcije i osnove
seizmikog prorauna
Graevinski fakultet u Osijeku
Kolegij Osnove prorauna i djelovanja na konstrukcije
Seizmoloka karta
Kvantifikacija potresa
Magnituda mjera osloboene energije
Intenzitet opisna skala posljedica potresa
na graevine, ljude i pojave u prirodi
Dinamika svojstva potresnog gibanja:
ubrzanje, brzina i pomak tla (inenjerska)
Odnos Intenzitet-ubrzanje
Izraz koji povezuje Intenzitet i ubrzanje tla prema
log a = 0,25 I + 0,25
Intenzitet I Vrno ubrzanje a u cm/s
2
5 32
6 56
7 100 (100)
8 178 (200)
9 316 (300)

Potresni valovi


U trenutku iznenadnog pomaka na rasjedu dolazi do
oslobaanja energije, a kroz stijensku masu prostiru se
u okolinu potresni valovi.

Oni mogu biti prostorni (u unutranjosti Zemlje)

i povrinski (na njezinoj povrini).

Zapis potresa
Vremenski tijek ubrzanja, brzine i pomaka tla
za vrijeme potresa u Crnoj Gori, 15.4.1979, registracija Petrovac, komponenta N-S
Koncept seizmike analize
ili
TO SE DOGAA S
KONSTRUKCIJOM KADA
SE DOGODI POTRES
JEDNADBA GIBANJA U POTRESU

Jednadba za elastini SDOF sustav

t u m u f u c u m
g S


Kada se jednadba podijeli s masom dobije se:
t u u f u u
g S n n
2

gdje je

,
m
k
n

n
m
c
2
,

n
frenkvencija elastinog sustava
n
n
T
2
.
odnos priguenja sistema baziranog na kritinom priguenju
n
m 2 ,neelastinog sistema koji vibrira unutar njegovog elastinog
dijela.To je isto tako i priguenje pripadnog linearnog sistema.
S
f INERCIJSKA sila sustava.
Jednadba za oviisi o dva parametra sustava
n
,

Rijeenje Duramel-ov integral

DINAMIKI PRORAUN:
- Optereenje (horizontalno, dinamiko ili ekvivalentno statiko
za pravilne konstrukcije)
- Konstrukcija (model)
- masa, krutost, priguenje
- elastino i poslijeelastino podruje
- Numerika analiza
MODELIRANJE DJELOVANJA
POTRES DINAMIKO DJELOVANJE
Na povrini zemlje potres se pojavljuje u obliku seizmikih valova Rayleigh i Love
Ubrzanje, brzina, pomak
AMPLITUDA, PROMJENJIVI SMJER, CIKLUSI
Vrijeme
TRAJANJE, FREKVENCIJA
Spektar potresa
Spektar potresa je obraeni zapis potresa. To je grafiki prikaz kojemu je na osi ordinata
omjer spektralnog ubrzanja i najveeg ubrzanja tla, a na osi apscisa period vibracije
osnovnog tona konstrukcije na toj lokaciji u sekundama. OVISI O TLU.
MODEL KONSTRUKCIJE
U praksi su primjenjiva dva tipa diskretnih modela :
- KATNI MODEL
- PROSTORNI 3D MODEL
Katni model
Koncepcija katnog modela temelji se na pretpostavci da je stropna
konstrukcija beskonano kruta u svojoj ravnini-
Kod konstrukcije sa beskonano krutom stropnom konstrukcijom dolazi samo
do translacije i torzijske rotacije ploa, a bez savijanja.
U takvim sluajevima moe se odrediti krutost svakog kata za sebe,
nezavisno od drugih katova.
m
4
m
3
m
2
m
1
sila
pomak
a
b
c
P
PRIGUENJE


Priguenje je odreeno numerikim
vrijednostima kao postotak od tzv. Kritinog
priguenja.

Preporuene vrijednosti priguenja

a)1/2 toke
poputanja
%
Zavareni elik,
prednapeti
beton, dobro
armirani beton
(male pukotine)
2-3%
Armirani beton
sa znaajnim
pukotinama
3-5%
Ankerirani ili
zakovan elik,
drvo
5-7%

b)toka
poputanja

Prednapeti
beton
5-10%
Armirani beton 7-10%
Ankerirani ili
zakovani elik
10-
15%


DUKTILNOST I FAKTOR
PONAANJA
MJERA POSLIJE ELASTINOG
PODRUJA
FAKTOR PONAANJA q (EC8)
FAKTOR R (ACI)
Duktilnost je izraena preko q-faktora ponaanja
ponaanje (q=1,0)
ogranieno duktilno ponaanje (q=1,5)
duktilno ponaanje (q=3,0)
Pomak
Za q1.5 predvia se plastino ponaanje
Sila idealno elastino
IZBOR TIPA I VRSTE ANALIZE
Analiza moe biti :
Prema vrsti i tipu optereenja:
- statika
- dinamika
Dileme kako modelirati optereenje mogu se jedino javiti ako
je optereenje potres.
Prema nainu ponaanja gradiva:
- linearna
- nelinearna
I u ovom sluaju dileme se mogu pojaviti samo u sluaju
potresnog optereenja. Za sva ostala optereenja odabrat e
se linearna analiza uglavnom.
METODE NUMERIKE ANALIZE
Za numeriku analizu modela konstrukcije kod seizmikog
optereenja upotrebljavaju se razliite metode. Ako nas zanima
vremenski tijek odgovora konstrukcije koristi se metoda
direktne integracije.
Kad nas pri dimenzioniranju zanimaju samo maksimalne
vrijednosti moemo ih sa odgovarajuom tonou izraunati
pomou spektra odgovora i modalnom analizom.
U propisima i u praksi najee se koristi metoda
ekvivalentnih statikih sila, koja je jednostavna i primjenjiva
samo na regularne i simetrine konstrukcije.
POSTUPAK PREMA EC-8
koji sadre Pravilnici po kojima se
mora proraun provoditi







ZADAVANJE POTRESNOG DJELOVANJA
PREMA EC8-1







Potresna podruja

Dravna vlast mora podijeliti dravni
teritorij u potresna podruja ovisno o
lokalnoj opasnosti. Prema definiciji,
pretpostavlja se da je opasnost unutar
svakoga podruja stalna.

Opasnost se prikazuje s pomou jednoga
jedinog parametra, tj. s vrijednou a
g

proraunskog ubrzanja tla na stijeni ili
dobrome tlu, obino nazvanim
proraunsko najvee ubrzanje tla.





.

Proraunsko ubrzanje tla koje odredi dravna
vlast za svako potresno podruje odgovara
referentnomu povratnom periodu od 475
godina. Za taj referentni povratni period
dodijeljen je faktor vanosti KONSTRUKCIJE
I
=
1,0.


U potresnim podrujima u kojima je
proraunsko ubrzanje tla a
g
manje od 0,05 g
nije potreban seizmiki proraun.


Intenzitet potresa Proraunsko ubrzanje a
g
Proracunsko ubrzanje a
g

u stupnjevima izraeno kao dio gravitacijskog izraeno u m/s2
Ijestvice MKS-64 ubrzanja g

6 0,05 0,5

7 0,10 1,0

8 0,20 2,0

9



0,30

3,0
NAPOMENA
Gravitacijsko ubrzanje uzima se zaokrueno na g - 10 m/s2


Tablica NAD.1 - Odnos intenziteta potresa i proraunskog
ubrzanja tla a
g

Zahtjevi koji se odnose na tlo

Openito

Radi razvrstavanja tla u razrede moraju se provesti
prikladna ispitivanja.

Gradilite i temeljno tlo ne smiju biti izloeni riziku
sloma tla.

Za graevine male vanosti (
I
1,0 ) u podrujima
male seizminosti ispitivanje tla moe se izostaviti. U
takvome sluaju i u nedostatku tonijih podataka
potresno se djelovanje odreuje uz pretpostavku da
zahtjevi koje se odnose na tlo odgovaraju razredu B.
TABLICA TIPOVA TLA EC-8

Tip
tla
Opis geotehnikog profila v
s,30

(m/s)
N
SPT

(n/30cm)
C
u

(kPa)
A Stijena ili druga geoloka formacija
ukljuujui najmanje 5 m slabijeg materijala
na povrini.
800
-

-
B Nanosi vrlo zbijenoga pijeska, ljunka ili vrlo
krute gline debljine najmanje nekoliko
desetaka metara, sa svojstvom postupnoga
poveanja mehanikih svojstava s dubinom.
360
do
800

50

250
C Debeli nanosi srednje zbijenoga pijeska,
ljunka ili srednje krute gline debljine od
nekoliko desetaka do vie stotina metara
180
do
360

15-50
70
do
250
D Nanosi slabo do srednje koherentni (sa ili bez
mekim koherentnim slojevima) ili s
predominantno mekim do srednje krutim
koherentnim tlima.

180

15

70
E Profili koji sadre povrinski sloj koji
karakterizira brzina v
s
tza tipove tla C i D i
debljine od 5m do 20m, a ispod njih je kruti
materijal s brzinom veom od v
s
800m/s

S1 Nanosi koji sadre najmanje 10m debeli sloj
mekane gline s visoko plastinim indeksom
(PI40) i visokim sadrajem vode

100

10-20
S2 Nanosi likvefakcijski osjetljivog tla pijeska i
gline ili bilo koji tip tla koji nije opisan od A do
E i pod S1


v
s,30
- srednja vrijednost brzine (L) poprenih povrinskih valova
N
SPT
- standardni penetracijski test (broj udaraca)
C
u
- posmina vrstoa tla


Prikaz potresnog djelovanja u tlu na
kojem je konstrukcija temeljena





Potresno djelovanje u nekoj toki na
povrini tla prikazuje se tzv
PRORAUNSKIM SPEKTROM odziva.




PRORAUNSKI SPEKTRI

4 INTERVALA NA APSCISI:

0 T T
B
:
S
d
(T) = a
g
S (2/3) + (T T
B
) ( 2,5/q 2/3)

T
B
T T
C
:
S
d
(T) = a
g
S 2,5 ( 1 / q )


T
C
T T
D
:
a
g
S 2,5 ( T
C
T ) ( 1 / q )
S
d
(T) =
a
g

T
D
T:


a
g
S 2,5 ( T
C
T
D
T
2
) ( 1 / q )
S
d
(T) =
a
g







gdje su:

A) FIKSNE VRIJEDNOSTI:


S
d
(T) ordinata proraunskog spektra
odziva

T period vibracija linearnog sustava s
jednim stupnjem slobode

a
g
proraunsko ubrzanje tla za tlo tipa
A
( a
g
=
I
a
g R
)

faktor popravka za priguenje, =1
za viskozno priguenje 5 %
= ) 5 /( 10 0,55

faktor donje granice za
proraunski spektar preporuena
vrijednost 0,2

B) Promjenjive vrijednosti, ovisne o tlu

T
B
, T
C
T
D
vrijednost kojom je odreen poetak i zavretak intervala
na apscisi

S parametar tla



TI P TLA S T
B
(s) T
C
(s) T
D
(s)
A 1,0 0,15 0,4 2,0
B 1,2 0,15 0,5 2,0
C 1,15 0,20 0,6 2,0
D 1,35 0,20 0,8 2,0
E 1,4 0,15 0,5 2,0






C ) FAKTOR OVISAN O TIPU KONSTRUKCIJE

Faktor ponaanja q priblino je omjer potresnih
sila kojima bi graevina bila izloena kad bi
njezin odziv bio u cijelosti elastian i potresnih
sila koje se upotrebljavaju u proraunu.





















ODREIVANJE SILA POTRESA ZA ZGRADE
PREMA EC8-1








PRORAUNSKI SPEKTRI ZA PRORAUN
ZGRADA OVISE O
-FAKTORU VANOSTI GRAEVINE i
-FAKTORU PONAANJA q
Razredi vanosti i faktori vanosti

Zgrade se openito razvrstavaju u etiri razreda
vanosti to ovisi o veliini zgrade, njezinoj vrijednosti i
vanosti za javnu sigurnost i mogunost ljudskih
gubitaka u sluaju ruenja.

Razredima vanosti pridijeljeni su razliiti faktori
vanosti
I


Definicije razreda vanosti te pridrueni faktori vanosti
dani su u slijedeoj tablici































Tablica Razredi vanosti i faktori vanosti za zgrade

Razre
d
vano
sti
Zgrade
Faktor
vanosti
I

IV Zgrade ija je cjelovitost pri potresu
ivotno vana za zatitu ljudi, npr.
bolnice, vatrogasne postaje,
elektrane i td.
1,4
III Zgrade ija je potresna otpornost
vana sa stajalita posljedica vezanih
za ruenje, npr. kole, dvorane za
skupove, kulturne institucije itd.
1,2
II obine zgrade koje ne pripadaju
drugim kategorijama
1,0
I Zgrade manje vanosti za javnu
sigurnost, npr. poljoprivredne zgrade
itd.
0,8

Faktori ponaanja
ARMIRANOBETONSKIH ZGRADA


Faktor ponaanja q kojim se uzima u obzir kapacitet troenja
energije za svaki proraunski smjer odreuje se kao:

q = q
0
k
W
1,5

gdje je:
q
0
osnovna vrijednost faktora ponaanja ovisna o
konstrukcijskoj vrsti
k
W
faktor koji odraava prevladavajui oblik sloma
konstrukcijskog sustava sa zidovima




q
0
za razliite konstrukcijske tipove
odreuje slijedea tablica


TIP KONSTRUKCIJE
DCM DCH
OKVIRNI, DVOJNI, POVEZANI ZIDNI 3,0 (
U
/
1
) 3,0 (
U
/
1
)

NEPOVEZANI ZIDNI 3,0 3,0 (
U
/
1
)

TORZIJSKI MEKANI SUSTAV 2,0 3,0
SUSTAV OBRNUTOG NJIHALA 1,5 2,0


Vrijednosti faktora (
U
/
1
) sistematizirane su u slijedeoj tablici

OKVIRI (
U
/
1
) SUSTAVI SA ZIDOVIMA (
U
/
1
)
N=1 1,1 2 nepridana zida uzduno 1,0
N1 L=1 1,2 Vie nepridranih zidoca 1,1
N L1 1,3 isti sustav sa zidovima 1,2





Faktor k
W
koji odraava prevladavajui oblik sloma konstrukcijskog
sustava zidova ima ove vrijednosti:

1,0 za okvirne sustave i dvojne
sustave jednako vrijedne okvirnim
k
W
=
(1 +
0
) / 3 1 za zidne sustave, za dvojne sustave
istovrijedne zidnim

gdje je:
0
prevladavajui koeficijent oblika zidova konstrukcijskog
sustava (
0
= prevl. (H
w
/ l
w
)

Ako se koeficijent oblika H
w
/ l
wi
svih zidova i konstrukcijskog sustava
znatno ne razlikuje, prevladavajui koeficijent oblika
0
odreuje se
ovako:


0
= H
wi
/ l
wi


gdje je:
H
wi
visina zida "i"
l
wi
duljina presjeka zida "i".



Faktori ponaanja
zidanih zgrada


Nain gradnje
Faktor
ponaanja qo
Nearmirano
zie
1,5
Omeeno zie 2,0 3,0
Armirano zie 2,5 3,0

POSTUPAK PRORAUNA
METODA EKVIVALENTNIH
STATIKIH SILA


Ovaj proraun moe se primijeniti na zgrade

koje imaju osnovni period vibracija T
1
u dva glavna smjera manji od

4 T
C

T
1

2,0 s


Dakle:

1. korak u proraunu:

ODREDITI PERIOD OSNOVNOG OBLIKA
Proraun perioda osnovnog oblia
vibracije zgrada

T
1
moe se priblino izraunati prema formuli:

T
1
= C
t
H
3/4


gdje je:
T
1
osnovni period vibracija zgrade u s

0,085 za prostorne eline okvire
C
t
= 0,075 za prostorne armiranobetonske okvire
0,050 za sve druge graevine

H visina zgrade u m.

2. korak u proraunu odrediti
Ukupnu potresnu poprenu silu

Ukupna potresna poprena sila F
b
za svaki glavni smjer odreuje se
formulom:

F
b
= S
d
(T
1
) W

gdje je:
S
d
(T
1
) ordinata proraunskog spektra za period T
1

T
1
osnovni period vibracija zgrade za horizontalno popreno
gibanje u promatranome smjeru

W ukupna teina zgrade za G+
Ei
Q


Ei
faktor kombinacije za korisno djelovanje u potresu

Koeficijenti kombinacija za promjenljiva djelovanja u potresu

Koeficijenti kombinacije
Ei
raunaju se iz formule:


Ei
=
2i


gdje su vrijednosti dane u tablici

Tablica Vrijednosti za proraun
Ei

Vrsta
promjenljivoga
djelovanja
Zauzetost
katova

najvii kat 1,0
za razrede A-C
*
katovi zauzeti
neovisno
ostali katovi 0,5
najvii kat 1,0
katovi s povezanom
zauzetou
0,8
za razrede A-C
*
neki katovi imaju
povezanu
zauzetost
drugi katovi 0,5
za razrede D-F
*
arhivi

1,0
* Razredi po ENV 1991-1


3. korak u proraunu je

Raspodjela horizontalnih potresnih sila
Po visini graevine
KATNE SILE



Horizontalne KATNE sile F
i
odrede se jednadbom:

F
i
= F
b
(z
i
W
i
) / ( z
j
W
j
)

gdje je:
z
i
, z
j
visina masa m
i
, m
j
iznad razine potresnoga
djelovanja (temelj).

Horizontalne KATNE sile F
i
raspodjeljuju se na nosive
elemente toga kata (zidovi i stupovi) u
OMJERIMA NJIHOVIH KRUTOSTI.
Sluajni torzijski uinci

Kao dodatak stvarnoj ekcentrinosti, da bi se obuhvatile nesigurnosti
razmjetaja masa i prostorna promjenljivost potresnoga djelovanja uzima se da
je proraunsko sredite masa svakoga kata (i) pomaknuto sa svoga poetnog
mjesta u svakome smjeru za dodatnu sluajnu ekscentrinost:

e
1i
= 0,05 L
i


gdje je:
e
1i
sluajna ekscentrinost katne mase "i" od njezina poetnog mjesta,
a uzima se u istome smjeru za sve katove
L
i
izmjera kata okomito na smjer potresnoga djelovanja.

Kombinacija komponenata potresnoga djelovanja

Horizontalne komponente potresnoga djelovanja
kombinacije (zbroja) horizontalnih komponenata potresnoga
djelovanja prema formulama:

a) E
Edx
"+" 0,30 E
Edy

b) 0,30 E
Edx
"+" E
Edy


gdje je:
"+" podrazumijeva se "kombinirati s"
E
Edx
unutarnje sile od potresnoga djelovanja u smjeru osi x
konstrukcije
E
Edy
unutarnje sile od potresnoga djelovanja u smjeru osi y
konstrukcije


Kombinacija potresnoga i drugih djelovanja

Proraunska vrijednost E
d
unutarnjih sila za potresnu
proraunsku situaciju odreuje se kao kombinacija
vrijednosti mjerodavnih djelovanja.

G
kj
"+"
I
A
Ed
"+" P
k
"+"
2i
Q
ki

gdje:
"+" podrazumijeva "kombinira se s"
podrazumijeva "zbroj uinaka od ..."
G
kj
karakteristina vrijednost stalnoga
djelovanja "j"
I
faktor vanosti, vidi toku 2.1 (3)
A
Ed
proraunska vrijednost potresnog djelovanja
za referentni povratni period (npr.
proraunski spektar prema toki 4.2.4)
P
k
karakteristina vrijednost prednapinjanja
nakon svih gubitaka
2i
koeficijent kombinacija za nazovistalnu
vrijednost promjenljivoga djelovanja "i"
Q
ki
karakteristina vrijednost promjenljivoga
djelovanja "i"



Djelovanje potresa na
konstrukcije i osnove
seizmikog prorauna
Primjer prorauna
Graevinski fakultet u Osijeku
Kolegij Osnove prorauna i djelovanja na konstrukcije

1. EKVIVALENTNE STATIKE SILE


MANJE I JEDNOSTAVNIJE GRAEVINE


Npr:
Dvokatna obiteljska zidana zgrada prema tlocrtnoj skici
Treba nainiti proraun na djelovanje potresnih sila.
Izmjere zgrade: tlocrt 10x14 m, visina 3 x 2,80 m





1. Teina zgrade u potresu
stalno+EQ



Stropne konstrukcije:
- monolitna stropna konstrukcija od predgotovljenih stropnih gredica; s
podovima iznosi g
1
=5 kN/m
2
- teina pregradnih zidova, proelja i parapeta g
2
=2,0 kN/m
2
- visina stropne konstrukcije 0,20 m

Krovite ima teinu g
3
= 2 kN/m
2
tlocrta i oslanja se na zidove u smjeru osi x
Uporabno optereenje na svim stropnim konstrukcijama q=2 kN/m
2



Proraun ukupne teine zgrade

a) Vlastita teina G
1
= 5 . 3100 = 15500 kN

b) Stalno optereenje
A
kata
= 459 m
2

- na krovu izol. slojevi Q
top-iz
. A
kata
= 3,0 . 459 = 1377 kN
od proelja Q
pro
= g
pr
.A
kata
= 2,08 . 459 = 955 kN
- na karakteristinom katu podovi i pregr. zidovi 1,7 . 459 = 780 kN
od proelja 955 kN

c) Uporabno optereenje
- snijeg i vjetar 0
- na katovima Q
p
= Q
k,E
. 459 = 0,3 . 459 = 138 kN

Stalno optereenje - ukupno
G
2
= (1377 + 955) + 4. (780 + 955) = 9272 kN

Uporabno optereenje - ukupno
Q = 138 . 4 = 552 kN



Ukupna teina zgrade

W = G
1
+ G
2
+ Q = 15500 + 9272 + 552 = 25324 kN

Provjera:
w = W / A
zgr
= 25324 / 2295 = 11 kN/m
2
tlocrta




FAKTOR VANOSTI

I = 1,00 Obina stambena zgrada



FAKTOR PONAANJA





q
d
= q
0
. k
W
1,5
q
0
= 3,0 omeeno zie
k
W
= (1 +
0
) / 3 < 1

0
= prevladavajuui (H
w
/
w
) iznosi koeficijent oblika zidova

za H
w
= 3,0 m i
w
= 6,0 m = 0,50

k
W
= 1,5 / 3 = 0,5

q
d
= 3,00 . 0,5 = 1,50



Proraun perioda
prvog oblika vlastitih osciliranja zgrade




T
1
= 0,05 H

= 0,05 8,4
3 / 4
= 0,25 s


H - visina zgrade


PRORAUNSKI SPEKTAR

Potresno podruje: Intenzitet IX stupnja.

Pripadajua vrijednost proraunskog ubrzanja a
g
= 0,3 g

Razred temeljnog tla: "B"

Konana vrijednost faktora ponaanja q=1,5



IZ OVIH PODATAKA SE IZRAUNA PRORAUNSKI SPEKTAR





Ordinata proraunskog spektra za period T1


Nalazi se u podruju horizontalnog dijela
spektra izmeu toaka B i C jer je
T
B
T
1
T
C


S
d
(T) = ( S
0
) / q
d


=a
g
/ g = 0,30 seizmiki koeficijent za
IX potresa
S = 1,00 parametar tla; tlo razreda B

0
= 2,5 faktor poveanja spektralnog
ubrzanja pri viskoznom
priguenju =5%
q
d
= 1,50 faktor ponaanja (konstrukcije)



S
d
(T
1
) = (0,30 . 1,00 . 2,50) / 1,50 = 0,50




Proraun ukupne potresne sile



Ukupna potresna poprena sila u podnoju
zgrade

F
b
= S
d
(T
1
). W = 0,50 . 25324 = 12662 kN


Raspodjela ukupne potresne sile po visini zgrade

Teina karakteristinog kata
W
1-4
= 3100 + (780+955) + 138 = 4972 kN

Teina najvieg kata

W
5
= W - W
1-4
= 25324 - 4.4973 = 5432 kN

F
i
= F
b
. (z
i
W
i
/ z
i
W
i
)

Tablica 2. - Raspodjela ukupne poprene sile po visini zgrade

Kat z
i
W
i
z
i
W
i
z
i
W
i
/z
i
W
i
Fi (kN)
5 15,0 5432 81480 0,353 4471
4 12,0 4973 59676 0,259 3279
3 9,0 4973 44757 0,194 2456
2 6,0 4973 29838 0,129 1633
1 3,0 4973 14919 0,065 823
Ukupno 230670 1,000 12662




Proraun horizontalnih katnih krutosti

Horizontalna katna krutost konstruktivnog elementa

= 1 . h
3
/ 12 EI + 1,2 h / GA


Horizontalna krutost je po definiciji
k = 1 / (kN/m)



U omjerima krutosti katne se sile razdjeljuju
vertikalnim konstruktivnim elementima